VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Tramp ima 2 cilja na Zapadnom Balkanu

    Tramp ima 2 cilja na Zapadnom Balkanu

    Amerika ima dva cilja na Zapadnom Balkanu. Prvi je protjerivanje ruskog uticaja iz energetskog sektora, a drugi nastavak dijaloga Beograda i Prištine, ocjenjuju analitičari za “Blic”. Međutim, pitanje je da li će Kosovo i Metohija biti uskoro u američkom fokusu ako se ima u vidu situacija sa Venecuelom, Iranom i ratom u Ukrajini.

    Da bi Vašington mogao da vrati pozornost na Zapadni Balkan najavio je Čarls Kapčan, američki stručnjak za spoljne poslove koji je otkrio da je cilj američkog Zakona o nacionalnoj odbrambenoj nadležnosti da izvrši “konstruktivan pritisak na Prištinu i Beograd da napreduju u dijalogu i prevaziđu trenutni zastoj”. Kako je rekao, Vašington traži istovremeno stabilne vlade u Beogradu i Prištini.

    “Cilj je i da se onemogući izlazak Amerike iz Evrope”

    Dragoslav Rašeta, istraživač u organizaciji “Novi treći put” kaže da je usvajanjem Zakona o nacionalnoj odbrani američki senat odobrio 901 milijardu dolara vojne potrošnje za 2026. godinu, ali i odredio kako da se ta sredstva iskoriste.

    – Između ostalog, cilj je i da se onemogući izlazak Amerike iz Evrope i poveća angažovanost SAD-a u Indo-Pacifiku. U Senatu je i mnogo članova koji imaju iskustva na Zapadnom Balkanu pa je logično što je jedan od fokusa i naš region – ocjenjuje Rašeta za “Blic”.

    Dva cilja Amerike na Zapadnom Balkanu

    Kako kaže, kada je riječ o američkim ciljevima na Zapadnom Balkanu, Rašeta izdvaja dva:

    – Izlazak Rusije iz energetskog sektora sa ovih prostora

    – Pronalaženje ubrzanog i pragmatičnog rješenje za kosovsko pitanje

    – Vašington je shvatio da Rusija na ovim prostorima najveći uticaj ostvaruje kroz energetiku. S druge strane, Amerika će pokušati da ponudi ekonomska riješenja i benefite kako bi se ubrzao dijalog Beograda i Prištine i donio određene rezultate – navodi Rašeta.

    Dodaje da će narednih mjeseci biti jasniji potezi Vašingtona na ovim prostorima.

    – Na svakih 90 dana u američkom senatu se analizira šta je postignuto u vezi sa ostvarenjem proklamovanih ciljeva. Vidjećemo da li će Amerika stići da se bavim našim regionom zbog situacije sa Venecuelom, Iranom i ratom u Ukrajini. Želja senata je da Evropa bude u relativno sređenom stanju, a kao jedan od destabilizirajućih faktora prepoznat je ruski uticaj na Zapadnom Balkanu – analizira Rašeta.

    “Neophodno zajedničko djelovanje Vašingtona i Brisela”

    Nije optimista u vezi sa napretkom dijaloga Beograda i Prištine.

    – Teško će do toga doći ako se ima u vidu da je američka administracija pragmatičnija od EU koja je glavni posrednik u tom dijalogu. Neophodno je zajedničko djelovanje Brisela i Vašingtona da bi se dijalog pokrenuo i došlo do institucionalizovanog dogovora kakav je, recimo, bio Ohridski sporazum – ocjenjuje Rašeta.

     

    Kako kaže, pogotovo Beogradu nije trenutno u interesu da u sadašnjim okolnostima “insistira mnogo na kosovskom pitanju”.

    “Izbor ambasadora je sada već problem američke politike”

    S druge strane, ako i dođe do pojačanog američkog fokusa na Zapadni Balkan ne treba očekivati da će Srbija uskoro dobiti američkog ambasadora.

    – Ta dva pitanja nisu povezana. Izbor ambasadora je sada već problem američke politike jer se mnogo više rješava partijskom linijom nego ranije. Poređenja radi, tokom mandata Džozefa Bajdena, Indija skoro tri godine nije imala američkog ambasadora iako u odnosi sa Vašingtonom tih godina bili odlični. Treba imati u vidu i to da Tramp ne vjeruje mnogo u tradicionalnu diplomatiju nego više u izaslanike – zaključuje Rašeta.

    Stejt department: Nadamo se da ćemo ojačati partnerstvo sa Prištinom

    Inače, Stejt department je prošle nedjelje najavio promjenu odnosa sa Prištinom nakon parlamentarnih izbora na KiM uz nekoliko uslova.

    – Nadamo se da ćemo ojačati naše partnerstvo sa sljedećom Vladom Kosova, uključujući nastavak strateškog dijaloga. Međutim, postizanje toga iziskivaće akcije koje unapređuju našu zajedničku agendu za regionalni mir, stabilnost i međusobni ekonomski prosperitet“, saopštio je Stejt department.

    Seljam Škodra, prištinski analitičar, smatra da je prekid strateškog dijaloga Vašingtona i Prištine “samo trenutno neslaganje i da bi uskoro mogao da bude obnovljen”.

    – Ovo su trenutna neslaganja koja nastaju između prirodnih saveznika, a obnavljanje saradnje je samo po sebi očigledno s obzirom na činjenicu da ste vidjeli da u Strategiji odbrane i Zakonu o budžetu za 2026. godinu Sjedinjene Američke Države pridaju poseban značaj uključivanju Kosova u taj nacrt zakona, što je od posebnog značaja. Vjerujem da će institucije zemlje obaviti svoj posao ponovnim uspostavljanjem kontakata – izjavio je Škodra.

    Tramp želi normalizaciju odnosa Beograda i Prištine na listi dostignuća

    Podsjećanja radi, Čarls Kapčan, američki stručnjak za spoljne poslove, poručio je da američki Kongres pokušava da vrati Zapadni Balkan u fokus američke spoljne politike.

    – Tramp će pokušati da uvrsti normalizaciju odnosa Kosova i Srbije na svoju listu dostignuća. Imamo povećanu američku zabrinutost koja dolazi nakon povlačenja SAD iz dijaloga Srbije i Kosova i imamo odsustvo kosovske vlade tokom dužeg perioda. Dokument podstiče Aljbina Kurtija da formira vladu što je prije moguće nakon pobjede na izborima – objasnio je Kapčan za “Juronjuz Albanija”.

    Dodao je da postoji zabrinutost zbog pristupa Kurtija.

    – Prisustvo Kosova u ovom dokumentu ima za cilj da podstakne Prištinu i Beograd da napreduju u bilateralnom dijalogu i prevaziđu zastoj. Dokument takođe traži od ove dvije zemlje da imaju stabilne vlade. U Srbiji imamo destabilizovanu situaciju, na Kosovu smo mjesecima bez vlade, tako da je vrijeme da obje zemlje krenu naprijed sa teškim poslom koji imaju – ukazao je Kapčan, piše Blic.

    (Srpska info)

  • Goganović: Helezu smeta Republika Srpska jer je trajna, a on politički prolazan

    Goganović: Helezu smeta Republika Srpska jer je trajna, a on politički prolazan

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da su napadi ministra Zukana Heleza nastavak neodgovorne i zapaljive retorike iz Sarajeva, te da su snovi o ukidanju Republike Srpske političke iluzije.

    Goganović je naglasio da je Republika Srpska trajna i ustavna kategorija, zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, čiji su garanti najveće svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija i najmoćnije evropske države.

    – Helez i slični njemu su prolazni političari, ali Republika Srpska ostaje trajna i vječna kategorija, to dugujemo našim najboljim srpskim sinovima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske – poručio je Goganović za Srnu.

    Reagujući na Helezov stav da je došlo vrijeme da započne ozbiljna rasprava o ukidanju entiteta u BiH, Goganović je upozorio da osporavanje Republike Srpske predstavlja direktan udar na Dejtonski sporazum i mir u BiH.

  • Košarac: Budu li insistirali na ukidanju Srpske, ostaće bez BiH

    Košarac: Budu li insistirali na ukidanju Srpske, ostaće bez BiH

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac poručio je da je došlo vrijeme da se Zukan Helez i ini helezi dozovu pameti i da konačno u Sarajevu shvate da će ostati bez BiH ako budu insistirali na ukidanju Republike Srpske.

     Konačno shvatite – Srpska je vječna. Srpska je realnost – istakao je Košarac.

    On je rekao da Sarajevo prestane da zamajava sopstveno glasačko tijelo i okrene se realnosti.

    – Otrijeznite se! Probudite se iz Alijinog sna! Siti smo populističke mantre o unitarnoj BiH. Istina je jedna i neumoljiva – Srpska može bez BiH, a BiH bez Srpske nikako – napisao je Košarac na Instagramu.

    Budu li insistirali na ukidanju Srpske, Košarac je rekao da će ostati bez BiH i da srpski narod nema ništa protiv.

    – Srpska će otići i sa sobom ponijeti 49 posto teritorije. Naša namjera je ista, a model nećete saznati – zaključio je Košarac nakon što je Helez rekao da je došlo vrijeme da se započne ozbiljna rasprava o ukidanju entiteta u BiH.

  • Stevandić: Promjenu datuma rođenja traži nesoj koji falsifikuje istoriju, a ne vjerujući ljudi poput nas

    Stevandić: Promjenu datuma rođenja traži nesoj koji falsifikuje istoriju, a ne vjerujući ljudi poput nas

    Datum rođenja se ne bira i ne mijenja jer je to stvar Božijeg proviđenja i nebeskog trenutka, napisao je Nenad Stevandić u objavi na društvenoj mreži Iks.

    – Promjenu datuma rođenja traži nesoj koji falsifikuje istoriju, a ne vjerujući ljudi poput nas. Tako da je tačnije reći da je Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan izabrao nas, a ne mi njega – rekao je Stevandić.

  • Iz OHR-a se oglasili o obilježavanju Dana Republike

    Iz OHR-a se oglasili o obilježavanju Dana Republike

    Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini upozorila je u četvrtak da obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske predstavlja nepoštivanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naglašavajući da takvo postupanje može imati i krivičnopravne posljedice.

    Uobjavi na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u, OHR je podsjetio na stav Ustavnog suda BiH da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simboliše kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je takva praksa diskriminatorna.

    Iz OHR-a su naveli da obilježavanje ovog datuma predstavlja jasno neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, ističući da nepoštivanje tih odluka može predstavljati krivično djelo u skladu s odredbama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

    – Poduzimanje zakonom propisanih mjera spada u nadležnost organa za provođenje zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija – navodi se u objavi OHR-a.

    Kristijan Šmit je takođe, naglasio da su poštivanje vladavine prava, dijalog, razgovor i kompromis od ključne važnosti kako bi bilo koji oblik obilježavanja Dana Republike Srpske mogao biti inkluzivan i prihvaćen od svih građana BiH.

    Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi doprinijeti jačanju društvene kohezije, umjesto produbljivanju postojećih podjela u društvu.

  • Spor u Fiskalnom savetu: Krišto upozorava na izbore i plate, Nikšić odbacuje optužbe

    Spor u Fiskalnom savetu: Krišto upozorava na izbore i plate, Nikšić odbacuje optužbe

    Predsedavajuća Saveta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto ocenila je da je funkcionisanje državnih institucija, kao i održavanje Opštih izbora, dovedeno u pitanje nakon što je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbio da glasa za finansijske dokumente koji prethode usvajanju budžeta.

    Kako je navela, na telefonskoj sednici Fiskalnog saveta BiH Nikšić nije podržao Globalni fiskalni okvir za period 2026–2028. godine, što, prema njenim rečima, direktno ugrožava ključne obaveze institucija BiH. Među njima su planirano povećanje osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH, kao i obezbeđivanje sredstava neophodnih za sprovođenje Opštih izbora.

    Iz Saveta ministara BiH podsećaju da entiteti, uprkos neusvajanju globalnog fiskalnog okvira na državnom nivou, već godinama usvajaju sopstvene budžete, kao i da su pristupali raspodeli prihoda sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Ovakva praksa, kako se navodi, ukazuje na selektivno poštovanje zakonskih procedura i narušavanje fiskalne discipline i institucionalnog poretka u BiH.

    Na navode Borjane Krišto reagovao je premijer FBiH Nermin Nikšić, odbacivši tvrdnje da svojim postupcima ugrožava održavanje Opštih izbora i donošenje fiskalnih odluka. Istakao je da je dužan da javnosti ponudi jasna i proverljiva pojašnjenja.

    Nikšić je naveo da je od Ustavnog suda BiH zatraženo izjašnjenje o legalnosti trenutnog saziva Vlade Republike Srpske, te da na to pitanje ukazuje duže vreme. Kako je rekao, do donošenja odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju neće učestvovati u radu Fiskalnog saveta BiH.

    Istovremeno je demantovao, kako je naveo, netačne i nedobronamerne tvrdnje o opstrukciji fiskalnih procesa, naglašavajući da su predstavnici Federacije BiH na svakoj sednici Fiskalnog saveta insistirali na većim izdvajanjima sa Jedinstvenog računa i na većem okviru rashoda za institucije BiH. Prema njegovim rečima, ove činjenice su proverljive u zvaničnim zapisnicima sa sednica.

    Nikšić je poručio da će, odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH o legalnosti Vlade RS, bez odlaganja nastaviti aktivno učešće u radu Fiskalnog saveta. Takođe je podsetio da je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine usvojen mesecima pre donošenja Budžeta institucija BiH za 2025. godinu.

  • Cvijanović: Јoš jedan pozitivan antiglobalistički potez Trampa i njegove administracije

    Cvijanović: Јoš jedan pozitivan antiglobalistički potez Trampa i njegove administracije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da se Sjedinjene Američke Države povuku iz 66 međunarodnih organizacija još jedan pozitivan antiglobalistički potez Trampa i njegove administracije.

    Cvijanović je navela da je ovaj potez sasvim suprotan besmislenim najavama pojedinih političkih predstavnika i “eksperata” koji su horski ponavljali kako se Trampovim povratkom neće ništa promijeniti.

    – Praksa ih je najbolje demantovala, a pozitivne promjene su i te kako vidljive – istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je memorandum kojim se nalaže povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz 66 međunarodnih organizacija koje više ne služe američkim interesima.

  • Dodik: Nastavićemo da obilježavamo 9. januar; Tramp odbacio zabrane i politike brisanja istorije

    Dodik: Nastavićemo da obilježavamo 9. januar; Tramp odbacio zabrane i politike brisanja istorije

    Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da će srpski narod nastaviti da obilježava 9. januar – mirno, ponosno i odgovorno, u znak poštovanja demokratskog izbora, istorijskog pamćenja i prava naroda da čuva ono što jeste.

    – Ove godine ćemo, kao i uvijek, dostojanstveno obilježiti 9. januar – Dan Republike Srpske. Pokušaji da se taj dan zabrani ili delegitimiše nemaju veze s pravom ili suživotom, već s nastojanjima da se izbrišu srpska istorija, identitet i demokratska volja naroda – objavio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je ukazao da je, u suprotnosti sa slobodom izražavanja, pokušano da se zabrani obilježavanje.

    – U suprotnosti s osnovama demokratije, poništavani su glasovi naroda koji se jasno izjasnio u korist 9. januara. To nije pluralizam, niti demokratska praksa – naglasio je Dodik.

    On je istakao da su primijećene i promjene u svijetu, posebno u SAD, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu istoriju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti.

    – Dijeleći te ideje, nastavićemo da obilježavamo 9. januar – poručio je Dodik.

  • Stevandić poručio onima koji pozivaju na ukidanje Republike Srpske da dobro razmisle; Sve što su pokušali da nam zabrane dobili su duplo

    Stevandić poručio onima koji pozivaju na ukidanje Republike Srpske da dobro razmisle; Sve što su pokušali da nam zabrane dobili su duplo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da pokušaji zabrana i ukidanja simbola i datuma koje Srbi smatraju dijelom svog identiteta, prema njegovim riječima, redovno proizvode suprotan efekat.

    „Najbolje bi bilo da Srbima ništa ne pokušavate da oduzmete, da ukinete ili da zabranite. Kad god to pokušate – mi od jednog pravimo dvoje“, naveo je Stevandić u video-objavi na društvenoj mreži X.

    Govoreći o simbolima, Stevandić je podsjetio na pokušaje ukidanja tradicionalne srpske zastave, za koju tvrdi da je starija od svih naroda i država na Balkanu. Naveo je da ti pokušaji, prema njegovim riječima, nisu dali rezultat.

    „Mi zastavu sa grbom Nemanjića koristimo u svim svojim kućama, kancelarijama, istorijskim i drugim datumima. Ali pored nje sada koristimo i tradicionalnu srpsku zastavu trobojku“, rekao je Stevandić.

    Osvrćući se na grb Nemanjića, Stevandić je rekao da su postojali pokušaji njegove zabrane, koje je ocijenio kao udar na identitet i istoriju srpskog naroda. Istakao je da, prema njegovim riječima, ti pokušaji takođe nisu uspjeli.

    „Grb Nemanjića je dio naše duše. On se nalazi u svakoj srpskoj kući i svako srpsko dijete zna šta je to grb Nemanjića“, naveo je Stevandić.

    Kao odgovor na te, kako je naveo, pritiske, Stevandić je podsjetio na uspostavljanje Amblema Republike Srpske, za koji tvrdi da sadrži osnovna obilježja državnosti. Prema njegovim riječima, time je dodat još jedan simbol.

    „Napravili smo Amblem Republike Srpske, kao još jedan grb koji ima našu krunu i zastavu. Umjesto jednog, opet su dobili dva“, rekao je Stevandić.

    Posebno je govorio o 9. januaru, koji se obilježava kao Dan Republike Srpske, navodeći da su, prema njegovim riječima, postojali višegodišnji pokušaji da se ospori značaj tog datuma.

    „Pokušavali su toliko godina da nas ubijede da se nismo rodili tog dana i nisu uspjeli. On se slavi u svakoj kući, kite se zastavama“, naveo je Stevandić.

    Dodao je da se, pored 9. januara, obilježava i Sretenje, 15. februar, koje je označio kao datum srpske državnosti. Istakao je da su ti datumi, prema njegovim riječima, dio istorijskih činjenica i snažnih emocija.

    „Srpska državnost je i Sretenje i Sveti Stefan. To su istorijske činjenice i stvar pozitivnih, rodoljubivih emocija“, rekao je Stevandić.

    U zaključku, Stevandić je poručio onima koji, kako je naveo, pozivaju na ukidanje Republike Srpske da razmisle o posljedicama takvih inicijativa.

    „Ako pokušate da ukinete Republiku Srpsku, možda umjesto jedne dobijete, znate i sami“, poručio je Stevandić.

  • Vulin: Republika Srpska dočekuje svoj dan bez predsjednika i s poljuljanim institucijama

    Vulin: Republika Srpska dočekuje svoj dan bez predsjednika i s poljuljanim institucijama

    Senator Republike Srpske Aleksandar Vulin ocijenio je da Republika Srpska nema predsjednika uoči Dana Republike, te da entitet svoj najvažniji praznik dočekuje s duboko poljuljanim povjerenjem u institucije i nesigurnošću u budućnost.

    „Republika Srpska nema predsjednika. Dočekala je svoj dan sa poljuljanim povjerenjem u institucije. Dočekuje svoj dan nesigurna u sebe, ne znajući šta nosi sutra“, poručio je Vulin u ekskluzivnom intervjuu za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, izbori za predsjednika Republike Srpske, koji po njegovom mišljenju uopšte nisu ni trebali biti raspisani, namjerno nisu završeni kako bi Srpska na svoj dan ostala bez „domaćina“.

    „Nisu završeni baš zato da Republika Srpska nema svog predsjednika, da nema svog domaćina na svoj dan. To izaziva brojne pitanja, sumnje i dileme. Veoma mi je neprijatno da gledam da se 9. januar, dan od velike važnosti, odigrava u takvim okolnostima“, istakao je Vulin.

    On je upozorio da je povlačenje važnih odluka Narodne skupštine Republike Srpske pod pritiskom otvorilo opasan presedan za dalje osporavanje institucija.

    „Šta je sa autoritetom Narodne skupštine ako ona povlači sopstvene, veoma važne odluke? Ako je jedina cijena personalne sankcije – to je ništa. Mi političari nemamo pravo da se izjednačavamo sa entitetom“, naglasio je Vulin, podsjećajući da je i sam pod američkim sankcijama, zbog čega je napustio funkciju šefa BIA, ali da institucija nije stradala.

    Vulin izražava bojazan da bi sljedeća meta mogla biti Vlada Republike Srpske.

    „Plašim se da će se, nakon sage o izborima za predsjednika, krenuti na Vladu. Opet će nekakav sud u Sarajevu donijeti odluku da Vlada nije legitimna, pa neće imati ko da potpiše plate, penzije, budžet“, upozorio je on.

    Kao jedini izlaz iz duboke političke krize Vulin vidi raspisivanje referenduma, ističući da potvrđeni rezultati dosadašnjih izbora pokazuju veliku polarizaciju biračkog tijela.

    Senator se osvrnuo i na nedavni posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Banjaluci, gdje su ga srdačno dočekali predstavnici i vlasti i opozicije.

    „Ne mogu reći da sam bio pretjerano ponosan i obradovan kad sam vidio da je Plenković primljen bolje nego premijer Srbije. Još mi zvoni fraza ‘mi smo tu za vas, za sve što treba’. Šta treba Hrvatskoj? Niste li mogli da tražite uklanjanje deponije nuklearnog otpada ili ukidanje zakona kojim se zabranjuje ćirilica na srpskim grobovima? To su naši grobovi“, kritikovao je Vulin.