VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Pregovarač pada u drugi plan

    Pregovarač pada u drugi plan

    Imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU zakočeno je u institucijama vlasti u Sarajevu.

    Glavni pregovarač je, naime, osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti iz primjera u regionu, osniva unutar vlada, a odluka o tome ko treba da bude imenovan na tu poziciju i predvodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem.

     

    SNSD i HDZ su stava da to treba da uradi Savjet ministara, ali nakon što to nije prošlo u nekoliko navrata, u priču se uključio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u kojem je 30. oktobra, glasovima poslanika stranaka sa sjedištem u FBiH i opozicionim blokom iz Srpske u kojem su SDS, PDP i Lista za pravdu i red, usvojena Odluka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača, u kojoj su uz glavnog pregovarača i dva zamjenika.

    Prema dogovoru bošnjačke “trojke” sa opozicijom iz Srpske kandidata je trebalo da predloži opozicija iz Srpske do 10. novembra, ali to nije. Nakon spekulacija da je sve to poremetilo njihove odnose, Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske uputio je lani u novembru Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu usklađenosti odluke o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača BiH sa EU sa Ustavom BiH.

    Šef poslaničkog Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red Mira Pekić za “Glas” je potvrdila da te tri stranke još nisu utvrdile ime kandidata.

    – Čeka se odluka Ustavnog suda BiH. Vidimo i da Savjet ministara na dnevni red ne stavlja ni evropske zakone, niti pregovarača. Ovo je pat-pozicija u kojoj se čeka da neko otkoči cijeli ovaj proces. Uglavnom, ne zna se koja će strana dobiti mogućnost da imenuje pregovarača kojem će, u svakom slučaju, biti teško raditi, posebno ako ne bude imao podršku – rekla je Pekićeva.

    BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU od decembra 2022, a Evropsko vijeće je 2024. u martu donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije utvrđen datum jer se čeka da domaće vlasti, prethodno, usvoje zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Sudu BiH. Prijedlozi tih zakona već su u proceduri, a javna rasprava o onom o VSTS-u je zakazana za 21. januar.

     

  • Uljepšavanje po hitnom postupku

    Uljepšavanje po hitnom postupku

    Dok se građani suočavaju s rastom cijena i sve težim životnim standardom, Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, odlučilo je da kraj 2025. godine obilježi temeljnim uljepšavanjem vlastitih prostorija.

    Posljednjeg dana decembra 2025. godine, bukvalno u finišu budžetske godine, Konakovićevo ministarstvo potpisalo je niz ugovora sa privatnim firmama, čime su ozvaničeni tenderi vrijedni stotine hiljada maraka javnog novca.

    Spisak poslova ukazuje da se ne radi o hitnim intervencijama, već o sveobuhvatnoj obnovi – od klima uređaja i lifta, preko molerskih radova i novih tepiha, do kancelarijske opreme i materijala.

    Kada se svi ovi ugovori saberu, dolazi se do iznosa od najmanje 366.334 KM bez PDV.

    I to u resoru koji bi, prema zvaničnim nadležnostima, trebalo prvenstveno da jača diplomatsku mrežu, međunarodni položaj BiH i zaštitu interesa građana u inostranstvu.

    Prema dostupnim podacima, samo za radove i opremu koji se odnose na klimatizaciju sklopljena su dva ugovora sa firmom „VD-Mašinske instalacije“ iz Sarajeva.

    Prvi se odnosi na popravku sistema klimatizacije, a njegova vrijednost iznosi 32.800 KM bez PDV, dok je drugi ugovor, zaključen istog dana, 31. decembra 2025. godine, za nabavku, isporuku i ugradnju klima uređaja, vrijedan 41.000 KM bez PDV.

    Ni tehnološko „osvježavanje“ nije izostalo. Firma Godimerc iz Sarajeva dobila je ugovor za nabavku desktop i prenosnih računara vrijedan 34.848 KM bez PDV, kao i dodatnih 4.737 KM bez PDV za nabavku skenera.

    Iako su IT ulaganja u javnim institucijama često opravdavana potrebom modernizacije, ostaje nejasno koliko je postojeća oprema bila dotrajala i da li je zamjena bila nužna upravo u ovom trenutku.

    Jedan od najskupljih pojedinačnih poslova je zamjena lifta u zgradi Ministarstva, za šta je angažovana firma Liftmont iz Sarajeva, a ugovor je težak 71.500 KM bez PDV.

    Paralelno s tim, Ministarstvo je izdvojilo 79.659 KM bez PDV za molersko-farbarske radove, koje će izvoditi firma Neimar iz Sarajeva, dok je za zamjenu tekstilnih podnih obloga – tepiha i etisona potpisan ugovor vrijedan 75.000 KM bez PDV sa firmom Maccao iz Mostara.

    Na kraju, za nabavku kancelarijskog materijala potpisan je ugovor sa firmom Crobox iz Sarajeva, vrijedan 26.675 KM bez PDV.

    Da li je zaista bilo neophodno da se gotovo kompletno uređenje zgrade Ministarstva realizuje baš sada, odnosno da li su prioritet bile nove podne obloge i svježe ofarbani zidovi, ili efikasnija diplomatska služba?

    Ta pitanja, za sada, ostaju bez odgovora, dok Konakovićevo ministarstvo u 2026. godinu ulazi u novom, znatno skupljem ruhu.

     

  • Vukanović žestoko udario po CIK

    Vukanović žestoko udario po CIK

    Nakon što su članovi Centralne izborne komisije BiH donijeli sramnu odluku da ne dozvole upotrebu skenera na ponovljenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, nova nevjerovatna i šokantna odluka.

    Ovo je na svom blogu objavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući informaciju da je CIK odbacio zahtjev SDS o akreditaciji novih posmatrača na biračkim mjestima na kojima će 8. februara biti ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Srpske.

    – CIK BiH je donio nevjerovatnu odluku da zabrani akreditaciju novih posmatrača, a sve kako bi SNSD i Siniši Karanu omogućili da ponovo pokradu izbore i preprave izbornu volju građana, kao što se dogodilo na glasanju 23. novembra 2025. godine zbog čega su poništeni izbori – naveo je Vukanović.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH, dodao je on, i ovom odlukom “pokazuju svoje pravo lice, da rade u interesu moćnika na vlasti, korumpiranih političara i stranaka, a ne u interesu naroda”.

    – Da im nije za cilj da se utvrdi i odbrani stvarna volja naroda i građana na izborima već da se omogući krađa i davanje lažnog pečata legitimiteta izbornim manipulacijama. Protiv članova Centralne izborne komisije BiH treba podnijeti krivične prijave zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja, jer je njihova drskost, oholost, neodgovornost i bezobrazluk prešao sve granice – zaključio je Vukanović.

  • Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao je rok u kojem je Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo obezbijediti 600.000 KM za održavanje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    S obzirom na nametnute odluke od strane visokog predstavnika, koje podrazumijevaju da odluku o isplati novca može potpisati i zamjenik ministra finansija i trezora u slučaju da to ne uradi ministar, može se očekivati da već danas Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora, potpiše takvu odluku.

    Inače, Hasanović je, a nakon što Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, po ranijem zahtjevu CIK-a nije obezbijedio novac za održavanje prijevremenih izbora, takođe potpisao takvu odluku.

    Naime, CIK je odluku o raspisivanju ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske donio zadnji dan stare godine. Po Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora ima rok od 15 dana da obezbijedi taj novac, a taj rok ističe danas.

    Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.

    Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

    Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

    Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

    U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

    Najveći broj nepravilnosti odnosi se na glasanje birača bez važećih ličnih dokumenata, a sve te nepravilnosti biće proslijeđene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na postupanje.

    Glasa se na istim lokacijama kao i na prošlim izborima

    Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike.

    Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.

  • BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    Ni 30 godina nakon rata Bosna i Hercegovina nije uspjela da razgraniči svoju teritoriju sa državama u okruženju.

    Istina, posao sa Crnom Gorom je uglavnom završen sporazumom koji je potpisan u Beču 2015. godine, dok se za ovo pitanje sa Srbijom i Hrvatskom ne nazire rješenje.

    U Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025. godine, a koja je zadužena za identifikaciju granice sa susjednim državama, može se zaključiti da nema pomaka na ovom poslu.

    Dvije sjednice: Komisija je, naime, u spomenutom periodu održala dvije sjednice na kojima su razmatrane i analizirane aktivnosti i prijedlozi rješavanja određenih pitanja iz nadležnosti njihovog rada.

    Komisija je, naglašeno je u spomenutom izvještaju, odgovarala na upite ministarstava, institucija i drugih subjekata, koji se tiču pitanja razgraničenja BiH sa susjednim državama.

    “Tako su ‘Ceste Federacije BiH’ uputile zahtjev, a tiče se granične linije između BiH i Hrvatske, na području graničnog prelaza Maljevac. Ministarstvo bezbjednosti BiH zatražilo je informaciju u pogledu protezanja granične linije, na području opštine Velika  Kladuša”, naveli su iz komisije i dodali da su na oba upita odgovorili.

    Kada je u pitanju razgraničenje, kako ističu iz Komisije, sa predstavnicima Crne Gore nastavljeni su razgovori u vezi sa obilježavanjem granične crte između dviju država. “Osnova za vođenje ovih razgovora je Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan u Beču 28. avgusta 2015. godine, a Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji 18. januara 2016. godine”, ističu iz Komisije.

    Na zajedničkom sastanku, kako dodaju, izraženo je zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima i iskazana spremnost nastavka saradnje i daljih aktivnosti. Međutim…

    Dogovor na čekanju: “Razgovori su zastali, a temeljna prepreka nastavku ovih važnih aktivnosti je davanje saglasnosti Savjeta ministara BiH na imenovanje stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim zemljama”, navedeno je u Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025.

    Na nivou komisija BiH i Crne Gore usvojeni su i potpisani Uputstvo za izradu dokumentacije o državnoj granici, te Uputstvo za obilježavanje državne granice. Pripremljen je i Projektni zadatak “Obilježavanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore – sektor B”.

    “Jedan od prioriteta je i određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske. Stavovi triju strana su usaglašeni po ovom pitanju, kako u pogledu tehničke dokumentacije, tako i u pogledu predloženog teksta Protokola o određivanju tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske”, naglašeno je u izvještaju.

    Komisija iz BiH pritom konstatuje da nije bilo aktivnosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom.

    “Napominjemo da je Komisija prema predstavnicima Hrvatske i prema predstavnicima Srbije uputilo pisma namjere o spremnosti nastavka razgovora o granici, ali na adresu Komisije još nisu stigli odgovori”, naveli su iz Državne komisije za granicu BiH.

    Trčanje pred rudu: Niz puta se ovom problematikom bavio novinar Uroš Vukić, koji kaže da ni ostale zemlje u regionu nisu razgraničile sa svojim komšijama.

    “BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom, i tu je istrčala pred rudu. Brojne sporne tačke sa Srbijom i Hrvatskom kada je granica u pitanju ne daju prostora za optimizam i to nije neobično. U Evropi postoje desetine graničnih sporova koji traju decenijama unazad i nema naznaka da će biti riješeni. Primjer je najveći evropski vrh Monblan, koji se nalazi na granici Francuske i Italije, i još se ne zna kojoj zemlji pripada”, ističe Vukić.

    Granica BiH je najduža s Hrvatskom te iznosi 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 kilometara.

    Sa Srbijom je, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, problem u četiri tačke, i to hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, a sporno je i 10 kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

    Prije nekoliko godina, podsjetimo, članovi Državne komisije za granicu BiH posvađali su se s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije, koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

    Što se tiče granice s Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke: granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.

  • CIK odbacio zahtjev SDS

    CIK odbacio zahtjev SDS

    Centralna izborna komisija (CIK) danas je negativno odgovorila na upit SDS o tome da li može akreditovati nove posmatrače na biračkim mjestima na kojima se ponavljaju izbori.

    Ovo se navodi u saopštenju za javnost SDS, ističući da iz CIK nisu konkretno odgovorili na pitanje da li akreditovani posmatrači iz drugih izbornih jedinica mogu posmatrati izbore na ponovljenim biračkim mjestima.

    – Tim povodom, stav SDS je sljedeći: Odluka CIK da ne dozvoli akreditovanje novih posmatrača na 136 ponovljenih biračkih mjesta je bez logike i nije ništa drugo do saučesništvo u kontaminaciji izbornog procesa. Ako su izbori na tim biračkim mjestima poništeni jer su ubacivani listići i potpisivani birači, i ako su zbog toga promijenjeni birački odbori, kojom logikom se ne mogu promijeniti posmatrači koji su bili dio kompromitovanog izbornog procesa na tim biračkim mjestima – pitaju u SDS.

    Podsjećamo, dodaju iz te stranke, da SDS nije imala akreditovane posmatrače na biračkim mjestima u Zvorniku i ovakvom odlukom CIK ostavljaju se širom otvorena vrata za ponavljanje izbornih krađa.

    – Da je cilj CIK da se zaštiti zakonitost izbornog procesa, onda bi iskoristili izborne tehnologije koje im stoje u magacinima, skupljajući prašinu, i dozvolili akreditovanje novih posmatrača. Na ovaj način, uzalud se troši 600.000 KM na ponavljanje izbora koji će biti sprovedeni po staroj matrici i završiti na način – poništeni ponovljeni izbori – što je očito i težnja ovakve odluke CIK kako Republika Srpska ne bi dobila novog predsjednika do raspisivanja izbora 2026. godine – navodi se u saopštenju.

    SDS će, kako se ističe, uložiti žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH na ovu nerazumnu odluku CIK i iskoristiće sva pravna i demokratska sredstva da zaštite volju građana čak i od CIK.

    – Takođe, u narednom periodu pozabavićemo se i pitanjem odgovornosti za neažurne biračke spiskove čiji je integritet potpuno narušen zbog ogromnog broja preminulih lica koji se na njima nalaze – poručuju iz SDS.

  • EU upozorila: BiH bi mogla na sivu listu, ugrožene i doznake iz inostranstva

    EU upozorila: BiH bi mogla na sivu listu, ugrožene i doznake iz inostranstva

    BiH je u opasnosti da izgubi priliku da dobije povoljnije uslove za novčane transakcije s EU ako dospije na sivu listu na kojoj se nalaze zemlje koje nisu ispunile uslove za borbu protiv pranja novca, upozorili su u Delegaciji EU u Sarajevu.

    Kako je saopšteno, zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, BIH je u februaru prošle godine ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), koja se bavi nadzorom sprečavanja pranja novca i finansiranje terorizma.

    “Pomenuti jednogodišnji period posmatranja ističe za nekoliko sedmica. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MONEYVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom”, saopštili su, pojasnivši da se radi o stavljanju BiH na “Sivu listu”.

    Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, a upozoravaju da bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove.

    “Stoga je potrebno da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini djeluju hitno, odnosno da pristupe usvajanju dva zakona na državnom nivou – Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Bosni i Hercegovini je takođe nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, naveli su oni.

    Dodali su da je BiH ostvarila određene pomake u jačanju svog okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, uključujući usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je ujedno bio jedan od ključnih zakona na evropskom putu zemlje.

    “Takođe pozdravljamo uspostavu Stalnog koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma i sprečavanje proliferacije oružja za masovno uništenje, koje okuplja predstavnike nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, kao i nedavno usvajanje Pravilnika o provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”, naveli su.

  • Bećirović: Biću kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Bećirović: Biću kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, biće kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda na narednim Opštim izborima.

    Potvrdio je to Bećirović u razgovoru za BHRT, a kako je rekao, prve razgovore na tu temu imaće u narednim sedmicama.

    Bećirović, inače člana SDP BiH,  naglasio je da se u ovoj godini neće baviti kampanjom nego, kako je rekao, ozbiljnim poslom.

    “Nije isključeno da ću u narednim danima tražiti održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH o pitanju BHRT-a”, rekao je Bećirović.

    Namjera je, naveo je Bećirović, uključiti sve aktere u rješavanje ovog pitanja, te postaviti pitanje nepoštivanja postojećih zakona.

  • Cvijanović: BiH po Ceriću treba biti država Bošnjaka gdje bi Srbi i Hrvati bili podstanari

    Cvijanović: BiH po Ceriću treba biti država Bošnjaka gdje bi Srbi i Hrvati bili podstanari

    Po bivšem poglavaru Islamske zajednice u BiH Mustafi Ceriću, BiH treba biti država Bošnjaka, gdje bi Srbi i Hrvati bili podstanari, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Reklo bi se na prvu da je besmisleno polemisati, ali nije, jer treba imati na umu dvije stvari – kad je Mustafa Cerić bio aktivni poglavar Islamske zajednice u BiH žalio se da su raspadom Јugoslavije svi narodi dobili svoju nacionalnu državu, osim Bošnjaka. Znači, BiH po njemu treba biti država Bošnjaka gdje bi Srbi i Hrvati bili podstanari. Sad kao bivši poglavar Islamske zajednice on kao musliman predlaže hrišćanima Srbima da ne trebaju pripadati Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već da umjesto nje treba uspostaviti “bosansku pravoslavnu crkvu” – ističe Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodaje da je čudo da nije zatražio da neki od “visokih predstavnika” nametne takvo rješenje.

    Podsjećamo, bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić predložio je uspostavljanje nove vjerske zajednice koja bi se zvala “bosanska pravoslavna crkva”, što je podstaklo brojna reagovanja iz Srpske pravoslavne crkve i zvaničnika Republike Srpske.

  • Košarac: Odmaknite od srpskog identiteta i emocija

    Košarac: Odmaknite od srpskog identiteta i emocija

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da su Srbi dio jedinstvene i nedjeljive Srpske pravoslavne crkve i da nikada nije postojala, niti će postojati bosanska pravoslavna crkva.

    – Svaki dan čujemo neku glupost iz Sarajeva. Posljednja je /Mustafe/ Cerića. Odmaknite se od našeg identiteta i emocija. Mi nismo konvertiti – naveo je Košarac na društvenoj mreži Iks.

    Bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić predložio je uspostavljanje nove vjerske zajednice koja bi se zvala “bosanska pravoslavna crkva”, što je podstaklo brojna reagovanja iz Srpske pravoslavne crkve i zvaničnika Republike Srpske.