VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske, kazala je da je prosječna penzija u Srpskoj mala zato što većina od ukupnog broja penzionera kojih je više od 280.000, nema puni radni staž.

    “Samo osam odsto penzionera ima puni radni staž, tačnije staž od 40 godina. Svi oni penzioneri koji imaju manji staž, logično je da imaju manje penzije i to zaista obara prosjek penzije u Republici Srpskoj”, pojasnila je Vidovićeva.

    Istakla je da će u ovoj godini za najavljeno povećanje penzija ukupno trebati oko 450 miliona KM.

    “Da bi se penzije isplatile u punom iznosu od 100 odsto”, dodala je Vidovićeva.

    Dodik: U decembru dvije penzije
    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je danas da će do petka, 7. novembra, biti isplaćena oktobarska penzija, a da će u decembru biti isplaćene dvije penzije.

    “Početkom decembra penzioneri će dobiti novembarsku penziju, a krajem decembra, prije nove godine, biće isplaćena i decembarska”, rekao je Dodik.

  • Soreka: Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj

    Soreka: Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj

    Evropska unija se priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od decenije. Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama.

    Napisao je to u kolumni  Luiđi Soreka, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i ambasador Evropske unije u BiH, koji ističe da uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Evropske unije.

    “Potvrda toga su i nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te komesarke za proširenje Marte Kos. U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora”, istakao je Soreka.

    Dodaje da u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom juče u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma sa Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH.

    “Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora. Kako je jučer istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu sa evropskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Evropske komisije”, ističe Soreka u kolumni.

    Dodaje da kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima.

    “Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU. Prva Međuvladina konferencija bi se mogla organizovati do kraja 2025. godine, pod uslovom da se ispune svi uslovi. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu”, napisao je Soreka.

    Napominje da BiH ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova.

    “Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke. Jedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturisan način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Evropske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji”, smatra Soreka.

    Kako dalje navodi u kolumni, usaglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u septembru, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usaglašena, konsenzusna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji.

    “Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave”, zaključio je Soreka.

  • Cvijanović: Ukinuti strani intervencionizam i omogućiti djelovanje na demokratskim principima

    Cvijanović: Ukinuti strani intervencionizam i omogućiti djelovanje na demokratskim principima

    Važno je da sa svima razgovaramo i da prezentujemo naše jasne stavove, kako bismo spriječili druge da govore u naše ime, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Tokom današnjeg razgovora sa stranim ambasadorima i drugim diplomatama u Sarajevu, razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji, načinima za prevazilaženje stanja hronične krize u BiH, evropskom putu, kao i odnosu prema NATO-u – istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Ona je ukazala na neophodnost da se ukine strani intervencionizam i omogući domaćim institucijama da djeluju na demokratskim principima.

    – Poručila sam da je najbolji način da pomognu BiH taj da zauzmu neutralan i izbalansiran stav prema svima, te da tako ohrabre unutrašnji dijalog koji je jedini put k

  • Dodik: BiH je završena priča, Republika Srpska je stabilna i bezbjedna

    Dodik: BiH je završena priča, Republika Srpska je stabilna i bezbjedna

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da nije razočaran odlukom Ustavnog suda BiH, ali je istakao da je nemoguće vjerovati u pravdu u takvom sudu. „Došli smo u poziciju da ne možemo vjerovati u pravdu imajući u vidu da je predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman, koji je bio ratni predsjednik SDA, za Srbe zločinačka organizacija, koja je vodila rat protiv Srba i vršila masovna ubijanja“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

    On je naglasio da je Republika Srpska stabilna, da je bezbjednost na vrhunskom nivou i da se vlast fokusira na privredu, infrastrukturne probleme i poboljšanje standarda života građana. „Imamo sve parametre da dobro stojimo. Povećanje plata očekujem između sedam i 10 odsto od marta sljedeće godine, a očekuje nas i usklađivanje penzija od januara, koje želimo da rastu više nego inflacija“, poručio je Dodik.

    Predsjednik SNSD-a je dodao da će jedina politika biti politika povećanja standarda. „Bruto domaći proizvod u Republici Srpskoj raste preko dva odsto. Naša privreda je fleksibilna, budžet stabilan i izvršavamo sve obaveze“, rekao je Dodik.

    Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija njegove odbrane u predmetu u kojem je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, Dodik je istakao da je taj sud od početka radio na razgradnji pozicije Republike Srpske. „Ne čudi njihovo ponašanje, ali je jasno da je Ustavni sud BiH dio klana koji za cilj ima ukidanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jučerašnjom odlukom poništili su i mnoge prethodne odluke. Oni samo žele disciplinovati Republiku Srpsku, ništa drugo“, poručio je Dodik.

    On je ocijenio da je sada potpuno jasno da je Ustavni sud BiH „inkvizicijski sud“. „BiH je nemoguća i propala zemlja. Ona je u slobodnom padu. To nije ni država, već prćija, jer u njoj ne postoji vladavina prava. Pozivam sve u Republici Srpskoj da razmisle o tome, a ja ću nastaviti da se borim“, rekao je Dodik.

    Predsjednik SNSD-a je poručio da je za njega i njegovu stranku priča o BiH završena i da će se okrenuti isključivo Republici Srpskoj. „Mi ćemo se tako i ponašati. Sarajevo i FBiH su za nas odavno inostranstvo“, zaključio je Dodik.

  • Kovačević: Nema u BiH ni “v” ni “p” od vladavine prava, samo “vp” od visokog predstavnika, nelegalnog i nelegitimnog

    Kovačević: Nema u BiH ni “v” ni “p” od vladavine prava, samo “vp” od visokog predstavnika, nelegalnog i nelegitimnog

    Ustavni sud zemlje, koja je između ostalog i zemlja Srba, je između izbora i volje Srba i odluke nelegalnog stranca, izabrao stranca – naveo je Radovan Kovačević, srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Dodao je da je sada svima jasno čiji je to sud.

    – Time je najdirektnije pokazao čiji je to u stvari sud. BiH očigledno nije. Nema ovdje ni “v” ni “p” od vladavine prava. Samo “vp” od visokog predstavnika. Nelegalnog i nelegitimnog. Između Ustava BiH, kojeg su dužni štititi, i tzv. zaključaka Bonske konferencije, kojih u tom ustavu nema i koje BiH nikada nije prihvatila, pa samim tim ne mogu ni biti u pravnom prometu u BiH, oni su odabrali ovo drugo. Protiv Ustava BiH – poručio je Kovačević na Iksu.

     

    Dodao je da se Ustavni sud mora pod hitno vratiti u okvire ustava kojeg treba da štiti, a prestati biti instrument u rukama rušilaca ustavnog poretka i Dejtonskog sporazuma.

  • Karan: Odluka Ustavnog suda narušila je volju tri naroda; Nesagledive posljedice

    Karan: Odluka Ustavnog suda narušila je volju tri naroda; Nesagledive posljedice

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan ocijenio je da je krnji Ustavni sud BiH odbijanjem apelacije predsjednika Milorada Dodika ugrozio ustavnost i vladavinu prava, narušavajući volju tri naroda i državno uređenje BiH, te da je to vrhunac tridesetogodišnjeg urušavanja Dejtonskog sporazuma.

    Karan je naglasio da je ovakva odluka krnjeg Ustavnog suda BiH, odluka konflikta, koja ruši formu zajedničkog života multietničke BiH.

     

    – Oni žele do kraja da stvore unitarnu BiH samo po volji jednog naroda. Ovo je direktan udarac ne samo na instituciju predsjednika Republike Srpske, već i udar na volju tri konstitutivna naroda. Nesagledive su posljedice jedne ovakve neustavne odluke, koja ruši kompletno državno uređenje BiH – istakao je Karan.

  • Vulić: Ustavni Sud BiH sistemski urušava Ustav

    Vulić: Ustavni Sud BiH sistemski urušava Ustav

    Tijelo koje se predstavlja kao Ustavni sud BiH ne podržava Ustav što mu je jedna od temeljnih uloga, već ga sistemski urušava, zajedno sa vladavinom prava i demokratskim načelima, izjavila je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

    Vulićeva je navela da nakon detaljne analize obrazloženja odluke vanustavnog Ustavnog suda BiH po apelacijama predsjednika Milorada Dodika ne može a da se ne zapita da li je moguće da je neko glasao za takvu pravnu travestiju?

    – Da li je moguće da se do te mjere vrijeđa inteligencija i dostojanstvo građana BiH, kao i sama vladavina prava? Da li je ovo konačno skidanje svih maski kako bi postalo jasno da grupom ljudi koji se predstavljaju kao Ustavni sud zapravo upravljaju globalističke strukture i da se provode globalističke agende koje su već doživjele poraz u SAD, ali, nažalost, ne i u Evropi, uključujući institucije BiH – istakla je Vulićeva za Srnu.

    Ona je naglasila da je pravni skandal napisati da je neko lice nešto učinilo umjesto Parlamentarne skupštine BiH i djelovalo kao zakonodavna vlast BiH.

    – Istovremeno se u obrazloženju navodi da su `sudije nepristrasne` i da je `sud nezavisan`. Možda u nekoj onlajn verziji društva, gdje pojedinac može zamijeniti 57 članova dvodomnog zakonodavnog tijela – rekla je Vulićeva.

    Ona je istakla da ima ne samo pravo, već i obavezu da o ovome obavijesti sve demokratske parlamente, jer Ustavni sud BiH očigledno ne vidi ništa sporno u tome da jedno lice mijenja dvodomnu skupštinu i da se primjenjuje zakon koji nikada nije prošao parlamentarnu proceduru.

    – U neustavnoj zemlji dostojanstvo građana nije narušeno, ono je ukinuto – smatra Vulićeva.

    Krnji Ustavni sud BiH odbio je juče apelaciju pravnog tima predsjednika Milorada Dodika protiv presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

  • Goganović poručio Helezu: Narod odlučuje, a ne sarajevske ambicije!

    Goganović poručio Helezu: Narod odlučuje, a ne sarajevske ambicije!

    Odlukom da odbije apelaciju pravnog tima predsjednika Milorada Dodika, Ustavni sud BiH je propustio važnu priliku da povrati povjerenje građana Republike Srpske u rad ove institucije, istakao je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

    – Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, uživa jasnu i snažnu podršku građana u Republici Srpskoj. Republika Srpska će nastaviti da koristi sve pravne mehanizme, uključujući i međunarodne, kako bi zaštitila svoja ustavna prava i interese – izjavio je Goganović za Srnu.

    Povodom izjava ministra odbrane Zukana Heleza o “kraju političke karijere” predsjednika Milorada Dodika, Goganović je poručio da politički performansi nisu zamjena za rezultate.

    – Dok pojedinci u Sarajevu maštaju o političkom obračunu, Republika Srpska je započela najsnažniju međunarodnu fazu borbe za svoja prava zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom i za interese srpskog naroda, predvođena legalno izabranim predsjednikom – naglasio je Goganović.

    On je istakao da o sudbini Republike Srpske neće odlučivati ni Helez, ni bilo koji politički avanturizam, već srpski narod koji je izabrao svoje predstavnike.

    Krnji Ustavni sud BiH odbio je juče apelaciju pravnog tima predsjednika Milorada Dodika protiv presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

  • Nakon odluke Ustavnog suda – slijedi Strazbur

    Nakon odluke Ustavnog suda – slijedi Strazbur

    Advokat Milorada Dodika, Goran Bubić, najavio je da će nakon današnje odluke Ustavnog suda BiH biti pokrenut postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

    Bubić smatra da je odbacivanjem apelacije odbrane, kako je rekao, „krnji Ustavni sud BiH“ potvrdio da u zemlji više ne važi Ustav kao najviši pravni akt, već političke odluke „samozvanog stranca“.

    – Ovakva odluka nije udar samo na instituciju predsjednika Republike Srpske, već i na osnovne principe dejtonske BiH, jer se ukida zakonodavna volja naroda i entiteta – izjavio je Bubić za Srnu.

    On je ocijenio da odluka Suda ne predstavlja samo povredu prava jednog pojedinca, već i „supstancijalno pitanje ustavnosti i zakonitosti koji su osnova vladavine prava u svakoj zemlji“.

    Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava i stručnjak za Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, potvrđuje da Dodik ima mogućnost da podnese predstavku Sudu u Strazburu, ali naglašava da taj zahtjev mora biti precizno utemeljen.

    – Milorad Dodik, odnosno njegov pravni tim, ima mogućnost da podnese predstavku Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu i to u roku od četiri mjeseca od dana kada je donijeta pravosnažna odluka. U njoj se mora žaliti da mu je prekršeno neko od ljudskih prava koje je predviđeno u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Svi navodi u tom smislu treba i da budu dobro obrazloženi – rekao je Lučka za Srpskainfo.

    On dodaje da je teško procijeniti koliko bi postupak pred Sudom mogao da traje.

    – Trenutno nije moguće tačno reći ni koliko će vremena trebati Sudu u Strazburu da razmotri predmet. To zavisi od različitih činilaca, od vrste predmeta do toga koliko brzo strane pribavljaju potrebne podatke. Treba imati u vidu da i sam Evropski sud za ljudska prava predstavke razmatra po određenom redu, uzimajući u obzir važnost i hitnost navoda u predstavci – pojasnio je Lučka.

    Podsjetimo, Ustavni sud BiH odbio je apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita. Nakon odluke, Dodikov pravni tim najavio je da će predmet uputiti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

  • Stevandić: Odluka Ustavnog suda daje krila bošnjačkom ekstremizmu

    Stevandić: Odluka Ustavnog suda daje krila bošnjačkom ekstremizmu

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine imao je veliku priliku da doprinese smirivanju tenzija i deeskalaciji odnosa u zemlji, ali ju je propustio, ocijenio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić gostujući u emisiji „U prvom planu“ na ATV-u.

    Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH kojim su odbijene apelacije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Stevandić je rekao da je sud mogao uticati na stabilizaciju prilika, ali da je, kako je naveo, umjesto toga potvrdio neprincipijelnost.

    „Imamo različite spoljnopolitičke izjave, komunikacije i percepcije. Oni propuste šansu, a ako ste čitali objašnjenje gdje navode da se njihova odluka izuzima iz pravila Evropske konvencije o ljudskim pravima, jasno je da će to pasti pred Evropskim sudom za ljudska prava“, rekao je Stevandić.

    Dodao je da u BiH nije cilj da se postigne pravda, već da se ukloni neko ko smeta određenim strukturama.

    „Šta god ko mislio o Miloradu Dodiku, on je legalniji od Kristijana Šmita i legalnije je radio nego Ustavni sud BiH, koji ne samo da je krnji, nego i sam sebi mijenja pravila. Nijedan sud ne može sam sebi pisati zakone po kojima radi – to je posao parlamenata. Kod nas zakone ne usvajaju parlamenti, već ih nameće Kristijan Šmit“, poručio je Stevandić.

    On je istakao da takvo djelovanje ne doprinosi smirivanju političkih tenzija, već, kako je rekao, „daje krila bošnjačkom ekstremizmu“.

    Govoreći o međunarodnim odnosima, Stevandić je naveo da su politički predstavnici iz Sarajeva u izolaciji i da nemaju značajne kontakte ni s jednom velikom stranom.

    „Vidjeli ste kako se Konaković proveo u Americi. Da pošaljemo jednog srednjoškolca iz Banjaluke, on bi na Guglu našao institucije s kojima može razgovarati. Ministar spoljnih poslova imao je tragičnu posjetu SAD, a i ostali su postali tragične ličnosti“, rekao je Stevandić.

    Zaključio je da je Republika Srpska, uprkos globalnim izazovima, uspjela da „otvori geopolitički uzburkani svijet za komunikaciju