Kategorija: Politika

  • Karan: Ustavni sud BiH srušio najveći princip demokratskih zemalja – princip ustavnosti

    Karan: Ustavni sud BiH srušio najveći princip demokratskih zemalja – princip ustavnosti

    Ustavni sud BiH, odbijajući apelaciju predsjednika Milorada Dodika srušio je najveći princip demokratskih zemalja, a to je princip ustavnosti, istakao je gostujući u emisiji Aktuelno RTRS profesor ustavnog prava Siniša Karan.

    – Princip ustavnosti je krovni, jer štiti najveći Zakon u svakoj državi. Svojom odlukom Ustavni sud je danas srušio sve. U istom paketu su srušili i revdovno pravosuđe, kao i onaj ključni princip na kojem počiva ustavnost i zakonitost, kao i vladavina prava, a to je upravo princip zakonitosti. Srušili su i evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava – istakao je Karan.

    On je dodao da Ustav BiH, ima jednu nepromjenjivu stvar, a to je zagarantovani nivo ljudskih prava i sloboda.

     

    – I to je danas srušeno. Ovo je tužan dan za sve one koji su željeli da žive zajedno u BiH i pitanje je na čemu će opstati dogovor iz 1995. godine, tri naroda. Ustavni sud BiH je danas pogazio volju tri naroda da žive zajednoj u BiH – dodao je Karan.

    Karan je dodao da nema dilemu da će se posljedice ovakve odluke Ustavnog suda BiH osjetiti.

    – Danas je Ustavni sud imao jednostavan izbor ili Šmit ili ovi narodi ovdje. Nažalost Ustavni sud koji je upravo trebao da štiti tu formulu na kojoj je nastala BiH odlučio se za Šmita – kaže Karan.

    Dodaje da je s pravnog aspekta u potpunosti jasno da je BiH zemlja bez Ustava.

    – Današnjom odlukom možemo reći da BiH nema Ustava – zaključio je Karan.

  • Dodik: BiH nema nikakve šanse sa ovakvim krnjim Ustavnim sudom

    Dodik: BiH nema nikakve šanse sa ovakvim krnjim Ustavnim sudom

    Predsjednik Milorad Dodik rekao je da je krnji Ustavni sud BiH prekršio elementarno pravo i donio političku odluku odbijajući apelaciju njegovog pravnog tima protiv presude Suda BiH, te poručio da BiH nema nikakve šanse sa ovakvim sudom.

    Dodik je rekao da je krnji Ustavni sud BiH politički sud i da nije nikakav Ustavni sud.

    – Krnji Ustavni sud donosi političke presude, jer da je vodio računa o Ustavu, sigurno je morao da ima odredbe samog tog Ustava u kojima piše da zakone u BiH samo može da donese Parlamentarna skupština BiH, to znači Predstavnički dom i Dom naroda i to zajedno – ukazao je Dodik.

    On je naveo da je krnji Ustavni sud to prekršio, a potom i niz svojih odluka, gdje su ranije rekli da sve odluke zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na nivou BiH ne smiju biti protivne ustavima BiH, Republike Srpske i FBiH.

    Dodik je istakao da su time prekršili elementarno pravo, što je, kako je naveo, gotovo nevjerovatno.

    – Naravno, idemo dalje. Mi računamo da možemo da idemo prema Evropskom sudu, ali kad se radi o političkim stvarima, te političke stvari se riješe na politički način – rekao je Dodik Srni.

    Dodik je dodao da je krnji Ustavni sud politički sud i da zato misli da BiH sa ovakvim ponašanjem, ovakvim sudom, nema nikakve šanse.

    – Na silu, pokušavajući da nametnu političku volju kroz navodno pravo mislim da produžavaju eru tih globalnih lešinara koji su na mnogim tačkama i u Evropi i u svijetu pokušavali da zloupotrijebe pravosudne institucije i da se obračunaju sa političkim protivnicima još od predsjednika SAD Donalda Trampa pa preko Marin le Pen, Rumunije i mnogih drugih slučajeva – naveo je Dodik.

    Dodik je naglasio da se ne može imati ni minimalno povjerenje u institucije BiH na ovaj način, te ukazao da, apsolutno, nisu utvrdili bilo šta, niti su željeli da prihvate nijedan pravni argument.

    – Ako su sami rekli da sudske odluke ne smiju biti protiv ustava entiteta, odnosno Republike Srpske i FBiH, onda kako mogu da zanemaraju dvije činjenice što se tiče Ustava Republike Srpske – upitao je Dodik.

    On je naveo da je prva činjenica da je predsjednik obavezan da potpiše ukaz, a druga da mandat predsjedniku može da bude uskraćen ako sam podnese ostavku ili se sprovede referendum o tome.

    – Nije jedno ni drugo u ovom slučaju ni urađeno, nego je to bila politička volja – ukazao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, zanimljivo je bilo predhodnih dana slušati razne dojavljivače iz Sarajeva koji govore o zabrinutosti da se ne desi neka druga odluka.

    – Taj pritisak koji vrši Sarajevo govori o tome da su oni isključivo motivisani da presuđuju Srbima kroz atmosferu koja se stvara na sarajevskim sećijama – naveo je Dodik.

    On je naglasio da niti je razočaran, niti nešto posebno pogođen, znajući o čemu se tu radi i kako se radi, ali da to svakako nije ni povjerenje u BiH, niti u Ustavni sud, niti može da se to vrati.

    – Mislili smo da ako pokaže taj krnji Ustavni sud, bilo kakve minimalne elemente ustavnosti i poštivanja Ustava i zakona, da se gotovo isti dan vrate dvoje sudija u Ustavni sud. Sada mislim da je to apsolutno izgubljena šansa i prilika da to ne treba ni činiti. Neka oni rade svoj posao – poručio je Dodik.

    On je dodao da je to slično onome kada je starac Vukašin iz Klepaca, kada mu je ustaša sjekao uši i nos, rekao “samo ti radi svoj posao”.

    – Neko rade svoj posao, mi ćemo raditi svoj posao, pa ćemo vidjeti gdje ćemo se naći – istakao je Dodik.

    Krnji Ustavni sud BiH odbio je danas apelaciju odbrane predsjednika Milorada Dodika protiv presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

  • Stevandić: Znamo da trpimo, ali držimo uspravnu kičmu

    Stevandić: Znamo da trpimo, ali držimo uspravnu kičmu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da je znao da će istraga Tužilaštva BiH protiv njega biti obustavljena, jer su ustavne odredbe o imunitetu jasne.

    – Nisam se odazvao i time sam pokazao da se držimo zajedno. Imali smo različite nivoe pravne zaštite. Nismo polagali ništa vjere u institucije. Sačekali smo određeno vrijeme da se stvari iskristališu i bara malo izbistri i znali smo da nema šanse da se to podvede pod ustavni poredak – rekao je Stevandić.

    On je naveo da obustavljanje istrage protiv njega, predsjednika Milorada Dodika i bivšeg premijera Radovana Viškovića dokazalo potpunu supremaciju Narodne skupštine Republike Srpske i da su to priznali svi – od OHR, sudova do američke administracije.

    Dodao je da je jaan stav američke, kineske i ruske administracije o NSRS.

    – Na nama je da jednim mudrim i pametnim djelovanjem sa puno ovih malih pobjeda koje polako knjižimo, stignemo i do toga do sadašnje, a možda nadam se i promijenjenoj administarciji EU pokažemo da se nad nama ne može niko iživljavati – istakao je Stevandić i poručio:

    – Znamo da trpimo, ali držimo uspravnu kičmu.

  • Cvijanović: Bio bi pravi zemljotres da je Ustavni sud za promjenu branio Ustav

    Cvijanović: Bio bi pravi zemljotres da je Ustavni sud za promjenu branio Ustav

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi bilo iznenađenje da je Ustavni sud BiH, za promjenu, branio Ustav, a ne nelegalni strani intervencionizam.

    – To bi bio pravi zemljotres – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Upitana da prokomentariše odluku krnjeg Ustavnog suda da odbije apelaciju Milorada Dodika na odluku Suda BiH, Cvijanovićeva je rekla da se danas još jednom pokazalo da je pravda za Srbe u BiH ne samo spora, već i nedostižna.

    – Niti je Kristijan Šmit imao pravo da donosi zakon umjesto parlamenta, niti je sud imao pravo da po njemu postupa. Ova odluka nije neočekivana, ali je destruktivna, kao i mnoge prethodne koje je Ustavni sud donosio. Ukoliko se laboratorija stranog intervencionizma hitno ne rasformira, budućnost BiH biće još neizvjesnija nego što se danas čini – rekla je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: U Ustavnom sudu BiH svjesni da će izgubiti na Evropskom sudu za ljudska prava

    Stevandić: U Ustavnom sudu BiH svjesni da će izgubiti na Evropskom sudu za ljudska prava

    U Ustavnom sudu BiH potpuno su svjesni da će odbijanje apelacije predsjednika Milorada Dodika izgubiti na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    – To govori da oni nisu imali dovoljno savjesti da sami priznaju, da /Kristijan/ Šmit ne može donositi zakone – naveo je Stevandić.

    Stevandić je upitao da li će svih sedam sudija, kada se sve završi na Evropskom sudu, podnijeti ostavku. Upitao je i da li će protiv onih koji su tvrdili da je Šmit zakonodavac biti pokrenut disciplinski postupak.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH u krnjem sastavu odbio je apelaciju pravnog tima predsjednika Milorada Dodika, a kojim je traženo da se neustavnim proglase odluke prvostepenog vijeća i apelacionog odjeljenja Suda BiH kojim je Dodik proglašen krivim za “nepoštovanje odluka visokog predstavnika”.

  • Minić: Zakucan zadnji ekser u mrtvački sanduk pravosuđa BiH

    Minić: Zakucan zadnji ekser u mrtvački sanduk pravosuđa BiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je krnji Ustavni sud BiH odbijanjem apelacije pravnog tima Milorada Dodika zakucao zadnji ekser u mrtvački sanduk pravosuđa BiH.

    – Ne mogu da shvatim kao pravnik zar je moguće da Ustavni sud, koji ima zadatak da štiti Ustav BiH, u konkretnom slučaju štiti nelegalnog i nelegitimnog i nepostojećeg viskog predstavnika, akte koje nije donijela Parlamentarna skupština BiH i nepostojeća bonska ovlaštenja. Očekivao sam da se ovaj nakaradni progon legalno izabranog predsjednika nastavi i odluka nije iznenađujuća. Ovo je preduslov da se pravda traži na višim instancama – rekao je Minić.

    On navodi da Ustavni sud BiH, postupajući na ovaj način, legalizuje to što su su nižestepeni sudovi prihvatili izmjenu Krivičnog zakona koju je nametnuo nelegalni stranac Kristijan Šmit.

    – Upravo je svrha Ustavnog suda da ispravi svaku moguću grešku koja postoji. Nelegalni i nepostojeći visoki predstavnik koji mijenja Krivični zakon mimo Ustava i svih mogućih regula i Sud BiH koji postupa po takvom krnjem i nakaradnom pravu, pravi klasični politički progon prema legitimno izabranom predsjedniku Republike Srpske – istakao je Minić.

    On je zaključio da svako ko se raduje ovoj odluci ne želi dobro ni samom sebi.

    – Ovo je propast pravosuđa i legalizacija nelegalnog visokog predstavnika – poručio je Minić.

  • Krišto: Članstvom u OEBS-u BiH doprinosi jačanju multilateralnih okvira

    Krišto: Članstvom u OEBS-u BiH doprinosi jačanju multilateralnih okvira

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto danas je na sastanku sa šefom Misije OEBS-a u BiH Ričardom Holcaplom, istakla da članstvo BiH u ovoj organizaciji, te aktivno učestvovanje u njenim aktivnostima doprinosi jačanju globalnih i regionalnih multilateralnih okvira i mehanizama.

    Krištova je naglasila da, zbog svih geopolitičkih izazova u Evropi i važnog položaja BiH i regiona, OEBS predstavlja važnog partnera u praćenju i usmjeravanju ukupnih kretanja u regionu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

  • Evropska komisija: BiH dobila jednu od najgorih ocjena dosad

    Evropska komisija: BiH dobila jednu od najgorih ocjena dosad

    Iako su vlasti Bosne i Hercegovine javno izražavale političku opredijeljenost za strateški cilj evropskih integracija, reformska dinamika je zastala, a usvojen je samo ograničen broj reformi, stoji u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o BiH, koji je juče objavljen u sklopu paketa o proširenju.

     

    Kako je navedeno, usvojeni su samo zakoni o nadzoru granice i zaštiti podataka te sporazum o statusu Frontexa.

    Kritike Srpskoj

    “Izvještajni period obilježile su ozbiljne političke tenzije i eskalacija, posebno iz entiteta Republika Srpska, što je suprotno evropskom putu BiH. Nakon prvostepene krivične presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, Narodna skupština RS usvojila je zakone koji podrivaju ustavni i pravni poredak BiH, funkcionalnost državnih institucija i osnovna prava. Te zakone je kasnije poništio Ustavni sud BiH”, naglašeno je, uz podsjećanje da je nakon potvrđene presude po žalbi Dodik smijenjen s funkcije, a imenovan je vršilac dužnosti predsjednika.

    “Prijevremeni izbori za predsjednika entiteta zakazani su za 23. novembar 2025. Nakon raspada vladajuće koalicije, dugotrajni pregovori i neblagovremeni uslovi za formiranje nove vlade nisu doveli do rekonstrukcije, što je ometalo rad izvršne i zakonodavne vlasti u izvještajnom periodu”, naglašeno je.

    Dodali su da Bosna i Hercegovina mora ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi u skladu s pravnom stečevinom EU i evropskim standardima, obuhvatajući sve relevantne korake.

    “BiH je pokazala određeni stepen angažmana u sprovođenju Plana rasta za zapadni Balkan kroz četiri stuba: (I) postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU, (II) regionalnu ekonomsku integraciju, (III) ključne reforme i (IV) povećanu finansijsku podršku. U nedostatku reformske agende, Evropska komisija je u julu 2025. smanjila indikativnu alokaciju sredstava za zemlju za 10 odsto. BiH je potom usvojila Reformsku agendu i u septembru 2025. dostavila je Evropskoj komisiji na odobrenje”, dodali su.

    Dodaju i da nije ostvaren napredak u funkcionisanju pravosuđa, uključujući rješavanje nalaza iz ekspertskog izvještaja o vladavini prava.

    “Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva prava građana i borbu protiv korupcije. Zakonodavne reforme i provjere integriteta ključne su za ponovno uspostavljanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem. Od entiteta RS očekuje se da ne primjenjuje nijedan zakon koji je poništio Ustavni sud, posebno zakon o formiranju zasebnog pravosudnog savjeta”, naglašeno je, uz napomenu da je izvještaj vjerovatno napisan prije odluke Vlade SAD da ukine sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika u zamjenu za odustajanje od spornih zakona.

    Borba protiv korupcije

    Ni kada je u pitanju borba protiv korupcije, kako je naglašeno, nije zabilježen napredak.

    “Političke vlasti nisu uspjele da se suoče s raširenom korupcijom i aktivno su ometale napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i sve izraženijih znakova zarobljavanja države. Zakon na državnom nivou o sprečavanju sukoba interesa i dalje se ne primjenjuje efikasno. Federacija BiH je nakon 11 godina kašnjenja konačno osnovala specijalizovana antikorupcijska odjeljenja. Antikorupcijsko zakonodavstvo i dalje nije usklađeno na nivou cijele zemlje. Nisu preduzeti koraci za rješavanje operativne neefikasnosti i političkog uplitanja, uključujući pritiske i zastrašivanje, što je dovelo do selektivnog i netransparentnog postupanja u predmetima korupcije od javnog značaja”, stoji u ovom izvještaju.

    Mediji i zaštita novinara

    Nije postignut napredak ni u garantovanju slobode izražavanja i medija, niti u zaštiti novinara.

    “BiH i dalje bilježi duboku stagnaciju u slobodi medija, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja. Finansijska održivost javnih emitera sve je ugroženija”, upozorili su.

    Marta Kos o političkim tenzijama

    Na pres-konferenciji na kojoj je predstavljen izvještaj, Marta Kos, komesarka za proširenje EU, spomenula je političke tenzije koje su opteretile BiH.

    “Uprkos tome, BiH je u septembru podnijela Reformsku agendu Komisiji na saglasnost. Nakon nedavne institucionalne promjene u entitetu Republika Srpska, zemlja sada ima priliku da napreduje na evropskom putu, prvo s usvajanjem reformskih zakona iz pravosuđa i imenovanjem glavnog pregovarača”, rekla je ona.

  • Savjet ministara BiH usvojio nacrt budžeta za ovu godinu, radnicima po 1.000 KM

    Savjet ministara BiH usvojio nacrt budžeta za ovu godinu, radnicima po 1.000 KM

    Savjet ministara BiH usvojio je nacrt budžeta koji je predložilo Ministarstvo finansija, a kojim je predviđeno da se zaposlenima u institucijama BiH ove godine isplati po 1.000 KM jednokratne pomoći.

    Savjet ministara BIH usvojio je i zaključak da jednokratna pomoć zaposlenima u institucijama BiH iduće godine bude 1.200 KM.

    Za razliku od budžeta koji se već nekoliko puta našao pred poslanicima Predstavničkog doma, u budžetu koji je usvojio Savjet ministara BiH nema sredstava za institucije kulture, ali ni vraćanje duga BHRT-a.

    Nakon što je nacrt budžeta usvojen na Savjetu ministara BiH procedura je takva da on sada ide pred Predsjedništvo BiH, a Predsjedništvo BiH ga formalno predlaže Predstavničkom domu Parlametnarne skupštine BiH.

  • Dodik: Ako Ustavni sud BiH smatra da se odluke neizabranog stranca mogu čitati kao zakon, onda ovo nije ustavna zemlja

    Dodik: Ako Ustavni sud BiH smatra da se odluke neizabranog stranca mogu čitati kao zakon, onda ovo nije ustavna zemlja

    Ako Ustavni sud BiH smatra da se odluke neizabranog stranca mogu čitati kao zakon, onda ovo nije ustavna zemlja, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

    – I to je tako, gledano čisto pravno – naveo je Dodik.

    Dodik je istakao da Ustavni sud BiH ne može donijeti odluke koje su suprotne Ustavu BiH, Ustavu Republike Srpske i Ustavu FBiH.

    – Sami su rekli u ranijim odlukama, što je navedeno i u apelaciji, da ne može odluka suda biti suprotna Ustavu Srpske. I da se prihvati hipotetički da je Šmit neko i nešto, ti ukazi su potpisani prije te njegove odluke. Ustav Republike Srpske nalaže predsjedniku da potpisuje ukaze, što nisu mogli ni da ospore, jer je sam Ustavni sud BiH rekao da se ne mogu donositi odluke protiv Ustava Srpske, Ustava BiH i Ustava FBiH – pojasnio je Dodik.

     

    Ističe da je ovo sve od početka bilo politički.

    – Ako Ustav BiH kaže da zakone na nivou BiH može donositi samo PS BiH, Ustavni sud to ne uvažo, kakav je to onda Ustavni sud? Mi želimo da ovo završimo na nivou BiH, kako bi se moglo ići prema međunarodnim instanacama – naveo je Dodik.