VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Petković: Reforma pravosuđa ne može u hitnoj proceduri bez konsultacija struke

    Petković: Reforma pravosuđa ne može u hitnoj proceduri bez konsultacija struke

    Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković istakao je da je struka dala negativno mišljenje Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/, koji su predložili poslanici opozicionih stranaka iz Republike Srpske, a na koji je zakonodavnopravni sektor imao 83 zamjerke.
    Petković je ukazao da predlagači nisu tražili mišljenje VSTS-a o njihovom prijedlogu.

    “Predlagači kažu da je ovaj zakon bitan jer je preduslov za reformu pravosuđa i evropske integracije BiH. Pa, ako je nešto reforma pravosuđa – ne može se raspravljati u hitnoj i skraćenoj proceduri, već u redovnoj”, naglasio je Petković, koji je i pravnik.

    On je upozorio i da predlagači zakona nisu pravnici, te podsjetio da je struka godinama pokušavala da uredi sistem VSTS-a, ali da to do sada nije urađeno.

    “Imali smo razne prijedloge do sada i nismo našli rješenja, a na tim zakonima su radile ozbiljne radne grupe”, podsjetio je Petković tokom rasparve o Prijedlogu zakona o VSTS-u.

    Prema njegovim riječima, ovaj prijedlog nije loša osnova zakona, ali ga treba doraditi i treba konsultovati struku.

    Jedan od predlagača Zakona o VSTS-u Mladen Bosić rekao je da predlagači nisu pravnici, ali da imaju pravo da predlažu zakone, te da su uzeli 95 odsto prijedloga Zakona o VSTS-u koji je izradilo Ministarstvo pravde u Savjetu ministara “razmišljajući da su taj prijedlog uradili pravnici i stručnjaci”.

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samopšroflašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.

  • Dodik: Srpska ne smije prihvatiti zakone koje je predložila opozicija, jer je to izdaja i njihovo najveće političko posrnuće

    Dodik: Srpska ne smije prihvatiti zakone koje je predložila opozicija, jer je to izdaja i njihovo najveće političko posrnuće

    Prijedlozi zakona o sudu i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, koje predlaže i promoviše opozicija iz Republike Srpske, SDS, PDP i Nebojša Vukanović, pod plaštom evropskih reformi, predstavljaju unitaristički čin BiH, direktan udar na Republiku Srpsku, otvorenu izdaju njenih interesa i besramno svrstavanje na stranu političkog Sarajeva i stranih mentora, prvenstveno Kristijana Šmita, upozorio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Ovi zakoni, koje predlaže SDS, PDP i Vukanović, koji su opozicija u Republici Srpskoj, kaže Dodik, čin su političke mizerije, kapitulacije i izdaje, a ne nekakva reforma kako to oni lažno predstavljaju po federalnim medijima.

    – Ovakvo ponašanje opozicije je servilna kapitulacija, podaništvo te pokušaj da se pravosuđe BiH pretvori u oružje protiv Republike Srpske i njenih institucija – istakao je Dodik za Srnu upitan da prokomentariše prijedloge ovih zakona, čiji je predlagač opozicija iz Republike Srpske, a koji su na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    On je naglasio da svi, pa i opozicija dobro znaju da su Sud BiH i VSTS godinama politički instrument, selektivno i trajno usmjereni protiv Srpske, ali ipak svjesno pristaju, čak i predlažu da im se daju još veća ovlašćenja.

    – Posebno je sramno što SDS, PDP i drugi iz opozicije u Republici Srpskoj pristaju da se o ovim zakonima odlučuje bez Narodne skupštine Republike Srpske, bez saglasnosti Vlade Republike Srpske i mimo Ustava. Time jasno poručuju da im je važnije tapšanje iz Sarajeva i ambasada nego interes naroda koji ih je birao.

    SDS, PDP i ostali iz opozicije iz Republike Srpske svjesno preskaču Narodnu skupštinu i Vladu Republike Srpske i ustavne institucije, jer im je važnija saglasnost Sarajeva i stranih ambasada nego volja građana Srpske. To više nije politička razlika u mišljenju, već politička prevara birača, svojstvena opozicionim predstavnicima iz Srpske – naglasio je Dodik.

    On je ocijenio da svoditi ovako krucijalan zakon na sjedište mogu samo diletanti.

    – Za nas je važno da sadržaj i nadležnost budu ustavni, da su u interesu Republike Srpske, pa tek onda sjedište. Važno je da sjedište bude što dalje od Sarajeva i nemam ništa protiv da budu Pale, mada može da bude i Rogatica, Bijeljina, Prijedor. Što dalje od Sarajeva to bolje za sve – kaže Dodik.

    Prema njegovim riječima, ovo nije borba za vladavinu prava, već prodaja Republike Srpske na rate, jer ko danas glasa za ove zakone, glasa za prenos nadležnosti, a prekosutra za ukidanje same Republike Srpske.

    Građani treba jasno da znaju, naglasio je lider SNSD-a za Srnu, da ko podržava ove zakone, podržava slabljenje Srpske i to će ostati zabilježeno, ali ne kao reforma, kako to lažno zamotavaju i predstavljaju, nego najgrublji primjer političke poslušnosti i nedostatka kičme u istoriji opozicije.

    – Republika Srpska ovakve zakone ne smije i neće prihvatiti, a odgovornost onih koji ih guraju ostaće upisana kao najdublje političko posrnuće opozicije. Ovi zakoni su pisani po diktatu Sarajeva, pojedinih ambasada i naravno Kristijana Šmita i odraz su politike poslušnosti, a ne odgovornosti opozicionih predstavnika u Sarajevu – poručio je predsjednik SNSD-a.

    On je poručio stanovnicima Srpske da dobro upamte predlagače oba zakonska prijedloga, poslanike Kluba SDS-a, PDP-a i Za pravdu i red – Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, konstatujući da je njihova izdaja Republike Srpske definitivna i u skorije vrijeme nepopravljiva.

    Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, a na dnevnom redu je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH i Prijedlog zakona o VSTS BiH.

  • Vukanović najavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH

    Lider stranke Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović rekao je da će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iduće godine.

    – Kako sada stvari stoje, vrijeme je da se uđe u Predsjedništvo BiH. Sa SDS-om koji će imati kandidata za predsjednika Republike Srpske, Lista za pravdu i red će ponuditi kandidata za Predsjedništvo i to bi bio najbolji tandem i garant za promjene u Republici Srpskoj – rekao je Vukanović.

  • SNSD optužio koaliciju da ga koristi i krade ljude, partneri mu nisu ostali dužni

    SNSD optužio koaliciju da ga koristi i krade ljude, partneri mu nisu ostali dužni

    Sve su prilike da se zakuvalo u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj.

    Tačka ključanja, prema onome što se nedavno moglo čuti iz SNSD-a, bili su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, a Sanja Vulić, jedna od vodećih ljudi u najvećoj stranci u Srpskoj, optužila je koalicione partnere: Ujedinjenu Srpsku, Demos, DNS, NPS, Socijalističku partiju i SPS; da su na tim izborima samo deklarativno dali podršku Siniši Karanu, a da od SNSD-a neprestano traže nešto zauzvrat, pa da im čak i otimaju ljude.

    Iako su se u postizbornom periodu iz koalicije čule jedinstvene poruke i čestitke Siniši Karanu, Vulićeva je, gostujući u emisiji “PoTTcast”, poručila da u koaliciji “glume da vole SNSD”, a da su u stvari “vrlo proračunati i da ih svi koriste”.

    “Nerviraju me jako. Stalno zovu Igora (Dodika) i kažu niste nam dali ovo, niste nam dali ono, niste nas ispoštovali za ovo, za ono… Ja sad postavljam pitanje gdje su oni nas ispoštovali? Evo, kad su bili sad izbori, za gospodina Karana, nigdje nas nisu ispoštovali. Ne bi u Banjaluci bila razlika 14.000 da su nas ispoštovali. Oni jesu hodali po tribinama i deklarativno nas podržali, ali da li si obišao sve svoje aktiviste, zašto nam nisu poslali tačno ko je glasao itd. To je sve demagogija. Oni koriste nas, naše resurse, otimaju nam ljude i onda mi glume da oni nas vole”, kazala je Vulićeva.

    Dodala je i da se svi neuspjesi kadrova koje su predložili partneri lome preko leđa SNSD-a.

    “Niko ne kaže da je to kandidat Ujedinjene Srpske ili Demosa, nego kažu ‘to je podržao Dodik’ (Milorad). A, Dodik ne bira kadrove iz koalicionih partnera, nego oni. To nije fer. Naravno da me to ljuti”, poručila je Vulićeva.

    Stevandić: Ništa gluplje nije moglo da bude izjavljeno
    Komentarišući kritike, iz Ujedinjene Srpske poručuju da se nadaju da je sve “bila omaška”.

    “Ništa gluplje nije moglo da bude izjavljeno. Kada se vidi naš rad i naši glasovi, onda se vidi da je tako izabran i gospodin (Milorad) Dodik i gospodin (Siniša) Karan. Na kraju krajeva, kadrovi Ujedinjenje Srpske su oni koji posluju pozitivno u svim krajevima i funkcijama i plaćaju porez na dobit. Nadam se da je to samo bila neka omaška, jer to nema nikakvog smisla”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

    Bosančić: Drago mi je što su se sjetili Demosa, makar i u kritici
    Iz Demosa poručuju da se ne osjećaju direktno prozvanim od strane SNSD-a, te dodaju da su na prethodnim izborima, ali i godinama unazad, uradili sve što su mogli u smislu podrške i rada u koaliciji, pogotovo kada je riječ o Banjaluci.

    Boran Bosančić, predsjednik Gradskog odbora Demosa Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne” navodi da bi u SNSD-u trebalo više da se pozabave svojim kadrovima u Banjaluci.

    “A drago mi je što su se sjetili Demosa, makar i u kritici”, poručuje Bosančić.

    Na pitanje gdje je trenutno Demos kada su u pitanju odnosi u vladajućoj koaliciji, Bosančić ističe da je Demos koalicioni partner i da imaju dugoročnu stratešku saradnju sa SNSD-om.

    “Smatramo da su neki potezi iz prethodnog perioda išli na našu štetu i bojimo se da se u budućnosti to ne odrazi i na sam SNSD. Ali, mi smo uz koaliciju već mnogo godina, a i najviše zbog dosadašnjeg odnosa sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a”, rekao je on.

    Selak: Postoje osnove za kritiku, ali ne prema SPS
    Goran Selak, predsjednik SPS, ističe da vjerovatno postoje određene osnove za kritiku koju je uputila Vulićeva, ali ne smatra da su one upućene lično njemu niti SPS.

    “SPS je jasno pokazao da je dao punu podršku, shodno svom političkom kapacitetu. Sve ostalo je pitanje otvorenog dijaloga i zajedničkog dogovora unutar koalicije, kako bi se došlo do najboljih rješenja”, rekao je Selak za “Nezavisne novine”.

    Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije Republike Srpske rekao je za “Nezavisne” da ne zna šta je tačno izjavila Vulićeva, ali da zna da su socijalisti uvijek bili odgovorna koaliciona partija, kao i prilikom nedavne kampanje za predsjednika Republike Srpske.

    “I tada smo vidljivo animirali svoje članstvo i biračko tijelo”, naveo je Đokić.

    Da li se osjećaju direktno prozvanim od strane SNSD i da li ima razloga za to, pokušali smo provjeriti i sa Darkom Banjcem, liderom Narodne partije Srpske, ali nije odgovorio do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

    Mašić: Traži se krivac zbog loših rezultata na izborima
    Mihajlo Mašić, politikolog, smatra da je očigledno da usljed nezadovoljstva rezultatima izbora dolazi i do određenih neslaganja u vladajućoj koaliciji, ali i da je ovo samo potvrda ranijih priča da postoje neslaganja unutar koalicije.

    “U SNSD-u traže krivca za loš rezultat izbora u drugima, a ne u sopstvenim redovima i načinu vođenja politike. Međutim, još odranije možemo vidjeti da među njima odnosi nisu baš idealni i da se nerijetko javno upute otrovne strelice ka onima koji u tom momentu nisu najpodobniji. Takođe, možemo uočiti i situaciju gdje i jedan dio koalicionih partnera javno istupa i iskazuje nezadovoljstvo, pogotovo kada su u pitanju raspodjele moći među njima i na osnovu toga što neki budu više povlašćeni. Biće zanimljivo ispratiti da li će trenutni interes prevladati i da li će na osnovu toga koalicija opstati ili ćemo imati neke nove podjele i novu političku situaciju”, rekao je Mašić za “Nezavisne novine”.

  • Đurić: Evrointegracije, vojna neutralnost i multivektorski pristup ostaju ključni stubovi spoljne politike

    Đurić: Evrointegracije, vojna neutralnost i multivektorski pristup ostaju ključni stubovi spoljne politike

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da evropske integracije, vojna neutralnost i mulivektorski pristup ostaju ključni stubovi srpske spoljne politike.

    Đurić je rekao da je dugoročni cilj srpske diplomatije da Srbiju pozicionira kao stabilnu modernu i međunarodno relevantnu evropsku državu, a da paralelno mora obezbijediti energetsku i ekonomsku sigurnost.

    – Cilj je da Srbija postane tehnološki i logistički čvor regiona – zemlja koja je integrisana u evropske lance vrednosti, ali isposobna za inovacije i izvoz znanja – kaže Đurić.

    Đurić je istakao da poseban i trajan izazov ostaje pitanje Kosova i Metohije, a kada je u pitanju region, pristup srpske diplomatije je jačanje praktične saradnje i sprečavanje pogrešnih procjena koje mogu dovesti do podizanja tenzija.

    – Srbija nudi saradnju zasnovanu na interesu i uzajamnom poštovanju, ali istovremeno ostaje čvrsto opredeljena za zaštitu svojih legitimnih interesa i bezbednosti svog naroda – rekao je Đurić za Politiku.

    Naglasio je da Srbija nastoji da odnose gradi pragmatično i racionalno, tamo gdje postoji podudarnost interesa, uz jasno definisane crvene linije u pitanjima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti.

    Šef srpske diplomatije je istakao da punopravno i ravnopravno članstvo u EU ostaje spoljnopolitički prioritet Srbije, ali, kako je napomenuo, taj proces danas nije isključivo tehničko pitanje, već je u velikoj mjeri političko.

    – Zato ćemo nastaviti reforme zbog naših građana i sopstvene budućnosti, uz jačanje međunarodnih kapaciteta Srbije – kaže Đurić.

  • Dodik: Srpska u sljedeću godinu ulazi s planom investicija od četiri milijarde KM

    Dodik: Srpska u sljedeću godinu ulazi s planom investicija od četiri milijarde KM

    Za SNSD su odbrana statusa Republike Srpske i bolji život za srpski narod u centru svih političkih i ekonomskih aktivnosti, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je rekao da Republika Srpska u sljedeću godinu ulazi stabilna s jasnim planom i programom investicija, koje su veće od četiri milijarde KM.

     

    U osvrtu na proteklu sedmicu, Dodik je na Iksu naveo da je razgovarao sa rukovodstvom Gradskog odbora SNSD-a u Doboju, koji je i na proteklim izborima pokazao koliko narod vjeruje u našu politiku.

  • Košarac: Trgovska gora ne smije biti predmet politizacije

    Košarac: Trgovska gora ne smije biti predmet politizacije

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarca istakao je da jedan broj političara iz FBiH na važnim funkcijama na niovu BiH histeričnim napadima na zvaničnike Republike Srpske pokušava da prikrije svoj nerad i to čine i u slučaju Trgovske gore, te im poručio da ne “mlate praznu slamu”.

    Košarac je, odgovarajući predsjedavajućem Kluba poslanika SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saši Magazinoviću, rekao da je jedna od prvih inicijativa Milorada Dodika kao tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH bilo usvajanje seta zaključaka Predsjedništva BiH na osnovu kojih su nadležne institucije obavezne na postupanje u slučaju Trgovske gore.

    On je naglasio da su ti zaključci bili osnova za sva dalja postupanja.

    – Uporno ponavljam da problem izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori ne smije biti predmet politizacije i jeftinog populizma na unutrašnjem planu – rekao je Košarac Srni.

    Nažalost, dodao je, jedan broj političara iz FBiH koji obavljaju važne funkcije na nivou institucija BiH pokušava da tendencioznim i histeričnim napadima na zvaničnike Republike Srpske prikrije svoj nerad, umjesto da preduzmu konkretne korake i doprinesu borbi za zaštitu zdravlja 250.000 ljudi i životne sredine.

    – Јuče Konaković, danas Magazinović i tako u krug… Nedopustivo je njihovo politikanstvo i pokušaj da na prizeman i banalan način pokušaju prikupiti pokoji politički poen kod svog sve malobrojnijeg glasačkog tijela – rekao je Košarac.

    Upitao je šta je uradio Magazinovićev stranački kolega, aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u vezi sa Trgovskom gorom

    – Čime mjerimo njegov doprinos rješavaju ovog problema? Bećirović nije uradio ništa. I što je još veći apsurd, Bećirovićev nepostojeći doprinos veći je od doprinosa Magazinovićevog koalicionog partnera Konakovića. Bećirović ne radi ništa, za razliku od Konakovića, koji sabotira našu borbu zataškavajući protestne note u MIP-u BiH – kaže Košarac.

    Naglasio je da je krajnje vrijeme da se uozbilje, manu “mlaćenja prazne slame i lažnih optužbi na račun Milorada Dodika i Republike Srpske”.

    – Ako ne želite da date konstruktivan doprinos borbi protiv izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, barem zaćutite i ne trujte javnost obmanama i manipulacijama – rekao je Košarac.

  • Vukanović: Stanivuković je Dodikov igrač

    Vukanović: Stanivuković je Dodikov igrač

    PDP je pokojna stranka koju je sahranio Draško Stanivuković, čovjek koji ima velike ambicije, a koje nisu u skladu s njegovom moći.

    Ovo je izjavio Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, tvrdeći da je Stanivuković “Dodikov igrač”, kao i da predsjednik PDP ima podršku zvaničnog Beograda.

    Gostujući u programu N1, Vukanović je ustvrdio da se Stanivuković pokušava nametnuti kao “vajni lider opozicije”, zahvaljujući vezama s vlastima u Srbiji.

    – Najveći problem Draška Stanivukovića je njegova nepouzdanost. To je razlog zbog kojeg mislimo da on ne može biti kandidat za dvije inokosne funkcije. Što se tiče kandidature Stanivukovića, znamo da on igra u dogovoru s Dodikom – rekao je Vukanović.

    Istakao je i da bez uvođenja skenera nema govora o fer izborima, a dodao je i da je podnosio prijave protiv lidera PDP zbog sumnji za kriminal.

    – Da je Stanivuković iskreni opozicionar bio bi uhapšen, kao što je uhapšen Milan Miličević koji je prošao kroz pakao – naveo je Vukanović.

    Dodao je da nakon što nije izabran za ministra bezbjednosti BiH sebe vidi kao srpskog člana Predsjedništva BiH, poslije izbora sljedeće godine.

    – Da dođe neko ko ima povjerenje svih naroda, ko radi na promjeni sistema i ko radi na istinskom pomirenju, normalizaciji odnosa, promjeni diskursa, kao i promjeni odnosa prema međunarodnoj zajednici. Bio bih prvi od rata koji bi bio jednako dobrodošao i u Banjaluci, Mostaru, Trebinju i Tuzli – poručio je Vukanović.

  • Predložen poseban nadzor i veća kontrola javnih preduzeća

    Predložen poseban nadzor i veća kontrola javnih preduzeća

    Uvođenje pojma “posebno nadzirano javno preduzeće” omogućiće primjenu pojačanih mjera nadzora nad radom ovih preduzeća, koja su od najvećeg značaja za javne finansije, navedeno je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima o kojem će Narodna skupština raspravljati u nastavku zasjedanja naredne sedmice.

    Obrazloženo je da se pojam “posebno nadzirano javno preduzeće” definiše kao pravno lice pod direktnom ili indirektnom kontrolom Republike Srpske koje dvije uzastopne kalendarske godine ispunjava kriterijume velikog pravnog lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.

    Kako je navedeno, ovim zakonom precizira se definicija javnog preduzeća, dodatno jačaju odgovornost, efikasnost i ekonomičnost kao osnovna načela upravljanja javnim preduzećima, propisuje se izrada politike vlasništva, kao strateškog dokumenta za unapređenje vlasničkog upravljanja i uspostavlja se Sistem za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

    – Zakonom se jasno definiše javno preduzeće kao privredno društvo u većinskom javnom vlasništvu ili pod kontrolom javnog organa, a uvodi se i pojam “kontrola po drugom osnovu”, koja omogućava obuhvatanje svih relevantnih pravnih lica koja se faktički nalaze pod javnom kontrolom, bez obzira na formalni vlasnički udio – navodi se u tekstu Prijedloga zakona.

    Kada je riječ o kontroli, uspostavlja se novi sistem za koordinaciju nadzora javnih preduzeća kao novina u odnosu na raniji model utvrđen odlukom o uspostavljanju sistema za koordinaciju nadzora javnih preduzeća iz 2021. godine.

    Sistem za koordinaciju nadzora obuhvata javna preduzeća u punom kapacitetu, više organa i institucija koje imaju jasno utvrđene nadležnosti, čime se omogućava koordinisano i efikasnije vršenje nadzora nad javnim preduzećima.

    – Sistem za koordinaciju nadzora obuhvata više institucija sa jasno definisanim nadležnostima, a čine ga Vlada Republike Srpske, Tijelo za koordinaciju nadzora, resorna ministarstva, Ministarstvo finansija, Investiciono-razvojna banka i jedinice lokalne samouprave – ističe se u tekstu Prijedloga.

    S ciljem sprečavanja sukoba interesa i jačanja nadzorne funkcije, propisuje se uvođenje u nadzorni odbor javnih preduzeća najmanje jednog nezavisnog člana, u smislu da je nezavisni član lice koje ne obavlja rukovodeće funkcije u javnom preduzeću, nije zaposleno u javnom preduzeću, nije član organa upravljanja ili nadzora povezanih društava, nema vlasnički udio ili bilo koji finansijski i drugi interes u javnom preduzeću.

    Predloženo je da uspostavljanje sistema za koordinaciju nadzora, za posebno nadzirana javna preduzeća, stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, dok se na ostala javna preduzeća odredbe primjenjuju nakon dvije godine od donošenja zakona jer se ostavlja period adaptacije i razvoja drugih neophodnih kapaciteta.