Kategorija: Politika

  • Jedan kandidat ili još jedan poraz

    Jedan kandidat ili još jedan poraz

    Ako opozicija u Republici Srpskoj ima ikakvu realnu šansu na opštim izborima 2026. godine, ona se ne nalazi u broju potencijalnih kandidata, već u sposobnosti da proguta sopstveni ego. Sve ostalo je politička matematika koja je već više puta provjeravana – i redovno padala na ispitu.

    Analitičari gotovo jednoglasno upozoravaju: bez jednog kandidata, iza kojeg će stati kompletna opozicija, izborna trka protiv SNSD-a unaprijed je izgubljena. Svaka samostalna kandidatura, ma koliko ambiciozna ili personalno snažna, samo rasipa glasove i produžava status kvo. To nije pitanje političke strategije, nego elementarne aritmetike.

    Upravo tu dolazimo do problema koji se u opoziciji ponavlja ciklično – sujeta prerušena u principijelnost. Odluka Glavnog odbora SDS da Branko Blanuša bude njihov kandidat za predsjednika Republike Srpske 2026. godine, iz njihove perspektive, djeluje logično. Čovjek je na prijevremenim izborima osvojio više od 200.000 glasova i etablirao se kao prepoznatljivo opoziciono lice. Politička stranka koja to ne bi pokušala kapitalizovati, sama bi sebi potpisala kapitulaciju.

    Međutim, politika se ne vodi samo unutar stranačkih organa. Ona se vodi i u prostoru povjerenja među partnerima. Upravo tu je odluka SDS izazvala lančanu reakciju, prije svega kod lidera PDP-a Draška Stanivukovića, koji je poručio da se ovakvim potezima opozicija ponovo vraća u “banjalučki scenario” – situaciju u kojoj se kandidati nameću, a pregovori svode na princip „uzmi ili ostavi“.

    Stanivukovićeva reakcija, međutim, ima i drugu stranu medalje. Dok poziva na kolegijalnost i korektnost, istovremeno je mjesecima unazad njegov novi politički pokret sistematski preuzimao poslanike i odbornike iz redova SDS-a. Ta praksa nije naišla na glasne reakcije, ali je ostavila duboke pukotine koje se sada vraćaju kao politički bumerang.

    U toj igri tihe erozije povjerenja, teško je očekivati iskrenu podršku bilo kome. Još teže je govoriti o zajedničkom projektu društvenih promjena, ako se opozicija u javnosti doživljava kao skup međusobno zavađenih lidera sa paralelnim ambicijama.

    Dodatni problem leži u činjenici da opozicija, čak i kada je bila najviše ujedinjena, nije uspijevala da ostvari izborni rezultat dovoljan za preuzimanje vlasti. Danas, kada su razlike vidljivije nego ikada, a biračko tijelo sve apatičnije, taj zadatak djeluje još teži. Posebno jer ni kandidatska ponuda, prema ocjenama dijela javnosti, ne djeluje svježije niti uvjerljivije nego ranije.

    Ipak, postoje i pukotine u vladajućem bloku. Prijevremeni izbori pokazali su da SNSD ima problem sa mobilizacijom sopstvenih birača. Upravo tu leži možda i posljednja ozbiljna šansa opozicije u ovom ciklusu. Ali ta šansa neće doći sama od sebe, niti će je donijeti još jedno ime više na listi kandidata.

    Ako opozicija želi vlast, mora prvo da pokaže sposobnost da se odrekne dijela svojih ambicija u korist zajedničkog cilja. U suprotnom, 2026. godina neće biti godina promjena, već još jedna potvrda da je najveći protivnik opozicije – ona sama.

  • Dodik: Sve što je Komšić izgovorio u Briselu bila je laž

    Dodik: Sve što je Komšić izgovorio u Briselu bila je laž

    Političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora, a briselska birokratija prihvatanjem takvog lažnog narativa. Sve što je u Briselu izgovorio Željko Komšić bila je laž, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Komšić je još jednom na međunarodnoj sceni predstavljao samo sebe. Ono što je govorio u Briselu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje. BiH nije usvojila deklaraciju i samim tim je ni na koji način ne obavezuje, kao ni Srbiju – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je dodao da je u svom nastupu Komšić se, prije svega, bavio dodvoravanjem Bošnjacima, u nadi da će njegovog kandidata izabrati za “hrvatskog” člana Predsjedništva, po istom obrascu po kojem je i ranije “biran”.

    – To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa niko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića.

    Ako je Komšić u Briselu kredibilan sagovornik i ako njegove riječi tamo vide kao politiku za BiH, onda je još jednom jasno zašto je Aleksandar Vučić bio u pravu što nije otišao na taj samit. Briselska birokratija svijet ne vidi kakav jeste, već kroz svoje naočare – bez osjećaja za realnost, rezultate i mogućnosti – istakao je Dodik.

  • NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    Narodna skupština večeras je na 17. redovnoj sjednici usvojila budžet Republike Srpske za 2026. godinu – po hitnom postupku u iznosu od 7,409 milijardi KM.

    Usvojen je i Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2026-2028. godina.

    Po hitnom postupku usvojeni su i Zakon o izvršenju budžeta za 2026. godine, odluke o dugoročnom i o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2026. godinu, kao i odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o doprinosima, kao i izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, sve po hitnom postupku.

    Poslanici su usvojili po hitnom postupku i Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske.

    Po hitnom postupku, usvojeni su i zakon o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, izmjene Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, te izmjene Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske.

    Poslanici su po hitnom postupku usvojili zakon o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Narodna skupština usvojila je i Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera – po hitnom postupku, te izmjene i dopune Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti – po hitnom postupku.

    Poslanici su glasali i za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi – po hitnom postupku, kao i za zakon o dopuni Zakona o komunalnim djelatnostima – po hitnom postupku.

    Usvojen je zaključak Kluba poslanika SNSD kojim se zadužuje odbor Vlade za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova da organizuje obilježavanje Dana Republike i otkrije centralno spomen-obilježje poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u Banjaluci.

    Sandra Erkić izabrana je za predsjednika Komisije za bezbjednost.

    Sjednica će biti nastavljena sutra razmatranjem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj – po hitnom postupku.

  • Egić: Vlada Srpske započinje organizaciju Dana Republike

    Narodna skupština Republike Srpske je zadužila Odbor za njegovanje tradicija Vlade Republike Srpske da krene u organizaciju Dana Republike, kazao je ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić.

    „Odbor je danas imao sastanak i mi ćemo vrlo rado krenuti u organizaciju Dana Republike“, dodao je Egić, piše Capital.

  • Trivić: Najpoštenije je da Blanuša opet ide za predsjednika

    Trivić: Najpoštenije je da Blanuša opet ide za predsjednika

    Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta poručila je da bi najpoštenije bilo da Branko Blanuša bude kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske na opštim izborima 2026. godine.

    Ona je komentarišući ovu tematiku istakla da rezultati izbora za predsjednika Republike još nisu zvanično potvrđeni, ali da se neki drugi već (samo)kandiduju za tu poziciju,  ne želeći sami sebi da priznaju da je Branko Blanuša i moralno, i suštinski, i matematički pobijedio na tim izborima.

    Naglasila je da bi svako drugo rješenje bilo poigravanje sa raspoloženjem naroda i poigravanje sa principima na kojima je Blanuša u nikad gorim okolnostima ostvario rezultat vrijedan pažnje, nevjerovatno vrijedan rezultat.

    “Iako o ovom još uvijek nismo razgovarali na stranačkim organima, slobodna sam da kažem i vjerujem da je ovo konsenzualno rješenje i mišljenje u Narodnom frontu i kao predsjednik stranke čvrsto stojim iza gore napisanog.  Ako neko smatra da je naša podrška nebitna, neka vrati film i sjeti se koliko je bila bitna naša podrška na prethodno održanim izborima jer smo bili prvi koji smo rekli ‘da bjanko podrška promjenama’. Ne želim ni da zamišljam scenario da smo i mi tada, kao neki drugi, oklijevali i vagali. Nakon toga, i oni su bili ‘prisiljeni’ da podrže Blanušu”, poručila je liderka Narodnog fronta.

    Pozvala je da pojedini prestanu sa prenemaganjem.

     

     

    “Govoreći u ime Narodnog fronta, jer sam svaki dan sa našim članstvom, simpatizerima, ali i svim ljudima koji su nezadovoljni radom aktuelne vlasti, najpoštenije i najrealnije bi bilo da Blanuša, bez obzira kakvi budu formalno konačni rezultati prijevremenih izbora, ponovo bude kandidat za predsjednika Republike na izborima 2026. godine. Time bi se opozicija na neki način odužila i Blanuši, ali i narodu koji mu je poklonio povjerenje na izborima koji su održani u vrlo kritičnim i teškim uslovima”, kazala je Trivićeva putem Facebooka.

  • SDS: Blanuša kandidat za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026.

    SDS: Blanuša kandidat za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026.

    Branko Blanuša, koji je bio kandidat SDS i opozicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, biće kandidat za tu funkciju i na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani 2026. godine.

    Ova informacija potvrđena je za “Nezavisne novine” iz SDS, a kako nam je rečeno Blanuša je na sjednici Glavnog odbora predložen i da preuzme funkciju predsjednika Srpske demokratske stranke.

    Kako su za “Nezavisne” kazali, njemu je dat rok do ponedjeljka da se izjasni o tome, a Skupština SDS na kojoj će se birati novi predsjednik stranke biće održana 28. decembra u 13 časova u Banjaluci.

    “Blanuša je dobio jednoglasnu podršku da bude kandidat 2026. godine, a ima podršku i da bude novi predsjednik SDS”, kazali su iz SDS.

    “Blanuša će biti kandidat za predsjednika Republike Srpske ispred SDS i sa tim prijedlogom idemo prema opoziciji”, poručeno je za “Nezavisne”.

    Podsjećamo, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, istakao je danas da ovom pokretu pripada jedno od dva ključna pojedinačna mjesta, odnosno inokosne funkcije čime se smatraju funkcije predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

  • Petrović: Kandidat opozicije za predsjednika treba biti Blanuša, a za Predsjedništvo BiH Vukanović

    Petrović: Kandidat opozicije za predsjednika treba biti Blanuša, a za Predsjedništvo BiH Vukanović

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović smatra da kandidat opozicije na narednim Opštim izborima za predsjednika Republike Srpske treba da bude Branko Blanuša iz SDS-a, a za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Nebojša Vukanović.

    On je kazao da su prijevremeni izbori jasno pokazali da narod ne želi aktuelnu vlast predvođenu SNSD-om i Miloradom Dodikom.

    “Sve i da na stranu ostavimo izborne krađe i malverzacije koje su se dogodile u najvećoj mjeri u Doboju, Laktašima i Zvorniku, ako na izborima koji su na neki način bili referendumski za SNSD, u smislu odluke naroda da li ih i dalje želi na čelu Republike Srpske ili ne, oni ostvare ‘pobjedu’ sa razlikom od samo 2,17 posto uz sve izborne malverzacije, uz poraz u onim lokalnim zajednicama gdje su do sada imali apsolutno većinu i sve to sa katastrofalno malom izlaznošću, jasno je kao dan, da SNSD i Milorad Dodik su na izlaznim vratima, da više ni ucjene, ni prijetnje, ni novac, ni položaj i moć nisu dovoljni da im obezbijede sigurnu pobjedu”, mišljenja je Petrović.

    Dodaje da je u SNSD taboru trenutno “metež” i da se “ne zna gdje udaraju, jedni druge krive za katastrofalno loš rezultat i svjesni su da su izgubili podršku svojih koalicionih partnera”.

    “Predstavnici koalicionih stranaka oko SNSD-a sada su u najboljoj poziciji i do oktobra 2026. godine imaju mogućnost da maksimalno iskoriste aktuelnu situaciju i traže niz ustupaka od SNSD-a, na šta će SNSD morati da pristane, ako želi da uopšte ostane u trci, ali sa druge strane upravo ti ustupci će dodatno oslabiti SNSD iznutra”, rekao je.

    Smatra kako je poraz SNSD-a u oktobru 2026. godine gotovo izvjestan, osim u jednom slučaju, “a to je da pronađe svoje sigurne partnere među opozicijom, ili da ne kažemo da pojača svoje redove koje predvode ‘trojanski konji'”.

    “Sa druge strane, narod je jasno pokazao da želi i bira kulturnog, obrazovanog, stručnog, smirenog i neukaljanog čovjeka na čelu Republike Srpske, i upravo je to naš profesor Branko Blanuša. Za samo dvije nedjelje kampanje, sa jednom do dvije posjete lokalnim zajednicama, par pojavljivanja na televiziji sa minimalnom minutažom, finansijski izuzetno skromnom kampanjom, bez teških riječi, vrlo smireno, stameno i šmekerski profesor Branko Blanuša je pridobio većinu građana Republike Srpske. Dakle, većina građana Republike Srpske je glasala za normalnost, i ovdje sada nije upitno šta narod želi, ali je upitna snaga opozicije da sačuva narodnu volju. Kada kažem da sačuva narodnu volju, mislim na prvom mjestu na borbu za uvođenje skenera na biračkim mjestima i bolju organizaciju samog izbornog procesa, jer je jasno da su mehanizmi za manipulacije i krađe od SNSD-a razvijeni do stanja perfekcije”, mišljenja je.

    Smatra da opozicija mora imati jasan stav, a to je “profesor Branko Blanuša je kandidat opozicije za redovne predsjedničke izbore 2026. godine”.

    “Profesor Branko Blanuša je uspio da ujedini na prvom mjestu Srpsku demokratsku stranku, jer nije ni tajna, a i svi su vidjeli da smo prije imenovanja zajedničkog predsjedničkog kandidata se podijelili, da je zavladala razjedinjenost i loša atmosfera, ovom prilikom neću analizirati razloge za tako nešto jer ih je mnogo, ali je jasno da onog trenutka kada je bilo najteže, naš Jovica Radulović predlaže kandidata, profesora Branka Blanušu koji je na ovim izborima napravio čudo”, rekao je.

    Smatra kako Blanuša nije ujedinio samo SDS, nego i “duboko podijeljenu i posvađanu opoziciju”.

    “Smatram da nijedan predstavnik svih opozicionih političkih partija to ne bi uspio, kako na ovim izborima 2025. godine, tako i na predstojećim izborima 2026. godine”, rekao je.

    Opoziciji su, dodaje, ovi izbori bili test “i to test koji nam je pokazao da imamo znanje, da možemo da se uzdamo u se i u svoje kljuse, ali ne smijemo dozvoliti da drugi od nas prepisuju, ili bolje rečeno da nam kradu rezultat”.

    “Smanjena izlaznost je posljedica sigurno više razloga, od toga da ljudi nisu prijevremene izbore shvatili kao bitne zbog kratkog predsjedničkog mandata, da nisu dovoljno upoznali oba kandidata, da su im izborni procesi dosadili, da nije bilo dovoljno medijske promocije izbornog dana, da su ljudi izgubili povjerenje u izborni proces i da se plaše da će im glas biti ukraden, čak i taj razlog do su tog dana bile niske temperature i ljudima nije bilo komforno da izlaze…”, rekao je.

    Osvrnuo se i na izbor za člana Predsjedništva BiH.

    “Ono što ću isto sada objelodaniti, kako sutra ne bi bilo ‘Petrović nas je prodao’, ne pada mi ni na kraj pameti da trčim trku, da se borim, ako opozicija neće izaći sa iskrenim i pravim opozicionim kandidatima! U prevodu kandidat za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026. godine treba ponovo biti profesor Branko Blanuša, koji je pokazao da može i da zna, i da mu narod vjeruje. Kao što sam već govorio, smatram i da sada po prvi put poslije toliko godina iskrene opozicione borbe Nebojša Vukanović treba da dobije šansu, priliku i podršku opozicije za kandidata za srpskog člana Predsjedništva”, naveo je.

    Kaže da ga u svim drugim slučajevima, “savršeno neće interesovati republički i državni izbori, jer sam ja čovjek koji se zalaže za iskrene i prave promjene, ako se one kao takve ne nude, meni lično nisu ni potrebne, a narod kao i uvijek treba i mora imati slobodu da sam bira strane”.

  • Dodik: Mi radimo svoje poslove, usmjereni smo ka Republici Srpskoj

    Dodik: Mi radimo svoje poslove, usmjereni smo ka Republici Srpskoj

    Mi radimo svoje poslove, mi smo usmjereni ka Republici Srpskoj, a to zamešateljstvo koje dolazi iz Sarajeva, to pripada njihovoj čaršiji i njihovim karakterima, izjavio je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    Dodik kaže da su pokušali to da iskoriste kao političko sredstvo za pokušaj eliminacije.

    – Oni su mislili da kada presude kroz ovaj politički proces koji se vodio, a koji je namješten i koji je vanustavan, koji nema veze sa bilo čim, a pogotovo sa zakonima. Koji se dešavao na bazi odluke samo jednog čovjeka. Ali tu nije važan samo Kristijan Šmit. Mogao je on da donese šta god hoće, nego je važno da je bošnjačko-politička elita smatrala da je to osnov za eliminaciju i političku borbu protiv drugih predstavnika kao Srba ovdje u BiH – ističe Dodik.

    Oni su tome doprinijeli, kaže Dodik, te navodi da su držali do BiH da bi oni odbacili takvu mogućnost.

    – Da se putem lažnih propisa nametne ta vrsta narativa. To naravno nije završeno. Oni su očekivali da ću ja, ili su smatrali da je to najbolje ponašanje, da ću reći više mi je dosta SNSD, Republike Srpske i tako dalje. Pošto ja to nisam rekao i dokazao da meni nije najvažnije da imam formalnu funkciju nego da imam politički angažman zajedno sa ovim ljudima koje neću nikada napustiti – kaže Dodik.

    Dodik ističe da će se zajedno sa njima boriti za osnovne ciljeve koji su vezani za Republiku Srpsku.

    – Oni su sada izmislili priču da sam ja tu sada sporan i kao predsjednik partije. Јa sam njima sporan u svemu, nije samo u tome. Prema tome, to je njihova igra i ja sa tim nemam ništa- zaključio je Dodik.

  • Cvijanović: Potrebna pravna zaštita zbog Trgovske gore, izborna volja u Srpskoj jasna

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi pitanje Trgovske gore moglo biti predloženo na nekoj od narednih sjednica Predsjedništva, naglašavajući da je riječ o pitanju zdravlja ljudi, a ne političkom pitanju.

    Cvijanovićeva je podsjetila da se Predsjedništvo i ranije bavilo ovim pitanjem, izražavalo zabrinutost i tražilo reakciju Hrvatske, te da je postojao zaključak o potrebi pokretanja pravne zaštite. Kako je navela, uslovi za takav korak stekli su se nakon odluka Hrvatskog sabora.

    „Ranije smo se u Predsjedništvu bavili ovim pitanjem. Izražavali smo zabrinutost i tražili reakciju Hrvatske i racionalan odgovor. Stavovi su bili takvi da je postojala tačka ili zaključak da je potrebno pokrenuti tužbu i tražiti zaštitu“, naglasila je Cvijanovićeva.

    Govoreći o ocjenama da je slučaj Trgovske gore ujedinio političare u BiH, istakla je da se o tome može razgovarati, ali da na nivou BiH nije bilo dovoljno opredijeljenosti sa svih strana. Prema njenim riječima, riječ je o problemu svih u BiH, a ne samo institucija, te su se tim pitanjem bavile i nevladine organizacije.

    Cvijanovićeva je kritikovala Ministarstvo inostranih poslova BiH zbog, kako je navela, nepostupanja po protestnoj noti koju je ranije uputio zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac. Navela je da je neprihvatljivo da dokument stoji 100 dana bez upućivanja drugoj državi.

    „Vrlo je neprihvatljivo da nešto što treba da bude upućeno drugoj državi stoji 100 dana u ladici. To je javašluk i neorganizovanost nečega što bi trebalo da bude servis“, poručila je Cvijanovićeva, ocjenjujući takvo postupanje kao neprofesionalno.

    Dodala je da Ministarstvo inostranih poslova ne poštuje Predsjedništvo BiH, birajući kome će prosljeđivati korespondenciju i dajući sebi pravo da ocjenjuje sadržaj. Naglasila je da u ovom slučaju ne postoji ništa sporno, jer je riječ o brizi za bezbjednost i zdravlje građana.

    Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova BiH, Cvijanovićeva je navela da se to ministarstvo, otkako ga vodi Elmedin Konaković, pretvorilo u „cirkus“. Kritikovala je, kako je rekla, napade na SNSD i Republiku Srpsku, te korištenje političkih floskula umjesto bavljenja suštinskim pitanjima.

    Govoreći o novoj američkoj administraciji, Cvijanovićeva je izjavila da Republika Srpska cijeni uravnotežen pristup i politiku koja nikoga ne favorizuje. Navela je da nije vidjela predstavnike nove administracije koji zagovaraju bonska ovlaštenja ili stav da pojedinac može biti iznad demokratski izabranih institucija.

    Istakla je da je došlo do promjene odnosa prema Republici Srpskoj, navodeći kao primjer ukidanje sankcija fizičkim i pravnim licima. Prema njenim riječima, takav potez pokazuje da ne postoji namjera da bilo ko iz Srpske bude doveden u neravnopravan položaj.

    Cvijanovićeva je rekla da sadašnja američka politika nije primarno usmjerena na Balkan, da je ujednačena i da nikoga ne favorizuje, te da je to pristup koji Republika Srpska smatra prihvatljivim. Dodala je da nova administracija prepoznaje prevaziđene mehanizme koji predstavljaju ograničenja za BiH.

    Ona je navela da nije vidjela stavove koji opravdavaju postojanje bonskih ovlaštenja, te da nova američka administracija ne smatra prihvatljivim da iznad demokratskih institucija djeluje pojedinac koji preuzima ulogu zakonodavne i izvršne vlasti.

    Govoreći o prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, Cvijanovićeva je izjavila da rezultati pokazuju da je narod izabrao Sinišu Karana. Ocijenila je neprihvatljivim odugovlačenje Centralne izborne komisije BiH u objavljivanju konačnih rezultata, navodeći da to stvara konfuziju.

    Navela je da su izbori bili nametnuti, jer su građani prije tri godine već izrazili svoju volju, te da nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za prestanak mandata. Prema njenim riječima, do cijelog procesa došlo je zbog odluka koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Cvijanovićeva je istakla da je SNSD u početku smatrao da izbore ne treba održavati, te da su pozivali druge političke aktere na zajedničko djelovanje, ali da dogovor nije postignut. Kako je navela, izbori su održani u, kako je rekla, nenormalnim uslovima, ali je volja glasača na kraju bila jasna.

    Osvrnula se i na apelaciju Kluba poslanika SNSD-a Ustavnom sudu BiH u vezi sa odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, navodeći da postoji veliko nepovjerenje građana u sudske odluke. Dodala je da je cilj apelacije da se utvrdi da li je Šmit imao pravo da nameće zakone.

    Prema njenim riječima, Ustavni sud BiH je ranije utvrdio da visoki predstavnici moraju biti imenovani kroz propisanu proceduru, što, kako tvrdi, u ovom slučaju nije ispoštovano. Zaključila je da u BiH postoji sprega institucija, međunarodnih aktera i političkog Sarajeva koja dovodi do, kako je navela, neustavnog i lažno zakonitog djelovanja.

  • Dodik: Iz Amerike smo dobili strategiju koja obećava

    Dodik: Iz Amerike smo dobili strategiju koja obećava

    Iz SAD je dobijena strategija koja obećava i upućuje na to da se u BiH može dogovoriti ako se to hoće, inače će BiH utihnuti, neće ni postojati, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Kaže da će postojati ono što može da funkcioniše, a jedina to može Republika Srpska, jer samo ona funkcioniše.

    – Kada sam jednom među najvećim svjetskim političarima u ovom trenutku objašnjavao situaciju u BiH i kada je on izvršio uvid u stanje u BiH, upitao me koliko sam godina na vlasti i kada sam rekao da 23 godine vodim Republiku Srpsku, njegovo sljedeće pitanje bilo je: “Kako nisi poludio od tih stalnih prepreka?” U BiH se se stalno nešto dešava, neke podvale, nikako nešto normalno – istakao je Dodik.

    Dodik je istakao da je Srpska 2013. godine tužila FBiH, te da je Sud BiH utvrdio da je FBiH dužna Republici Srpskoj 53 miliona KM.

    – Uzeli su nam i više tada, te 2013. godine. I svake godine, od 2013. do danas, Sud prolongira naplatu ta 53 miliona KM. Ne trebam reći šta je 53 miliona bilo 2013. i šta je danas, da je to sasvim nešto različito. Oni bi to zadržali da Sud nama blokira. To govori da je BiH nemoguća zemlja – rekao je Dodik.