VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Mi poštujemo Ustav; OHR je kriminalna organizacija sa kojom će se, nadam se, obračunati Trampova administracija

    Cvijanović: Mi poštujemo Ustav; OHR je kriminalna organizacija sa kojom će se, nadam se, obračunati Trampova administracija

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da je Kancelarija visokog predstavnika, prema njenom dubokom ubjeđenju, kriminalna organizacija jer su razni legalni i nelegalni predstavnici skoro 30 godina kršili međunarodno i domaće pravo, uzurpirajući sebi ovlaštenja koja nisu dobili po Dejtonskom sporazumu, a time ni po Ustavu BiH.

    Na pitanje Srne da prokomentariše saopštenje Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira /PIK/ u kojem navode da su “entiteti dužni da poštuju Ustav i zakone BiH”, te da, kako kažu, treba iskoristiti domaće instrumente za zaštitu Ustava, Cvijanović je odgovorila da Republika Srpska poštuje Ustav i naglasila da tamo nigdje ne piše da neizabrani stranac može predlagati, a kamoli mijenjati zakone ili entitetske ustave.

    – S toga i kažem OHR je represivna, nedemokratska mašinerija, sad već pobijeđene duboke države SAD, kao i još uvijek neodlučne EU da se razračuna sa najvećom prijetnjom demokratiji u BiH – istakla je Cvijanović.

    Kako je visoko na listi svojih prioriteta administracija predsjednika SAD Donalda Trampa stavila obračun sa koruptivnim radnjama USAID-a i neopravdanim trošenjem novca svojih poreskih obveznika, Cvijanović je rekla da se duboko nada da će doći vrijeme da se obračuna i sa ovom kriminalnom organizacijom koja troši novac i američkih i evropskih poreskih obveznika samo s ciljem da bi generisala krize u BiH i držala je u izolaciji od demokratije.

  • Dodik: Novi ustav Republike Srpske u javnoj raspravi, cilj povratak izvornom Dejtonu

    Dodik: Novi ustav Republike Srpske u javnoj raspravi, cilj povratak izvornom Dejtonu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će danas u javnu raspravu biti upućen novi ustav Republike Srpske, kojim će biti precizirana autentična ustavna rješenja Srpske.

    “Ovaj ustav neće biti u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer se Republika Srpska zalaže za izvorni Dejtonski mirovni sporazum. Javna rasprava trebalo bi da traje 15 do 20 dana”, rekao je Dodik u emisiji Specijal RTRS-a.

    Kako je naveo, jedan od glavnih ciljeva ustavnih promjena je uklanjanje Vijeća naroda iz ustavnog poretka Srpske.

    “Ustavom BiH predviđeno je da Federacija ima Vijeće naroda, a oni su nametnuli to i nama. Kada smo mogli promijeniti tu formulaciju, SDS to nije htio. Takođe, i dalje stoji da je glavni grad Republike Srpske Sarajevo, a to nije tačno. Glavni grad Republike Srpske je Banjaluka. Vidjećemo kako će poslanici iz Banjaluke glasati o tome”, izjavio je Dodik.

    Predsjednik Srpske kritikovao je opoziciju, optužujući je za saradnju sa političkim strukturama u Sarajevu.

    “U Sarajevu imaju izdajnike srpskog naroda, a Predstavnički dom i Dom naroda nisu parlament i nemaju ovlaštenja koja žele da prikažu. Imaju Darka Babalja iz SDS-a, pa neka usvajaju šta hoće. Vidjećemo da li ćemo uopšte ići tamo”, poručio je Dodik.

    Osvrnuo se i na infrastrukturne projekte, posebno u vezi sa Ilidžom.

    “Ko je napravio Ilidžu? Napravila je Republika Srpska. Oni su samo doveli hiljadu muslimana da kupuju stanove. Sada pričaju o produženju tramvajske linije iz Ilidže i proširenju sarajevskog aerodroma na našoj zemlji”, rekao je Dodik.

    Komentarišući aktuelna politička dešavanja, Dodik je istakao da je ponosan na put kojim ide Republika Srpska.

    “Ponosan sam na sve ljude koji su došli u Banjaluku i dali mi energiju. Ponosan sam na moje saradnike i lidere stranaka vladajuće koalicije”, kazao je Dodik.

    Dotakao se i opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    “Opozicija ne zaslužuje da bude komentarisana. Kukavice se uvijek povlače kada se donose važne odluke. Sinoć su poslanici opozicije napustili sjednicu NSRS-a. Molim ih da više ne dolaze na sjednice, samo nam oduzimaju vrijeme”, izjavio je Dodik.

    Naglasio je da je politika Srpske povratak na izvorni Dejtonski sporazum.

    “Ključno pitanje danas je – da li Republika Srpska treba da pristane da nam Kristijan Šmit i muslimani nameću zakone? Ako je odgovor ne, onda to zahtijeva našu reakciju, a ona je upravo ono što smo sinoć uradili u Narodnoj skupštini”, rekao je Dodik.

    Dodao je da je međunarodni faktor odustao od BiH te da odgovornost za funkcionisanje države treba da snosi Federacija BiH, a ne Republika Srpska.

    “BiH nije naša država, mi smo u njoj samo dok moramo”, naglasio je.

    Osvrnuo se i na optužbe iz Sarajeva o “državnom udaru iz Srpske”.

    “Republika Srpska ima svoj stav i svoj put. Ako postoji državni udar, a ne postoji, ne možete udariti nešto što ne postoji”, rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se navršava 33 godine od usvajanja prvog Ustava Republike Srpske, kojim je, kako tvrdi, prestala da postoji Republika BiH.

    “Tim Ustavom pronađen je način da se uspostavi Republika Srpska. Predviđeno je da BiH može dobiti dodatna ovlaštenja samo na bazi sporazuma Srpske i Federacije BiH, a takvih sporazuma nije bilo”, rekao je Dodik.

    Kritikovao je i obilježavanje 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH.

    “To je neustavan datum. Veličanje takozvane Armije BiH samo pokazuje da mi treba da idemo iz BiH. Ne može se veličati vojska koja je bila zločinačka struktura u proteklom ratu”, izjavio je.

    Zaključio je da će Republika Srpska nastaviti da se suprotstavlja svakom nametanju odluka i rješenja iz Sarajeva.

    “Naša politika ide ka tome da se vratimo izvornom Dejtonu. SDA ne želi ni da razgovara o tome, a pitanje je – zašto?”, poručio je Dodik.

  • Bošnjaci kreću u ukidanje zakona o zabrani djelovanja bh. institucija u RS

    Bošnjaci kreću u ukidanje zakona o zabrani djelovanja bh. institucija u RS

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuće vitalni nacionalni interes nakon što je sinoć Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja, kako se navodi, vanustavnih institucija BiH.

    Ovo je za N1 potvrdio Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, što znači da će o svemu odlučivati Ustavni sud RS.

    Samim tim cijela procedura primjene, odnosno stupanja na snagu, sinoć usvojenih zakonskih rješenja može potrajati do dva mjeseca.

    Podsjetimo, Narodna skupština RS usvojila je sinoć Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH” (Sud, Tužilaštvo, SIPA), Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Sporni zakoni dolaze kao reakcija na prvostepenu presudu koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

  • Dodik: Ne razumijem histeriju u sarajevskoj čaršiji – zar nisu ovo željeli?

    Dodik: Ne razumijem histeriju u sarajevskoj čaršiji – zar nisu ovo željeli?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ne razumije histeriju u sarajevskoj čaršiji i upitao ih zar nisu ovo željeli i zar nisu sve radili da do ovoga dođe.

    “Jesam li godinu dana upozoravao – nemojte rušiti Ustav – jesam. Jesam li nakon završne riječi rekao svim novinarima – dobro zapišite, presudom ćete srušiti Ustav, nemoj poslije da nas ganjate – jesam. Jeste li vi postavili izbor – Ustav ili Šmit – jeste. Jeste li izabrali Šmita – jeste”, rekao je Dodik.

    Šta sada hoćete, upitao je predsjednik Srpske.

    “Malo vam je bilo što ste mene maltretirali godinu dana, htjeli ste da ponizite Republiku Srpsku. E, to ne može. Da razgovaramo uvijek možemo, da ponizite Republiku Srpsku nikada ne može”, poručio je Dodik na “Iksu”.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je sinoć po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, kojim je propisano da zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH, Sipi i VSTS-u BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o VSTS-u Republike Srpske, kao i Zakon o dopuni krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, prenosi Srna.

    Usvajanju zakona prethodila je presuda Suda BiH predsjedniku Srpske za “nepoštovanje odluka” stranca Kristijana Šmita.

  • Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Ekonomisti izražavaju sumnju u sposobnost budžeta Republike Srpske da izdrži dodatno opterećenje u slučaju da zaposleni iz institucija BiH, uključujući Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), budu prebačeni na rad u institucije RS.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, finansiranje ovih troškova je veoma neizvjesno.

    – Trenutno ne vidim mogućnost da se obezbijede dodatni izvori sredstava za pokrivanje plata i naknada zaposlenih – naglasio je Pavlović.

    Dodao je da bi u takvoj situaciji prvo trebalo institucionalno riješiti status ovih radnika, uključujući određivanje konkretnih institucija u kojima bi radili.

    Drugi ključni problem, prema njegovim riječima, jeste neophodnost rebalansa budžeta kako bi se osiguralo zakonito finansiranje novih obaveza.

    – Smatram da je ovo više probni balon upućen drugim stranama u BiH kako bi se otvorili politički pregovori, nego što je to realna opcija, jer postoje ozbiljna ekonomska ograničenja – istakao je Pavlović.

    Situacija s budžetom RS, kako kaže, već je opterećena različitim finansijskim obavezama, uključujući planiranu kupovinu hotela u Brčkom za 36 miliona maraka, gubitke iz koncesionih presuda, nabavku električne energije iz inostranstva zbog problema u radu RiTE Ugljevik, kao i potencijalni otkup kompanije „Comsar Energy RS“ Rašida Serdarova za 100 do 150 miliona evra.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjetila je da značajan broj zaposlenih u institucijama BiH pripada kategoriji kojoj se obraća predsjednik RS Milorad Dodik, ali da bi njihovo zapošljavanje u institucijama Srpske predstavljalo ogroman teret za budžet.

    – Na šta oni da se vrate, na budžet koji se neprestano krpi i zadužuje? – upitala je Cenićeva.

    Takođe je izrazila sumnju u to kako bi RS uopšte mogla obezbijediti potrebne prihode za finansiranje ovih zaposlenih.

    – Dodik i sam zna da je to što priča neostvarivo i da nema sredstava da finansira te ljude, koji imaju kredite, porodice i obaveze. Ko će im obezbijediti zdravstveno osiguranje? Kako će ostvariti penziju? – upitala je Cenićeva.

  • Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Dodik: Sud BiH je inkvizicijski, neće me vidjeti u zatvoru

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Sud BiH inkvizicijski i da ga neće vidjeti u zatvoru zato što bi to bilo poniženje za Srbe.

     Јa za sebe ne smatram da sam Republika Srpska, ali smatram da sam većinska volja srpskog naroda ovdje, jer je taj narod birao mene. I ja ne želim da prevarim narod – rekao je Dodik večeras za Radio-televiziju Vojvodine.

    On je naveo da hoće da, kad ne bude predsjednik, dođe u Novi Sad ili u Banjaluku i da ga ljudi iz poštovanja pozdravljaju, a ne da za njim psuju.

    – Ko će me uhapsiti? Imate još Britance ovdje koji se vrzmaju i sa tim nekim svojim snagama. Probajte, “ajde da vidimo” – rekao je Dodik.

    On je ukazao na cinizam Britanaca za koje je rekao da su napravili strategiju uništenja Srba na Balkanu.

    Odgovarajući na pitanje kakav odgovor iz Federacije BiH očekuje na odluke Narodne skupštine Republike Srpske poslije presude Suda BiH, Dodik je rekao da očekuje frustraciju i da govore da je “Dodik ovakav i onakav”.

    – Naravno da želimo da ostane mir. Pozvali smo i pozivamo na razgovore – rekao je Dodik.

    On je naveo da se druga strana ponaša ignorantski, kao i do sada.

    – Oni imaju te stečene i nametnute stvari. I oni govore, da je to nedodirljivo. To što nema u Ustavu nema veze. Kriv je Dodik zato što neće da prihvati promjenu Ustava. Vratite nas na Ustav, mi ostajemo u BiH. Nećete da vratite, mi ne želimo da ostanemo u vanuustavnoj BiH, jer je ona kao takva eksploatatorska i neželjena za bilo koga od nas – naglasio je Dodik.

    On je dodao da to nije secesija, nego politička volja.

    – U normalnim zemljama moj stav da štitim Ustav i tražim primjenu Ustava, bio bi nagrađen. Samo u BiH u nakaradnom razmišljanju muslimana, ovdje se to smatra greškom. Nama nije stalo do bilo kakve prisile, nasilja, ili nečega drugog, ali jeste do provođenja političke volje – rekao je Dodik.

    On je dodao da zato Narodna skupština i vladajuća struktura koja gotovo da ima dvotrećinsku većinu u parlamentu kao strana za sprovođenje Dejtonskog sporazuma poziva Federaciju na pregovore.

    – I da se vratimo na Ustav BiH i da poručimo da smo u takvom ustavnom uređenju koje poštuje napisani međunarodni sporazum spremni da radimo. Ali odbacujemo sve što je van Ustava i van naše volje jer je rečeno da se stvari mogu mijenjati samo obostranom saglasnošću strana, Republike Srpske i Federacije – naveo je Dodik.

    On je dodao da je sva intervencija međunarodnog faktora bila da uništi stranu Republiku Srpsku.

    – Zato su udarili na mene. Zato što kao predsjednik predstavljam Republiku Srpsku – ukazao je Dodik.

    On je naveo da jeste za to da se mirno živi i da nema ništa protiv muslimana i Hrvata.

    – Imamo tešku istoriju. I nisam spreman da bilo šta učinim radi nekog istorijskog poravnanja. To je nemoguće. Ali jesam spreman da odbranim našu poziciju. Ona piše u Ustavu – poručio je Dodik.

  • Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Nema kominikea nakon sastanka ambasadora: SAD bez jasnog stava

    Na današnjem sastanku ambasadora, koji su ranije djelovali kao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, ali ovog puta nisu koristili tu terminologiju, nije postignut zajednički stav o situaciji u BiH nakon presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, prenosi Banjaluka.net.

    Poznato je da Rusija ne priznaje OHR od imenovanja Kristijana Šmita, ali ovoga puta pažnju je privukla i pozicija Sjedinjenih Američkih Država. Naime, predstavnik Ambasade SAD prisustvovao je sastanku, ali bez jasnih uputstava iz Vašingtona o tome kako se postaviti u aktuelnoj situaciji.

    Bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, nedavno je napustio dužnost, dok novi diplomata još nije imenovan. Zbog toga, po prvi put nakon ovakvog sastanka, nije objavljeno zajedničko saopštenje, poznato kao kominike.

    Izostanak saglasnosti ostavio je i nejasnoće u vezi s daljim koracima u komunikaciji sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, Denisom Bećirovićem.

    Takođe, to znači da je Kristijan Šmit u ponedjeljak javno nastupio bez usaglašenog stava ambasadora, govoreći isključivo u svoje ime.

    U toku interne rasprave, učesnici sastanka su konstatovali da bi rješavanje aktuelne krize u BiH trebalo da bude prepušteno Evropi, s obzirom na to da velike sile nisu pokazale poseban interes za situaciju.

  • Američki istražitelji provjeravaju tok novca USAID-a

    Američki istražitelji provjeravaju tok novca USAID-a

    Administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa pokrenula je istragu o trošenju sredstava USAID-a, a među zemljama u fokusu nalazi se i Bosna i Hercegovina. Tim istražitelja stigao je kako bi provjerio gdje je utrošen dio od 402 miliona dolara, koliko je u protekle četiri godine ušlo u zemlju.

    Američki istražitelj Martin de Luka istakao je da za čak 250 miliona dolara nema detaljne evidencije o utrošku.

    „Ne možemo im ući u trag, nemamo jasne opise projekata i ne znamo kako su tačno iskorišteni. Iskustva iz drugih država pokazuju da su takve situacije često praćene prevarama, zloupotrebama i rastrošnošću“, rekao je De Luka, bivši federalni tužilac SAD-a.

    Dolazak američkog istražitelja u BiH izazvao je interesovanje javnosti, posebno nakon njegovih poruka iz Banjaluke, gdje je nagovijestio sumnje u brojne zloupotrebe. Federalni mediji analizirali su njegovu biografiju, otkrivajući da se radi o bivšem tužiocu Ministarstva odbrane SAD-a, koji je radio na slučajevima korupcije, pranja novca, utaje poreza i finansiranja terorizma. Takođe, De Luka je pravni zastupnik Tramp medija grupe.

    Prema riječima stručnjaka za međunarodne odnose Lučiana Kaluže, istraga o sredstvima USAID-a dio je šireg obračuna s ostacima administracije koja je, kako navodi, „potkopavala institucije SAD-a“.

    „De Luka je osoba od povjerenja Donalda Trampa i on je spreman da se razračuna s netransparentnim trošenjem američkog novca“, rekao je Kaluža.

    Profesor Miloš Šolaja s Fakulteta političkih nauka u Banjaluci istakao je da je veliki dio sredstava USAID-a završio u Sarajevu i organizacijama koje su konkurisale za fondove.

    „Znamo da je bilo lobiranja, marketinga i svega ostalog. Pitanje je koliko su projekti bili u službi opšteg dobra, a koliko u funkciji profita“, rekao je Šolaja.

    Prema podacima, Sjedinjene Države su 2023. godine potrošile 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, od čega je 40 milijardi bilo u nadležnosti USAID-a. Dok je Bajdenova administracija podržavala takav pristup, Trampov tim je prekinuo veliki dio programa.

    Bivši gradonačelnik Njujorka, Rudi Đulijani, izjavio je da je USAID zloupotrebljavao sredstva i finansirao različite političke agende.

    „USAID je ovdje slivao novac, a čini se da je cilj bio finansiranje ekstremnih ljevičarskih pokreta i raznih agenata“, rekao je Đulijani.

    Posljedice istrage osjete se širom svijeta – više od 4.000 zaposlenih u USAID-u je na odsustvu, dok je dodatnih 1.600 radnika otpušteno. Administracija Donalda Trampa ukinula je 90 odsto ugovora o stranoj pomoći i smanjila američku međunarodnu pomoć za 60 milijardi dolara.

  • Komšić: Međunarodna zajednica u BiH više ne postoji

    Komšić: Međunarodna zajednica u BiH više ne postoji

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da se jasno i glasno mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH više ne postoji.

    Komšić je rekao da će stvarnost koja slijedi biti potpuno drugačija od postdejtonske ere.

    On je sinoć u Sarajevu na obilježavanju 1. marta, koji se u dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, rekao da ovaj “dan nezavisnosti” dočekuju sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u BiH.

    – Јasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima – rekao je Komšić.

    On je rekao da, ukoliko političko Sarajevo želi uhvatiti taj posljednji voz realnosti, moraće istovremeno pronaći snage i vlastitih kapaciteta da odbrani integritet odluka domaćih institicija, i onda kada im se te odluke sviđaju, ali i onda kada im se ne sviđaju.

    – Funkcionisanje države, sistema i institucija, kako znamo i umijemo, moraćemo osigurati sami – rekao je Komšić.

    U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, jer je tada održan nelegalni referendum o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od SFRЈ. Srbi u Republici Srpskoj 1. mart pamte po ubistvu srpskog svata u Sarajevu, što je bio i okidač za početak ratnih sukoba.

    Ovaj tragični datum u Republici Srpskoj se ne praznuje, već 21. novembar – dan kada je u američkoj vazduhopolovnoj bazi Rajt Peterson kod Dejtona parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH koji je obilježio kraj građanskog rata u BiH.

  • Novi zakoni u Republici Srpskoj: Pravosuđe, nadležnosti i rad neprofitnih organizacija

    Novi zakoni u Republici Srpskoj: Pravosuđe, nadležnosti i rad neprofitnih organizacija

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je niz zakona koji se odnose na pravosuđe, nadležnosti institucija i rad neprofitnih organizacija.

    Poslanici su izglasali Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, kojim su propisani ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije. Također, zakon definiše postupak imenovanja, premještaja i privremenog upućivanja sudija i tužilaca, kao i njihove ocjene, disciplinsku odgovornost i mogućnost privremenog udaljenja s dužnosti.

    “Zakonskim odredbama propisano je ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, disciplinska odgovornost, kao i nespojivost sudijske i tužilačke funkcije s drugim dužnostima”, navedeno je u obrazloženju zakona.

    Također, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Prema usvojenom aktu, na teritoriji Republike Srpske neće se primjenjivati zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    “Nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni su preduzeti sve mjere za sprovođenje ovog zakona”, stoji u obrazloženju prijedloga zakona.

    Lica koja postupaju prema odredbama ovog zakona izuzeta su od krivične odgovornosti prema zakonodavstvu BiH i Republike Srpske za djela koja se odnose na njegovo sprovođenje. Predviđena je i institucionalna zaštita za te službenike.

    Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem će nepoštovanje odluka institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili lokalnoj samoupravi biti sankcionisano kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Osim pravosudnih propisa, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovim zakonom propisuje se uspostavljanje registra organizacija koje finansiraju strani subjekti, a koje se politički angažuju ili djeluju kao agenti stranog uticaja.

    “Cilj zakona je obezbjeđivanje javnosti rada neprofitnih organizacija i regulisanje uslova njihovog djelovanja”, navedeno je u obrazloženju.

    Zakonskim odredbama definiše se i nadzor nad neprofitnim organizacijama, što nije bilo obuhvaćeno ranijim zakonima o udruženjima i fondacijama Republike Srpske.

    Usvojeni zakoni izazvali su različite reakcije u političkim i pravnim krugovima, dok vlasti ističu da se njima jača institucionalna autonomija i transparentnost rada organizacija.