VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Orban je lider slobodne Evrope, Srpska nastavlja stratešku saradnju s Mađarskom

    Dodik: Orban je lider slobodne Evrope, Srpska nastavlja stratešku saradnju s Mađarskom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da podržava politiku mađarskog premijera Viktora Orbana, navodeći da je zbog svojih političkih principa istrajan i može se smatrati vodećim liderom slobodne Evrope.

    „Njegov koncept Evrope je i za nas prihvatljiv“, rekao je Dodik nakon sastanka sa zamjenikom ministra inostranih poslova i trgovine Mađarske Levantom Mađarom.

    Dodik je naglasio da je Mađarska strateški pozicionirala svoj odnos prema Balkanu i da bi trebala imati veću ulogu u pregovorima o članstvu zemalja regiona u EU. „Međutim, do sada je veoma vješto stavljana u stranu“, dodao je.

    Podsjetio je i na Orbanovu kritiku evropske migrantske politike prije deset godina. „Pokušali su da ga ućutkaju na razne načine. Umjesto da mu zahvale, jer danas svi imamo probleme sa migrantima“, rekao je Dodik.

    Govoreći o ekonomskoj saradnji, Dodik je naglasio da su u Republiku Srpsku dobrodošle sve kompanije, posebno one iz Mađarske. „Mađarska politika je mir, ali i razvoj. Nikada nisam čuo Orbana da promoviše vrijednosti mimo dogovora, pa i Dejtonskog mirovnog sporazuma“, rekao je.

    On je istakao da BiH mora odlučiti da li želi da bude ustavna država ili će otići u disoluciju. „Strateška saradnja s Mađarskom je na najvišem nivou“, dodao je Dodik.

    Nakon sastanka s Mađarom, Dodik je rekao da je važno što zvaničnici Mađarske imaju razumijevanje za položaj Republike Srpske u okviru BiH i podržavaju Dejtonski sporazum.

    „Imam izuzetnu čast što sam u radnoj posjeti primio Levanta Mađara. Nastavljamo stratešku saradnju i pravimo sveobuhvatni sporazum između Vlade Republike Srpske i Vlade Mađarske u oblasti rudarenja, metala i drvne industrije“, rekao je Dodik.

    On je dodao da Republika Srpska posjeduje rijetke metale, te da su istraživanja obavila švajcarska kompanija, ali da će ključna biti saradnja s Mađarskom.

    Zahvalio je Mađarskoj na „potpunom razumijevanju“, ističući da je Republika Srpska faktor s kojim se treba razgovarati direktno, a ne da drugi donose odluke umjesto nje. „Naša saradnja traje i trajaće kroz niz projekata“, zaključio je Dodik.

  • Helez nije dozvolio mađarskom vojnom avionu da sleti u Banjaluku

    Helez nije dozvolio mađarskom vojnom avionu da sleti u Banjaluku

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez odbio je dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona iz Mađarske u Bosnu i Hercegovinu.

    Ovu informaciju potvrdio je sam Helez koji je na društvenim mrežama napisao da je saglasnost tražena za slijetanje vojnog aviona na aerodrom u Sarajevo, pa zatim na aerodrom u Banjaluku.

    – Zašto je baš vojni avion trebao sletjeti na aerodrom u Banjaluku ostaje nejasno, ali u kontekstu dolaska 70 pripadnika specijalne antiterorističke jedinice MUP Mađarske kao podrška MUP Republike Srpske, u ovom vremenu je svakako simptomatično – navodi Helez.

    On kaže da premijer Mađarske Viktor Orban pruža konstantnu podršku predsjedniku Srpske, Miloradu Dodiku u njegovom, kako tvrdi, “nasrtaju i podrivanju ustavnog poredaka Bosne i Hercegovine”.– Duboku sam ubijeđen da je dolazak vojnog aviona iz Mađarske imao za cilj pružiti neki vid podrške Miloradu Dodiku i kliki okupljenog oko njega u razbijanju BiH – ističe Helez.

    On tvrdi da je zbog odbijanja davanja saglasnosti za pomenuti prelet/slijetanje vojnog aviona prethodna 3 dana trpio ogromne pritiske, kako od dijela međunarodne zajednice, tako i od domaćih mešetara.

    – S obzirom da Dodik stalno govori da Bosne i Hercegovina nije država, i da je Republika Srpska država, pitam zašto mu onda nije sletio vojni avion u Banjaluku – naveo je Helez.

    Podsjećamo, u Banjaluku su danas stigli predstavnici Mađarske, predvođeni zamjenikom ministra inostranih poslova i trgovine Leventom Mađarom.

  • Stevandić: Helez predstavnik najgore politike BiH

    Stevandić: Helez predstavnik najgore politike BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez predstavnik najgore politike BiH i da od njega očekuje da napadne predsjednike Sjedinjenih Država i Kine, nakon što je zakuvao sa Srbijom, Hrvatskom i Mađarskom.

     Helez je predstavnik najgore, najgluplje i najneobrazovanije bh politike – napisao je Stevandić na društvenoj mreži “Iks”.

     

    Helez je, kako dodaje Stevandić, zakuvao sa Srbima i Hrvatima u BiH i Republici Srpskoj, a zatim sa Srbijom i Hrvatskom.

    – Redovno daje antiruske izjave i komentare, a sad je zakuvao i sa Mađarskom. Očekuje se da napadne (predsjednike SAD Donalda) Trampa i (Kine) Si Đinpinga – naveo je Stevandić.

    Helez je izjavio da nije dao saglasnost za slijetanje vojnog aviona iz Mađarske na aerodrom u Sarajevo, pa potom i na aerodrom u Banjaluci, dodajući da je dolazak ovog aviona “imao za cilj da pruži neki vid podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”.

  • Trojka poziva zaposlene: Odbacite pritiske, vaša radna mjesta su sigurna

    Trojka poziva zaposlene: Odbacite pritiske, vaša radna mjesta su sigurna

    Stranke Trojke (SDP, Narod i pravda i Naša stranka) uputile su poziv zaposlenima u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, čije je prebivalište u Republici Srpskoj, da ne podliježu pritiscima i zastrašivanjima te da ne napuštaju svoja radna mjesta.

    „Institucije u kojima radite, bilo da su zakonodavne, izvršne ili pravosudne, jednako pripadaju svim narodima i građanima BiH. Vaša radna mjesta su vaša i niko vam ih ne može oduzeti silom, ucjenama ili lažnim obećanjima“, poručili su iz Trojke.

    Naglasili su da svaki zaposlenik ima pravo samostalno odlučivati o svom radnom statusu te da ne bi smjeli biti žrtve politika koje ne služe interesima građana. „Nemojte dozvoliti da vas politike jednog čovjeka odvedu u neizvjesnost i ugroze egzistenciju vaših porodica zarad njegovih ličnih interesa“, dodaje se u saopštenju.

    Iz Trojke ističu da zakoni na koje se Milorad Dodik poziva ne mogu stupiti na snagu jer su suprotni ustavnom poretku i predstavljaju prijetnju stabilnosti države.

    „Pozivamo vas da ostanete odgovorni i profesionalni, da čuvate svoja radna mjesta i ignorišete pokušaje stvaranja atmosfere straha i nesigurnosti. Dodikove prijetnje su neutemeljene jer nema nadležnost da ih sprovede“, poručili su Saša Magazinović, Nihad Omerović i Sabina Ćudić u zajedničkom pismu upućenom zaposlenima u državnim institucijama.

    Podsjetimo, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prošle sedmice poručio je da će Srbi koji ostanu da rade u institucijama BiH biti proglašeni „trajnim izdajnicima“.

    „Boravak ljudi iz Srpske u institucijama BiH nije sporan, ali kada zakoni stupe na snagu, očekujemo da ih svi Srbi poštuju. U Republici Srpskoj ih čekaju bolji uslovi, ne samo kada je riječ o platama, već i u smislu patriotizma“, izjavio je Dodik, prenosi N1.

  • “Savezna vlada moraće da odgovori na za nju neprijatna pitanja o Šmitu”

    “Savezna vlada moraće da odgovori na za nju neprijatna pitanja o Šmitu”

    Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Milovan Božinović kaže da će federalne vlasti morati da odgovore na za njih veoma neprijatna pitanja u vezi sa imenovanjem Kristijana Šmita na funkciju takozvanog visokog predstavnika u BiH, koja je Bundestagu uputila poslanička grupa Alternative za Njemačku /AfD/.

    Božinović ocjenjuje da nova vlada neće moći da izbjegne da odgovori na svako od 18 pitanja koja je AfD podnijela Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH, zatraživši ocjenu legitimnosti njegove pozicije s obzirom da je izostalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN za njegovo imenovanje.

    – To znači da će nemačka vlast AfD-u, koji je druga po snazi partija poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, odmah po konstituisanju parlamenta morati da odgovori na pitanja. Nadležna služba, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova službeno će morati da odgovori na sva pitanja AfD-a – kaže Božinović za “Sputnjik” govoreći o zahtjevu Alternative za Njemačku za parlamentarnu istragu u Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH.

    On navodi da poslanici AfD-a mogu da zatraže raspravu u parlamentu i da očekuju da se njemačka vlada odredi prema ovom pitanju.

    – To će zavisiti od odgovora koje budu dobili jer će biti interesantno čuti šta su rekli na ova pitanja iz Ministarstva budući da je imenovanje Šmita vrlo sporno. Јer, ako je delovao u ime cele međunarodne zajednice onda je samo preko Saveta bezbednosti UN morao da dobije odobrenje, što se nije desilo jer njegovo imenovanje nikada nije stiglo do Saveta bezbednosti na raspravu – podsjeća Božinović.

    Iz toga se može zaključiti, dodaje on, da su oni koji su Šmita tu postavili smatrali da je dovoljno da se pozovu na takozvana bonska ovlašćenja donesena u drugoj polovini devedesetih prema kojima je visoki predstavnik za BiH bio zadužen samo za nadgledanje sprovođenja Dejtonskog mirovnog plana i ni za šta drugo.

    Božinović napominje da ovo svakako nije prijatno pitanje za novu njemačku vladu.

    – Oni će se vaditi da to ili proizilazi iz odluka Saveta Evrope ili iz Kontakt grupe za BiH koja je nekada postojala. Ali, pravi i kvalitetan odgovor na ova pitanja oni nemaju i tu su Srbi iz Republike Srpske u pravu – izričit je Božinović.

    Stranka AfD postavila je pitanje da li je njemačka Vlada formirala stav o međunarodnopravnom legitimitetu Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i, ako jeste, kakav je taj stav. AfD je pitala i koje zaključke Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrdi Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.

    – Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on? – naveli su iz AfD-a. Ta stranka pita da li njemačka Vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne.

    AFD je postavila i pitanje kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usljed ovih mjera, kao i to da li je njemačka Vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije.

    – Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način – navodi se u pitanjima AfD-a.

    Ta stranka pita i da li se Vlada Njemačke bavila pitanjem da li su sudski procesi u BiH, posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese.

    AfD je pitala i da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav. Takođe je pitala da li je njemačka Vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.

    – Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita, i kakav je taj stav – pitali su iz AfD-a.

    Iz te stranke su postavili i pitanje da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama, te da li je Vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.

    – Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu? Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje? – pitali su iz AfD-a.

    Postavljeno je i pitanje da li Vlada Njemačke smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način.

    – Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav? – pitali su iz AfD-a.

  • Čubrilović: Farsa od suđenja imala za cilj političku eliminaciju predsjednika Srpske

    Čubrilović: Farsa od suđenja imala za cilj političku eliminaciju predsjednika Srpske

    Sudski proces protiv predsjednika Srpske pred Sudom BiH je bila farsa od suđenje, politiziovan proces sa ciljem eliminacije Milorada Dodika iz političkog života. Na žalost pokazalo se da je njime najviše oštećena Republika Srpska jer je uvedena praksa da se neko koje na poziciji predsjednika može kažnjavati zato što brani ustav, rekao je  Јutarnjem programu RTRS ministar saobraćaja i veza, predsjednik DEMOS-a i bivši predjsednik NSRS Nedeljko Čubrilović.

    Kako je naglasio, stav Suda da je to bilo suđenje pojedincu, a ne instituciji, ne može se potvrditi kroz praksu.

    Kako kaže, NSRS je po hitnom postupku usvojila set zakona koji bi trebalo da zabrane djelovanje vanustavnih institucija na teritoriji Srpske.Ovim zakonom propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    – Ovo što je usvojila NSRS je iznuđen potez i akcija na reakciju. Mi smo odlučili da se nešto mora preduzezti i mislim da će imati pozitivne efekte uprkos oprečnim mišljenjima. Politika Srpske ima cilj, a to je da zadrži svoj stepen samostalnosti koji joj je Dejton dao – istakao je Čubrilović.

    Kako je istakao, cilj političkog Sarajeva je napraviti unitarnu BiH, što, kako kaže, niko u Srpskoj neće dozvoliti.

    – Mnogo su bolja rješenja do kojih se došlo dogovorom, a ne nametanjem odluka i zakona. Ova trenutna kriza nije kao ona iz 90-tih, jer BiH može da funkcioniše prema Dejtonskom sporazumu, koji svim građanima garantuje sigurnost. Vjerujem u pobjedu razuma. Republika Srpska ima perspekrivu, ali uz mnogo razgovora i razumijevanja. Nikome ne ide u prilog da imamo razmirice koje se reflektuju na svaku poru života – zaključio je Čubrilović.

  • Đokić: Suđenje Dodiku klasičan udar na institucije Srpske

    Đokić: Suđenje Dodiku klasičan udar na institucije Srpske

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik je stub institucionalnog sistema Srpske, i ovo je klasični udar na institucije Srpske preko njenog predsjednika, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, gostujući u  Јutarnjem programu RTRS.

    Suđenje Dodiku je politički montirani proces, zato što on svojim djelovanjem i stavovima nije nailazio na opravdanje druge strane u Sarajevu – istakao je Đokić.

    Đokić se dotakao i nepriznatog visokog predstavnika Kristijana Šmita, i kontinuiteta djelovanja njegovih predhodnika.

    – Ono što je karakteristično da dugi niz godna, od prvog visokog predstavnika koji je došao ovdje putem OHR-a nastojali su da nametnu brojne zakone i mijenjaju Ustav. Dosta se toga promjenilo u BiH za tih 30 godina. Imamo danas Ustavni sud koji donosi krucijalne odluke, a on funkcioniše bez predstavnika srpskog naroda – istakao je Đokić.

     

    On i idalje misli da bi dijalog dvije strane donio mnogo dobroga.

    – Mi se možemo oko mnogo stvari dogovoriti, i žao mi je ako bošnjačaka strana ne želi da razgovara sa Srbima, jer mislim da u startu možemo se dogovoriti najmanje oko 50-60 odsto spornih stvari koje nas danas razdvajaju. Dijalog je jedino pravno riješnje u ovom trenutku da se vratimo u okvire Dejtonskog mirovnog sporazuma i ako je moguće da taj dijalog vodimo bez stranaca. Imamo isti jezik, istoriju o kojoj svi sve znamo, i zašto bi onda na tim temeljima pričali o nekom novom ratu – dodao je Đokić.

     

  • Bukejlović pozvao na otvaranje rasprave o novom Ustavu Srpske

    Bukejlović pozvao na otvaranje rasprave o novom Ustavu Srpske

    Ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da uloga Ustava Republike Srpske nije samo pravna, već i istorijska i nacionalna, jer čuva vrijednosti na kojima je Srpska utemeljena i osigurava njen trajni opstanak kao političkog, pravnog i društvenog subjekta.

    Bukejlović smatra da bi, s obzirom na to da je Ustav Republike Srpske tokom godina pretrpio značajan broj promjena, bilo korisno otvoriti stručnu i institucionalnu raspravu o mogućnosti donošenja novog Ustava.

    On je naglasio da taj proces mora biti vođen na temelju detaljne pravne analize i uz učešće najeminentnijih pravnih stručnjaka, akademske zajednice i institucija Republike Srpske.

    “Pitanje novog Ustava nije samo pravno, već i političko i društveno pitanje, koje zahtijeva široki konsenzus i temeljan pristup. Ustav treba da odražava realnost današnjeg vremena, usklađen sa potrebama društva, ali istovremeno čuvajući osnovne principe na kojima počiva Republika Srpska”, istakao je Bukejlović.

    On je podsjetio da je Ustav Republike Srpske donesen 28. februara 1992. godine, kao izraz političke volje srpskog naroda u BiH, na temeljima Deklaracije o osnivanju. NJegovo usvajanje, naveo je Bukejlović, prethodilo je jednostranim potezima koji su doveli do destabilizacije tadašnje BiH, a sam Ustav je predstavljao pravni okvir za zaštitu i funkcionisanje Republike Srpske.

    “U ovom trenutku, ključno je osigurati da svaki budući korak u pogledu ustavnih promjena bude sproveden na odgovoran i zakonit način, uz poštovanje procedura i interesa Republike Srpske. Ministarstvo pravde Srpske spremno je da pruži pravnu i stručnu podršku u svim procesima koji se odnose na razvoj i unapređenje ustavnopravnog sistema Republike Srpske”, naveo je Bukejlović.

     

     

    Bukejlović je dodao da Ustav Republike Srpske predstavlja najviši pravni akt koji garantuje ustavni poredak, vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom, i kao temelj državnosti Republike Srpske, Ustav obezbjeđuje pravnu sigurnost, stabilnost institucija i kontinuitet njenog identiteta.

    Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine, koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba, te jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH nakon referenduma održanog 1. marta, na kojem nisu učestvovali Srbi.

  • Izetbegović: Vladavina zakona mora važiti za sve

    Izetbegović: Vladavina zakona mora važiti za sve

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović osvrnuo se na aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj.

    Poručio je da ne postoji strah ni od kakvog scenarija, ali da do tih scenarija neće ni doći.

    – Ne može se jednom čovjeku dozvoliti da bude iznad zakona, dok za ostale važe pravila. Vladavina prava mora važiti za svih tri i po miliona građana. Nećemo mu dopustiti da udara na državu, njen ustavni poredak i da vrijeđa koga god poželi – rekao je Izetbegović.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske nedavno je usvojila set zakona koji se odnose na pravosudni sistem i rad neprofitnih organizacija. Među njima su Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja institucija BiH kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA, zatim Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

    Od ukupno 83 poslanika u NSRS, za ove zakone glasalo je 49, dok su tri bila protiv.

  • Vukanović: Ustav nije igračka Dodikovog režima

    Vukanović: Ustav nije igračka Dodikovog režima

    Ne pada nam na pamet da razgovaramo s uzurpatorom i njegovim saradnicima, a najmanje o izmjenama Ustava Republike Srpske.

    Ovo je izjavio narodni poslanik i lider liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović, komentarišući inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o donošenju novog ustava, kojim bi se, kako tvrdi Dodik, precizirala autentična ustavna rješenja Srpske.

    Vukanović ističe da je Ustav ključni temelj svake države i društva te da ga ne treba posmatrati kao politički alat za dnevnu upotrebu.

    “Legalizacija samovolje”
    – O tome se ne može pregovarati niti trgovati. Ustav Republike Srpske nije običan dokument koji Dodik može koristiti za političke ciljeve i lične interese – poručio je Vukanović.

    On smatra da je ova inicijativa odgovor na prvostepenu osuđujuću presudu protiv Dodika, te da je u pitanju još jedna u nizu ishitrenih odluka.

    – Kao da se Ustav može mijenjati po potrebi, kao papir koji se troši. Dodik ne radi u interesu građana, već pokušava da prilagodi ustavne odredbe sebi, kako bi ozakonio svoju samovolju i produžio vlast, stavljajući institucije pod svoju kontrolu – tvrdi Vukanović.

    Kako navodi, tačno je da postoje određeni nedostaci u aktuelnom Ustavu Republike Srpske, posebno u vezi sa neusaglašenošću sa popisom stanovništva iz 2013. godine i realnim stanjem na terenu.

    – Međutim, takve promjene zahtijevaju širok konsenzus i ozbiljan angažman stručnjaka, a ne da se usvajaju na brzinu, bez valjane rasprave, kao što je to često slučaj sa zakonima koje vlast prepisuje i donosi po hitnom postupku – kaže Vukanović.

    Lider PDP Draško Stanivuković izjavio je da je njegova stranka spremna da učestvuje u procesu donošenja novog ustava, što je izazvalo reakciju Vukanovića.

    “Tajni dogovori”
    – Nije me iznenadilo što je Stanivuković odmah podržao Dodikovu inicijativu. Sve je vjerovatno dogovoreno unaprijed, na (polu)tajnom sastanku s Vučićem i Dodikom u Palati Republike. Taj susret je namjerno skrivan od javnosti, a Dodik se kasnije javno zahvalio Stanivukoviću, obećavši mu i orden ako ga podrži – tvrdi Vukanović.

    On izražava sumnju da Stanivuković ima unutarstranačku podršku za takav potez i smatra da će teško ubijediti poslanike PDP-a da glasaju za promjene Ustava, jer je za to potrebna dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Vjerujem da većina u PDP-u ne želi da ova stranka postane Vučićeva ekspozitura u Srpskoj, kao što se to već dogodilo s nekim drugim partijama, i u vlasti i u opoziciji, koje čekaju instrukcije iz Beograda – navodi Vukanović.

    Dodaje da je ohrabrujuće to što je lider SDS-a Milan Miličević poručio da njegova stranka neće učestvovati u, kako je rekao, Dodikovom poigravanju s Republikom Srpskom.

    – To je važna poruka koja pokazuje da opozicija nije spremna da pristane na ovu političku igru – zaključio je Vukanović.