– Odbrana Dejtonskog sporazuma bila je i ostaje moj dosljedan stav – uprkos svim političkim i ekonomskim pritiscima, sankcijama koje su uvodile Obamine i Bajdenove administracije, i bez obzira na sve nametnute izmjene i devijacije u sprovođenju sporazuma, a koje su dolazile od onih koji za to nisu imali pravo – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
Od otpočinjanja pregovora potrebno je od osam do 12 godina da bi zemlja postala članica EU – kazao je Klokić sa kojim smo, pored evropskih integracija, razgovarali i o radu i širenju mreže predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, ali i nedavnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). On je za jesen najavio dolazak kompanija iz Dubaija, što će biti prilika za domaća preduzeća da uspostave saradnju sa njima, a moguće je, kako je naveo, da Republiku Srpsku posjeti i šeik.
Evropski savjet je dao zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora sa EU još u martu 2024. godine, i od tada su, kaže Klokić, institucije na nivou BiH ostvarile određen napredak.
– Usvojeni su zakoni o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija i sprečavanju sukoba interesa, a potpisan je i sporazum sa Fronteksom. To nije dovoljno, što se može vidjeti i iz izvještaja Evropske komisije u kojima je naglašen određeni napredak, ali su ukazali i na otvorena pitanja koja preovladavaju u BiH. Svjedoci smo da su u prethodnu godinu i tri mjeseca određene teme preovladale u BiH. Tu mislim na političke procese protiv predstavnika institucija Republike Srpske i to je nešto što je umnogome zakočilo ovaj proces – rekao je Klokić.
Naveo je da Republika Srpska dosljedno učestvuje u procesima i priprema institucije u skladu sa obavezama koje dolaze sa evropskog puta.
– Ne bi bilo fer da govorimo da su samo krive vlasti u BiH jer često od pojedinaca čujemo da se razgovara o tome da li će Crna Gora ili Albanija prve ući u EU. Dakle, pojedine zemlje se favorizuju, dok su ostale zanemarene, ali su i dežurni krivci. EU i Evropska komisija nemaju ujednačen pristup kada je u pitanju proces evropskih integracija. Tu mislim na sve zemlje koje žele da budu članice i zemlje zapadnog Balkana, ali i druge države kao što su Moldavija i Ukrajina – istakao je Klokić.
Klokić je naveo da sve zemlje, kada dobiju kandidatski status, dužne su da imenuju glavnog pregovarača.
– Međutim, to ne znači ništa bez imenovanja kompletne pregovaračke strukture i uspostavljanja pregovaračkog okvira. Samo jedno imenovanje ne vodi nikakvom napretku BiH. Trenutno imamo radne grupe koje su tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija, a koje će, uz određene modifikacije, u budućnosti vršiti poslove pregovaračkih grupa. Stav Republike je bio i ostao da glavni pregovarač treba da bude iz Srpske – rekao je Klokić.
Podsjetio je da se EU suočava sa ozbiljnim izazovima unazad 15 i više godina, od same ekonomske krize, a kasnije je uslijedila i aktuelna migrantska.
– Mnoge zemlje preispituju odluku o Šengen zoni, odnosno da se zatvaraju zbog nagovještaja još većeg priliva migranata. Svi principi na kojima je EU počivala su ozbiljno poljuljani. EU, ako želi da zadrži svoju ideju, mora ozbiljnije da pristupi i zemljama zapadnog Balkana, odnosno da i one postanu članice EU. Da li će neka zemlja postati članica EU je više stvar političke odluke, to nam je potvrđeno i na primjeru Bugarske i Rumunije – rekao je Klokić za Glas Srpske.
Podsjetio je da je pod okriljem resora koji vodi i predstavništva Republike Srpske u inostranstvu.
– Neka od predstavništava rade posao odlično, dok kod drugih postoji prostor za napredak. Kada je riječ o širenju mreže, započeli smo proces registracije predstavništva u Francuskoj, tako da bi ono krajem godine ili eventualno početkom iduće moglo da počne sa radom. Započeta je i procedura osnivanja predstavništva u Kini, odnosno ovlašćeno je lice da izvrši sve pripreme i registruje predstavništvo. Јoš taj posao nije završen – rekao je Klokić.
Podsjetio je da je nedavno prisustvovao međunarodnom forumu koji je u Dubaiju organizovala kompanija “Al Matija”, sa kojom Vlada ima potpisan memorandum o saradnji.
– Dogovoreno je da jedna poslovna delegacija krajem oktobra ili početkom novembra posjeti Srpsku. Organizovaćemo forum na kojem će učešće uzeti naša preduzeća, a koja bi mogla sarađivati sa kompanijama iz Dubaija. To je prilika i da predstavimo određene projekte Republike investitorima iz Emirata, a koji su zainteresovani za ulaganje na domaće tržište. Njih posebno interesuje oblast poljoprivrede, prehrambene industrije ali i energetike. Takođe, imao sam priliku da razgovaram sa šeikom koji je član porodice koja vodi Dubai kao Emirat, i koji bi takođe potencijalno mogao da dođe u Republiku Srpsku – rekao je Klokić.
Kada je riječ o vidovdanskom okupljanju Srba iz dijaspore na Zlatiboru na kojem je prisustvovao, Klokić je istakao da je Ministarstvo bez portfelja u Vladi Srbije, koje je zaduženo za dijasporu, organizovalo jtradicionalni Vidovdanski sabor.
– Najveći akcenat tom prilikom stavljen je na međunarodni događaj “Ekspo” 2027. godine. Predstavništva Srpske u Njemačkoj i Austriji bila su prisutna kao i naša kulturno-umjetnička društva. Razgovarali smo i o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, pisma, tradicije i kulture, ali i o unapređenju saradnje između predstavnika u rasijanju i naših institucija. Takođe, Srpska je u fazi izrade novog strateškog dokumenta za saradnju sa dijasporom s obzirom na to da važeći dokument ističe ove godine – rekao je Klokić.
Ako ste ikada pomislili da je Milorad Dodik, pojavljivanjem pred Sudom i Tužilaštvom BiH, prekršio odluke Narodne skupštine Republike Srpske, ne brinite – SNSD će vas brzo razuvjeriti. Preciznije, njihov portparol Radovan Kovačević. On tvrdi da se ništa sporno nije desilo, jer – ništa se nije ni desilo u Republici Srpskoj.
Logika je jednostavna: Sud i Tužilaštvo BiH, koje su institucije Republike Srpske proglasile neustavnim, možda i funkcionišu, ali – ne na teritoriji Srpske. Tako je i Dodik, tehnički, pred njih izašao u drugom univerzumu, u nekom vanprostoru, a pritvor mu je ukinut kao bonus koji se, po toj logici, također nije desio ovdje. Ukratko, ako nešto ignorišete dovoljno jako – ono možda nestane. Barem u političkom narativu.
Kovačevićevo objašnjenje predstavlja novo poglavlje u rastućoj zbirci pokušaja opravdanja za političke poteze koji direktno poništavaju vlastite prethodne odluke. Od izričitog nepriznavanja suda do njegovog faktičkog priznavanja – put nije dug, samo mora da prođe kroz Sarajevo.
Opozicija nije ostala nijema. Nebojša Vukanović precizno poentira da problem nije samo u “tonućima”, nego u tome što sa sobom povlače i institucije. Kad se odluke Narodne skupštine pretvaraju u fleksibilne smjernice koje važe kad zatreba, a ne važe kad zabole, gubi se svaka osnova političkog integriteta.
Slično misli i Tanja Vukomanović iz PDP-a, koja ističe da je možda bolje da Kovačević nije ni govorio – jer je pokušaj opravdanja Dodikovog poteza dodao komičan sloj jednoj tragičnoj političkoj epizodi. Ako je sve bilo u redu, pita se, zašto je Dodik čekao, zašto su se donosili zakoni, zašto su uopšte bile upotrebljene “duge cijevi”?
Kad pravna država postane stvar geografije, a političke odluke zavise od koordinata, pitanje je ne samo povjerenja u institucije – već i zdravog razuma. A najopasnije je kad se i jedno i drugo gubi brzinom političkog preleta.
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da nije iznenađujuća, a prema nekima je i očekivana, odluka SAD da uvedu carine od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.
“U ovoj zemlji kakva je BiH ne možeš postići dogovor ni o tome da pošalješ pismo na zadatu temu i u roku. Pa je onda problem što je Savjet ministara donosio zaključke ili ministar poslao nacrt pisma Predsjedništvu kojima se poštuju zaključci Savjeta ministara, a ne od riječi do riječi zaključci Predsjedništva.
Pa, onda kad kažeš danas je rok i predložiš modifikacije, to opet mora sačekati par dana. Pa se onda natežeš oko neke besmislene rečenice koja prilično glupo zvuči, ali ako je ne prihvatiš u njenoj sveukupnoj gluposti, onda taj neko neće glasati. Još ako ne možeš izaći u javnost i reći – na prijedlog tog i tog usvojeno je to i to, onda udaraš na narcisoidna ogledala i nema tu kraja”, istakla je Cvijanović za Srnu reagujuću na odluku SAD o uvođenju carina na svu robu koja ulazi iz BiH od 1. avgusta.
Srpski član i predsjedavajuća je ocijenila da je šteta što pismo nije usvojeno prošle sedmice kad je i bilo na dnevnom redu da bi bilo poslato u roku i naglasila da treba, svakako, nastaviti sa ovim aktivnostima da bi se smanjilo carinsko opterećenje.
Cvijanović je istakla da je moguće da se radi o namjernoj političkoj opstrukciji u okviru institucija BiH, jer je ona evidentno neuspješna država u kojoj se ništa ne prepoznaje ako je za opšte dobro i ako nije za obračun sa drugima pod motom “napada na ustavni poredak”.
“U svakom slučaju, institucije i predstavnici Republike Srpske su još prije par mjeseci jasno izrazili svoj stav da je ovo pitanje neophodno regulisati sa SAD”, naglasila je Cvijanović.
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je odluku o uvođenju carina od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.
“Počevši od 1. avgusta, naplaćivaćemo BiH samo 30 odsto carine. Molim Vas da imate na umu da je 30 odsto daleko manje od procenta potrebnog da se eliminiše neproporcionalni trgovinski deficit”, istakao je Tramp.
To će posebno biti tretirano novim zakonom o platnom prometu, ali i sada se to nalazi u našim zakonima – rekla je Vidovićeva tokom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu, koji je pred parlamentom kao građanska inicijativa.
Vidovićeva je navela da je Vlada Republike Srpske izrazila rezervu prema navedenoj inicijativi u kojoj je navedeno da bi Agencija za bankarstvo Srpske mogla da uzme na sebe utvrđivanje rizika.
– To nikako nije dobro i ne može biti zato što je Agencija kontrolni organ banaka i ona ne može preuzimati rizike – rekla je Vidovićeva.
Ona je dodala da se u narednom periodu moraju ozbiljno zaštititi fizička lica i njihovi bankovni računi.
Vidovićeva je rekla da Republika Srpska u postupku izrade zakona o platnom prometu koji će biti sveobuhvatan.
– Razumijem ovu građansku inicijativu jer je Republika Srpska pretrpjela veliku štetu u prethodnom periodu. Fizička lica i pravna lica su pretrpjela veliku štetu, to jest ugrožavanje privredne aktivnosti Srpske – rekla je Vidovićeva.
Izbacivanje narodnog poslanika i lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa nedavne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske izazvalo je protestnu reakciju opozicije, ali ne i trajniji bojkot parlamenta. Iako se o toj mogućnosti govorilo, odluka je da se u radu skupštine ipak nastavi učestvovati.
Opozicija smatra da bi napuštanje skupštinskih zasjedanja odgovaralo vlasti, jer bi im omogućilo da bez otpora sprovode političke odluke i dominiraju u javnom prostoru. Izostanak opozicionih glasova, poručuju, značio bi odustajanje od demokratske borbe i prepustio bi parlamentarnu govornicu samo jednom političkom bloku.
Zato će, uprkos tenzičnoj atmosferi, svi opozicioni poslanici, uključujući i one iz Liste za pravdu i red, učestvovati u današnjoj sjednici.
Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je na prethodnoj sjednici, netom prije glasanja o setu zakona koji su izazvali burne rasprave, donio odluku da Vukanovića udalji sa zasjedanja do kraja sjednice. Ovu odluku obrazložio je navodima o neprimjerenom ponašanju Vukanovića tokom sjednice Kolegijuma – uključujući povišen ton i narušavanje reda.
Sam Vukanović, nekoliko dana kasnije, izjavio je da je odluka neosnovana i da je donesena suprotno poslovniku. Najavio je da je slučaj predao Ustavnom sudu Republike Srpske i da još uvijek čeka ishod.
Uprkos tome, poslanici njegove liste će, kao i kolege iz drugih opozicionih stranaka, prisustvovati nastavku skupštinskog rada.
– Smatram da vlastima odgovara da opozicija ne bude prisutna. Ali parlament je jedino mjesto gdje se možemo suočiti s njihovim argumentima – rekao je Vukanović za Srpskainfo.
Dodao je da vjeruje da je odluka o njegovom udaljavanju imala političku pozadinu i da je donijeta u trenutku kada je vlast željela da izbjegne otvorenu raspravu nakon hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
– Planiram doći u Banjaluku, barem na glasanje. Mislim da se u parlamentu može sankcionisati samo ponašanje tokom sjednice, ne van nje – rekao je Vukanović.
On tvrdi da je cilj vlasti da ga isprovocira kako bi imao burnu reakciju, koja bi im poslužila kao izgovor za dodatne sankcije. Prema njegovim riječima, ima potvrde da su se pojedini predstavnici vlasti sastajali kako bi dogovarali upravo takve scenarije.
– Jasno je da nije bilo incidenata na samoj sjednici. Ova mjera pokazuje slabost i nespremnost na političku debatu. Međutim, ja neću dozvoliti da im pružim bilo kakav povod – zaključio je Vukanović.
Saslušanje u Tužilaštvu BiH pa nakon toga i ukidanje pritvora Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, od strane Suda BiH izazvalo je različite komentare i tumačenja, koji se, zavisno od politike, kreću od toga da je Dodik kapitulirao, te da je kapitulirala Republika Srpska pa do toga da je kapitulirala sama Bosna i Hercegovina, ali je bilo i slavlja nakon odluke Suda.
Ako je suditi po komentarima, Dodikov dogovor sa Tužilaštvom i Sudom BiH najnespremnije su dočekali Bošnjaci i bošnjački političari, a ništa bolja situacija nije ni u opoziciji iz Republike Srpske.
Primjera radi, Naša stranka iz Sarajeva zatražila je od Suda i Tužilaštva BiH obrazloženje zašto Dodik nije zadržan u pritvoru jer je za njim postojala potjernica, navodeći da je predsjednik Republike Srpske, bez obzira na to što je dobrovoljno pristupio saslušanju, bio osoba u bjekstvu. Naveli su i da je alarmantno što se ishod svega znao unaprijed. Za razliku od njih, SDP ne postavlja pitanja, već tvrdi da je Dodikovo saslušanje pobjeda države. Ipak, i u ovoj bošnjačkoj stranci komentari na ukidanje pritvora Dodiku su potpuno različiti.
Recimo, Damir Mašić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je odluka da se Dodiku ukine pritvor poraz pravosudnog sistema te da takva izdaja nije mogla da se desi bez prećutne “saglasnosti stranaca”.
Njegov partijski šef Nermin Nikšić, koji je i premijer FBiH, s druge strane smatra da je Dodik pristupanjem Tužilaštvu i Sudu BiH priznao da postoje država i pravni sistem i da je država pobijedila.
“Po mom mišljenju, to pokazuje da i najslabija država sa pravnim sistemom pobijedi. Dodik je shvatio da ne može živjeti na izolovanom ostrvu. Smatram da nije u redu, a to su zasad spekulacije, da je dogovoreno kakva će biti drugostepena presuda, jer pred zakonom svi treba da budemo jednaki. Ali to ćemo morati sačekati”, rekao je Nikšić.
Za razliku od Nikšića i SDP-a, u SDA kažu da postupak Suda i Tužilaštva BiH kompromituje cijeli bezbjednosni i pravosudni sistem pretvarajući ga u sredstvo politike koje radi protiv BiH.
“Pozivamo hrabre i principijelne djelatnike pravosudnog sistema u BiH da konačno progovore, suprotstave se političkoj instrumentalizaciji pravosuđa i stanu u zaštitu države i vladavine prava”, rekli su u SDA, postavljajući u svom saopštenju desetine pitanja o tome kako je sa Dodikom sve dogovoreno i ko je dogovorio.
Zanimljiv je i stav Elmedina Konakovića, lidera NiP-a, koji je bio jedan od najvećih zagovornika priče da će “institucije pobijediti i da je Dodik stjeran u ćošak”. On sada, ipak, ne govori o snazi institucija, već navodi da Dodik “kontroliše dio pravosudnog sistema”.
“Do zadnjeg atoma snage ćemo se boriti da raskrinkamo i saradnike i saveznike, posebno ‘balije’ jer nije moglo bez ‘balija'”, rekao je Konaković.
Dakle, ocjene bošnjačkih političara i političkih partija kreću se od toga da su kapitulirali država i pravosuđe pa do toga da su pobijedili država i njeno pravosuđe, a, u suštini, komentari zavise od pozicije sa koje nastupaju, uz osnovnu podjelu da li su opozicija ili vlast, iako su i u samim partijama ta mišljenja podijeljena.
Saslušanje i ukidanje pritvora Dodiku je i opozicija u Republici Srpskoj komentarisala iz svog ugla, uz ocjene da su poražene i Republika Srpska i Bosna i Hercegovina pa do toga da je Dodik poražen i da je unizio NS RS.
Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da je “po ko zna koji put Dodik pogazio Republiku Srpsku, Narodnu skupštinu i zakone koje je lično predlagao i usvajao”, navodeći da je pogazio i narod Republike Srpske.
Za razliku od Miličevića koji kaže da je Dodik pogazio Republiku Srpsku, Narodnu skupštinu, zakone i narod RS, Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je Dodik porazio i Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu.
“Porazio je sve pravosudne i policijske agencije, poražena je, iskorištena i potpuno obesmišljena Narodna skupština Republike, kao i sve ostale institucije ove zemlje”, rekao je Borenović.
Sam Dodik je rekao da je njegov odlazak u Sud BiH politički motivisan i da se ne osjeća slavodobitno, već umorno.
Ipak, brojni zvaničnici, analitičari i pristalice SNSD-a svojim komentarima odluku Suda BiH predstavljali su kao pobjedu, navodeći da se ništa drugo nije moglo ni očekivati.
Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da se “koalicija gubitnika” ponadala da će neko skloniti Dodika sa političke scene.
“Neće moći ni sada da ga pobijede, jer je Dodik izbor naroda. Dodika bira narod, a oni čekaju da ih Šmit pozove i da mu dođu da se žale. Zato su tu gdje jesu”, rekao je Kovačević, dodajući da je ukidanje pritvora Dodiku “pobjeda razuma nad ludilom”.
I Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine, rekao je da su mnogi burno reagovali i odluku Suda BiH doživjeli kao lični poraz, istovremeno navodeći: “Polako, gospodo, biće još poraza”.
Podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu protiv Dodika za rušenje ustavnog poretka. Nakon što nije uspjelo da ga sasluša, odnosno nakon što se Dodik oglušio o pozive Tužilaštva, Sud BiH je odredio pritvor Dodiku, ali i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske, i Radovanu Viškoviću, premijeru Republike Srpske. Osim pritvora, Sud BiH je raspisao i potjernicu za Dodikom, Viškovićem i Stevandićem i sve je trajalo nekoliko mjeseci. Prije nekoliko dana Dodik je odlučio da se pojavi u prostorijama Tužilaštva BiH, gdje je dao izjavu na okolnosti djela koje mu se stavlja na teret, a nakon toga Tužilaštvo je zatražilo ukidanje pritvora jer je Dodik dostupan, a što je Sud BiH i uradio.
Zanimljivo, povodom saslušanja i ukidanja pritvora Dodiku, koji su se dešavali daleko od očiju javnosti, Sud BiH i Tužilaštvo BiH, što se ne dešava često, izdali su zajedničko saopštenje.
Da li dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu Republike Srpske, koje su sutra na dnevnom redu Narodne skupštine, prestaje samovolja banaka?
Gašenje i zabrana otvaranja računa pojedinim preduzećima i građanima predstavlja diskriminaciju. Zato su predlagači ovog zakonskog rješenja odlučili da ograniče i kazne one banke koje to bez razloga čine.
Ovakva praksa banaka negativno se odrazila i na privredu Republike Srpske, jer stručnjaci smatraju da nije bilo toga, zavidni ekonomski rezultati bili bi još i bolji.
Bojan Vujić, direktor je preduzeća za informacione tehnologije. Prije godinu, blokada bankovnih računa kompaniji, njemu i njegovim kolegama ugrozila je poslovanje, ali i stvorila velike probleme kako na poslovnom, tako i na privatnom planu.
Vujić i njegove kolege odlučili su da pokrenu građansku inicijativu i predlože Nacrt zakona o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu. Ovaj dokument će pred narodne poslanike. Nakon što prođe procedure, zakon bi trebalo da ograniči samovolju banaka.
I prije nego što je zvanično postao lider Partije demokratskog progresa, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, davao je do znanja da ima veće političke ambicije od trenutne pozicije. Cilj koji više ne krije jeste mjesto predsjednika Republike Srpske.
Nakon što je u decembru došlo do smjene na čelu PDP, kada je Branislav Borenović prepustio rukovodstvo stranke mlađem nasljedniku, Stanivuković je odmah preduzeo aktivnosti koje pokazuju da ne želi da PDP ostane lokalno ograničena partija. Počeo je intenzivan obilazak gradova i opština širom Republike Srpske.
Ovakav pristup, međutim, izazvao je kritike u njegovom matičnom gradu. Banjalučani sve češće zamjeraju gradonačelniku zbog odsustva i nezadovoljni su činjenicom da brojne komunalne i infrastrukturne teme ostaju neriješene.
Fotografije sa terena, od sjevera Krajine do jugoistoka Hercegovine, postale su redovan sadržaj Stanivukovićevih društvenih mreža. U njima pokušava da pošalje poruku kako PDP ima šansu da preraste u ozbiljnu političku silu u cijeloj Republici Srpskoj. Ipak, prepreke koje mu stoje na tom putu nisu male – posebno otpor iz ostatka opozicije.
Stanivukovićeve predsjedničke ambicije nailaze na rezervisan, pa i otvoreno negativan stav iz drugih opozicionih partija. SDS, kao najveći opozicioni blok, poručuje da će na izbore izaći sa sopstvenim kandidatima za sve ključne funkcije. Ni Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića nije blagonaklona prema njegovim planovima, a Jelena Trivić i njen Narodni front izražavaju još oštrije kritike.
Pitanje koje se nameće jeste: može li Stanivukovićeva strategija terenskog rada, obnavljanja i formiranja partijskih odbora širom Srpske i pokušaj izvlačenja PDP-a iz banjalučke i kotorvaroške zone uticaja, donijeti željeni rezultat?
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je Stanivukovićev plan usmjeren primarno ka njegovom ličnom političkom rastu, a ne nužno ka jačanju same stranke.
– Odnosi sa SDS su dodatno pogoršani otkad je počeo da im preotima kadrove, pa čak i poslanike. Budući da PDP nema jaku infrastrukturu izvan nekoliko opština, Stanivuković pokušava da kompenzuje to osnivanjem novih odbora – kaže Topićeva.
Ona napominje da u posljednje vrijeme Stanivuković sve više ističe bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kroz donacije i podršku, s namjerom da pridobije naklonost crkvenih krugova, ali i vjernika.
– Bez obzira na te poteze, bez podrške ostalih opozicionih partija, a trenutno je nema, vrlo teško može ostvariti predsjedničke ambicije – zaključuje Topićeva.
Dodik je naglasio da srpski narod u Republici Srpskoj želi dobro Srbiji koliko i Srpskoj.
– Vjerujem da će izazovi na unutrašnjem planu biti završeni i ponovo Srbiju vratiti na dnevni red kao uspješnu zemlju, sa snažnim ekonomskim razvojem, koja pomaže Srpskoj, ali i Srpska njoj – rekao je Dodik u obraćanju prisutnima u Nevesinju na obilježavanju 150 godina od Nevesinjske puške.
On je dodao da učešće Nevesinjaca na mnogim frontovima kroz istoriju samo pokazuje koliko se voli pravoslavna vjera, Srbija, Republika Srpska.
Predsjednik Srpske je naglasio da će insistirati na tome da se istorijski govor popa Petra Radovića pred ustanak učini dostupan učenicima u Republici Srpskoj.
– Da svaki naš učenik može da vidi da nije juče ovdje počelo ni srpstvo ni Srbija. Ne smijemo zaboravljati naše ličnosti, posebno one za koje drugi žele da ih zaboravimo. Da nije bilo vođstva našeg naroda devedesete godine da organizuje srpski narod za njegovu slobodu, danas ne bismo ovdje sjedili – rekao je Dodik.
On je naveo da su naprevljeni sudovi za prvog predsjednika Srpske Radovana Karadžića, generala Ratka Mladića i ostale, uz izmišljenu priču o kolektivnoj odgovornosti.
– Moramo da znamo da se srpski narod tih godina okupio iz poriva borbe za slobodom, Јasenovca, Prebilovaca, hercegovačkih jama i mnogih ostalih mjesta gdje su pobijeni sa namjerom da niko ne preživi na tim prostorima – istakao je Dodik.
On je poručio da je Republika Srpska isključivi razlog da se živi na ovom prostoru, okupljen srpski narod koji ne mrzi druge.
Predsjednik Srpske zahvalio je Njegovoj svetosti patrijarhu srpskom Porfiriju što je došao u Nevesinje, kao i juče u Bratunac, čime je pokazao koliko je zainteresovan za okupljanje srpskog naroda.
– Srpski narod ovdje je veoma privržen Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Posljednjih 20 godina vlasti Republike Srpske su direktno uticale na obnovu i izgradnju 1.040 crkava, više od sedam manastira, ali i crkvenih objekata van Republike Srpske – naveo je Dodik.
On je istakao da srpski narod duboko vjeruje i da zna da nije bilo SPC ne bi bilo ni srpskog jezika, a ni slobode.
– Neka živi Srpska pravoslavna crkva, Srbija, Republika Srpska i pamćenje i sjećanje na ustanike u Nevesinju i da ovo bude naš zavjet da Srpska u svoje postojanje uvlači dodatne postulate tog poriva i želje za slobodom koju su nam podarili nevesinjski ustanici – zaključio je Dodik.