VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Košarac: Srpska i Dodik štite Dejton, a ruši ga bošnjačka politička struktura

    Košarac: Srpska i Dodik štite Dejton, a ruši ga bošnjačka politička struktura

    Dejtonski mirovni sporazum brani Republika Srpska i njen predsjednik Milorad Dodik, a ruši ga bošnjačka politička struktura, koja verifikuje antiustavne odluke lažnog visokog predstvanika Kristiana Šmita, izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    Košarac je naveo da je politika Republika Srpske uvijek zasnovana na slovu Dejtonskog sporazuma, a sve što Dodik, institucije Srpske i njeni predstavnici na nivou BiH rade usmjereno je na zaštitu ustavne i dejtonske strukture.

    On je rekao da Dejtonski sporazum ruši bošnjačka politička struktura time što podržava i verifikuje antiustavne i antidejtonske odluke Šmita, na osnovu kojih je, između ostalog, pokrenut politički montiran proces protiv predsjednika Republike Dodika.

    – Niko iz bošnjačke političke strukture nije rekao da to nije dobro za BiH. Naprotiv, aplaudirali su i radovali su se takvom montiranom političkom procesu protiv predsjednika Dodika – dodao je Košarac u intervjuu za britanski javni servis BBC.

    Ukazao je da su političku krizu u BiH proizveli nelegitimni Šmit i bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi, koji su željeli da nameću svoje politike i da intervenišu u zakonodavstvo u BiH, suportno dejtonskom Ustavu BiH.

    – Sarajevski prevodi i sarajevska tumačenja, potpomognuta nelegitimnim Šmitom i drugim ambasadorima, stvarala su narativ da Republika Srpska ruši Dejton. To nije tačno. Mi smo za dosljednu primjenu Dejtona – naveo je Košarac, koji je i član Predsjedništva SNSD-a.

    Košarac je naglasio da bošnjački političari uvijek traže partnerstvo sa strancima, umjesto sa legitimno izabranim predstavnicima srpskog i hrvatskog naroda u BiH, rušeći suverenitet ove zemlje.

    – Sve vrijeme Dodik je upozoravao da BiH nema suverenitet, jer postoji kapitulacija bošnjačke političke strukutre pred nelegitimnim strancima. Upozoravali smo da je važno da se razgovara i da se definiše suverenitet BiH na način da odluke donose domaći političari, bez stranaca, te da se vratimo Dejtonu, Ustavu i ustavnim rješenjima – istakao je Košarac.

    Uprkos svim političkim pritiscima, montiranom političkom procesu i neosnovanoj hajci, dodao je Košarac, predsjednik Dodik i Republika Srpska i dalje pozivaju na dijalog, ali se bošnjačke strukture ne odazivaju.

  • Amidžić: Ko zna šta će sljedeće izmisliti da bi opravdali blokadu zajedničkih institucija

    Amidžić: Ko zna šta će sljedeće izmisliti da bi opravdali blokadu zajedničkih institucija

    Jedan dan odbijaju da glasaju za budžet zbog “Vijadukta”, drugi dan zbog famoznih “sedam institucija kulture”, a sada kažu da je problem zapravo oprema za izbore, rekao je ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

    – Ko zna šta će sljedeće izmisliti da bi opravdali blokadu zajedničkih institucija, dok istovremeno, licemjerno, optužuju druge za to isto – istakao je on na Iksu.

     

  • SDS: Prvo slava pa odluka o sudbini Miličevića

    SDS: Prvo slava pa odluka o sudbini Miličevića

    Pred Srpskom demokratskom strankom (SDS) je veoma bitan vikend, nakon kojeg će se ili govoriti o dvostrukom slavlju ili o nastavku neizvjesne situacije i iščekivanja u kojem pravcu će partija dalje da ide.

    U subotu, 12. jula, na Petrovdan, Srpska demokratska stranka obilježiće krsnu slavu, a to je ujedno i datum kada je 1992. godine osnovana.

    A nakon slavske trpeze, više od 400 delegata iz svih krajeva Republike Srpske će u nedjelju, 13. jula, put Bijeljine, kako bi prisustvovali izvještajnoj sjednici Skupštine SDS-a, tokom koje bi, bar prema najavama, trebalo da se razmatra i da li Predsjedništvo stranke, predvođeno predsjednikom SDS-a Milanom Miličevićem, treba i dalje da vodi partiju ili će najveća opoziciona stranka u Srpskoj nakon nekoliko godina u nove predsjedničke izbore.

    “Na sjednici skupštine SDS-a u nedjelju aktuelni predsjednik stranke će svoj mandat staviti na provjeru, delegati će se tajnim glasanjem izjasniti o tome da li mu daju ili ne povjerenje, jer je tako predviđeno Statutom”, kazao je Marinko Božović, član Glavnog odbora SDS-a.

    Ako Miličević dobije podršku, ostaje predsjednik, a ako ne, ide se u unutarstranačke izbore.

    “Bez obzira na to da li će se desiti neke promjene na čelu ili će ostati isto rukovodstvo, SDS će iz svega ovoga izaći mnogo jači, organizovaniji. To će dati odgovore na sva pitanja, jer tek kada riješimo probleme unutar stranke, možemo da pričamo o problemima izvan stranke”, naglasio je Božović, direktno potvrđujući ono što se spekuliše već duže vrijeme, a to je da u SDS-u mnogo toga ne štima.

    U razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da očekuje da se na sjednici aktiviraju i oni članovi SDS-a koji su “zaledili” svoj status u stranci.

    “Imamo ljude koji su se na neki način povukli iz političkog djelovanja, odnosno ograničili su se na neki mikroprostor. Očekujemo da ponovo budu aktivni u donošenju značajnih političkih odluka”, rekao je Božović.

    Komentar Božovića, reklo bi se, ne izlazi iz sfere diplomatskog.

    Niti je pokušao direktno da svali krivicu na nekoga zbog lošeg stanja u stranci, niti insistira na onome o čemu se u političkim krugovima javno priča, a to je da Miličević nema podršku najužeg rukovodstva SDS-a. Nije želio da komentariše ni informacije da je on jedan od glavnih kandidata da zamijeni Miličevića.

    “Sve u svoje vrijeme”, odgovorio je Božović na pitanje “Nezavisnih”.

    Zato drugi visoki funkcioneri SDS-a poručuju da stranci treba nova energija, jer je značajan dio funkcionera i članstva nezadovoljan njihovim radom.

    Ipak, Mirjana Orašanin, član Predsjedništva SDS-a, tvrdi da niko u stranci ne ruši Miličevića.

    “Ne rušimo Miličevića, nego je nama cilj da SDS bude jači i bolji. SDS-u su potrebni svi, i Milan Miličević i svi drugi i bivši predsjednici, načelnici, poslanici i svi drugi kako bi donijeli promjene Republici Srpskoj”, poručila je Orašaninova.

    To da su SDS-u potrebni svi, od bivših predsjednika, aktuelnih načelnika, poslanika ili funkcionera, uključujući Milana Miličevića, nije se pokazalo baš kao takvo na posljednjoj sjednici Glavnog odbora stranke, koja je nedavno održana u Doboju.

    Tada je, podsjetimo, čak sedam aktuelnih načelnika iz ove stranke, tri bivša potpredsjednika i devet poslanika iz NS RS i Parlamenta BiH ustalo protiv Miličevića i zatražilo da se on povuče.

    “Ako pet članova Predsjedništva nije zadovoljno, hoće da podnesu ostavke, nešto nije u redu. Dalje, ako sedam od 11 poslanika nije zadovoljno, nešto ne štima. Imali smo problem i u vezi sa dešavanjima u Tesliću i stiče se utisak da nemamo dovoljno energije na terenu i jasan pravac djelovanja. Mi smo sada imali situaciju da u Predsjedništvu stranke sjedi troje ljudi iz iste izborne jedinice, a iz jedne nema nijedan. Drugi problem je što se između uskog kruga u Predsjedništvu i opštinskih odbora na terenu stvorila ogromna provalija, nema saradnje. Mi nismo stranka sa velikim liderom, suština je da taj ko god bude izabran okupi 20 najboljih oko sebe i da pokrije sve izborne jedinice. Mislim da tu ima neka ekipa koja odlučuje umjesto Miličevića”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” odlično obaviješten izvor iz SDS-a.

    Izvještajna sjednica skupštine trebalo bi da počne u nedjelju, u 14 časova u Bijeljini.

  • Cvijanovićeva: Ohrabreni izjavama zvaničnika nove američke administracije; Hanrahan: Izabrani lideri da rade zajedno

    Cvijanovićeva: Ohrabreni izjavama zvaničnika nove američke administracije; Hanrahan: Izabrani lideri da rade zajedno

    Republika Srpska podržava Dejtonski mirovni sporazum i sve što njene institucije rade jeste na liniji odbrane dejtonske i ustavne strukture, istakla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović nakon sastanka sa v.d. pomoćnikom američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandonom Hanrahanom i njegovim zamjenikom Markom Flemingom.

    – Ohrabreni smo izjavama zvaničnika nove američke administracije koji BiH ne posmatraju kao mjesto za političke spoljne intervencije, već u fokus stavljaju mir, stabilnost i ekonomsku saradnju. Saglasni smo da je potrebno deeskalirati trenutnu krizu u BiH kroz dijalog svih aktera, te očuvati mir i stabilnost koji su pretpostavka za ekonomski razvoj i prosperitet – navela je Cvijanovićeva na Instagramu nakon sastanka sa visokorangiranim zvaničnikom Trampove administracije.

     

    Povodom posjete Hanrahana, oglasila se Ambasada SAD u BiH, navodeći da se američki zvaničnik sastao sa se članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto i ministrom spoljnih poslova Elmedinom Konakovićem.

    – U ovim konstruktivnim razgovorima /Hanrahan/ je naglasio važnost regionalne stabilnosti i podstakao izabrane zvaničnike BiH da zajedno rade za bolju budućnost zasnovanoj na ekonomskom prosperitetu – navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH na društvenoj mreži Iks.

    Iz Predsjedništva BiH saopšteno je da su članovi Predsjedništva izrazili zahvalnost SAD-u za kontinuiranu pomoć koju pruža BiH i iskazali interes da se dobra saradnja nastavi i u budućnosti.

    – Važna tema današnjeg susreta bila je i ekonomska saradnja dvije zemlje. Sagovornici su se saglasili da je potrebno inicirati aktivnosti koje će biti usmjerene na održiv i ubrzan ekonomski rast, posebeno u oblastima, energetike, transportne infrastrukture i povećanom obimu američkih investicija u BiH – navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da je Hanrahan ponovio da SAD ostaje čvrst i posvećen partner BiH i da nastavlja da jača odnos dvije zemlje zasnovan na miru, stabilnosti i zajedničkim ekonomskim ciljevima i prosperitetu.

    – Pozvao je sve strane na deeskalaciju političke situacije i naglasio da domaće vlasti trebaju zadržati lidersku ulogu o očuvanju stabilnosti i omogućavanju prosperiteta za građane u BiH – navodi se u saopštenju.

  • Brandon Hanrahan: SAD ostaju čvrst partner BiH

    Brandon Hanrahan: SAD ostaju čvrst partner BiH

    Brandon Hanrahan, v.d. pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju izjavio je danas da SAD ostaju čvrst i posvećen partner Bosni i Hercegovini te da nastavljaju jačati odnos dvije zemlje zasnovan na miru, stabilnosti i zajedničkim ekonomskim ciljevima i prosperitetu.

    Pozvao je sve strane na deeskalaciju političke situacije i naglasio da domaće vlasti trebaju zadržati lidersku ulogu o očuvanju stabilnosti i omogućavanju prosperiteta za građane u BiH.

    Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH rekla je da je ohrabrena izjavama zvaničnika nove američke administracije koji BiH ne posmatraju kao mjesto političke spoljne intervencije, već u fokus stavljaju mir, stabilnost i ekonomsku saradnju.

    Nakon sastanka sa v.d. pomoćnikom američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brandonom Hanrahanom i njegovim zamjenikom Markom Flemingom, Cvijanovićeva je rekla da Srpska podržava Dejtonski mirovni sporazum i sve što njene institucije rade jeste na liniji odbrane dejtonske i ustavne strukture.

    “Saglasni smo da je potrebno deeskalirati trenutnu krizu u BiH kroz dijalog svih aktera, te očuvati mir i stabilnost koji su pretpostavka za ekonomski razvoj i prosperitet”, napisala je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH iz Ambasade SAD u BiH saopštili su da je u “konstruktivnim” razgovorima naglašena važnost regionalne stabilnosti te da je Hanrahan ohrabio zvaničnike BiH da zajedno rade na boljoj budućnosti utemeljenoj na ekonomskom prosperitetu.

    Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine je saopšteno da su članovi Predsjedništva BiH izrazili zahvalnost SAD-u za kontinuiranu pomoć koju pružaju BiH i iskazali interes da se dobra saradnja BiH i SAD-a nastavi i u budućnosti.

    Važna tema susreta bila je i ekonomska saradnja dvije zemlje. Sagovornici su se složili da je potrebno inicirati aktivnosti koje će biti usmjerene na održiv i ubrzan ekonomski rast, posebno u oblastima, energetike, transportne infrastrukture i povećanom obimu američkih investicija u BiH.

    Hanrahan je tokom svoje posjete boravio i u Ministarstvu spoljnih poslova BiH gdje se sastao sa Elmedinom Konakovićem, ministrem spoljnih poslova BiH.

  • Amidžić: “Trojku” okupljaju akcije usmjerene protiv Srpske

    Amidžić: “Trojku” okupljaju akcije usmjerene protiv Srpske

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da su stranke “Trojke” iz Federacije BiH skup raštrkanih ljudi koje okupljaju akcije protiv Republike Srpske i nemaju jasne političke ciljeve.

     

    Amidžić je ocijenio da je funkcionisanje Savjeta ministara loše, jer za funkcionisanje, kako je rekao, treba imati partnera.

    – Mi prekoputa sebe imamo nešto što se zove “Trojka”, i to su ljudi koji su raštrkani, koji nemaju jasno definisane političke ciljeve i jedino ih okupi akcija koja je na štetu ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Јedinstveni su samo kada je njihov nacionalni interes u pitanju, ali u drugim bitnim stavrima oni i ne dolaze na sjednice Savjeta ministara – naveo je Amidžić.

    Amidžić, koji je i generalni sekretar SNSD-a, ističe da ne postoji politički konsenzus za imenovanje novog ministar bezbjednosti, te naglašavaa da nikada ne bi sebi dozvolio da bude prijedlog bošnjačkih političkih partija kao predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

    On je ukazao da se i u situacijama kada se kose interesi srpskog naroda sa interesima druga dva konstitutivna naroda u BiH, treba držati Ustava BiH.

    – Potpisala se i Republika Srpska i FBiH kako će funkcionisati BiH. Јasno je definisano kako da se postupa i mi to ne možemo mijenjati – naglasio je Amidžić.

    On je poručio da nikada neće postojati BiH onakva kakvom su je zamislili sarajevski političari.

    – Bošnjacima je cilj da imaju jednu “vladu”, jednog “predsjednika” i jednu tačku odlučivanja, a to je Sarajevo. Ako se neko iz opozicije iz Republike Srpske za to opredijelio, onda treba to da kaže – istakao je Amidžić.

    Komentarišući navode da je delegat PDP u Domu naroda Nenad Vuković, predložio članu Kolegijuma Predstavničkog doma Darku Babalju da podnese inicijativu za smjenu hrvatskog člana u Kolegijumu Marinka Čavare, Amidžić napominje da Vuković nikada nije predložio bilo šta u vezi sa kvalitetom života ljudi u Republici Srpskoj i FBiH.

    Amidžić je istakao da je su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić krvi za neusvajanje budžeta BiH i za činjenicu da 23.000 ljudi čeka povećanje plate.

    – Oni su naučili na podršku stranaca. Takva je situacija i sa neusvajanjem budžeta. Oni neće da usvoje budžet, a onda tužakaju kod stranaca kako Srbi neće da usvoje – rekao je Amidžić za ATV i dodao da neusvajanje budžeta proizvodi velike probleme.

    Amidžić je naglasio da će bošnjački političari snositi direktnu odgovornost za negativne efekte koje će privrednici Republike Srpske i FBiH imati zbog uvođenja carinske stope od 30 odsto od SAD.

    – Sada ljudi iz FBiH gledaju hoće li proći inicijativa Milorada Dodika. Najveći problem im je bio što inicijativa dolazi od predsjednika Republike Srpske. E, to je BiH – kaže Amidžić.

    Amidžić je izjavio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sprovodi politike koje su želja srpskog naroda i istakao da Bošnjaci moraju da shvate da BiH ne može da postoji onako kako su je oni zamisli.

    – Bošnjaci uporno pokušavaju da, žargonski rečeno, sruše Dodika. Ne ruše Milorada Dodika, ruše srpski narod koji ima svoje želje u ovoj zemlji koja se zove BiH – naglasio je Amidžić.

    Amidžić je rekao da, osim u Federaciji BiH, na ukidanje pritvora predsjedniku Republike Srpske, predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću i premijeru Srpske Radovanu Viškoviću, burna reagovanja dolaze i od dijela ljudi u Republici Srpskoj što pokazuje da su sinhronizovani.

    “Kako su sinhronizoavni oko svega!? Politički proces, mora imati politički epilog. Suđenje je bilo političko i vi na to morate dati politički odgovor i oni su to dočekali. Dobili su ga onog momenta kada su ljudi u FBiH vidjeli da BiH ne može postojati onako kako su to Bošnjaci zamisli”, istakao je Amidžić.

    Amidžić je za ATV rekao da Republika Srpska ima kapaciteta da na takve stavri odgovori.

    – Šta mislite što oni tu svoju političku odluku nisu mogli da sprovedu? Zbog 50 policajaca? Ne! Nisu mogli zbog srpskog naroda. Јe li ima neki Srbin da misli da ljudi iz Sarajeva treba da hapse Srbe po Republici Srpskoj? Nema – poručio je Amidžić.

    Amidžić je istako da je kroz politički proces, koji je vođen protiv predsjednika Republike Srpske, dokazivano da nema BiH.

  • Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka policijskih službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je za RTRS bivši ministar, Dragan Lukač.

    – Uvođenjem pomoćnog sastava brzo bi se riješio nedostatak policijskih službenika koji su prijeko potrebni. Veliki broj njih odlazi u penziju i nemoguće je brzo odškolovati nove kadrove koji bi ih zamijenili. Ovo je najbolji način da riješimo taj problem – rekao je Lukač.

     

    Pomoćni sastav policije je trebao je da bude uveden još 2019. godine, ali se odustalo zbog različitih opstrukcija, kaže Lukač koji je naveo da nisu htjeli nestabilnost.

    Podsjetio je i da se formiranje Žandarmerije pokazalo više nego bitno za bezbjednost svih građana.

    – Podsjetiću da rezervni sastav imaju i zemlje u okruženju. Važan je i zbog nepogoda poput požara i poplava. Sve su to situacije koje ugrožavaju naše građane i pomoćni sastav policije može vrlo brzo da priskoči u pomoć – naveo je Lukač.

    Narodna skupština Republike Srpske prethodne sedmice usvojila je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim se uvodi pomoćni sastav policije.

  • Dodik van fokusa SAD?

    Dodik van fokusa SAD?

    Dok se u Sarajevu dočekuju visoki zvaničnici nove američke administracije, Brendon Henrahan i njegov zamjenik Mark Fleming, iza zatvorenih vrata – a možda i ispod stola – vodi se debata koja bi mogla da preusmjeri političke tokove Republike Srpske i cijele BiH. Formalni razlog dolaska u BiH nije obznanjen, ali su spekulacije već dobile svoj pravac: politička budućnost Milorada Dodika.

    Henrahanova posjeta označava prvi ozbiljan signal da se Bosna i Hercegovina, ako ne i cijeli region, našla na radaru Bijele kuće. Kako ističe bivši diplomata Srećko Đukić, riječ je o posjeti koja ima prvenstveno dijagnostičku funkciju – nova administracija želi da osjeti puls balkanske političke klime prije nego što odluči kojim putem će krenuti.

    Međutim, nije teško pogoditi zašto se američki zvaničnici ne zadovoljavaju samo protokolarnim susretima s članovima Predsjedništva. Prema navodima pojedinih medija, planiran je i poseban razgovor sa Željkom Cvijanović, koja se, navodno, profilisala kao „prihvatljiva zamjena“ za Dodika – lidera koji se sve teže uklapa u zapadne političke planove za region.

    Iako Srećko Đukić ne očekuje radikalne promjene ni “revoluciju preko noći”, jasno je da Washington pokušava da smiri tenzije koje su posljednjih godina potresale političku scenu BiH. Dodik, tvrdi on, u posljednjim nastupima djeluje znatno pomirljivije. Nema više bombastičnih poruka, bar ne onih koje graniče s političkom eskalacijom. Sve upućuje na to da i sam shvata ozbiljnost trenutka – i da je možda već u fazi političkog prilagođavanja.

    S druge strane, Ivana Marić, politička analitičarka, nema dilemu – Dodik je, prema njenim riječima, odavno trebalo da prepusti kormilo stranke nekom drugom. Pitanje je, naravno, kome, jer su svi potencijalni nasljednici već eliminisani ili marginalizovani. Ostali su samo poslušni, a to za stranku i javnost ne može donijeti ništa novo.

    Marićeva upozorava i na još jednu promjenu – interes stranaca više nije motivisan bezbjednosnim rizicima, već činjenicom da lokalni lideri izbjegavaju odgovornost i uporno provociraju institucionalni poredak. Dodik je, kako navodi, simbol tog modela: najavljuje zakone koje ne sprovodi, ne priznaje pravosuđe, a ipak u njemu daje iskaze.

    U tom ambijentu, američka delegacija možda i nema iluzije da može mijenjati stvari brzo. Ali možda već sada gradi temelje nove strukture – jedne u kojoj Dodik više ne figurira kao lider, već kao politička senka koja posmatra sa strane.

    Ako je Cvijanovićeva zaista „prihvatljiva opcija“ za Zapad, onda su karte već podijeljene. Na Dodiku je da odluči – da li će napustiti igru na sopstvenim uslovima ili će ga, kao što to istorija često pokaže, iz igre izbaciti oni koji dođu s porukom iz Vašingtona.

  • Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u emisiji Telering da nije protiv postojanja Suda i Tužilaštva na nivou Bosne i Hercegovine, ali da ti organi moraju djelovati isključivo po zakonima donesenim u skladu sa Ustavom BiH, a ne na osnovu odluka koje nameće Kristijan Šmit. Dodik je istakao da se u BiH ne može govoriti o vladavini prava, te da je sadašnji sistem pod direktnim političkim uticajem stranaca.

    – Neka postoji Sud i Tužilaštvo na nivou BiH, ali samo ako funkcionišu po ustavnom okviru. Ne prihvatamo odluke koje donosi Šmit bez legitimiteta. Danas pravosudne institucije presuđuju po potrebama stranaca, ne po interesima naroda – rekao je Dodik.

    Govoreći o geopolitičkim promjenama, naveo je da je „koncept stvaranja novih država“, kakva je i BiH, propao. Kao primjer promijenjenih stavova naveo je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, za kojeg kaže da nije želio da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

    – BiH je pokušaj neuspjelog projekta. Ideja o unitarnoj Bosni je propala. Milijarde su uložene iz fondova SAD i EU, ali ništa nije postignuto. USAID više ne funkcioniše kako je nekad, a i Evropa propada. To je poraz njihove politike – poručio je Dodik.

    Dodao je da bošnjačke stranke više nemaju podršku stranih sila kakvu su ranije imale, a posebno je kritikovao ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića.

    – On vodi istu politiku kao prethodnici, bez odluka Predsjedništva BiH, iznosi lične stavove i naziva Republiku Srpsku remetilačkim faktorom. To je neprihvatljivo – rekao je Dodik.

    Naglasio je da se vlast u Srpskoj ne može formirati bez volje iz Srpske i da pokušaji nametanja opozicionih stavova iz Sarajeva nemaju uporište u realnosti.

    – Ko upravlja Srpskom? Koalicija koja ima većinu i instrumente. Kako mislite nametnuti opozicione ideje u ovakvom sistemu? – upitao je Dodik.

    Kada je riječ o njegovom odlasku u Sud BiH, Dodik tvrdi da je cijeli proces bio politički montiran i da su o svemu bili obaviješteni i dogovoreni i zvaničnici iz Sarajeva, uključujući Konakovića.

    – Bio je dogovor da jedan dan galame, a sutra ućute. Tako je i bilo. Nema osnova za postupke koje vodi OHR. To su politički motivisane odluke bez ikakvog legitimiteta – rekao je Dodik.

    Smatra da jedini način da se BiH vrati na stabilan put jeste da se povuku odluke Kristijana Šmita.

    – Njegove odluke unose toliku destabilizaciju da se više ne zna kako sistem funkcioniše. Sve mi se gadi, cijela ta farsa. Prije godinu dana sam bio “ratnohuškač”, sada sam “glavni akter deeskalacije”. Ako žele mir i put ka EU, mi smo spremni, ali ako zatvore vrata, mi ćemo još više – naglasio je Dodik.

    Poseban akcenat stavio je na slučaj sutkinje Sene Uzunović, koja je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog navoda da je njen rođak tražio novac za oslobađajuću presudu. Dodik tvrdi da su određene usluge zaista tražene, te da je od Uzunovićeve jedino traženo da postupa po zakonu i Ustavu.

    – Ona je oskrnavila ustavni poredak. Glumi nezavisnost, a pod pritiskom je. Sada po Sarajevu priča kako je morala nešto da uradi. Neka ide do kraja ako hoće, ali i mi ćemo – poručio je.

    Dodik je najavio da će se cijeli slučaj završiti pred međunarodnim sudovima.

    – Moram da zaštitim pravo. Sena Uzunović je instrument stranih politika. Tražila je uslugu, a njena porodica je imala koristi. Sve će biti jasno – zaključio je Dodik.

    Na kraju je istakao da uprkos svemu, institucije Srpske ostaju stabilne, a on sam će nastaviti da se bori za ustavno uređenje i prava Republike Srpske.

  • NSRS – okončana 15. redovna sjednica

    NSRS – okončana 15. redovna sjednica

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zaključio je večeras rad 15. redovne sjednice parlamenta Srpske.

    Poslanici su glasali o apsolviranom dnevnom redu 15. redovne sjednice.

    Razmotrena je i posljednja 34. tačka dnevnog reda Izbori i imenovanja.

    Narodnoj skupštini Republike Srpske predloženo je da za glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske, na prijedlog predsjednika Srpske, bude izabrana Božana Trninić na mandat od sedam godina.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske Narodne skupštine prethodno su razmotrili Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske – građanska inicijativa.

    Prethodno je razmotren i Prijedlog odluke o izradi Plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Mliništa za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, po skraćenom postupku, Prijedlog odluke o izradi Zoning plana područja posebne namjene “Semberske ade”, po skraćenom postupku, kao i Informacija o dugu sa stanjem na dan 31.12.2024. godine

    Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Bojana Vasiljević Poljašević rekla je da je javni dug Srpske na dan 31. decembar 2024. godine iznosio je 5,792 milijardi KM, odnosno 32,91 odsto bruto domaćeg proizvoda, a ukupan dug bio je 6,688 milijardi KM, odnosno 38 odsto BDP-a.

    Poslanici su prethodno razmotrili Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2024. godinu, kao i Izvještaj o radu ЈP Radio-televizija Republike Srpske za 2023. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja ЈP Radio-televizija Republike Srpske.

    Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ rekao je da je Institucija ombudsmana u prošloj godini primila 2.792 žalbe, a završila rad na 2.690 predmeta.

    Vranješ je rekao da se u toj godini Instituciji obratilo 7.087 građana.

    Generalni direktor RTRS-a Dijana Milanković ocijenila je u Narodnoj skupštini da je poslovanje ovog javnog preduzeća u 2023. godini bilo stabilno, naglasivši da je RTRS kao sistem bio stabilan i funkcionalan.

    – Svi rashodi bili su pokriveni prihodima, a obaveze prema zaposlenima, državi i bankama redovno servisirane i bez kašnjenja – rekla je Milankovićeva obrazlažući izvještaj o radu Јavnog preduzeća RTRS-a za 2023. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja te firme.

    Poslanici su prethodno razmotrili Izvještaj o radu Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske sa finansijskim izvještajem za 2024. godinu, Izvještaj o radu i izvršenju budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za 2024. godinu, kao i izvještaje Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

    Direktor Agencije za visoko obrazovanje Biljana Vojvodić rekla je da je Agencija prošle godine zaprimila dvije nove prijave za akreditaciju univerziteta, a nastavljeni su postupci akreditacije za 11 ustanova.

    Poslanici su razmotrili Izvještaj o radu i izvršenju budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, za 2024. godinu.

    Direktor Fonda Јasminka Vučković rekla je da je lani dodijeljeno 739 rješenja kojima je odobrena dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu za šta je isplaćeno više od 7,5 miliona KM.

    Prethodno su razmotreni Izvještaji Agencije za osiguranje Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine; b) Izvještaj o radu za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine.

    On je dodao da je tokom trgovanja u 2024. godini bilo 5.286 transakcija što je za 26 odsto više nego u prethodnoj godini.

    Predstavnik Agencije za osiguranje Miloš Lukajić izjavio je da je u protekloj godini očuvana stabilnost i solventnost sektora osiguranja u Srpskoj.

    Obrazlažući izvještaje Lukajić je istakao da su lani u sektoru osiguranja Srpske poslovala 23 društva za osiguranje, što ukazuje da je na tržištu bila prisutna jaka konkurencija.

    Kada ja riječ o ulaganjima društava za osiguranje u neživotna osiguranja, Lukajić je, između ostalog, rekao da su na tom planu najveće učešće imale hartije od vrijednosti, pa nekretnine i oročeni depoziti sa ukupnim učešćem od 75,8 odsto.

    Poslanici su razmotrili Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2024. godinu; b) Izvještaj o radu za 2024. godinu; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period 1. 1 – 31. 12. 2024. godine;

    Skupština je juče, između ostalog, razmotrila izmjene i dopune Zakona o platnom prometu i Zakona o javnim preduzećima.