VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Amerika i Evropa ponovo na istoj liniji: Šta može očekivati BiH?

    Amerika i Evropa ponovo na istoj liniji: Šta može očekivati BiH?

    Nova trgovinska pogodba između Evropske unije i administracije Donalda Trampa možda djeluje kao kapitulacija evropskih interesa pred američkim pritiscima, ali njen uticaj nadilazi carinske brojke i komercijalne ustupke. Za regiju zapadnog Balkana, posebno Bosnu i Hercegovinu, ovaj novi početak u transatlantskim odnosima otvara prostor za veću stabilnost i jasnije spoljnopolitičke signale iz dva najuticajnija međunarodna aktera.

    Trampova administracija je na početku mandata oštro napala evropske saveznike, optužujući ih za nepošten trgovinski odnos i nedovoljno ulaganje u sopstvenu odbranu. Godinama su odnosi između Vašingtona i Brisela bili zategnuti, a posljedice tog zastoja bile su itekako vidljive u regijama koje su ovisne o jasnim spoljnopolitičkim pravcima — poput Balkana.

    Nedavni dogovor postignut u Škotskoj, gdje su se Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen konačno našli na istoj talasnoj dužini, može se tumačiti kao blagi ali važan zaokret. Nakon što je Evropa obećala povećanje odbrambenih ulaganja na NATO samitu u Hagu, američki predsjednik je dobio ono što je tražio. U zamjenu, Evropa je, barem privremeno, dobila sagovornika spremnog na kompromis.

    I BiH, koja se i dalje nalazi između birokratske statike u Briselu i političkih kalkulacija u Vašingtonu, mogla bi profitirati od ovakvog popuštanja tenzija. Novi ambasador SAD u Sarajevu još uvijek nije imenovan, a očekuje se da do toga neće doći prije kraja godine. No, čak i bez imenovanog predstavnika, smjer politike se već mijenja – manje direktnog uplitanja, više tehničke koordinacije sa EU.

    To otvara prostor Briselu da preuzme vodstvo u procesu reformi. Ipak, za sada, to je više formalna nego stvarna promjena. Unutar same EU postoje neslaganja o pristupu prema BiH – od nesinhronizovanih nacionalnih stavova do ambicija pojedinih evropskih komesara koji žele pokazati brzinu i efikasnost spuštanjem reformskih zahtjeva. U takvom ambijentu, izostaje snažna politička poruka i autoritet kakav je, primjerice, imao bivši američki ambasador Majkl Marfi.

    Poboljšani odnosi sa Vašingtonom mogli bi pomoći EU da konsoliduje svoj pristup. Tramp, koji je doskora zazirao od evropskih sigurnosnih prioriteta, sada pokazuje više razumijevanja za značaj Ukrajine, a samim tim i geopolitičku ulogu Balkana u toj šemi. U tom kontekstu, BiH prestaje biti marginalna tačka u dalekoj regiji i postaje dio šire bezbjednosne slagalice.

    Osim toga, ruski kapacitet za dublje uplitanje u regionalne poslove vidno je oslabljen ratom u Ukrajini i zapadnim sankcijama. U takvom vakuumu, zapadni akteri dobijaju više prostora za djelovanje – ukoliko su zaista spremni da djeluju usklađeno.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije, podsjeća da se pitanje BiH sve više posmatra iz bezbjednosnog ugla, upravo zbog potencijalnog ruskog uticaja. Prema njegovim riječima, Evropa neće tako lako skinuti BiH sa svoje agende, ali ostaje da se vidi u kojoj mjeri će konkretno raditi na prevazilaženju političke krize.

    S druge strane, iako reforme možda neće dobiti zamah prije izbora u oktobru naredne godine, već sama činjenica da Tramp i EU više ne šalju kontradiktorne poruke, mogla bi imati efekat “hlađenja” političke retorike. Neki domaći akteri, koji su radikalnim istupima pokušavali igrati na kartu Trampove navodne podrške, sada ostaju bez tog aduta.

    Nova transatlantska saradnja možda neće donijeti trenutna rješenja, ali svakako smanjuje prostor za političku improvizaciju i konfliktnu neodgovornost na Balkanu. A to je, za početak, sasvim dovoljan pomak.

  • Minić: Razmišlja se o najradikalnijim promjenama u “Šumama Srpske”

    Minić: Razmišlja se o najradikalnijim promjenama u “Šumama Srpske”

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić najavio je “tektonske promjene” u “Šumama Srpske” zbog izraženog gubitka u poslovanju od 4,9 miliona KM.

    Minić je istakao da se razmišlja i o najradikalnijim promjenama, a to ne bi podrazumjevalo samo personalne smjene u preduzeću.

    “Razmišlja se i o izmjenama regulative”, rekao je Minić za ATV.

    On je dodao da će vrlo brzo taj privredni subjekat dobiti “ono što mora da radi“.

    U resorno monistarstvo danas je stigao izvještaj “Šuma Srpske” o poslovanju za prvo polugodište prema kojem je ostvaren gubitak u poslovanju od blizu pet miliona KM.

  • Cvijanović: Sarajevska politička baruština vrši pritisak na pravosuđe radi svojih političkih ciljeva

    Cvijanović: Sarajevska politička baruština vrši pritisak na pravosuđe radi svojih političkih ciljeva

    Sarajevska politička baruština pravi pritisak na pravosuđe radi ostvarenja svojih političkih ciljeva, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Klasika, njima vazda treba ili pomoć stranaca ili pravosuđa, a odnedavno bi preko Kristijana Šmita upregli i jedno i drugo zajedno – rekla je Cvijanovićeva upitana da prokomentariše izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića u vezi sa mogućom presudom predsjedniku Srpske.

    Ona je istakla da se bezidejni Konaković bori za politički vazduh.

    – I on i njegovi drugari iz kako to vole reći “državne vlasti” prave galamu “držite lopova” da bi skrenuli pažnju sa svojih lopovluka i nelegalnih rabota, a sve to da bi kobajagi sačuvali državu od Dodika.

    Ta “trojka” je jedna bezidejna, neuspješna i nadasve bezvezna politička kreacija dovedena na vlast jer je jedan stranac odlučio da malo suspenduje Ustav FBiH na jedan dan. Mislim da Konakovićem upravlja nervoza i zato vergla kao pokvarena ploča”, ocijenila je Cvijanović.

    Usput, kaže ona, u SAD ništa nije uspio, a ni bilo gdje drugo gdje je mlatio praznu slamu, osim da na domaćem planu dodatno kontaminira državu koju navodno brani, a na spoljnom da pokaže kako izgleda država koju su paralizovale raznorazne strane intervencije koje veze nemaju sa Dejtonskim sporazumom.

  • Košarac: Otpočinjanje pregovora o carinskim tarifama – zasluga Srpske i njenih predstavnika

    Košarac: Otpočinjanje pregovora o carinskim tarifama – zasluga Srpske i njenih predstavnika

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da je zeleno svjetlo, koje je Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD dala za otpočinjanje pregovora sa BiH u vezi sa regulisanjem carinskih tarifa, ogroman uspjeh Republike Srpske i njenih predstavnika na zajedničkom nivou.

    Košarac je rekao da je to ohrabrujuća vijest i da je rezultat postignut prvenstveno zahvaljujući viziji, političkoj odgovornosti i vrlo konkretnim aktivnostima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

    – Ponosni smo na činjenicu da su upravo institucije Srpske i mi, predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama, pokretači ideje i aktivnosti na unapređenju bilateralnih, trgovinskih i ekonomskih odnosa sa SAD, uključujući i zaključivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini, odnosno uzajamnog regulisanja carinskih tarifa – rekao je Košarac za Srnu.

    Prepoznajući nove političke okolnosti i promjene na globalnom nivou, Košarac je rekao da je Srpska potvrdila da želi unapređivati odnose i saradnju sa administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, posebno u segmentu ekonomije, jer je to na korist domaće privrede, posebno izvozno orijentisanih privrednika.

    – Stoga se nadam da ćemo u što skorijem roku biti u prilici da otpočnemo pregovore sa SAD u vezi sa regulisanjem carinskih tarifa – rekao je Košarac.

    On je dodao da, nažalost, u dijelu Federacije BiH /FBiH/ nije postojala politička zrelost i spremnost da se to pitanje rješava blagovremeno.

    – Opstrukcije iz FBiH razlog su zbog kojeg je došlo do određenih kašnjenja, ali se iskreno nadam da će FBiH slijediti primjer Srpske, kako bismo ubrzali sve neophodne procese i procedure, s ciljem otpočinjanja pregovora sa SAD – rekao je Košarac.

  • Stevandić: Ne vjerujem da će presuda protiv Dodika opstati

    Stevandić: Ne vjerujem da će presuda protiv Dodika opstati

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je u emisiji „Presek“ da je prvostepena presuda Suda BiH protiv Milorada Dodika donesena pod političkim pritiscima, te da je neodrživa sa stanovišta prava i logike.

    „Način na koji je donesena presuda daleko je od suda, realnosti i logike. Riječ je o vakuumu koji je osmislio jedan čovjek po svom nahođenju, bez odluke parlamenta. To predstavlja besprimjerno kršenje ovlašćenja i uskraćivanje prava Srbima“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da je odluka donesena pod uticajem prethodne američke administracije, ali da su se uslovi u međuvremenu promijenili.

    „S obzirom na nove političke okolnosti, ne vjerujem da će se neko usuditi da situaciju dodatno eskalira. Ukoliko se i dogodi pokušaj realizacije takve presude, to bi značilo da je Kristijan Šmit faktički priznat kao upravnik Bosne i Hercegovine, što bi dovelo do nove krize“, istakao je on.

    Stevandić je dodao da je „svima u Sarajevu jasno da je presuda politički motivisana i da je cilj diskreditacija predsjednika Republike Srpske i ugrožavanje ustavnih prava“.

    Govoreći o političkoj budućnosti Milorada Dodika, Stevandić je istakao da lider SNSD-a ne namjerava da se povuče sa političke scene i da je već najavio kandidaturu na narednim opštim izborima.

    „Da su danas izbori, u zavisnosti od kandidata, imao bi najmanje istu ili veću razliku nego na prethodnim izborima. Političke snage koje ga podržavaju, uključujući i moju partiju, ojačale su, dok su stranke koje ga osporavaju oslabile“, poručio je on.

    Kako je rekao, institucije Republike Srpske bilježe rast i stabilnost, što se ogleda u povećanju plata u javnom sektoru, kao i u boljim ekonomskim pokazateljima u odnosu na Federaciju BiH.

    „Imamo tri puta bolju pokrivenost uvoza izvozom nego Federacija. Deficit je ispod 9% prvi put u istoriji.“, naglasio je Stevandić.

    Ocjenjuje da su odnosi Banjaluka–Vašington danas stabilniji nego prije godinu dana, te da više nema stalnih pritisaka i prijetnji.

    „Ranije smo imali dnevno više saopštenja sa pritiscima, sankcijama i ekonomskim ucjenama. Danas je ta slika drugačija, imamo više prostora za razvoj i saradnju“, kazao je on.

    Na kraju, Stevandić je istakao da je Republika Srpska stabilna, visoko centralizovana i samoodrživa zajednica, za razliku od Federacije koja, kako kaže, funkcioniše kroz 10 kantona i više nivoa vlasti.

    „Kod nas je sve organizovano na jedan klik – od policije do školstva. To je jedan od razloga što smo otporniji na političke udare i pokušaje blokada“, zaključio je Stevandić.

     

  • SDS bez lidera, opozicija bez kompasa

    SDS bez lidera, opozicija bez kompasa

    Povlačenje Milana Miličevića s čela Srpske demokratske stranke samo je posljednji čin u mnogo složenijoj političkoj predstavi koja se, čini se, ne režira samo unutar granica Republike Srpske. Ostavka, iako formalno neopoziva, nije nastala u vakuumu, već u atmosferi pritisaka, optužbi i dubokih podjela unutar same stranke. No ono što je isplivalo nakon toga možda je i važnije od same smjene – pitanje ko zaista ima presudnu riječ u vođenju opozicije u Srpskoj.

    Skupština SDS u Bijeljini bila je poprište tihog prevrata. Miličević je pod pritiskom dijela funkcionera i delegata odlučio da se povuče, dok su razlozi za taj potez odjekivali danima. Kritičari su ga optuživali za pasivnost i nebrigu o stranačkoj infrastrukturi. No istovremeno, njegovi saborci su uzvraćali tvrdnjama da se Miličević našao na nišanu ličnih sujeta i političkih ambicija – kako unutar stranke, tako i van nje.

    Posebno je zanimljivo da se u središtu priče pojavljuje i ime Draška Stanivukovića, lidera PDP-a, koji navodno nije oprostio Miličeviću to što nije pristao da ga podrži kao zajedničkog opozicionog kandidata za predsjednika Republike Srpske. Time se priča o unutarstranačkoj borbi dodatno komplikuje, prelazeći granice između stranaka, ali i, što je još značajnije – granice entiteta.

    Jer istinski politički potres dogodio se kada je poslanica i članica Predsjedništva SDS, Mirjana Orašanin, gotovo usputno potvrdila ono što se do tada samo nagađalo – da je pritisak za Miličevićevu smjenu stigao “preko Drine”.

    U društvu u kojem su političke izjave pažljivo filtrirane, a odnosi sa zvaničnim Beogradom često sveti i neupitni, izjava poput one Orašaninove rijetko prolazi neopaženo. Poruka je bila jasna: stav stranke je bio da se ne miješa u političke prilike u Srbiji, ali predsjednik to nije ispoštovao. Njegova objava podrške studentskim protestima u Srbiji postala je politički grijeh.

    Politička analitičarka Tanja Topić tu pojavu naziva poražavajućom. Ukazuje na apsurd u kojem se privatni stav tumači kao miješanje u unutrašnje poslove susjedne zemlje, dok domaći političari otvoreno pozivaju na uticaj iz Beograda, do mjere da i same stavove oblikuju prema očekivanjima iz Srbije.

    Da stvar bude složenija, o sličnim obrascima govori i beogradski analitičar Cvijetin Milivojević. On svjedoči o još ranijim pokušajima uticaja, kada je, prema njegovim riječima, sam Aleksandar Vučić nudio politički konsalting i SDS-u i SNSD-u – istim ljudima, besplatno. Takva praksa, tvrdi on, i danas opstaje, jer obje stranke imaju istog savjetnika za politički marketing, a taj savjetnik, naravno, dolazi iz Beograda.

    Ako je suditi po Milivojeviću, miješanje Vučića u političke tokove u Srpskoj nije nikakva teorija zavjere, već praksa koju je lično posmatrao. A sve to baca novo svjetlo i na slučaj Milana Miličevića – nije, kaže Milivojević, siguran da je to jedini razlog za njegov odlazak, ali jeste simptom šireg problema.

    Postavlja se ključno pitanje: ako opozicija u Srpskoj mora da vodi računa da ne naljuti Beograd, ko je onda stvarni opozicioni lider – domaći političar ili politički centar moći u Srbiji?

    Odluka rukovodstva SDS da se ne miješa u unutrašnje prilike Srbije možda djeluje kao pragmatična, ali u realnosti se pretvara u nemoć. Jer kako se može ne miješati, a istovremeno slušati i provoditi ono što dolazi iz Beograda? Ovakva politika ne donosi suverenitet, već zavisnost. Ne gradi opoziciju, već je svodi na logistički dodatak interesima sa strane.

    A građani Republike Srpske ostaju bez jasne alternative – jer ako opozicija nije slobodna da misli, govori i djeluje samostalno, onda ona zapravo i nije opozicija.

  • Oglasila se ambasadorka Izraela “Izetbegović je uvrijedio sve žrtve Holokausta”

    Oglasila se ambasadorka Izraela “Izetbegović je uvrijedio sve žrtve Holokausta”

    Nakon što je lider SDA Bakir Izetbegović u svom jučerašnjem obraćanju na društvenim mrežama izjavio da je “Izrael sukobom u Gazi stavio znak jednakosti između cionizma i nacizma”, danas je uslijedio zvaničan odgovor ambasadorke Izraela u BiH Galit Peleg.

    Upismu upućenom Izetbegoviću, ambasadorka Peleg je istakla da su njegove izjave “istorijski i moralno pogrešne”, ali i “duboko uvredljive za uspomenu na milione žrtava nacističkog režima“, te “opasno obmanjujuće u kontekstu trenutnog sukoba”.

    Holokaust i cionizam

    Ambasadorka je podsjetila na istorijske činjenice – da je šest miliona Јevreja ubijeno tokom Drugog svjetskog rata, samo zbog svog identiteta, od strane nacista. Navela je da je cionizam nacionalni pokret jevrejskog naroda za pravo na samoopredjeljenje u svojoj drevnoj domovini.

    – Poređenje cionizma i nacizma je uvreda za sve žrtve Holokausta – naglasila je Peleg.

    O sukobu u Gazi

    Peleg se u svom pismu osvrnula i na aktuelni sukob u Gazi, navodeći da ovaj rat nije počeo ni zbog cionizma, niti izraelske agresije, već “užasnim napadom 7. oktobra 2023. godine – najbrutalnijim napadom nad Јevrejima nakon Holokausta”.

    – Tog dana, teroristička organizacija Hamas, uz aktivno učešće ili podršku dijela stanovnika Gaze, izvršila je planski masakr na izraelskoj teritoriji. Ubili su, mučili, silovali, spaljivali i pljačkali. Pobili su cijele porodice u njihovim domovima i oteli 250 nevinih ljudi – muškaraca, žena i djece. Danas se još uvijek 50 talaca nalazi u rukama Hamasa, u nehumanim uslovima – navela je ambasadorka.

    Dodala je da Hamas nije “teroristička organizacija iz sjene”, već izabrana vlast u Gazi, koja “zna da bi rat mogao prestati već sutra kada bi oslobodili sve taoce”.

     

    Kritika upućena Izetbegoviću

    Ambasadorka Peleg kritikovala je Izetbegovića zbog, kako je navela, izostanka bilo kakvog poziva Hamasu na odgovornost.

    – Gospodine Izetbegoviću, u Vašem istupu nisam vidjela niti jednu riječ kojom pozivate Hamas na odgovornost – a riječ je o vlasti u Gazi koja je dovela do ove katastrofe, i za Јevreje i za Palestince. Ako Vi i drugi lideri u BiH zaista brinete za palestinski narod, moralno najispravniji čin bio bi pozvati Hamas da odmah oslobodi taoce i prestane koristiti vlastiti narod kao pijune u svojoj nasilnoj, ekstremističkoj agendi – navela je.

    Humanitarna situacija u Gazi

    U pismu se navodi da Izrael i dalje omogućava ulazak humanitarne pomoći u Gazu, uključujući hranu, lijekove i gorivo, te da je Hamas taj koji “tu pomoć prisvaja za sebe, dok obični narod gladuje”.

     

    – Lideri Hamasa su siti, dok narod Gaze pati. Hamas, a ne Izrael, izgladnjuje sopstveni narod i gomila zalihe – napisala je ambasadorka Peleg.

    Opasnost izjednačavanja cionizma i nacizma

    Na kraju pisma, ambasadorka Galit Peleg odlučno odbacuje Izetbegovićevo poređenje cionizma i nacizma, navodeći da ono “izvrće istoriju, širi mržnju i uništava nadu u mir.”

    – Cionizam nije nacizam. Cionizam je pravo jevrejskog naroda na život i suverenitet nakon vjekova progona, uključujući genocid. Hamas nije pokret otpora – to je teroristička organizacija posvećena uništenju Izraela i jevrejskog naroda, koja ne mari ni za Јevreje, ni za Palestince. Ako želimo pravdu i pomirenje, moramo početi s istinom – i moralnom hrabrošću da odgovornost tražimo od onih koji je snose – napisala je na kraju pisma ambasadorka Peleg.

  • Dragišić: Bošnjaci godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

    Dragišić: Bošnjaci godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

    Delegat u Klubu srpskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Marinko Dragišić izjavio je Srni da Bošnjaci u ovom vijeću godinama zloupotrebljavaju mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što se pokazuje i u slučaju pokretanja bošnjačkog veta na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojim se predviđa formiranje pomoćnog sastava Policije Srpske.

    “Bilo je takvih bošnjačkih veta, dok sam ja ovdje, gotovo petnaestak i skoro da nijedan nije bio opravdan. Mislim da je i ovo zlopupotreba, jer pomoćni sastav policije imaju brojne zemlje u okruženju i šire. On se aktivira samo u slučaju elementarnih nepogoda, obezbjeđivanja velikih skupova i slično”, pojasnio je Dragišić.

    On je rekao da su se bošnjačke kolege u Vijeću izvinile zbog navođenja malog slova u riječi Srpska, koje je na mnogo mjesta napisano u prijedlogu odluke o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.

    “Oni su naveli da je to bila greška. Međutim, u toj prvoj odluci o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa na 10 mjesta je iza Republika koje bilo velikim slovom, Srpska bilo napisano malim”, naveo je Dragišić.

    On istakao da je na takve stvari reagovao zajedno sa kolegom iz Kluba srpskog naroda Ljubišom Krunićem, te da su zajedno upitali bošnjačke kolege da li je to greška ili namjerna provokacija.

    “Tvorac cijelog teksta je Dževad Mahmutović, delegat Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda. Prema njegovoj izjavi, riječ je o grešci, ali sve to je ostalo da titra u vazduhu. Pitao sam da li je to upereno i dalje protiv Srba i Srpske smatrajući da je to povreda i mog vitalnog interesa. A on je rekao da je to štampao pa fotokopirao, pa kopi-pejst. Uglavnom pravdao se, ali ništa”, rekao je Dragišić.

    Vijeće naroda Republike Srpske nije danas postiglo saglasnost u vezi sa pokretanjem postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, te je predmet upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda Srpske.

    Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima podrazumijeva utvrđivanje formalnopravnih uslova za uspostavljanje pomoćnog sastava policije radi podizanja bezbjednosti na viši nivo, posebno u periodima hitnih stanja izazvanih humanitarnim krizama.

  • Ove godine nabavka skenera i uređaja za biometriju

    Ove godine nabavka skenera i uređaja za biometriju

    Centralna izborna komisija BiH usvojila je Okvirni operativni plan za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces koji podrazumijeva da se u ovoj godini sprovede javna nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, te nabavka softverskih licenci za uređaje.

    Uidućoj godini CIK planira da osigura skladište i prostor za uređaje, zatim izvrši javna nabavka papira i štampanje glasačkih listića.

    Takođe, planom je predviđeno da u idućoj godini CIK zaposli dodatno osoblje koje će raditi na realizaciji projekta, zatim organizovati edukacije i treninge te uspostaviti data centar.

    Cilj projekta je uvođenje specifičnih tehnologija i digitalizacije izbornih procesa identifikacije birača na biračkim mjestima i utvrđivanja rezultata izbora elektronskim putem radi očuvanja, jačanja integriteta, efikasnosti i transparentnosti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini – navedeno je u saopštenju CIK-a.

    U saopštenju se ističe da proces uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces u BiH podrazumijeva višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa u periodu 2025. – 2028. godine, piše RTRS.

    Podsjećanja radi, odlukom Kristijana Šmita, a iz dobiti Centralne banke BiH CIK-u je dodjeljeno 112,5 miliona KM, a taj novac već je na raspolaganju CIK-u.

     

     

  • Dodik: Opoziciju u Srpskoj shvatam ozbiljno, čak i kad su oni neozbiljni

    Dodik: Opoziciju u Srpskoj shvatam ozbiljno, čak i kad su oni neozbiljni

    Bošnjaci su navikli da iza njih stoje stranci, ali kada jednog dana vide da nema te podrške i da će biti izloženi potrebi, pozivam Hrvate da ostanemo u bloku traženja vraćanja na izvorni Dejton. Mi smo lojalisti, poštujemo Ustav i nećemo otići dalje od toga rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za Banjaluka net.

    – Ili ćete sa nama sjesti i vratiti zemlju na ustavno podešavanje ili ćete reći – ajmo se razići. Pozivam da se vratimo na ustavno podešavanje i u okolnostima kada ne moram ovo da govorim. Smatram da se dostojanstvo političkog čovjeka gradi činjenicom da živi u uređenom poretku. Poredak nastaje onoga trenutka kada poštuješ svoje zakone, a primarno svoj ustav. Pozivan na poštivanje Ustava. Pozivam da se sjedne i kaže: “Ovo je ustavno, ovo nije ustavno. Hajde da vidimo šta ćemo s ovim što nije ustavno”. Oni kažu da to mora ostati. Ne može ostati, to nije naša volja. Mi se pitamo kada se mijenja Ustav. Oni bi davno promijenili Ustav da su mogli bez nas. Oni nemaju ideju, njihova jedina ideja je politička diskvalifikacija, diskvalifikacija Milorada Dodika, SNSD-a, Republike Srpske, srpskog naroda, to je njihova priča – ističe Dodik.

    Odgovarajući na pitanje po kojem zakonu će se sprovesti naredni izbori na teritoriji Republike Srpske, Dodik poručuje:

    – To ćemo odlučivati. Vidjećemo kako ćemo izaći na izbore, ima vremena za to. Imamo već donesene zakone u tom pogledu. Naravno, nismo mi iracionalni, ima tu mnogo problema. Tragamo za zemljama koje bi podržale naše izbore i rekle da su legitimni. Ima zemalja koje to hoće. Mi samo tražimo da se poštuje Izborni zakon, koji kaže da CIK utvrđuje politike za izbore na drugim nivoima, ali njima se osladilo. Oni bi sada i da upravljaju lokalnim izborima u Ribniku. Teško je izdržati, ali je dobro da se vidi kako su bezobrazni i to će svakako doprinijeti našim drugim odlukama – naglašava Dodik u intervjuu za Banjaluka net.

    Dodik ističe da je Republika Srpska u stacioniranoj i permanentnoj borbi za svoja prava, a da izborna prava pripadaju entitetima, i po Ustavu BiH i po Izbornom zakonu.

    – U zakonu piše da CIK sprovodi izbore za organe BiH, znači samo dva, Predsjedništva i Predstavnički dom, i utvrđuje politike za izbore, a politika je da zbori moraju biti javni, transparentni; Nigdje u zakonu ne piše da CIK sprovodi izbore. Tu tehnologiju koju nama sada uvaljuju probali su neke dijelove i na lokalnim izborima, a SNSD je više dobio na tim mjestima, nego na nekim drugima. Zašto nikada niste rekli da je to potvrdilo legitimnost izbora – upitao je Dodik.

    Dodao je da je ključni problem korišćenja savremene tehnologije za sprovođenje izbora u BiH što se softverima upravlja iz Sarajeva.

    – Putem svojih saradnika sada izučavam kompletni odnos strukture u Njemačkoj u kojoj su bili spovedeni takvi izbori. Potom su neki, ustavom predviđeni podnosioci apelacije Ustavnom sudu Njemačke rekli da to krši osnovna ljudska prava transparentnost pravo na tajnost izbora i mnogo toga i ukinu te izbore. Vjerovatno je ta oprema ostala negdje po skladištima u Njemačkoj i sad Šmit hoće nama da to proda. Meni odgovara transparentnost, ali možemo biti sigurni jer ćemo imati centar koji je navodno u CIK, ali jednako tako može biti i u ambasadama stranih zemalja, da oni mogu da riktaju te izbore. To je priprema najveće moguće krađe u tom pogledu – smatra Dodik.

    “Meni je uvijek važno da Republika Srpska i sa opozicionog i nivoa vlasti šalje ozbiljne poruke“

    Upitan da li opoziciju u Srpskoj ili njega određeni dio smatra ozbiljnim političkim konkurentom SNSD-u na izborima sljedeće godine, Dodik je rekao da ih uvijek shvata ozbiljno, čak i kada su oni neozbiljni.

    – Meni je uvijek važno da Republika Srpska i sa opozicionog i nivoa vlasti šalje ozbiljne poruke. Sklon sam da cijenim svakog opozicionog, dosljednog političara koji drži do svog stava i nije podanik. Nažalost, imamo previše primjera podaništva njihovog rukovodstva i strukturi iz Saraveva, a naravno i međunarodnoj. Ne kažem da je najbolje napraviti bedem, ali neke bezobrazne stvari koje zastupaju Evropljani ne mogu da prođu – ističe Dodik.

    Dodaje da je mnogo zapadnih društava danas nestabilno, a da je migrantski proces umnogome uzrok tome.

    – Kada pogledate danas zapadna društva, vidjećete da je masa nestabilnih opština, gradova, zemlje poput Francuske, Njemačke; Svako malo pa dobijete informaciju o nekom napadu i uglavnom iza toga stoje migranti i u pravilu motivisani političkim islamom. Mi smo to razumjeli devedesetih godina, kada je Evropa živjela svoje najbolje liberalne godine i bila daleko od mogućnosti da joj se to desi, ali joj se sada dešava. Mnoge opštine i gradovi širom EU će živjeti u stalnoj vrsti niske destabilizaciji ili strahu gdje će bomba pasti u masu. Ono što očekujem od opozicije je da brani naš način života, da ne možemo da preživimo veću najezdu migranata ovdje, Oni to ignorišu. Migrantski proces je srušio EU, ozbiljne evropske zemlje, a oni misle da to nije nikakva opasnost za nas. Mi mislimo i na svu sreću mi donosimo odluku, a ne oni“, kazao je Dodik.

    Dodik naglašava da bi sa opozicijom u Srpskoj trebalo da ima zajednički stav po određenim pitanjima.

    – Јa nisam problem da razgovaramo, ali nekoliko puta sam pokušao kao predsjednik Republike da pozovem, ali oni su tu došli samo da iznesu svoje protivne platforme. Žao mi je što između opozicije i nas u vlasti nema ozbiljnog društvenog dijaloga. Možda bi to najviše pomoglo njima, ali oni najbolje govore o sebi. Doživljavam ih kao ravnopravne političke takmace i za to su najbolje mjerilo izbori. Јa 22 godine uporno pobjeđujem, a oni su 22 godine uporno poraženi. Vidim da se nisu umorili, pa nemam ni ja pravo da se umorim od pobjeda – ističe Dodik.

    “Kandidovaću se na sljedećim izborima“

    Dodik je potvrdio da će se kandidovati na opštim izborima, koji bi u BiH trebalo da budu održani sljedeće godine, te otkrio šta je ono što želi da ostane zabilježeno da je u aktuelnom mandatu uradio za Republiku Srpsku:

    – Kandidovaću se na sljedećim izborima, prosto na to imam pravo. Smatram da iza političara mogu da ostanu samo djela. Recimo ovaj grad (Banjaluka), svi oni koji ga pamte prije 20 godina danas će reći da je doživio ekspanziju, ne samo u stambenoj gradnji, nego i svojoj ljepoti koju aktuelna vlast ne može ni da održi, očisti, ne može da očisti hiljade kilometara puteva koje smo asfaltirali; Banjaluka prvi put ima auto-put, da se u Banjaluku dolazi auto-putem. U Banjaluci se nalazi najveći klinički centar u Srpskoj, koji gradimo i koji ćemo završiti tako što ćemo pored sadržaja koje ima dodati sadržaj vezan za srednju medicinsku školu, medicinski fakultet i druge sektore koje do sad nismo imali. To će biti jedna najbolja cjelina u regionu. U Republici Srpskoj iza mene ostaje sređen bolnički sistem, sistem finansija, penzija, investicija koje stalno rastu. Tako da, nisam sklon da sebe hvalim, ali u mnogo čemu sam dao doprinos sa svojim saradnicima, kreirajući politike koje su se pokazale veoma provodljive, uspješne, otporne na razne pritiske i uspješne sa stanovišta realizacije u nemogućim okolnostima – naglasio je Dodik.

    Dodik je poručio da ukoliko izgubi sljedeće izbore, da je to njegov definitivni odlazak iz politike, ali isto tako i da se bori da ne izgubi i da, prema njegovom mišljenju, neću izgubiti.

    – Po mojoj nekoj procjeni, pošto se ova opozicija neće još stabilizovati, za jedno desetak godina možda odem iz politike. Ovo su najbolje godine za politiku, samo je moj problem što sam krenuo rano. Kada definitivno odem, sigurno se više neću baviti politikom. Borim se da izvršim transfer u samom SNSD-u i kao što možete primijetiti mnogi mlađih ljudi i srednje generacije su zastupljeni značajno u lokalnoj strukturi u rukovodstvu partije. Јa ću tu biti korektiv još jedno vrijeme dok ne budem siguran da će taj brod SNSD, koji je uspješan i koji pobjeđuje nastaviti da to radi i bez mene. To će biti moja najveća životna i politička pobjeda – zaključuje Dodik.