Kategorija: Politika

Ključ uspostavljanja balansa između razvoja i zdrave životne sredine je u društvenoj, institucionalnoj i pojedinačnoj odgovornosti, poručio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

Vipotnik je rekao Srni da je potreba za stvaranjem balansa između zaštite životne sredine i razvoja u privrednom, tehnološkom, infrastrukturnom, naučnom i socijalnom smislu prioritet koji se mora rješavati sistemski, kroz zakonodavni okvir i koordinisane aktivnosti.

On je podsjetio da je Ministarstvo u protekle tri godine intenziviralo saradnju sa akademskom zajednicom, upravo radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja.

– Imamo dobar zakonodavni okvir koji se postepeno usklađuje sa politikama i evropskom pravnom praksom – pojasnio je Vipotnik koji je danas u Banjaluci učestvovao na panel diskusiji u okviru konferencije “Održivost, regulativa i biznis potencijal na zapadnom Balkanu”.

On je dodao da se kroz projektne aktivnosti i u pogledu zakonodavstva podstiče što snažnije korištenje obnovljivih izvora energije i podizanje mjera energetske efikasnosti u javnim i stambeno-poslovnim objektima.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u svoje strateške dokumente u oblasti zaštite životne sredine ugradila temeljne principe takozvane zelene agende, odnosno planove za unapređenje efikasnog korištenja resursa prelaskom na cirkularnu privredu, zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje zagađenja u različitim privrednim sektorima.

On je ukazao na to da zastarjele tehnologije koje se koriste u industriji i nedostatak finansijskih sredstava znatno usporavaju realizaciju ciljeva zelene agende.

Ukupni troškovi za zaštitu životne sredine na teritoriji cijele BiH prošle godine su iznosili 0,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, a istovremeno, prema dostupnim podacima, Srbija u prosjeku izdvaja 0,8 BDP-a, Hrvatska 2,3 odsto BDP-a, Slovenija 1,4 odsto, Crna Gora 0,9 odsto ukupnih sredstava budžeta države, a Sjeverna Makedonija 1,7 odsto.

– Јoš poraznije je što i od ovih minimalnih sredstava u BiH oko 80 odsto ide u tekuću potrošnju, a samo 20 odsto u investicije za zaštitu životne sredine. To su jasni signali da moramo nešto mijenjati, da moramo napraviti disperziju odgovornosti kada je riječ o životnoj sredini, ali i finansiranju njene zaštite – ocijenio je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, kako bi se ubrzao put ka održivijem energetskom sistemu, svako od nas može početi da mijenja navike, da provjeri gdje se gubi toplota i riješi problem.

– Јedno od brzih rješenja je uvođenje mjerenja i praćenje potrošnje energije. Ako bismo svi od sutra zaista počeli tu praksu, poboljšanja bi se ubrzo osjetila. Mijenjajmo navike, budimo odgovorniji prema energiji, a samim tim i prema životnoj sredini – poručio je Vipotnik.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se izbor glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, koji su organizovale stranke takozvane trojke iz Federacije BiH i Republike Srpske, pretvorio u „pravu buvlju pijacu“.

„Da bismo se ogradili od ovih trgovaca svim i svačim, bilo bi zanimljivo kada bi sada institucije Republike Srpske predložile svog glavnog pregovarača“, poručila je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

Ona je navela i da je Predsjedništvo BiH usvojilo identičan budžet kakav je ranije usvojio i Savjet ministara BiH. „Nikakvih amandmana nije bilo“, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva se danas sastala sa šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU u BiH Luiđijem Sorekom. Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, kao i o procesu evropskih integracija.

Predsjedništvo BiH je na današnjoj sjednici usvojilo prijedlog budžeta institucija BiH za 2025. godinu.
Prijedlog Ministarstva finansija i trezora usvojen bez izmjena i jednoglasno.

Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi KM, a u odnosu na raniji prijedlog razlikuje se u tome da nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranje institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.

Ovaj prijedlog bi sada trebao doći u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, gdje je krajem prethodnog mjeseca srušen prijašnji prijedlog zbog nedostatka entitetske većine.

U slučaju da ovaj prijedlog bude usvojen u Predstavničkom domu, treba ga potvrditi i Dom naroda PS BiH.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, poručila je za RTRS da, kada je u pitanju izbor glavnog pregovarača BiH sa EU, SNSD ima jasan stav o tome ko treba da imenuje pregovarača – a to je Savjet ministara.
– Kada je u pitanju pregovarač, SNSD ima jasan stav i jasno je propisano ko treba da imenuje pregovarača, a to je Savjet ministara. Imajući u vidu da se pojedinci poigravaju i Poslovnikom i Zakonom, ali i Ustavom, mi smo odlučili, ispred Kluba poslanika SNSD-a, da zatražimo ocjenu ustavnosti same odluke koju je donijela srpska i bošnjačka trojka, a koja se odnosi na to da pregovarača određuje Predstavnički dom – istakla je Vulićeva.

Poručuje da takva odluka nije u skladu ni sa Zakonom ni sa Ustavom, te da će struka imati priliku da se izjasni.

– Naravno, naš pravni tim je pripremio zahtjev za ocjenu ustavnosti i privremenu mjeru, tako da će naše kolege iz Narodne skupštine Republike Srpske uputiti taj zahtjev. Imajući u vidu da Ustav kaže da jedna četvrtina poslanika u određenom zakonodavnom tijelu može podnijeti zahtjev, a nas je osam, naše kolege iz Narodne skupštine, imajući u vidu da zajedno koordinišemo i dijelimo iste politike, kao i da se zalažemo za interese Republike Srpske, podnijeće zahtjev za ocjenu ustavnosti i privremenu mjeru – rekla je Vulićeva.

Dodaje da, kada je u pitanju odluka o pregovaraču, SNSD ostaje pri stavu da se moraju poštovati zakoni i Ustav.

– To je političkom Sarajevu nepoznanica. Ni srpska trojka ne mari za interese Republike Srpske. To nije problem SNSD-a, već njihovog uskog gledanja i potrebe za ostvarivanjem ličnih ambicija, a nikako za nečem što se zove budućnost Dejtonske BiH, jer, ako pitamo njih – ona ne postoji – naglasila je Vulićeva.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA nakon sastanka sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a rekao je da o koaliciji nakon izbora nije razgovarano, ali da misli da se to podrazumijeva.

“Nismo konkretno o tim stvarima razgovarali, ali mislim, po njegovom kompletnom odnosu, da se to jednostavno podrazumijeva. Neće o tome ni odlučiti gospodin Čović, nego glasači i ja to očekujem jer ovako ne ide više. Prije svega, ti ljudi (političari Trojke) nemaju kadrova, nemaju iskustva, oni su pripravnici u politici”, rekao je Izetbegović.

Naglašava da je on zainteresovan za to da se sljedeće godine napravi koalicija od najjačih stranaka u državi.

“Moraju najjači da predvode stvar da bi se izvukli iz ovakve situacije”, poručio je Izetbegović.

On je rekao da je sa Čovićem popio kafu nakon pola godine i da je tema razgovora bila situacija u BiH te da je Čović zainteresovan za deblokadu EU puta, dok je on insistirao donošenje zakona o proprcionalnoj zastupljenosti.

Odgovarajući na pitanje da li je tema razgovora bila i glavni pregovarač sa EU, Izetbegović je rekao da o samom imenu nije bilo govoro ali da je SDA za svako rješenje u kojem ćemo dobiti kvalitetnog čovjeka, koji će povući BiH na evropskom putu i koji će biti politički pravilno orjentisan i dovoljno stručan da to uradi.

Sam Čović nakon sastanka rekao je da je bilo govora o stanju u BIH, ičuvanju mira, stabilnosti i ustavne strukture te evropskom putu BiH.

“Ustavna prava hrvatskog naroda u BiH moraju biti potpuno poštovana te trajno zaštićena”, rekao je Čović.

Nakon sastanka, Čović je u razgovoru s novinarima govorio i o detaljima njihovog susreta.

“Imali smo korektan i ugodan razgovor i time završavamo ovaj ciklus razgovora s predstavnicima drugih stranaka. Pričali smo o onome što je problem u funkcioniranju BiH. Nismo dugo razgovarali. Iznio sam tri stajališta. Evropski put da nema alternative, razgovarali smo o miru i stabilnosti i tu smo se složili te o jednakopravnosti Hrvata u BiH. Kolega Izetbegović je imao neka svoja viđenja o tome i mislim da je razgovor bio vrlo dobar”, rekao je Čović.

Osvrnuo se i na pitanje proporcionalne zastupljenosti i prijedlogu koji ide u tom smjeru.

“Ključno je legitimno predstavljanje svakog od naroda. Ako birate člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, da ga biraju Hrvati. Rekao sam da nešto ako dobijemo kao prijedlog da ćemo dati svoj komentar”, ističe Čović.

Na pitanje da li je ovo naznaka koalicije sa SDA, Čović je odgovorio.

“Ne, apsolutno. Mi koaliciji o budućnosti još ne razmišljamo. Nama je cilj da ovo Vijeće ministara i parlamentu funkcioniraju u mjeri koliko je to moguće prvenstveno zbog evropskog puta i mira i stabilnosti”, naglasio je.

Na kraju, Čović se osvrnuo i na odnose u trenutnoj državnoj koaliciji i pitanju imenovanja glavnog pregovarača.

“Vlast ne funkcionira kao što je to bilo prve godine, bez obzira ko je zastoj napravio. Naš stav je da trebamo usvojiti dva evropska zakona te da onda sjednemo politički i da se dogovorimo kako ćemo riješiti pregovarača”, zaključio je Čović.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da svi prijedlozi koji nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom vode ka rušenju Bosne i Hercegovine, uključujući i prijedlog o državnoj imovini koji dolazi iz Federacije BiH.

„Pokušavamo uporno i želimo da očuvamo način i modalitet funkcionisanja BiH kao zajednice. Sve ono što se odnosi na bilo kakvu inicijativu, a što je mimo Dejtonskog sporazuma, gdje je utvrđeno da imovina pripada entitetima, jeste rušenje BiH“, izjavio je Minić novinarima u Banjaluci.

Grupa poslanika iz Federacije BiH ranije je uputila u proceduru Prijedlog zakona o državnoj imovini, koji je sličan ranijim inicijativama odbijenim od strane predstavnika Republike Srpske.

Minić je najavio da će u četvrtak, 13. novembra, biti održana posebna sjednica Vlade Republike Srpske o stanju u „Elektroprivredi Srpske“. On je naveo da Rudnik i Termoelektrana Ugljevik još nije započeo eksploataciju uglja na koncesionom polju „Istok dva“, već da se proizvodnja i dalje odvija na polju „Istok jedan“.

„Završava se faza koja se odnosi na preuzimanje vlasničke strukture Comsar Energy RS i nakon toga će biti prenesena koncesija na RiTE Ugljevik u punom pravnom i ostalom smislu. Oni će od tog momenta početi da kopaju rudno polje ‘Istok dva’. Pomno sve pratimo i u pitanju je još koji dan da se ta procedura završi“, rekao je Minić.

Vlada Republike Srpske nedavno je dala saglasnost na konačni ugovor kojim preduzeće Gas-RES preuzima kompaniju Comsar Energy RS.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da Republika Srpska „nije na prodaju“, kritikujući navodne dogovore vlasti sa stranim partnerima o rudnim bogatstvima Srpske.

„Republika Srpska nije Uzbekistan, Tadžikistan ili Kazahstan – zemlje koje su i do sto puta veće i možda mogu potpisivati sporazume o mineralima. Ova zemlja je krvlju natopljena da bismo imali svoju slobodu i svoju zemlju, a ne da bi je oni rasprodavali da spasu sebe“, izjavio je Stanivuković.

On je optužio vlast da je odustala od ranijih političkih inicijativa i upozorio na, kako je rekao, moguće „tajne dogovore iza leđa građana“. „Suverenost mijenjaju zavisnošću, a narodnu imovinu političkim spasom. Gdje je granica njihovoj izdaji i ima li je uopšte?“, upitao je Stanivuković.

Ubrzo je reagovala srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, poručivši da bi banjalučki gradonačelnik trebalo da se posveti razvoju grada umjesto velikim temama koje, kako je navela, „očigledno ne razumije“.

„Naravno da ćemo sarađivati sa Trampovom Amerikom. Da smo htjeli da se odreknemo imovine, sarađivali bismo sa tvojim mentorom Šmitom“, napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži X.

Ona je dodala da su predsjednika Milorada Dodika „razvlačili po sudovima“, dok je, kako tvrdi, Stanivukovića „Šmit srdačno dočekivao u Sarajevu i vodio po sjednicama fantomskog PIK-a“.

Sukob se dodatno rasplamsao nakon što je Stanivuković na društvenim mrežama objavio video-isječak iz intervjua Cvijanovićeve za novinara Avdu Avdića. U objavljenom videu, Cvijanovićeva navodno potvrđuje da se u razgovorima sa SAD pominju nalazišta litijuma, bora i magnezijuma.

Stanivuković je uz snimak napisao: „Prvo zvanično priznanje – Milorad Dodik i njegova ekipa ličnu slobodu spremni su da plate imovinom srpskog naroda“.

Cvijanovićeva je odgovorila tvrdnjom da je video montiran i najavila tužbu. Na svom nalogu na X-u objavila je originalni snimak, u kojem, kako navodi, jasno kaže „ne, ne“ na pitanje da li je litijum dio „paketa dogovora“.

„Za ovu podmuklu manipulaciju ćeš zaraditi tužbu, mali sitni prevarantu“, poručila je Cvijanovićeva, dodajući da očekuje javno izvinjenje u roku od 24 časa.

Stanivuković je ubrzo uzvratio, optužujući Cvijanovićevu za licemjerje i prozivajući je zbog, kako je naveo, političkih ustupaka i „rasprodaje“ resursa Srpske.

„Prevarant je onaj ko je rekao da je litijum dao za svoj politički komfor, ko je dao Litvancima Aluminu, Mađarima Elektroprivredu, a Srpsku raselio i osiromašio“, naveo je Stanivuković.

On je dodao da Cvijanovićeva može „samo da demantuje samu sebe“ i pozvao je da pažljivo posluša sopstveni intervju za federalnu televiziju.

Politički sukob dvoje visokih funkcionera tako se iz institucija i medijskih izjava preselio na društvene mreže, otvarajući novu rundu međusobnih optužbi o temi koja već sedmicama izaziva oštre reakcije – saradnji Republike Srpske sa Sjedinjenim Američkim Državama i mogućoj eksploataciji litijuma.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da će red i dostojanstvo biti uvedeni u rad Skupštine, nakon što je današnja rasprava o reviziji obilovala incidentima, vrijeđanjima i prozivkama.

„Tačka o reviziji bila je obilovana vrijeđanjem, prozivanjem porodica revizora, lupanjem čaša i prilaskom bini“, rekao je Stevandić, navodeći da je u incidentima učestvovao poslanik Dončić.

Stevandić je istakao da posjeduje dokumentaciju kojom se, kako tvrdi, dokazuje da je Dončić „lažni borac prve kategorije“.

„Dončić je, kao predsjednik Skupštine Gradiške, tražio da mu se prizna 49 mjeseci staža u vojsci kao borcu prve kategorije, a kasnije je revizijom utvrđeno da je u zadnjoj godini rata bio na radnoj obavezi u voćnjaku, gdje je prodavao voće“, rekao je Stevandić.

Dodao je da ne želi da bilo ko vrijeđa učesnike odbrambeno-otadžbinskog rata i da neće dozvoliti lažno predstavljanje. „U toj zadnjoj godini rata poginuli su članovi moje porodice. Neću dozvoliti da neko ko je tada bio na radnoj obavezi sebe predstavlja kao borca prve kategorije“, poručio je.

Predsjednik Skupštine istakao je da će u parlamentu biti uveden red i da neće biti „vrijeđanja, izrugivanja i prozivanja po ličnom osnovu“. Naglasio je da razumije povišene tenzije jer je počela predizborna kampanja, ali da to ne može biti opravdanje za neprimjereno ponašanje.

Na pitanje novinara o vezi boračkog statusa sa temom revizije, Stevandić je odgovorio da je riječ o „digresiji“ tokom rasprave, jer Dončić nije govorio o reviziji već je vrijeđao druge poslanike. „Htio sam da pokažem kako se o reviziji govori na osnovu papira, a ne uvreda“, rekao je.

Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku, njegovim najbližima i saradnicima, pokrenulo je lavinu pitanja o stvarnoj cijeni tog „oprostа“. U javnosti sve češće odjekuje dilema da li je Republika Srpska za taj politički mir platila previsoku cijenu – i da li su u toj trgovini žrtvovani njeni interesi zarad privatnih koristi pojedinaca.

Posljednji potezi vlasti – povlačenje ključnih zakona u Narodnoj skupštini Srpske, izostanak priče o referendumu, prihvatanje budžeta koji mnogi nazivaju „neustavnim“ i promjene u retorici prema NATO-u – djeluju kao dijelovi šire slagalice, čiji se obris tek naslućuje.

Sve više se govori o mogućem aranžmanu koji bi mogao postati najskuplji politički dogovor u istoriji Srpske.

Sumnje su dodatno pojačane izjavom srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je u razgovoru za TV Hayat rekla da vjeruje u BiH i da joj odgovara saradnja sa NATO savezom, iako, kako tvrdi, to ne znači članstvo. „Bliža mi je Evropska unija nego BRIKS“, poručila je Cvijanovićeva, usput pominjući i mogućnost trgovine mineralnim resursima, o čemu se u javnosti već neko vrijeme špekuliše.

Upravo zbog toga, mnogi se pitaju – je li ono što je predstavljeno kao politička pobjeda, zapravo veoma skupa trgovina?

„Završena stvar“

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić podsjeća da je odavno upozoravala na dvije ključne teme koje se nalaze u središtu svih dogovora – državnu imovinu i NATO.

– Naš Zakon o nepokretnoj imovini stavljen je van snage na sramnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 18. oktobra. Tu smo vidjeli da Republika Srpska gubi svoju pregovaračku poziciju po pitanju imovine i da će to pitanje biti riješeno onako kako je to predvidio OHR. Oni imaju spreman Zakon o državnoj imovini, koji će provući kroz parlamentarnu proceduru ili će ga Šmit nametnuti. SNSD će, zatim, malo galamiti, a na kraju će na sve pristati, kao i na sve što je do sada nemetnuto – smatra Trivićeva.

Ona tvrdi da vlast u Srpskoj postepeno „kuva javnost“ i priprema teren za korake ka NATO-u.

– Iz izjava Cvijanovićeve se vidi da ona lagano kuva javnost. To su sad izjave i izjaviće da se javnost anestezira na to pitanje i da, kada do toga dođe, to bude završena stvar. Ona može da kaže da to ne prejudicira članstvo, ali se čine svi oni koraci koji prethode članstvu – navela je Trivićeva.

Trivićeva smatra i da između Milorada Dodika i Željke Cvijanović postoje duboke razlike u ključnim političkim stavovima.

– Da li je BiH moranje i da li je raspala i nemoguća, pošto je takva za njega, a za nju nije. Cvijanovićeva kaže da njoj ne smeta BiH. Kada je riječ o Istoku ili Zapadu, Dodik je tu rezolutno na strani Istoka, a Željka kaže da joj je bliža Amerika – rekla je ona.

„Dogovor koji tek treba da se vidi“

Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da je jasno da je Dodik uspostavio novi kanal komunikacije sa administracijom Donalda Trampa.

– Sankcije su ukinute njemu i bliskim saradnicima, dok sa druge strane sankcije nisu ukinute SDS, što nam govori da ne stoji obrazloženje američke administracije da žele saradnju sa svim stranama, jer je očigledno da za neke i dalje važe sankcije. Takođe, obrazloženje da su sankcije ukinute jer su povučeni sporni zakoni u NS RS ne stoji, jer su sankcije uvedene mnogo prije izglasavanja ovih zakona i razlozi zbog kojih su uvedene su potpuno drugi u odnosu na navedeno obrazloženje – tvrdi Antić.

Prema njegovim riječima, iza svega se krije dogovor čije će se posljedice tek pokazati.

– Dodik i njegovi saradnici su dobili ukidanje sankcija, a šta će za uzvrat dobiti američka strana, tek ćemo da vidimo. Ono što nije dobro za Republiku Srpsku jeste mogućnost da je u dogovor uključena trgovina nadležnostima i prirodnim bogatstvima. Na nama je da pratimo šta se dešava i da ne dozvolimo da bilo šta od onoga što Srpska posjeduje bude predmet ove trgovine – upozorava Antić.

„Cijena lične koristi“

Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić nedavno je upozorio da se plaši da će javnost „na bolan i tragičan način“ saznati šta je vlast dala zauzvrat.

– Da li je to tih, što znamo zvanično, više desetina miliona konvertibilnih maraka za lobiranje, da li je to neki crni novac, da li je to neko prirodno bogatstvo, da li je to ulazak u NATO, da li je to konačno rješavanje imovine po OHR sistemu na nivou BiH, da li je to neka sedma stvar, mi to ne znamo, ali se plašim da ćemo na jedan bolan i tragičan način da saznamo. Čini mi se ćemo kroz nekoliko mjeseci znati šta smo mi to sve predali i šta je to sve založio Milorad Dodik, koje nadležnosti, koja bogatstva Republike Srpske, a sve da bi isključivo njegova lična korist bila zadovoljena – rekao je Vučinić.