Kategorija: Politika

Kao i krajem prošle, i ove godine ponovo je otvorena priča o državnoj imovini, odnosno zakonu koji to pitanje treba da uredi, međutim, kako stvari stoje, od toga neće biti ništa, jer u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o ovom pitanju.

“To je ustaljena priča Bošnjaka. SNSD neće nikada glasati ni za jedan takav zakon i očekujemo da još bar dvoje iz opozicije ne glasa pa da to oborimo ako i dođe na dnevni red. To je obični politički pamflet i nadamo se samo da nemaju dogovor sa opozicijom iz Republike Srpske da to rade”, rekao je za “Nezavisne” Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I u opozicionim partijama u Republici Srpskoj stvar je potpuno jasna, a to je da zakon o državnoj imovini neće proći i da je cilj cijele priče podizanje nacionalnih tenzija.

“SNSD, HDZ i SDA to tako rade i dogovaraju takve situacije. Tako se podižu nacionalne tenzije i sigurno je da od toga neće biti ništa i sve je u funkciji kampanje za izbore koja već uveliko traje”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste Za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Naime, ovaj put zakon o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Radi se o zakonu koji je ranije usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, i on je već bio u proceduri, međutim tadašnji članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD) i Marinko Čavara (HDZ) su glasali protiv toga da on dođe na dnevni red.

Obrazloženje Radmanovića i Čavare bilo je da Predsjedništvo BiH nije ni ovlašteno da predlaže zakone.

I ovaj put pitanje je da li će zakon koji su predložili Emrić, Mehmedović, Baručija i Hodžić uopšte doći pred poslanike, jer za tako nešto je potreban konsenzus Kolegijuma Predstavničkog doma u kojem sjede Denis Zvizdić (NiP), Čavara i Darko Babalj (SDS). Ako uzmemo u obzir da Čavare nema jer je na bolovanju, Babalj i Zvizdić bi trebali postići dogovor o zakonu o državnoj imovini, što je malo vjerovatno, gotovo nemoguće.

“Pitanje je da li ćemo mi do izbora uopšte imati redovnu sjednicu Predstavničkog doma. Ako bude ta redovna, biće zahtjev ponovo za smjenu Čavare, tako da ćemo izgleda do kraja imati samo hitne sjednice jer tu nema dopune dnevnog reda”, ispričao je za “Nezavisne” jedan od poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Što se tiče samog zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru, njega je Predsjedništvo BIH usvojilo 21. oktobra prošle godine, međutim zbog neodobravanja Čavare i Radmanovića on nikada nije došao pred poslanike.

U tom zakonu piše šta je državna imovina, pod kojim uslovima se može dati u zakup ili prodati, a predviđa se i osnivanje direkcije koja bi upravljala državnom imovinom te formiranje jedinstvenog registra.

Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom Pedija Ešdauna, tadašnjeg visokog predstavnika, a precizirano je da će tako biti sve dok bh. parlament ne usvoji zakon o imovini.

U Republici Srpskoj smatraju da je imovina riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom i da Bosna i Hercegovina nema nikakve imovine jer ona pripada entitetima. S druge strane, Bošnjaci smatraju da je sva imovina na teritoriji BiH (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište itd..) u vlasništvu države Bosne i Hercegovine i ne pristaju da o toj imovini na bilo koji način odlučuju entiteti.

Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da je SNSD brana unitarizaciji BiH, a ne SDS.

Cvijanovićeva je istakla da SNSD vjeruje u onu BiH koja je ustavna, a to znači da Republika Srpska čini 49 odsto teritorije BiH i u kojoj se poštuju njene nadležnosti.

– Ali, tačno u takvu BiH sarajevske partije ne vjeruju. One bi unitarnu državu u kojoj su Srbi i Hrvati pokriće za navodnu multietničnost, a u kojoj Republika Srpska ne bi postojala – navela je Cvijanovićeva na Iksu povodom izjave potpredsjednika SDS-a Želimira Neškovića da “SNSD vjeruje u BiH više nego sve sarajevske partije”.

Ona je istakla da je takvoj unitarizaciji brana SNSD, a ne SDS.

Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić istakla je tokom današnjeg sastanka sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH DŽonom Ginkelom da Srpska ostaje dosljedno posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu, principu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kao i miru, stabilnosti i dijalogu kao jedinom putu napretka.

Ona je navela da Republika Srpska pozdravlja svaki korak koji vodi smanjenju tenzija i jačanju unutrašnjeg dijaloga, saopšteno je iz Kabineta vršioca dužnosti predsjednika Srpske.

Trišić Babić je potvrdila spremnost Republike Srpske da ostane pouzdan i konstruktivan partner u očuvanju mira i stabilnosti.

Sagovornici su sastanak ocijenili otvorenim i konstruktivnim i saglasili se da će se dijalog nastaviti u istom duhu razumijevanja i uvažavanja.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da dogovor između Banjaluke i Vašingtona podrazumijeva stabilizaciju situacije i uvođenje BiH u normalne tokove, te istakla da je za takve procese potreban ozbiljan dijalog sa američkom administracijom.

Cvijanovićeva je naglasila da bi najbolje bilo da institucije zajedno rade na popravljanju situacije u BiH. „Oni koji mogu u određenoj sferi za koju su nadležni treba da pokušavaju na svaki mogući način da poprave stvari“, rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da je tokom sastanaka sa američkim zvaničnicima čula da je ekonomska dimenzija jedan od njihovih prioriteta, što vidi kao šansu za jačanje ekonomskih veza i političke stabilnosti. „Apsolutno sam za to. Smatram da je to prilika za nas sve da konačno imamo nešto što se zove američke investicije“, rekla je Cvijanovićeva za „Istragu.ba“.

Ona je ocijenila da je približavanje SAD danas „puno ugodnije i lakše“ jer se aktuelna administracija ponaša odgovorno i ne nameće rješenja. Naglasila je da bi „za stabilnost i napredak BiH putovala i na kraj svijeta“.

Cvijanovićeva je istakla da sa novom američkom administracijom nikada nije bilo priča o „izdaji Milorada Dodika“, ocijenivši takve tvrdnje besmislenim. „Nova administracija SAD je vrlo kredibilna“, rekla je, dodajući da je cilj stabilizacija i deeskalacija situacije u BiH.

Podsjetila je da su zakoni u Narodnoj skupštini Republike Srpske povučeni radi deeskalacije i traženja partnerskih rješenja. „Pokazali smo odbrambenu sposobnost da se odupremo određenim stvarima i da tražimo partnere za rješenja dobra za sve“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da predstavnici Srpske nikada nisu tražili rješenja dobra samo za jedan narod i naglasila da je BiH kompleksna država sa složenim odnosima. Smatra da oni koji zagovaraju međunarodni intervencionizam „nemaju vjeru u državu koju navodno brane“.

Govoreći o odnosima u zemlji, Cvijanovićeva je rekla da je BiH i dalje u krizi. „Ovo je jedna taktička tišina u kojoj se daje dovoljno prostora svakome ko je zainteresovan da razmisli šta ćemo raditi u narednih 30 godina“, navela je, dodajući da država „hoda kroz hroničnu krizu“ i da je vrijeme za strateška promišljanja.

„Kada u Sarajevu vidim kako ljudi likuju i kažu da je pobijedila država zato što je predsjednik Dodik prošao kroz sudsku situaciju, meni je to nevjerovatno“, rekla je Cvijanovićeva, ističući da svako u BiH ima svoje tumačenje i da se upravo zbog toga mora naći zajednički jezik.

Srpski član Predsjedništva BiH poručila je da cijeni državu koja je prijateljski nastrojena prema svim građanima, ali ne i onu koja se odnosi neprijateljski. „Takvu državu treba popravljati“, istakla je.

Govoreći o slučaju imenovanja Fatiha Kola za konzula u Panami, Cvijanovićeva je navela da nije znala ko je on i da prijedlog nije potekao od institucija Srpske, već od jednog bosanskog udruženja. „Za počasne konzule su fleksibilna pravila, ali nakon tog slučaja definisali smo određene standarde“, pojasnila je.

Cvijanovićeva je naglasila da je BiH danas daleko od izvornog dejtonskog koncepta. „BiH je kompromisno napravljena, ali danas funkcioniše mimo duha Dejtona. U sporazumu piše da smo svi jednakopravni, a BiH je danas daleko i od onih koji su to željeli“, rekla je.

Podsjetila je i na presudu Ustavnog suda BiH iz 2005. godine u kojoj stoji da visoki predstavnici moraju imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. „Sada imate čovjeka koji nema takvu potvrdu, Kristijana Šmita, a koji donosi odluke i derogira entitetske ustave“, rekla je Cvijanovićeva.

Naglasila je da pravo i ustavne norme moraju biti poštovani i da se svi problemi u BiH moraju rješavati dijalogom. „Podržavam ideju po kojoj su svi ravnopravni i da sve treba rješavati razgovorom“, navela je.

Cvijanovićeva je poručila da je 49 odsto teritorije Republike Srpske „odlučno da ne prihvata ono što je nakaradno“, dodajući da se BiH ne smije udaljavati od principa jednakopravnosti. „Rastužuje me kada vidim da se sarajevska politička scena bori za Kristijana Šmita, umjesto da se bori za Srbe, Hrvate, Bošnjake, Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt“, zaključila je Cvijanovićeva.

BiH nema imovinu, Dejtonski sporazum i veliki broj aneksa decidno prepoznaju imovinu entiteta, rekao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

– Najbolji dokaz toga je aneks o graničnoj liniji koji definiše graničnu liniju i imovinu kao takvu entiteti prihvataju kao vlasnici – rekao je Karan novinarima.

On je dodao da je sukcesija je nešto drugo, a najbolji primjer je zakon o privatizaciji koji je nedvosmisleno pokazao da je imovina isključivo Republike Srpske.

Organizovani napadi kako bi se srušila Republika Srpska traju od 1995. godine, a odnose se na to da joj se oduzmu nadležnosti čemu se republička vlast suprostavlja, rekao je danas u Tesliću profesor ustavnog prava Siniša Karan.

– Htjeli su da nas unište – istakao je Karan u razgovoru sa građanima u Tesliću.

On je napomenuo da su visoki predstavnici donijeli 913 odluka i da je sve i jedna bila protiv Srpske, kao i da je oduzeto i nametnuto 166 zakona.

Podsjetio je i na program “pet plus dva” koji je podrazumijevao oduzimanje imovine i predaju NATO paktu, da Brčko distrikt presiječe Republiku Srpsku, oduzimanje UIO da ekonomski unište Srpsku, a da je vladavina prava značila da se prizna da su Srbi genocidan narod.

– Mi smo se branili na način da smo rekli da ne damo svetinju koja se zove Republika Srpska” – istakao je Karan.

Ukazao je da se Srpska ekonomski stabilizovala i da ima snažne institucije koje ih sprečavaju da sve to padne, te da su zbog toga radili na rušenju Milorada Dodika.

On je dodao da ih najviše boli Aneks 4, odnosno Ustav BiH koji nije dirnut.

– Zato se borimo za izvorni Dejton jer on nam drži snagu – dodao je on.

Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da su srpski narod i SNSD danas na istom zadatku – mirna, stabilna i prosperitetna Republika Srpska koja vjeruje u sebe.

„I dok učestvujemo u ovoj nametnutoj predizbornoj kampanji za nametnute izbore, do kojih se došlo zloupotrebom Ustava BiH, jedna stvar je jasna. Samo SNSD ima kapacitet da, stojeći rame uz rame, zajedno nastupaju predsjednik, kandidat za predsjednika i v.d. predsjednika Republike Srpske“, istakla je Cvijanovićeva.

Dodala je da je to zato što je SNSD tim, Republika Srpska njihova kuća, a sloboda njihova politika.

„Uvijek smo se dobro razumjeli sa našim narodom. I danas, prolazeći kroz ovaj period u zemlji koja je paralizovana nedemokratskim stranim intervencijama i mržnjom političkog Sarajeva, naš narod i SNSD su na istom zadatku – mirna, stabilna, prosperitetna Republika Srpska koja vjeruje u sebe. Pobijediće Srpska“, objavila je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

Navela je i da SNSD ima jasnu politiku i ciljeve – mirnu, stabilnu i prosperitetnu Republiku Srpsku, te poručila da je ta stranka više puta pokazala sposobnost da na svaki izazov odgovori snagom naroda i institucija.

„Tako će biti i na ovim izborima“, istakla je Cvijanovićeva, zahvalivši građanima Bijeljine i Semberije na podršci.

Cvijanovićeva je naglasila da je kandidat SNSD-a Siniša Karan izbor predsjednika Milorada Dodika i SNSD-a.

„A 23. novembra, uvjerena sam, i naših građana. Na braniku naših institucija, slobode i narodne volje – Siniša Karan!“, poručila je ona.

Govoreći o aktuelnim događajima u regionu, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović najoštrije je osudila napade na Srbe u Splitu i Zagrebu, ističući da je sramno što Evropska unija ćuti povodom incidenata u državi koja je njena članica.

„Ustaški pokliči i parole su, očigledno, ne samo recidivi mračne prošlosti, već i sadašnjost sa kojom Hrvatska odbija da se suoči. Ova država je dužna da zaštiti Srbe koji su od konstitutivnog naroda u Hrvatskoj postali obespravljena manjinska zajednica i meta za napade ekstremista“, zaključila je Cvijanovićeva.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska prošla kroz teško vrijeme, ali da se sada pozicionirala kao faktor pregovora na međunarodnom nivou.

– Naši kontakti sa međunarodnim faktorima ne idu preko Sarajeva i to je ono što njih boli – rekao je Dodik, ističući da narod zna da je Republika Srpska stabilna.

On je naveo da se SDA i njen predsjednik Bakir Izetbegović miješaju u unutrašnja pitanja druge zemlje, ocjenjujući da su im Republika Srpska i srpski narod problem jer se ne povinuju koncepciji građanskog uređenja BiH.

– Ta koncepcija je propala, što potvrđuju i ocjene Savjeta bezbjednosti UN, gdje se čak i od američkog predstavnika čulo da se treba vratiti priči o tri konstitutivna naroda. To je krah politike koju su oni zagovarali – rekao je Dodik.

Predsjednik SNSD-a istakao je da će proći još vremena dok drugi ne shvate da je BiH, kako je naveo, „propala zemlja koja nikada ne može biti muslimanska“.

Dodik je pozvao srpski narod da na predstojećim izborima podrži politike koje su do sada branile Republiku Srpsku.

– Ovi izbori treba da budu izbori za Republiku Srpsku i za politiku koja se suprotstavljala svim nametanjima i pokušajima da se obezvrijedi Srpska – izjavio je Dodik za Srnu.

Podsjetio je da izbori u Republici Srpskoj nisu bili želja domaćih institucija, već su, prema njegovim riječima, nametnuti od strane „muslimanskog Sarajeva i fašističkog Kristijana Šmita“.

– Oni žele da pošalju poruku Srbima da nije dovoljno šta oni misle, već da uvijek postoji neki vrhovni autoritet. Na to se možemo adekvatno suprotstaviti samo odlučnim izborima i podrškom Republici Srpskoj – istakao je Dodik.

Dodao je da mu je kao izabranom predsjedniku Republike Srpske oduzet četvorogodišnji mandat u, kako je rekao, spekulativnim okolnostima, ali da razumije trenutak u kojem se Srpska nalazi.

– Moramo izbjeći svaku zamku koju nameću globalisti i muslimani iz Sarajeva. Bez obzira što su ovi izbori nametnuti, narod treba da izađe i podrži jačanje Republike Srpske – poručio je Dodik.