VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Savjet ministara da uvede mjere za robe iz Hrvatske

    Savjet ministara da uvede mjere za robe iz Hrvatske

    Predsjednik Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić pozvao je Savjet ministara BiH da bez odlaganja i hitno donesu resipročne privredne i ekonomske mjere prema Hrvatskoj koja danima na svojoj granici drži kamione sa proizvodima iz BiH, zbog čega poljoprivrednici trpe velike štete.


    ‘’Prvo su odlukom hrvatske strane za izvoz proizvoda iz BiH dozvoljena samo dva granična prelaza, Gradiška i Bijača. Onda su i na njima ograničili rad fitosanitarnih inspektora do 15 časova, pa kamioni sa voćem i povrćem iz BiH stoje na granici po tri dana. Roba kalira, poljoprivrednici plaćaju penale jer kasne sa isporukom, a Savjet ministara BiH se ponaša kao da je riječ o problemu u Tanzaniji a ne BiH’’, objašnjava Nešić.

    Predsjednik DNS-a ističe da je obaveza svih institucija da rade u interesu domaćih proizvođača, a ne da budu lobisti uvoznika.

    ‘’Oni očito jesu lobisti hrvatskih uvoznika čim ne poduzimaju mjere. Štite hrvatsku poljoprivredu i privredu, a ne našu! Odgovoran Savjet ministara bi još prije tri mjeseca odgovorio istim mjerama, pa bi kamioni sa robom iz Hrvatske stajali pet dana na granici. Svojim nečinjenem, Savjet ministara ej odgovoran za nastale štete i treba da ih nadoknaditi poljoprivrednicima’’, naglasio je Nenad Nešić i poručio:

    ‘’Zbog ovakvog odnosa Hrvatske i onemogućavanja izvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH, ugroženi su i proizvođači i oni koji rade za njih. Ekonomske posljedice su ogromne. Na ovaj nimalo prijateljski potez Hrvatske treba odgovoriti istom mjerom. Pozivam sve građane BiH da kupuju domaće proizvode ili proizvode iz zemalja koje poštuju naše proizvođače! Toliko makar možemo kao ljudi uraditi za sve naše komšije, prijatelje i poznanike čije su egzistencije ugrožene odlukama Hrvatske’’.

    Nešić, koji je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ističe i da ovaj primjer pokazuje koliko BiH radi sama protiv sebe jer se autistično opire “Malom šengenu” koji je spas za nju.

    ‘’Jeziva je to nebriga prema građanima, i zbog ovakve vlasti kakvu imamo postajemo geto u ekonomskom smislu. Jedino što ova vlast izvozi su ljudi koji nepovratno odlaze. Mi smo prošle godine imali 300 miliona evra stranih investicija, a Srbija 3,7 milijardi evra. Кada ih pitate šta za BiH ne valja u “Malom šengenu”, ne znaju odgovoriti, ali eto oni ne bi. Zato je BiH najsiromašnija u Evropi, i zato je postala geto iz kojeg ljudi bježe’’, zaključuje Nešić.

  • Bošnjačka politika punih 18 godina zloupotrebljava komemoracije u Potočarima: Više ne kriju da sahranjuju lažne žrtve zločina

    Bošnjačka politika punih 18 godina zloupotrebljava komemoracije u Potočarima: Više ne kriju da sahranjuju lažne žrtve zločina

    Bošnjački politički zvaničnici poslije punih 18 godina od prve komemoracije u Srebrenici ne samo da više ne kriju da manipulišu žrtvama, već otvoreno priznaju da na mezarju u Potočarima počivaju oni kojima tamo ni po kojem osnovu nije mjesto.

    Oni se koriste bezočnim manipulacijama sa ciljem da u Potočarima sahrane što više posmrtnih ostataka i prikažu ih kao “žrtve genocida”, iako mnogi od njih nisu ubijeni, niti su žrtve bilo kakvog zločina. I sam Haški tribunal je kolone pripadnika tzv. Armije BiH koji su u julu 1995. godine napustili Srebrenicu i zaputili se prema Tuzli označio kao legitimne vojne mete, ali posmrtni ostaci onih koji su sa puškom u ruci poginuli u borbama sa srpskim snagama, čak i oni koji su izvršili samoubistvo ili ubijeni u međusobnim obračunima, godinama unazad se prikazuju kao “žrtve genocida”. Posljednji primjer koji najbolje pokazuje o kakvoj manipulaciji se radi i otkriva da se u Potočarima sahranjuju i oni koji su izgubili život tako što su zalutali u minsko polje jeste primjer najmlađe žrtve sahranjene 11. jula ove godine Azmira Osmanovića, koji je u julu 1995. godine kada je izgubio život imao 16 godina.

    Međutim, njegov rođeni brat Azir koji radi kao kustos u Memorijalnom centru Potočari medijima je otvoreno rekao da je Azmir izgubio život kada je zalutao u minsko polje, što direktno pokazuje da bošnjačka politika otvoreno manipuliše žrtvama.

    • Brat Azmir se kod prve zasjede na Kameničkom brdu izgubio od oca, lutao je po šumama s grupom dječaka koji su s njim išli u srednju školu. Mislili su da idu prema Tuzli, a u stvari su se vratili nazad, upali u minsko polje i moj brat je tu poginuo, u mjestu Poljanci blizu sela Šušnjari – rekao je Azir.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske general Milomir Savčić kaže da ne želi da umanjuje tragediju i omalovažava izgubljeni mladi život, ističući da to rade upravo oni koji manipulišu njegovim posmrtnim ostacima.

    • Srpska strana ne spori da je u Srebrenici počinjen i zločin, ali moraju se odvojiti poginuli od ubijenih. Haški tribunal je vojnu kolonu pripadnika 28. divizije označio kao legitimnu vojnu metu, a oficiri i vojnici te divizije su poslije proboja prema Tuzli svojim organima vojne bezbjednosti davali izjave u kojima su rekli da je to bio proboj, odnosno borbena radnja koju su preduzeli kako bi se probili prema Tuzli. Dakle, oni koji su stradali na taj način se ni na koji način ne mogu tretirati kao žrtve zločina – kaže Savčić.

    Prema njegovim riječima, jedan od dokaza za to je odluka Haškog tribunala da iz optužnice protiv generala Ratka Mladića izbaci dio o stradanju pripadnika tzv. Armije BiH na lokaciji Cerska dolina.

    • Hag je ustanovio da je tamo došlo do međusobnog sukoba pripadnika 28. divizije i taj dio je izbačen iz optužnice. Nažalost, to nije spriječilo bošnjačku stranu da one koji su nepobitno stradali na tom mjestu sahranjuju u Potočarima – kaže Savčić.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da su se Bošnjaci pogubili u svojim manipulacijama.

    • Problem je što kompletna bošnjačka politika počiva na gajenju kulta žrtve i priči o genocidu u Srebrenici. Kada iznesemo dokaze koji pobijaju njihove lažne tvrdnje, oni se ili prave nevješti ili počnu da galame o zabrani negiranja genocida zanemarujući argumente i činjenice. Ali poseban problem je što su se oni u svojim manipulacijama pogubili do te mjere da sami sebi lažima skaču u stomak – kaže Kojić.

    Kravica

    Prema ratnom dnevniku, Aziz Osmanović, otac Azmira Osmanovića koji je sahranjen 11. jula ove godine u Potočarima, bio je na Božić 1993. godine učesnik napada na srpsko selo Kravica u kojem je ubijeno 49 srpskih vojnika i civila.

    • Aziz Osmanović u napadu je učestvovao kao komandir odjeljenja 3. čete 2. bataljona Ljeskovik tzv. Armije BiH – navodi se u ratnom dnevniku.

  • “Bespotrebna histerija protiv Milanovića” Dodik tvrdi da Bošnjacima ne odgovara niko ko ne podržava unitarnu BiH

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da histerija i teške riječi upućene ovih dana na račun predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je boravio u posjeti BiH, pokazuju da bošnjačko političko Sarajevo ne može da nađe zajednički jezik ni sa kim ko slijepo ne podržava njihove stavove o unitarnoj BiH.

    Način i rječnik kojim se obraćaju predsjedniku susjedne države govori da Bošnjacima nije stalo ni do mira u kući, ni do mira u regionu, jer da jeste uvažili bi činjenicu da je Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske, a da su u BiH jedan od tri konstitutivna naroda Hrvati, istakao je Dodik u izjavi reagujući na hajku i histeriju protiv predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

    Dodik je rekao da predsjednik Hrvatske nije uvrijedio nikoga u BiH ko želi da govori činjenicama, te da je iznosio stavove sa kojima neko može biti saglasan ili ne, ali niko nema pravo da o šefu jedne države, pri tom susjedne, koristi takve kvalifikacije.

    – Nažalost, bošnjački političari istu netrpeljivost, da ne upotrijebim neku težu riječ, pokazuju i prema Srbiji, iako u BiH živi više od milion Srba, pa se postavlja pitanje o kom zajedničkom životu oni govore kada odu u inostranstvo, kada nisu u stanju da žive ni sa druga dva naroda u BiH, niti prva dva susjeda – rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

  • Izetbegović: Milanović pokazuje nepotrebnu bahatost

    Izetbegović: Milanović pokazuje nepotrebnu bahatost

    Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović je, komentarišući posjetu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića BiH i generalno njegove istupe tokom posjete, ocijenio da Milanović pokazuju nepotrebnu bahatost i nedovoljan respekt prema državi Bosni i Hercegovini.

    “Jedna neobična i nepotrebna bahatost i pokazivanje nedovoljnog respekta prema Bosni i Hercegovini, prema institucijama koje predstavljaju BiH, prema glavnom gradu BiH i prema bošnjačkom narodu koja može samo dalje nanositi štetu. Nažalost, uporno se nanosi šteta od hrvatskih predstavnika već godinama i decenijama. U jednom momentu je izgledalo da će biti bolje, ali posljednjih godina ponovo stvari nisu dobre. Dakle, može se samo nastaviti nanositi šteta u odnosima BiH, interesima BiH, ugledu predsjednika Hrvatske”, izjavio je Bakir Izetbegović.

    Naveo je da je “ta politika koja dugo traje i koja istrajava na tim nekim pokušajima dominacije i arogancije, koja nedovoljno poštuje BiH i koja nedovoljno poštuje Bošnjake u BiH, nanijela najveću štetu hrvatskom korpusu u BiH”.

    “Kada pogledate stanje tog naroda od prije 30-ak, zatim prije 10, 20 godina, uporno se degradira pozicija tog naroda kroz jedan odnos, meni neshvatljiv, od strane predstavnika Hrvatske”, dodao je Izetbegović.

  • Radončić odgovorio Izetbegoviću: Ako laže koza, ne laže rog

    Radončić odgovorio Izetbegoviću: Ako laže koza, ne laže rog

    Lider Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić osvrnuo se na posljednji komentar predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, objavivši raniju Izetbegovićevu izjavu i komentar da ako laže koza, ne laže rog.

    “Prilikom današnjeg obraćanja novinarima, predsjednik SDA i jedini lider u Evropi koji svom narodu još nije nabavio niti jednu vakcinu, tobože se isčuđavao nad mojom i Konakovićevom izjavom da Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju birati svog člana Predsjedništva BiH. Umjesto polemike i ružnim kontekstom u koji je pokušao da stavi moju izjavu, objavljujem šta je zaboravni Izetbegović ne tako davno javno rekao. Ako koza laže, rog ne laže – stara je narodna izreka”, napisao je na Instagramu Radončić.
    Uz objavu išla je fotografija iz medija gdje Izetbegović 2017. gostine iznosi istu poruku.
    Izetbegović je kazao kako bi Radončić i Konaković trebali konkretno staviti na papir ono što govore.
    “S jedne strane daju takve izjave, a onda kada to treba staviti na papir, napraviti konkretan prijedlog, onda kažu da je to stvar HDZ i SDA. Dakle, očekujem da hrabro stave na papir ono što su zamislili i šta su otprilike rekli ovih dana, svoje stavove u vezi sa legitimnim predstavnicima u BiH. Mislim da to neće uraditi”, kazao je Izetbegović.

  • Interresorna grupa: Skratiti rok od raspisivanja izbora do objave rezultata

    Interresorna grupa: Skratiti rok od raspisivanja izbora do objave rezultata

    Članovi Interresorne radne grupe parlamenta BiH za izmjene Izbornog zakona saglasni su da je rok od raspisivanja izbora do objave izbornih rezultata predug i da ga treba skratiti.

    I u današnjem nastavku dvodnevnog zasjedanja članovi Interresorne radne grupe pokazali su da ne postoji konsenzus o ključnim pitanjima.

    Tokom rasprave konstatovano je da je glasanje putem pošte jedno od gorućih pitanja, ali je rasprava pokazala da o tome postoje različiti stavovi.

    Član Interresorne radne grupe Snježana Novaković Bursać rekla je da je nedopustivo da se mjesecima nakon izbora “otvaraju nekakve vreće i prevrću nekakvi rezultati”.

    “Postoje i dokazi da je proces glasanja poštom vrlo problematična stvar za ukupan izborni proces u BiH”, istakla je Bursaćeva.

    Ona je dodala da je SNSD spreman da o tome otvoreno razgovara.

    “Smatramo da je to segment izbornog procesa koji stvara najviše problema”, rekla je Bursaćeva, ističući da niko ne pominje ukidanje prava ljudima da glasaju, ali da to utiče na izborni rezultat i na implementaciju izbornih rezultata u sredinama gdje ne plaćaju porez, gdje ne žive i da se efekat izbora ne odražava na njihov život.

    Bursaćeva smatra da sigurno postoje modaliteti da se to biračko pravo ostvari u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

    “To u DKP mreži mogu ostvariti sedam dana prije izbora ili na dan izbora, jer ovo što nam se sad dešava definitivno otvara prostor za razne manipulacije. Ne smije se ograničiti pravo čovjeka, ali način konzumiranja tog prava mora biti uređen na neki bolji način”, naglasila je Bursaćeva.

    Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe Bariša Čolak rekao je da se mora postići visok stepen konsenzusa ukoliko se želi nešto promijeniti.

    “Činjenica je da sve ono što stiže u Centar za brojanje poslije održanih izbora dodatno opterećuje izborni proces”, kaže Čolak.

    On je istakao da bi bilo dobro da se ljudima omogući da glasaju, ali da ti glasovi dođu na vrijeme.

    “Bilo bi dobro da imamo izborne rezultate što prije. To je vrlo ozbiljno pitanje i o njemu se treba razgovarati”, smatra Čolak.

    Čolak je ocijenio da su rokovi koji su sada postavljeni predugi i da ih treba skratiti.

    Predsjedavajuća ove radne grupe Alma Čolo navela je da u ovom trenutku ne može reći da li ovo parlamentarno tijelo radi brzo ili sporo, ali da je diskutovano o mnogim pitanjima, da o nekim postoji konsenzus i da će se na kraju glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona.

    Čolo je ocijenila da postoji konsenzus o nekim tehničkim izmjenama, a da krupna politička pitanja zahtijevaju dodatni konsenzus.

    “Rok je pet mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora. Za zemlju kakva je BiH to je predug rok”, ocijenila je Čolo i istakla da taj rok treba skratiti.

    Govoreći o latentnom sukobu Interresorne radne grupe i Centralne izborne komisije (CIK), Čolo je rekla da je odluka parlamenta da ne uključi članove CIK-a.

    Ona je optužila SNSD i HDZ da nisu dali saglasnost da se pozovu članovi CIK-a u Interresornu radnu grupu.

    “Bilo bi bolje da su oni tu, jer oni su ti koji provode izbore, znaju presude sudova po konkretnim prigovorima, znaju najbolje preporuke međunarodnih institucija i oni su to ugradili u svoj prijedlog”, rekla je Čolo.

    Na prijedlog Damira Arnauta da Interresorna radna grupa od CIK-a zatraži mišljenje o skraćenju izbornih rokova, reagovao je Dževad Mahmutović (SDA) koji je rekao da Arnaut “konstanto podmeće klipove u rad Interresorne radne grupe”.

    Arnaut je odgovorio da se Mahmutović izražava na način na koji on ne želi da se spušta.

    Član Radne grupe Saša Magazinović rekao je da ne vidi razlog zbog čega se dižu tenzije kada je riječ o radu ove radne grupe i da je zadovoljan načinom na koji su tretirani njegovi amandmani.

    “Rokove je potrebno skratiti jer i u zemljama regiona i u inostranstvu to traje mnogo brže, ne samo priprema izbora nego i samo brojanje, saopštavanje rezultata, pravosnažnost. Kod nas je to mnogo sporije nego u drugim državama i treba primijeniti iskustva drugih”, smatra Magazinović.

    Govoreći o glasanju u inostranstvu, on je rekao da tu postoje dva pristupa i oni koji su nasilno protjerani iz BiH i oni koji su dobrovoljno otišli.

    “S razlogom se postavlja pitanje da li oni treba da odlučuju o izborima u opštini u kojoj ne žive”, naveo je Magazinović.

    On je konstatovao da je BiH komplikovana zemlja i da je teško spojiti ova dva razloga.

    “Za opciju sam da se ljudima omogući da glasaju za izbore u BiH zbog ovih prvih”, rekao je Magazinović i dodao da je potrebno da to biračko pravo ostvare kao i do sada.

    Za narednu sedmicu, 22. i 23. juli, najavljeno je dvodnevno zasjedanje Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, tokom kojeg će biti razmotreni prijedlozi za izmjene i dopune preostalih poglavlja Izbornog zakona BiH.

  • Popović: Ustavni sud BiH sračunato ruši Dejton i pravni sistem Srpske

    Popović: Ustavni sud BiH sračunato ruši Dejton i pravni sistem Srpske

    Odluka Ustavnog suda BiH, kojom se poništava ranija presuda Vrhovnog suda Republike Srpske o odbijanju zahtjeva litvanske Ukio banke da joj se prizna 155 miliona KM potraživanja od zvorničke Fabrike glinice Birač u stečaju, nedopustiva je i skandalozna, smatra šef Pravnog tima Fabrike glinice Birač u stečaju Vitomir Popović.

    Popović je ocijenio da takva odluka Ustavnog suda BiH predstavlja direktan udar na ustavno-pravni i ekonomski poredak Republike Srpske, te da zahtijeva hitnu reakciju političkog vrha Srpske.

    • Mislim da je ova odluka Ustavnog suda BiH najveći udar na Dejtonski sporazum od njegovog stupanja na snagu 14. decembra 1995. godine. Ako se tome dodaju odluke Ustavnog suda BiH o perspektivnoj vojnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu, šumama, vodama Republike Srpske itd, jasno je da se Ustavni sud BiH više bavi politikom, nego što treba da se bavi pravom – rekao je Popović.

    Prema njegovim riječima, takav udar na Ustav i na Dejtonsku strukturu BiH nisu imali ni visoki predstavnici od Pedi Ešdauna, pa na ovamo, jer nisu ulazili u neke detalje – dakle, najveći udar na Dejton.

    Popović je naglasio da je, kao sudija Ustavnog suda BiH u prvom sazivu i kao dugogodišnji univerzitetski profesor, ostao na određen način zbunjen činjenicom da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan okvira svojih nadležnosti utvrđenim Ustavom BiH koji predstavlja Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle međunarodnog ugovora, praktično ušao u ono što ne spada u njegovu nadležnost.

    • Pravni sistem u BiH je uspostavljen tako što je pravosuđe zaokruženo i na nivou Republike Srpske i na nivou FBiH, a najviši sud koji se bavi punom jurisdikcijom u Republici Srpskoj je Vrhovni sud Srpske. U skladu sa važećim zakonodavstvom samo ovi sudovi utvrđuju činjenice, provode dokaze, analiziraju i cijene te dokaze i, defakto, meritorno odlučuju o svakom od tih slučajeva, uključujući ovaj predmet koji je bio vezan za Ukio banku – rekao je Popović.

    On je istakao da je na ovakav način Ustavni sud BiH praktično zanemario sve ono na čemu se radilo proteklih osam godina, a to je da su skoro svi ugovori nastali samo za jedan dan, bez održane Skupštine A.D. Birač Zvornik, koja je bila nadređeni organ, da Specijalno tužilaštvo Republike Srpske još vodi istragu protiv određenog broja rukovodilaca iz sadašnjeg sistema Birača i Ukio banke, dodavši da je ovdje riječ o nizu tužbi koje su podnesene radi poništenja ovakvih ugovora.

    Popović je rekao da su, svakako, činjenice i dokaze cijenili i Okružni privredni sud u Bijeljini kao nadležni sud, zatim Viši privredni sud u Banjaluci, a nakon toga u trećem stepenu kroz reviziju i Vrhovni sud Republike Srpske.

    • Otići toliko daleko i kazati da svi ovi sudovi nisu dobro ocijenili dokaze je, najblaže rečeno, nešto što apsolutno dovodi u pitanje rad ovakvog Ustavnog suda BiH. Smatram da će nadležni koji se bave prije svega politikom u okviru Parlamentarne skupštine i institucija Republike Srpske morati da kažu kakav se želi Ustavni sud u BiH – rekao je Popović za Alumina info.

    Ističući da nije sporna činjenica da se Ustavni sud BiH bavi, između ostalog, apelacijom da preispituje da li su odluke sudova i Republike Srpske i FBiH u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i njenim protokolima, Popović smatra da Ustavni sud BiH ne može da ulazi u meritum, jer su jedini meritorni sudovi, u konkretnom slučaju, sudovi Republike Srpske.

    Akademik Popović naglašava da Ustavni sud BiH na veoma perfidan i opasan način izlazi izvan okvira svoje nadležnosti.

    • Ustavni sud BiH nema ta ovlašćenja, on nije ni bivši Savezni sud u nama zajedničkoj državi Jugoslaviji, a nije ni vrhovni sud BiH. Dakle, Ustavni sud BiH na jedan veoma perfidan i opasan način izlazi izvan okvira svoje nadležnosti. On je u konkretnom slučaju tvrdio da postoji povreda prava na pravičan pristup sudu u skladu sa evropskom konvencijom, što apsolutno nije tačno – rekao je Popović.

    Popović smatra da su u konkretnom slučaju sva pravna sredstva u skladu sa domaćom jurisdikcijom iscrpljena, presude su donesene i u prvom i u drugom i u trećem stepenu i da su činjenice utvrđivane u svim ovim postupcima, dokazi cijenjeni onako kako je to moguće da se cijene, što znači da sudije, koje sude, cijene te dokaze, a ne sudije Ustavnog suda BiH.

    Komentarišući sudije koje su učestvovali u donošenju ovakve odluke, Popović naglašava da je sastav Vrhovnog suda Republike Srpske na mnogo višem nivou, nego što je slučaj sa sudijama Ustavnog suda BiH.

    • Uz dužno poštovanje, sastav Vrhovnog suda Republike Srpske je na mnogo višem nivou nego što je Ustavni sud BiH. Ako pogledate biografije, vidjećete da skoro niko od sudija Ustavnog suda BiH nije bio sudija ni osnovnog suda, nije se bavio ni smetanjem posjeda, ni razvodom braka, a kamo li sporovima od nekoliko stotina miliona KM, koji spadaju u najteže sporove i koji su proistekli iz najtežih krivičnih djela – smatra Popović.

    Prema njegovim riječima, legalizovati na ovakav način nešto što nije u skladu sa Ustavom BiH znači izaći izvan kruga svojih ovlašćenja, izvan svoje nadležnosti i ako se tome doda čitav niz drugih odluka, uključujući ovu sa Ukio bankom, i ranije pomenute odluke o vojnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu itd, Ustavni sud BiH sračunato ide u pravcu rušenja Dejtonskog i, naravno, pravnog sistema Republike Srpske.

    • Odluke Ustavnog suda BiH u posljednje vrijeme, pogotovo ova koja se tiče Ukio banke, ruši kompletan pravni poredak Republike Srpske, minimizuje rad sudova u Srpskoj i nameće se kao nekakav vrhovni sud BiH. Meni je žao što sudije iz Republike Srpske učestvuju u radu tog suda, dajući mu time legalitet – rekao je Popović.

    Naglašavajući da Republika Srpska ne treba da da saglasnost na ovakav rad Ustavnog suda BiH, Popović je naglasio da se pravila Ustavnog suda BiH jednostavno mogu protumačiti da ulaze u čitav niz nadležnosti koje nisu predviđene Ustavom BiH, dok nema nijedan organ u BiH koji može da kaže da pravila Ustavnog suda nisu u skladu sa Ustavom BiH.

    Popović smatra da je činjenica da Ustavni sud BiH zanemaruje postojanje Dejtonskog sporazuma, kao međunarodnog ugovora koji jednostavno ne može da bude cijenjen od ovakvog Ustavnog suda kako on to čini.

    • Aneks četiri Opšteg okvirnog sporazma je praktično međunarodni ugovor. To je Ustav BiH i Ustvni sud BiH ima zadatak da štiti Ustav BiH, da poštuje strukturu države onakve kakva je uspostavljena u Dejtonu, da vodi računa o tome da se ona sastoji ili da je čine Republika Srpska i FBiH, sa Brčko distriktom, kao posebnom jedinicom lokalne samouprave, i Ustavni sud BiH ne može da nameće rješenja koja izlaze izvan onog što predstavlja pravni poredak BiH – smatra akademik Popović.

    Govoreći o daljim koracima, Popović je poručio da će Pravni tim Fabrike glinice Birač u stečaju tražiti preispitivanje ovakve odluke Ustavnog suda BiH, s obzirom na to da ona nije zasnovana ni na Ustavu BiH ni na Zakonu, ali da to u mnogome zavisi i od mehanizama kojima će pristupiti Vrhovni sud Republike Srpske.

  • Stevandić: Slika srpskog karaktera danas se ogleda u liku Vučića

    Stevandić: Slika srpskog karaktera danas se ogleda u liku Vučića

    Gostujući jutros u emisiji “Novo jutro” na Pink televiziji, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, izjavio je da je neophodno očuvati srpski identitet, pogotovo u ova teška vremena, koja će se neminovno promjeniti.

    Slika srpskog karaktera danas se ogleda u liku predsjednika Vučića, koji je uprkos mnogobrojnim napadima na njega, pomogao u skoro sve i jednoj opštini Bosne i Hercegovine, te je učinio više za srpski narod u BiH od sve i jednog predsjednika do sad – istakao je Stevandić.

    On je dodao da je srpski karakter i identitet na ponos, a ne provokacija drugima, jer “upravo je predsjednik Vučić pomagao opštine u BiH bez obzira na narode koji su tu živjeli”.

    Stevandić ističe da srpski narod nije malen, a srpska kultura prevazilazi mnoge stereotipe, i prepoznatljiv je apsolutno svuda, od Zvečana i Nikole Tesle pa sve do Novaka Đokovića.

    Osvrnuvši se na izjave Branimira Glavaša, Stevandić je rekao da je samo odraz srpskog identiteta u tome što ni jedan srpski general i vojnik ne bi rekao tako nešto, te da se nada sa više neće nikad ni biti prilike da se tako nešto kaže.

    – Snaga srpskog identiteta i karaktera oslikava se u mnogobrojnim napadima na Srbe, jer mnogima smeta jaka srpska država – poručio je Stevandić.

  • Milanović sumnjičav: Pitanje je da li Kristijan Šmit dolazi u BiH

    Milanović sumnjičav: Pitanje je da li Kristijan Šmit dolazi u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je dolazak novoimenovanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita i rekao je da je pitanje da li dolazi.

    “Ja bih volio da dođe, pitanje je hoće li doći. Sad će ispasti da imam koordiniranu politiku sa Rusijom, Srbijom i Dodikom, nemam. Dakle, nemam komunikaciju s njima o toj temi, razgovaram o tome s ljudima u Hrvatskoj, ne u Srbiji, ne u Moskvi”, rekao je Milanović.

    Dodao je kako smatra da je funkcija viskokog predstavnika je pohabana i potrošena.

    “Ona više nikada neće imati autoritet koji je imala na početku”, rekao je Milanović u razgovoru za RTV Herceg-Bosne

  • “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    U BiH više nema visokog predstavnika, tako da ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za unutrašnju politiku Radovan Kovačević.

    Povodom prijedloga Valentina Incka da BiH donese zakon koji kažnjava negiranje genocida i glorifikovanje ratnih zločinaca, Kovačević je naveo da je Incko podnio ostavku koja je konstatovana u UN i da novi visoki predstavnik za BiH nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma u UN koji je jedini relevantan za izbor visokog predstavnika.

    – To znači da u BiH visoki predstavnik više ne postoji. U tom smislu ne postoji apsolutno niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon a da bi to na bilo koji način bilo relevantno – rekao je Kovačević za “Sputnjik”.


    On je istakao da Republika Srpska ni na koji način ne može više da prihvata i da toleriše kršenje Dejtona.

    – Mi duboko vjerujemo da je vrijeme nametanja bilo kakvih zakona ili rješenja u BiH prošlost, i da će izabrani politički predstavnici, koji nose odgovornost od građana u ovoj zemlji, preuzeti odgovornost za budućnost ove zemlje i da će u BiH postati relevantna samo ona rješenja i zakoni do kojih se dođe dogovorom – zaključuje Kovačević.