VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stanivuković smatra da Vlada mora pasti: Spreman sam da idem u zatvor ako informacije nisu tačne

    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, rekao je da je podnio prijavu u Tužilaštvu zbog nabavke medicinskog kiseonika za UKC RS i da je spreman da ide u zatvor i da se ne bavi politikom ako je slagao i ako to nije tačno.

    On je gostujući na TV Face rekao da je u petak predao dokumentaciju Okružnom tužilaštvu u Banjaluci, u vezi nabavke medicinskog kiseonika za potrebe UKC Republike Srpske, koji će taj slučaj, najvjerovatnije, proslijediti Specijalnom tužilaštvu.
    Stanivuković je kazao da je u tužilaštvu potpisao izjavu da je spreman da snosi odgovornost, pa čak i da ide u zatvor, ako se ispostavi da nisu tačne njegove informacije.
    “Ali, ako je ova afera tačna zahtjevam da ti ljudi idu u zatvor! Pozivam tužilaštvo da hitno reaguje. Želim da budem saslušan zajedno sa ljudima koje smatram krivim za ovu aferu. Zbog ovog treba da padne i Vlada”, kazao je Stanivuković, navodeći da direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Vlado Đajič i ministar zdravlja Alen Šeranić treba da podnesu ostavku ili da budu smijenjeni.

  • Stevandić: Međusobno prepucavanje ide na korist samo strankama iz Federacije

    Stevandić: Međusobno prepucavanje ide na korist samo strankama iz Federacije

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, smatra da međusobno optuživanje i besmislenino prepucavanje između političkih partija Republike Srpske idu u prilog međunarodnom intervencionizmu koji uporno traže Federalne političke partije i manji dio međunarodne zajednice.

    “Republika Srpska je samoodrživa, organizaciono i pravno dobro osmišljena struktura, i umjesto da to promovišemo i postavimo politiku ili ravnopravnost ili samostalnost, mi se satiremo u vlastitom dvorištu, zbog sujeta i ambicija, bilo zbog nezrelosti  ili nerazumjevanja ubrzanih istorijskih procesa, radimo na vlastitu štetu pogodujući onim koji nam otvoreno zagovaraju ukidanje” – izjavljuje Stevandić

    Gledajući trenutnu političku situaciju, Stevandić pita: “Kome odgovara da se međusobno potučemo?”

  • Stanivuković: Dodikove najave o otcjepljenju RS su pokušaj da se održi na političkoj sceni

    Stanivuković: Dodikove najave o otcjepljenju RS su pokušaj da se održi na političkoj sceni

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke, gostovao je sinoć u Centralnom dnevniku na Face TV-u. U razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem rekao je da se protiv njega bori najveća banda koja njegovim političkim egzistiranjem neće više postojati.

    • Pobijedit ću bandu. Već ih pobjeđujem. Moram izaći, jer oni neće da dođu u institucije. Neka me tuže, znaju da će izgubiti – naglasio je Stanivuković.

    Preko grada su, prema riječima Stanivukovića, platili istraživanje da vide kako stoji rejting SNSD-a.

    • Gdje god da pogledamo to je rod do roda, kum do kuma. Uvezani su kao svinjska crijeva. Poslao sam inspekciju za novoizgrađenu zgradu koja je urađena mimo regulacionog plana. Njihova je. Inspekcija mi je slagala izvještaj. Na imena Dodikovih kumova i porodice registrovana je 51 firma – rekao je Stanivuković.

    Naveo je da je otkrio da je na Kliničkom centru u Banjoj Luci uvezen tehnički i industrijski kisik umjesto medicinskog te dodao da je podnio prijavu u Tužilaštvu.

    • Ovo je ozbiljan kriminal i afera. Ako sam slagao i ako to nije tačno, spreman sam da idem u zatvor i da se ne bavim politikom. Ako je ova afera tačna, zahtijevam da ti ljudi idu u zatvor. Pozvao sam Tužilaštvo da hitno reagira jer ovo je najveći interes, ikada. Želim da budem saslušan zajedno s ljudima koje smatram krivim. Direktor kliničkog i ministar zdravlja trebaju podnijeti ostavku i treba pasti Vlada – kazao je, između ostalog, gradonačelnik Banje Luke tokom sinoćnjeg gostovanja na Face TV-u.

    Kada je riječ o otcjepljenju RS koje član Predsjedništva i lider SNSD-a najavljuje godinama, Stanivuković je rekao da je to njegov pokušaj da se održi na političkoj sceni.

    • Ako je 40 puta slagao, ne znam zašto ne bi 41 put pokušao. Ja vjerujem da u to niko ne vjeruje. Dodik je loš primjer i primjer kako ne treba raditi! Na primjeru Banje Luke sam pokazao da može drugačije – smatra Stanivuković.

    Odbacio je optužbe da je iskorištavao slučaj “Dragičević” u političke svrhe.

    • Pravda za Davida danas je na Trgu Krajine. Ja sam za to da se rasvijetli ubistvo – kazao je Stanivuković.

    Pogledajte kompletan razgovor Senada Hadžifejzovića s njim.

  • Dodik: Vratiti se slovu Dejtona

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je za RTRS da bi Narodna skupština Republike Srpske trebalo da poništi sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma, odnosno da povuče sve saglasnosti na odluke date ranije za nivo BiH i ukine njihovu primjenu.

    Već dugo vremena mislim da stvari moraju ići tako što ćemo u Narodnoj skupštini poništiti sve odluke i povući naše saglasnosti koje smo dali u prošlom vremenu, kao što je, recimo, saglasnost za vojsku i povući se iz te strukture, iz sporazuma o indirektnim porezima i povući se iz sporazuma o VSTS, jer vidimo šta rade gore. Takođe, treba poništiti postojanje SIPA na prostoru Republike Srpske, indirektnih poreza i svih tih institucija koje su nastale na tome – rekao je Dodik u intervjuu za RTRS.

    Dodik je istakao da se potrebno vratiti na slovo Dejtona, odnosno izvorni Dejtonski sporazum.

    Neophodno je, kaže, da Narodna skupština da rok Vladi od tri mjeseca da pripremi novo zakonodavstvo, da uspostavi službu indirektnih poreza Republike Srpske, Vojsku i VSTS Srpske, dodajući da je važno odbaciti nadležnosti Ustavnog suda, te sve zakone koje je visoki predstavnik ikada donio proglasiti nevažećim na prostoru Republike Srpske.

     Prihvatiti isključivo ono što piše u Dejtonu, to znači redukciju Savjeta ministara na tri ministarstva, predsjedavajući dva i da bude pomoćno tijelo Predsjedništva BiH i ništa više. Ukinuti primjenu zakona u Savjetu ministara na prostoru Republike Srpske i u nekom kondicionalu od par mjeseci izraditi novo zakonodavstvo na prostoru Srpske. Ukoliko to ne bude, treba ući u proglašenje nezavisnosti Republike Srpske na miran način – istakao je Dodik.

    Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH da šume ostaju u vlasništvu Republike Srpske dok se ne donese zakon na nivou BiH, Dodik je poručio da taj zakon nikada neće biti donijet na nivou BiH.

    – To je nešto što muslimani traže 20 godina. Kada smo razgovarali o imovini to je bio zahtjev, da se prvo na nivou BiH sva imovina tamo evidentira, a onda bi mi morali da čekamo njihovu blagonaklonost, pa da oni nešto kažu. To nije samo ta priča. To je urušavanje Ustava. To je urušavanje naših prava – istakao je Dodik.

    Dodik je istakao da nema nikakvog smisla uvažavati Ustavni sud BiH koji ovako presuđuje, koji mijenja čak i svoje ranije donesene odluke.

  • Nakon što je Komšić potvrdio novu kandidaturu za člana Predsjedništva: Hoće li dobiti podršku?

    Nakon što je Komšić potvrdio novu kandidaturu za člana Predsjedništva: Hoće li dobiti podršku?

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je, nakon sinoćnjeg govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjanih nacija, da će se ponovo kandidovati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Komšić je ovo kazao na direktno pitanje novinarke Al Jazeere Balkans da li će se ponovo kandidovati.

    “Mislim da ovo nije ni vrijeme ni mjesto za takva pitanja, meni je sad najlakše da vam kažem da hoću. Ali, evo, da ne bude da bježim od odgovora, reći ću to: Hoću. Bit ću ponovo kandidat. Već sam to ranije nagovještavao”, rekao je Komšić.

    U izlaganju pred Generalnom skupštinom Komšić nije direktno govorio o Izbornom zakonu, jer je, kako je kazao, ova tema puno šira i ne može se na taj način ograničavati.

    “Pitanje je kakva će Bosna i Hercegovina biti, kakvo će bosanskohercegovačko društvo biti, da li će ostati u nekoj vrsti status quo situacije. Da li će ići unazad u smislu dominacije tog etničkog kriterija koji neki zovu konstitutivnost ili ćemo ići naprijed u smjeru države jednakih slobodnih pojedinaca, gdje ničiji identitet nije ugrožen. Svjedoci smo čak i ovdje, u ovoj kući iza mene, lobiranja koja vode u tom smjeru, koja predstavljaju najgrublje miješanje u unutrašnje odnose BiH. Nije to samo jedna kratkotrajna politička kriza, riječ je jednostavno o konceptualnom sukobu nekog starog i nekog novog svijeta. Svijeta koji treba da nam otvori vrata da živimo kao sav normalan svijet”, kazao je Komšić.

    Dodao je da je koncept konstitutivnosti prevaziđen te da se on sada ne samo pokušava zadržati, već i cementirati, a posve je izvjesno da će to biti jedna od osnovnih tema njegove buduće izborne kampanje.

    Međutim, da li će Komšić ponovo u Predsjedništvo BiH, zavisi od više faktora. Prije svega od Izbornog zakona i ishoda te vrste političkih pregovora i dogovora. Takođe, zavisi i od Komšićeve izborne taktike i da li će na istoj ili sličnoj retorici uspjeti privući glasove građana.

  • Bošnjacima sporan Zakon o zaštiti ćirilice

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske na današnjoj sjednici donio je Odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma.

    Klub Bošnjaka, kako je saopšteno, “smatra da je taj zakon suprotan odredbama ustava entiteta i države, u kojima je jasno definisano da su u BiH jednakopravna oba pisma, i ćirilica i latinica, kao i jezici bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda”.

    U saopštenju se dodaje da Klub Bošnjaka očekuje da će Ustavni sud Republike Srpske staviti van snage ovaj zakon. Ukoliko se to ne dogodi, kako dodaju, Klub Bošnjaka će podnijeti apelaciju za ocjenu ustanovsti Ustavnom sudu BiH.

    Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 15. septembra, na posebnoj sjednici, Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, po hitnom postupku.

    Kako je tada saopšteno, ovim zakonom uređuju se sistem zaštite, očuvanja i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

  • Autogol bošnjačkih političara nakon višegodišnjih opstrukcija: Blokadom strategije Vranja poslali u pritvor

    Višegodišnje opstrukcije bošnjačkih političara kada je riječ o Revidiranoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina na kraju su im se obile o glavu, jer da je na vrijeme počela njena primjena bivši visoki funkcioner Federalne uprave policije (FUP) Edin Vranj bi odgovarao pred pravosuđem u BiH, gdje zločini nad Srbima uglavnom prolaze nekažnjeno.

    Tvrde to naši sagovornici ističući da bi Vranj, koji je uhapšen prije desetak dana u Srbiji zbog optužbi za ratne zločine nad Srbima u Goraždu i nalazi se u pritvoru u Beogradu, već bio procesuiran od strane pravosudnih institucija u BiH da politički funkcioneri iz Sarajeva godinama ne biraju sredstva da onemoguće ili bar što duže odgode kažnjavanje zločine nad Srbima.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da je Vranj samo jedan u nizu visokih bošnjačkih oficira i političkih funkcionera koji treba da se nađu pred licem pravde kada počne primjena strategije.

    Podsjećamo, Kojić je predložen za člana Nadzornog tijela za praćenje primjene strategije, ali bošnjački funkcioneri u Savjetu ministara BiH koji su godinama kočili usvajanje Strategije sada se protive njegovom imenovanju za člana Nadzornog tijela, zbog čega još nije počela njena primjena.

    • Prema strategiji koja je usvojena sa više od dvije godine zakašnjenja, prioritet za rješavanje imaju predmeti u kojima su za ratne zločine osumnjičeni visoki vojni, policijski ili politički funkcioneri, kakav je, između ostalog, i Edin Vranj. Dakle, da je strategija usvojena na vrijeme i da je počela njena primjena, Edin Vranj bi do sada bio procesuiran u BiH i predmet bi možda bio i okončan. U tom slučaju, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije koje je postupilo u skladu sa načelom univerzalne jurisdikcije koje kaže da svaka država, ako ima podatke da je osoba koja se nalazi na njenoj teritoriji počinila ratni zločin, ima pravo voditi istrage i suditi za to krivično djelo, ne bi imalo osnova da tereti Vranja – kaže Kojić. Prema njegovim riječima, to indirektno znači da je Edin Vranj žrtva upravo onih koji su sada verbalno stali u njegovu odbranu, odnosno istih onih koji su godinama kočili usvajanje, a sada koče primjenu Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina.

    Kojić dodaje da navodi iz tužilaštva da je donesena naredba o nesprovođenju istrage protiv Vranja ne znači da je predmet okončan i da se zbog novih dokaza ne može ponovo pokrenuti.

    Delegat Srba u Domu naroda i član zajedničke parlamentarne Komisije za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić (SNSD) kaže da sve što se dešava predstavlja tipičan primjer kako bošnjački političari opstruišu sve ono što im ne ide u korist. Ona ipak ističe da su se u ovom slučaju preigrali, dodajući da je narod davno osmislio poslovicu: “Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada”.

    • Bošnjački funkcioneri su godinama opstruisali usvajanje, a sada koče početak primjene Revidirane strategije, ali su se prevarili ako su zaista mislili da zločini nad Srbima mogu da ostanu nekažnjeni. Da to nisu radili, Vranj bi vjerovatno bio procesuiran u BiH, a s obzirom na praksu pravosudnih institucija na nivou BiH, pitanje je da li bi bio osuđen – kaže Majkićeva. Ona ističe da u tom slučaju ne bi bilo nikakvih trzavica u odnosima između BiH i Srbije, koje zbog hapšenja Vranja produkuju iz Sarajeva.

    Turkovićeva

    Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković poslije hapšenja Edina Vranja se upustila u njegovu odbranu i na svoju ruku uputila preporuku “svim državljanima BiH koji su na bilo koji način bili uključeni u odbranu BiH od 1992. do kraja 1995. godine da do daljeg ne putuju u Republiku Srbiju zbog rizika od hapšenja”.

    Turkovićeva je juče razgovarala sa advokaticama Edina Vranja Jesenkom Rešidović i Sabinom Hotom Ćatović. Tokom razgovora, saopšteno je iz MIP-a, istaknuta je neophodnost aktivnije uloge Tužilaštva BiH i primjene Protokola o saradnji sa tužilaštvom Srbije, koji je potpisan još 2013. godine.

  • Stevandić: Komšić slika i prilika svega neprimjerenog u BiH

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić ocijenio je da je odlazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na sjednicu Generalne skupštine UN bez odluke Predsjedništva BiH potpuni promašaj i za BiH i za region, te da je ovaj političar slika i prilika svega što je u BiH neprimjenjivo.
     
    Stevandić je u izjavi Srni rekao da je Komšić u obraćanju na Generalnoj skupštini u Njujorku lažno predstvljao interese hrvatskog naroda i da se lažno pozivao na građane, te je podsjetio da je izabran glasovima Bošnjaka.
     
    “Komšić je pokazao da nije predstavnik Hrvata u BiH.  On je izazvao /predsjednika Hrvatske Zorana/ Milanovića da na istom mjestu  kaže da predstavalja Hrvate u omjeru koji to Ustav Hrvatske propisuje”, rekao je Stevandić.
     
    On je ocijenio da je Komšić pokazao da ni sam ne poštuje ustavnu strukturu BiH, jer je negirao osnovna ustavna načela zastupanja konstitutivnih naroda i entiteta i govorio o građanskom principu koji je van Ustava BiH.
     
    “Komšić se trudi da svakim svojim odlaskom bilo gdje izazove lavinu negativnih rteagovanja   i vjerovatno je njegov osnovni cilj da dalje destabilizuje BiH, pokušavajući okriviti nekog drugog”, smatra Stevandić i dodaje da Komšić ne razumije da ono što ide poslije njegovih nastupa je najnegativnije upravo za građane BiH na koje se poziva.
     
    Stevandić je ocijenio da Komšić dodatno svađa i dijeli građane BiH i pokreće pitanje zaštite vitalnih nacionalnih nteresa svih naroda u BiH.
     
    On je rekao da je Komšić samo iskoristio formalno predstavljanje hrvatskog naroda, a protiv koga, kako je rekao, u suštini radi, a ne predstavlja ga.
     
    “On se tu isključuje, jer, objektivno, on ne pripada ni jednom od konstitutivnih naroda”, rekao je Stevandić.
     
    Stevandić je rekao da je bio očekivan Komšićev nastup kada je riječ o republici Srpskoj, te da tu inznenađenja nema.
     
    “Uspio je da stvori neki senzacionalistički privid i da okrivi, ne samo knstitutivne narode, nego je uspio da BiH ponovo suprostavi i regionalnim državama, sa Hrvatskom i Srbijom”, rekao je Stevandić.
     
    On je zaključio da je Komšićev odlazak u UN potpuni promašaj i za BiH i za region.
     
    “Komšić je sve ono što ne treba da se desi ni u regionu, ni u BiH. Ono što on radi je širenje nepovjernja, sukoba i ugrožavanje stabilnosti, ako unutar BiH, tako i odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, a vjerovatno će se to negativno odraziti i na odnose sa EU i drugim velikim zemljama”, kaže Stevandić.
     
    Komšić se danas obratio na Generalnoj sjednici UN bez odluke Predsjedništva i bez usaglašenog teksta govora. On je, između ostalog, ukazao da postoje nastojanja čiji je “konačni cilj raspad ili dezintegracija BiH i anektiranje dijelova njenih teritorija” od strane susjednih zemalja.
     
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je upozorio generlanog sekretara UN Antonija Guteresa da, zbog internih pravila i procedura, trenutno nema predstavnika iz BiH koji ima pravo i ovlaštenje dati izjavu pred bilo kojim međunarodnim tijelom ili forumom u ime BiH, uključujući i 76. zasjedanje Generalne skupštine UN.
     
    Srpski član Predsjedništva je naglasio da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da neko u ime njih učestvuje na sjednici Generalne skupštine UN.

  • Stevandić: Nema blokade institucija, ovde se radi o borbi za osnovna ljudska prava

    Stevandić: Nema blokade institucija, ovde se radi o borbi za osnovna ljudska prava

    Govoreći za N1 televiziju, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić izjavio je da Željko Komšić ima jasne namjere kad je u pitanju njegovo obraćanje u UN, jer o tome nije obavijestio ostala dva člana predsjedništva, te je jasno da se ovde radi o incidentu, i da se kriza u BiH širi i van nje.

    “Gospodin Komšić je kratkovidan političar, on uopšte ne razumije šta se dešava poslije, tako su mnogi insistirali na “Inckovom zakonu” da se srbima nametne krivica, i sad smo u situaciji da država tri mjeseca ne funkcioniše” rekao je Stevandić, te je naglasio da se mora razmisliti kako će donesene odluke uticati i na politički i na društveni život u BiH, i da političari iz Srpske nikad nisu donosili ishitrene odluke jer su uvijek mislili na dan poslije.

    Stevandić je izjavio da političari iz Republike Srpske ne blokiraju institucije, već da se bore za osnovna prava i evropske vrijednosti, da zakone donose nadležni organi, a ne da se nameću sa strane, kao što je uradio Valentin Incko, i na taj način je stopirao mnoge procese u državi. Stevandić smatra da postoji mogućnost da se zajedno donese zakon koji će važiti za sve, bez da cilja određene narode, i da takav zakon može dovesti do pomirenja, za razliku od ovog.
    Stevandić je naglasio da je jedinstvo parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske i dalje čvrsto, da se sve odluke donose zajednički, da nema raskola, i da se šalje jasna poruka da BiH ne predstavlja želje Komšića, Džaferovića i Izetbegovića.

    Govoreći o ideji srpskog svjeta, Stevandić kaže da to nema nikakve veze s nekom idejom Velike Srbije, već je prvenstveno kulturološka fraza, koja se odnosi na očuvanju srpskog jezika, vjere i kulture, što je jedinstveno za srpski narod.

  • Konaković: DF i Željko Komšić su apsolutno u pravu, presuda “Ljubić” je provedena

    Konaković: DF i Željko Komšić su apsolutno u pravu, presuda “Ljubić” je provedena

    Povodom trenutnih političkih odnosa u BiH, različitih glasina i navoda o mogućim izmjenama Izbornog zakona, pritisku međunarodne zajednice i neusaglašenosti probosanskog bloka o krucijalnim pitanjima razgovarali smo s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom stranke Narod i pravda.

    Na početku razgovora Konakovića smo pitali da li smatra ispravnim usvojiti promjene Izbornog zakona, dio koji se odnosi na biranja članova Predsjedništva BiH bez da se izvrše promjene koje se tiču ovlasti Doma naroda.

    “Ta dva pitanja jesu povezana, ali Čović ne nudi adekvatna rješenja za oba, ali ništa od toga ne trebamo razmatrati prije nego što se izmjeni Ustav BiH i ne omogući ljudima koji nisu pripadnici etničkih skupina da se mogu kandidarat i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH na sve funkcije. Čini mi se da su sva ova druga rješenja, ne mogu reći čak ni polovična, nego su onako jednostrana, kako kome šta odgovara”, rekao je Konaković.

    O ovlastima Doma naroda

    Na pitanje da li bi prihvatio da ovlasti Doma naroda ostanu ista u slučaju da se prihvati koncet koji nudi HDZ-e, odnosno “legitimno predstavljanje” rekao je da odbija HDZ-ov prijedlog, da se favorizuju, isključivo teritorije pod kontrolom HDZ-a.

    “Dakle, to je za mene zaista jedna od najbrutalnijih stvari koje se mogu desiti. Protiv toga sam, tako da mi nekako zvuči nelogično, da idem korak dalje, da dajem odgovor na to pitanje. Šta ako se to desi? Dakle mislim da treba učiniti maksimum napora da se to ne desi. Evo možemo slobodno reći, mislim da su tu DF i Komšić, kada govore da se implementacija presude Ljubić, da je ona provedena…Apsolutno smatram da je implementacija presuda Ljubić izvršena. Zato što je parlament imao rok koji je istekao. CIK je raspodjelu mandata uradio na toj novoj formuli, u kojoj jeste po jedan iz svakog kantona”, rekao je Konaković.

    O građanskom i “polugrađanskom” konceptu

    Međutim, dodao je da se biranje članova Predsjedništva BiH ne zasniva na građanskom već polugrađanskom konceptu.

    “To je polugrađanski koncept, to nije građanski koncept. Zašto, dakle, mi kao građani u Federaciji možemo birati Hrvata ili Bošnjaka i ne možemo to zvati građanskim konceptom. Dakle to ne možemo zvati građanskim konceptom. U duhu toga, ova polovično građanska rješenja nisu građanska rješenja”, rekao je Konaković.

    U tom smislu obrazložio je zašto NiP želi uvesti četvrtog člana Predsjedništva BiH rekavši da bi se sva četiri člana birala u jednoj izbornoj jedinici na teritoriju cijele BiH.

    “Dakle, to je iskorak, nismo ostali na tome. Ali pazite, kad su nam se počeli javljati ljudi s argumentacijom. mi bi bili spremni čak i na sljedeću opciju, da se zadrži postojeći koncept, a da se taj četvrti građanski bira u jednoj izbornoj jednici na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Šta je ovdje suština? Ako postoji neko ko može ujutro obezbjediti građanski koncept, jednog člana Predsjedništva, ja ću se u tu stranku učlanit odmah i svoju ću ugasiti. Dakle, moramo se pomiriti s političkom realnošću koja znači da mi na sceni imamo dejtonsku uređenje BiH, imamo potpuno etničke koncepte u kojima građanskih nema. Nama je bitno da građanski koncept na bilo koji način uđe na scenu, pa evo i čak od ova naša četiri, naš prijedlog je, da ta četiri budu birana u jednoj izbornoj jedinici”, rekao je Konaković.

    Ističe ako bi i to bilo neprihvatljivo nudi prijedlog kojim se tri člana biraju kao i do sad, a građanski se bira na teritorij cijele Bosne i Hercegovine.

    “Tada bi smo mogli građanima dati pravo da biraju etnički ili građanski koncept. Tada bi zapravo, ono što mi govorimo kao svoju osnovnu tezu, našli mjeru građanskom i etničkom…Pošto pretpostavljamo da neće svoj etnički štap ispustiti iz ruke ni jedna ovaj poglavica, onda bi išli korak dalje, onda u narednom krugu dajte da barem ovaj bude”, dodao je Konaković.

    Defanziva bosanske strane

    Konakovića smo pitali smatra li da dijelovi međunarodne zajednice podržavaju HDZ-ove principe.

    “Moj dojam je da je argumentacija HDZ-a naglo oživjela, tačno je. Očigledno je da se u međunarodnoj zajednici dešava nešto što vjerovatno ide u prilog Čoviću. S Komšićem sam imao neke lične nesporazume, trudio sam se da moji stavovi ne budu lično vezani i govorio sam više puta o tome da je potpuno legalno i zakonito Komšić biran na ovu funkciju ali to nije fer. Tako sam ja formulisao, ono što oni zovu duhom Dejtona…Čini mi se da neki diplomatski krugovi uspijevaju nametnuti HDZ-ov koncept kao primaran. Zato smo mi ovih dana i pričali i galamili o segmentu izbora Doma naroda ni po koju cijenu”, naglasio je Konaković.

    Dodao je pak da se Komšić tokom svoja tri mandata trebao više približiti Hrvatima, što je, poručuje Konaković veliki propust.

    “Ne sumnjam ja u namjere DF-a da je to građanski pristup, ali naravno ima i činjenica da u ovom konceptu Komšić dolazi lakše do te pozicije. E sad zamislite ovaj naš prijedlog u kojem bi Komšić mogao kao Bosanac i Hercegovac bit ovaj četvrti član Predsjedništva. Vjerovatno bi bio jedan od favorita za tu poziciju, mogao bi bit biran na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, samo što bi time građanin koji daje njemu glasa ostavio taj etnički koncept”, rekao je Konaković.

    Postoji li crvena linija?

    Na pitanje ko snosi odgovornost za podijeljenost probanskih stranaka u trenutno najvećoj političkoj krizi od rata kazao je da to ne može biti samo njihova odgovornost.

    “Naravno da svi nosimo odgovornost za taj, kako bi rekao nesihronizovan nastup ili koncept s ove probosanske strane. S druge strane, evo Haris Silajdžić, kad je 2006. godine prvi put komentarisao ovu pojavu kandidature Komšića. Tad je rekao: ‘Ogadit ćete Hrvatima Bosnu i Hercegovinu’. Bio upravu ili ne, očigledno se Čović zakačio za taj jaki argument, u kom onda on i mobiliše glasačko tijelo, uzima dodatno pozicije…Druga stvar, šta možemo zvati probosanskom stranom? Dakle Izetbegović je trgujući državom obezbjedio sebi Vladu Kantona Sarajevo, doveo nas u potpuno nepovoljan položaj iz kojeg je sad teško izaći jer je činjenica da je ova probosanska strana u potpunoj defanzivi. Još mi se nešto čini, međunarodna zajednica je nametanjem izmjena Krivičnog zakona o negiranju genocida uradila jednu humanu stvar, jednu potpuno legalnu i Inzko je tu postupio ljudski ali mi se sad čini kao da je negdje bio neki dogovor, hajmo svima po nešto dat. Pa evo udovoljit ćemo ove tim nametanjem zakona pa ćemo Hrvatima dati njihovo. Vjerovatno Vučić negdje iza ima neki dogovor u kojem on koordinira sve procese”, rekao je Konaković.

    Za kraj smo predsjednika NiP-a pitali postoji li neka crvena linija ispod koje probosanske stranke neće ići, i zašto u tom smislu ne postoji nikakvo jedinstvo, koje za razliku od probosanskih stranaka, pokazuju različite opcije, kako u nama susjednoj zemlji tako i u BiH.

    “Unutar ovih probosanskih stranaka imate stranke koje su pozicionirane isljučivo etnički, poput SDA, imate stranke koje su isključivo građanske, poput ovih koje to kažu glasno, DF, SDP i Naša stranka, i imate nas koji smo zapravo sredina koja traži mjeru etničkom i građanskom. SDA nema ništa što je zvanično usvojeno u organima stranke u smislu prijedloga izmjene Izbornog zakona. SDA nema prijedlog. Slažem se s vama, s tim što prvo treba da čujemo stav SDA pa da se onda možda negdje i okupimo oko te teme i kažemo stop. Na ove stvari radi kompromisa i budućnosti države treba pristati, a ovdje je crvena linija na koju niko od nas ne pristaje i borićemo se na sve načine”, zaključio je Konaković.