VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik se oglasio o odluci Ustavnog suda o koncesijama

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da sudije Ustavnog suda BiH više rade na raspakivanju BiH nego sve politike u BiH i da je odluka o apelaciji 24 poslanika Parlamentarne skupštine BiH na koncesije za izgradnju hidrelektrana na Drini ujdurma protiv Republike Srpske.

    Veoma je jasno da su na prostoru Republike Srpske koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru sa entitetskom linijom date koncesije za izgradnju hiroelektrana – rekao je Dodik novinarima u Sarajevu povodom odluke Ustavnog suda BiH da apelaciju poslanika koja se odnosi na izgradnju hidroelektrana na Drini rješava Komisija za koncesije BiH.

    On je podsjetio da je Federacija BiH izdala više od 300 takvih koncesija i da ih niko nije sporio.

    Ja ih neću sporiti nikada jer to pripada Federaciji BiH, ali je odjednom napravljena trivijalna kamuflaža oko toga. Kakva Komisija za koncesije BiH da rješava sporove? – pitao je Dodik.

    Dodik je istakao da “to nigdje ne postoji”.

    – To nije zakonska obaveza, pa ne može biti ni ustavna. Nažalost, ovo što radi Ustavni sud i te navodne sudije više rade na raspakivanju BiH nego svi politički napori – rekao je Dodik.

    Ustavni sud BiH danas je u Sarajevu naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi sa dodjelom koncesija, saznaje Srna u Ustavnom sudu.

  • Mit o Evropi Gladni građani siti priča o putu u EU

    Mit o Evropi Gladni građani siti priča o putu u EU

    Koliko već godina unazad smo “svaki dan korak bliže” Evropskoj uniji? Tako bar političari pokušavaju da predstave, iako je stvarna slika nešto drugačija.

    Da vrijedno rade kada je u pitanju put BiH ka EU i ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vidi se, ali samo kada su sastančenja u pitanju. Najnoviji je sastanak člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u BiH Erikom Nelsonom. Na tom sastanku posebna pažnja je, kažu iz Predsjedništva, bila posvećena blokadama reformskih procesa i obavezama institucija kada je u pitanju realizacija pomenutih 14 prioriteta.

    O tim blokadama priča se već godinama, ali nikako da se deblokiraju. Sve je to zato što se ne poklapaju ocjene EU i BiH o tome koliko je toga urađeno na evropskom putu, smatra predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

    Reforme
    Tegeltija je podsjetio da je, kada je Savjet ministara formiran, rečeno da je za dobijanje kandidatskog statusa BiH potrebno usvajanje tri zakonska rješenja, od kojih su dva u parlamentarnoj proceduri, a treće je u proceduri usvajanja u Savjetu ministara.

    – Onog trenutka kada je bilo jasno da će BiH biti u stanju da ispuni ta tri uslova pojavila se priča da je za dobijanje kandidatskog statusa potrebno usvojiti izmjene Izborog zakona BiH – rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, BiH nije nikakav izuzetak ni u odnosu na Sjevernu Makedoniju niti Srbiju, koja je, prema većini kriterijuma, najuspješnija zemlja Balkana.


    – Postoji sedam do osam zemalja EU koji ne razmišljaju o mogućnosti proširenja EU u ovom trenutku. To stvara neku vrstu zasićenja i među građanima i ljudima koji vode politike na Zapadnom Balkanu. Time se gubi određeno povjerenje prema EU – naglasio je Tegeltija, sumirajući rezultate nedavnih sastanaka u Briselu.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je apelovao prema EU da mora da razumije kako je u redu da kažu da nisu spremni za proširenje u nekom vremenskom periodu.

    – S druge strane, mi smo spremni da radimo na reformama koje radimo i sada, kroz mnoga zakonska rješenja i na nivou entiteta i na nivou Savjeta ministara. Mi te reforme i promjene ne radimo zbog EU, već zbog građana BiH, zato što mislimo da možemo da bolje živimo, da imamo bolje puteve i mnogo čega drugog – istakao je Tegeltija.

    Licemjerna farsa
    Da je sve to “licemjerna farsa” smatraju u Transparensi Internešenelu BiH, gdje kažu da se ključni zakoni za jačanje vladavine prava, navedeni kao prioritetni uslovi u Mišljenju Evropske unije za sticanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU – Izborni zakon, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH, već duži vremenski period nalaze u proceduri.

    – Odsustvo stvarne namjere vlasti da suštinski unaprijedi zakonski okvir u navedenim oblastima potvrđuje činjenica da procedura usvajanja niti jednog od navedenih zakona ni nakon više od dvije godine od objavljivanja Mišljenja EK nije okončana – kažu u Transparensi Internešenalu.

    Umjesto usklađivanja zakonskog okvira u navedenim oblastima sa međunarodnim standardima i mišljenjima relevantnih tijela (Venecijanska komisija, ODIHR), u Transparensiju kažu da je pažnja vlasti fokusirana na nastojanja da se izigra suština međunarodnih standardna i dobrih praksi, zadovoljavanjem puke forme i borbom za uske stranačke interese.

    – Pri tome, manipulacija procedurama, opstrukcije, međusobne optužbe i ucjene ključnih političkih aktera, osim što uzrokuju nepotrebna odugovlačenja, urušavaju kredibilitet i povjerenje u sam proces. Rad Parlamentarne skupštine je praktično blokiran, a Savjet ministara i Ministarstvo pravde BiH su u funkciji opstrukcije procesa – navode u TI.

    Zemlja snova
    Zato u opoziciji Srpske tvrde da već godinama uzalud slušamo bajke kako smo skoro pa zemlja snova. Kako tvrdi predsjednik PDP Branislav Borenović, činjenica je i svi znamo da nije ispunjen nijedan prioritet iz Mišljenja Evropske komisije.

    On je naglasio da pandemija korona virusa jeste težak svjetski izazov, ali da ne smije biti izgovor. Slično apeluju i iz Transparensija.

    – Činjenica da je Parlamentarna skupština BiH od objavljivanja Mišljenja EK 2019. usvojila tek dva zakona (ne računajući devet zakona o izmjenama i dopunama i dva zakona o budžetu), te niti jedan koji se odnosi na prioritete iz Mišljenja, potvrđuje neophodnost promjene dosadašnjeg pristupa. U postojećoj atmosferi manipulacije reformskim procesima, koji se koriste za dodatno urušavanje zakonskog i institucionalnog okvira, te međusobnog vrijeđanja i optuživanja i, čak, poziva na fizičke obračune, što je najvidljivije iz dosadašnjeg rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, teško je očekivati konstruktivan napredak – zaključili su u TI.

  • Jelena Trivić poručuje da osuđuje blaćenje Vukanovića

    Jelena Trivić poručuje da osuđuje blaćenje Vukanovića

    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić ograđuje se od stavova koje je Gradski odbor PDP u Trebinju uputio narodnom poslaniku Nebojši Vukanoviću, putem saopštenja.

    Ograđujem se od stavova iznesenih o narodnom poslaniku Nebojši Vukanoviću. Jako nisko, uvredljivo, neprimjereno. Saopštenje je potpisano ispred Gradskog odbora PDP Trebinje, ali iza njega sigurno ne stoji niko od naših ključnih ljudi u Trebinju, kao ni vrh PDP – napisala je Trivićeva na svojoj službenoj Fejsbuk stranici.

    Ona dodaje da unutarstranačke stvari treba riješiti na organima partije.

    – Mislim na status Gradskog odbora PDP Trebinje, i to što prije, ali ovakav govor mržnje, brutalnost i blaćenje Vukana moram osuditi i jasno naglasiti da se radi o ličnom stavu pojedinaca ili bolje rečeno, pojedinca – kazala je Trivićeva.

    Podsjećamo da je ranije kao odgovor Vukanoviću na tvrdnje da je predsjednik Gradskog odbora PDP u Trebinju Slavko Vučurević postao saveznik ljudi iz vlasti, stiglo saopštenje GO PDP Trebinje u kojem je navedeno da “naručeni kandidat SNSD za gradonačelnika Trebinja, Nebojša Vukanović, već devet godina ne može da podnese poraz koji je doživio na izborima 2012. godine.

    – Tada je gospodin Vukanović ostao ispod tabana našeg tadašnjeg kandidata, Slavka Vučurevića i PDP. Nakon debakla na pomenutim izborima, razumljivi su napadi Nebojše Vukanovića, međutim, svi smo svjedoci neuspjeha njegove stranke „Za pravdu i red“, nakon čega, „sevapom SDS“ postaje narodni poslanik. Znamo za namjere gospodina Vukanovića da pokušajem razbijanja gradskog odbora PDP ponovo pokuša doći do mandata narodnog poslanika – navodi se između ostalog u saopštenju gradskog odbora PDP Trebinje.

  • “Prošlo je vrijeme nametanja rješenja u BiH” Cvijanovićeva poručila da način na koji se imenuju visoki predstavnici nije propisan dejtonskom procedurom

    “Prošlo je vrijeme nametanja rješenja u BiH” Cvijanovićeva poručila da način na koji se imenuju visoki predstavnici nije propisan dejtonskom procedurom

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da način na koji se imenuju visoki predstavnici nije propisan dejtonskom procedurom, što je Srpska i osporila, te naglasila da je prošlo vrijeme nametanja rješenja u BiH.

    Ako je nešto propisano, zašto vi očekujete od nas da se pridržavamo, a vi to ne činite samo zbog toga što djelujete na međunarodnoj sceni. Imate more fabrikacija, netačnih izvještaja koje je plasirao i dosadašnji visoki predstavnik i oni prije njega jer su htjeli smišljeno da sakriju prave probleme, a da kao probleme ističu svakoga ko ne misli da država treba da bude centralizovana – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da se tu krije bošnjačka agenda koja znači centralizaciju u kojoj će neko biti dominantan, a to je bošnjački narod.

    – Oni će tu centralizaciju iskoristiti da ta dominacija, koja bi bila etnička, postane kao građanska – navela je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Republike je naglasila da je u BiH bila još jedna fabrikacija, ona u vezi sa popisom stanovništva iz 2013. godine do kojeg je trebalo dugo da se dođe, a još duže da se stigne do rezultata.

    – Upravo zbog tih podmetanja i lažiranja izmišljen je jedan broj stanovnika BiH, blizu 200.000 ljudi koji nisu trebali da budu popisani i oni su prevagnuli da neko može da priča kako je neki narod dominantan u odnosu na druge – rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

    Ona je naglasila da je sve ovo laž i da Republika Srpska ne želi da živi u tome, već u ustavnom realitetu, da se dogovaraju i mijenjaju stvari i da postoji saglasnost.

    Prema njenim riječima, novi visoki predstavnik dolazi u veoma nepovoljnom političkom momentu i za međunarodno predstavljanje i za neko interno funkcionisanje u BiH.

    – Dok god nemate dijalog nemate ni suštinsko opredjeljenje i političku volju da rješavate stvari i onda vam još dođe visoki predstavnik. NJegova uloga je da nešto nametne, ali su prošla vremena kada se to moglo – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je ocijenila da vidi šansu u prijedlogu Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN da budu ukinuta bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, te naglašava da bi to moglo biti spasavanje bar nekog kredibiliteta stranog faktora u BiH.

    Ukoliko bi bila usvojena rusko-kineska rezolucija u Savjetu bezbjednosti UN, istakla je Cvijanovićeva, to bi značilo da se stvari vraćaju u neko očekivano dobro stanje.

    – Način na koji dolazi ovaj visoki predstavnik je pogrešan. S druge strane, svjesni smo da je on dejtonska kategorija i tu nema dileme, ali Dejton nije rekao da oni mogu mijenjati Ustav, nametati ustavna rješenja, sankcionisati ljude i ostaviti ih bez osnovnih prava. Oduzme im se radni angažman, dokumenta i oni su nepostojeći i poslije svega nisu imali pravo da se obrate ijednom sudu -, istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva smatra da novi visoki predstavnik može samo da se vrati u svoj mandat i da radi što mu on propisuje, a ne da nameće rješenja.

    Prema njenim riječima, bošnjačke političke partije “navijaju” za novog visokog predstavnika Kristijana Šmita što njemu predstavlja ogroman problem jer ga propagira samo jedna strana u BiH.

    Prema njenim riječima, suština demokratije je da možete biti pozvani na odgovornost, da vas neko bira i uskrati povjerenje ako nešto niste dobro uradili.

    Ona smatra de je politički veoma pogrešno što lider SDA Bakir Izetbegović i ta stranka imaju otpor prema razgovoru.

    Cvijanovićeva je dodala da je politički pogrešno i ono što radi opozicija, koja dobija pozive na određene događaje, da iskažu svoje mišljenje, ali se oni “isključe” umjesto da u institucijama kažu šta nude.

    Govoreći o rezolucijama o Srebrenici koje su usvojili parlamenti u Podgorici i Prištini, te ignorisanju srpskih žrtava i stereotipima koji vladaju o Srbima, ona je istakla da proces pomirenja u BiH koči tretman stradalnika i nejednak odnos prema žrtvama u prethodnom ratu od međunarodne zajednice i nametnute agende koja su došle od bošnjačke politike.

    Cvijanovićeva ističe da su problem i međunarodni i domaći sudovi pred kojima se mnogi oslobađaju krivice, dok Srbi dobijaju ogromne kazne.

    Negiranje Dodikove apelacije u Ustavnom sudu primjer nejednakog tretmana
    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je negiranje apelacije, koju je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik podnio Ustavnom sudu BiH u vezi sa izmjenama Zakona o zastavi BiH, jedan od brojnih primjera nejednakog tretmana.

    Cvijanovićeva je rekla da je ništa ne iznenađuje u okviru BiH i da ne voli što tako razmišlja, pojasnivši da je Republika Srpska imala toliko loših primjera iz iskustva da bi imala neka očekivanja koja može imati samo ako se sjedne i razgovara.

    – Oni sebi zadaju kategorije koje su navodno zaštićene da se time štiti BiH i u skladu sa tim donose odluke. Kada donesu odluku koja je brutalno neprihvatljiva, onda se od nas očekuje da prihvatimo, valjda očekujući da će narodu dosaditi da se usprotivi onom što je nepravda. Pa neće nam dosaditi – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je u BiH bitan dijalog, kojeg nema, dodajući da ništa nije realizovano što je do sada dogovoreno.

    Cvijanovićeva je kao primjer navela da se dugo razgovara o Izbornom zakonu kao o nečemu što je Ustav zadao kao obavezu da se obezbijedi ravnopravnost, te da se o tome priča samo kao da je to ideja, a ne nešto što je propisano.

    Ona je rekla za Radio Republike Srpske da se zalagala za saradnju sa drugim entitetom i da je kao premijer Srpske dosta razgovarala sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, koji se u tome pokazao kooperativan.

    Cvijanovićeva je dodala da je mnogo razgovarano o zajedničkim projektima, te da se zajednički nastupalo prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci, kao i da se radilo na usaglašavanju neophodnih propisa.

    Ona je istakla da u posljednje vrijeme ne vidi takvu saradnju, obrazloživši da je u situaciji kada su zatrovani odnosi teško očekivati da predsjednici vlada imaju neku odličnu komunikaciju.

    Cvijanovićeva smatra da je dijalog pravi put za pronalaženje rješenja problema u BiH, te da je besmisleno da se u zemlji koja je opterećena brojnim problemima i nerazumijevanjima bilo ko isključuje iz toga.

    Ona je istakla da je obaveza svih da učine napore da se uspostavi dijalog, kako bi se stvari dovele u red i obezbijedila bolja budućnost građanima.

    – Bošnjačke političke partije slijepo brane BiH kao državu i zaklinju se u nju, mada svi znamo da je ona i klimava i nefunkcionalna, te da je nedobronamjerna prema svojim građanima. Ne žele da razgovaraju, očekujući vjerovatno da će tu uvijek biti stranci koji će omogućiti opstajanje takve države i da će biti tutori kojima ćemo se obraćati, a oni nam govoriti šta da radimo – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je stav Republike Srpske sasvim drugačiji, te da stranci treba da budu tu da pomognu u prevazilaženju određenih problema, a ne kao neko ko kreira ili nameće rješenja.

    – Zamislite samo reakcije stranog faktora i bošnjačkih političara – ne možemo mi sa njima da pričamo o mirnom razlazu. Kad se priča, onda se može pričati o svemu, a nijedan skupštinski zaključak nije rekao da se priča o mirnom razlazu, nego o budućnosti – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su budućnost putevi, auto-putevi, energetska postrojenja, poljoprivreda, školovanje budućih generacija, te digitalizacija koja je dominantna tema u svakoj novoj zemlji, dodajući da ne zna zašto to u Sarajevu nije budućnost, kada u Srpskoj jeste.

    Cvijanovićeva smatra da je pravo vrijeme za uspostavljanje dijaloga, kao mehanizma da svi pokažu zrelost za pronalaženje rješenja i dogovora za mnogobrojne probleme koji opterećuju BiH.

    – Mislim da je put dijaloga uvijek pravi put, te da ne treba da se ustručavamo toga, jer naša spremnost da razgovaramo postoji – poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da je to pokazano kroz Inicijativu o uspostavljanju međuentitetskog dijaloga o budućnosti BiH, te da je formiran i pregovarački tim za uspostavljanje tog dijaloga.

    – Tim je formiran, ali on nije konačan i tu se mogu dodavati i druga imena. Poziv je bio upućen svim našim parlamentarnim partijama da imenuju svoje predstavnike, za koje smatraju da je važno da su dio tog tima – navela je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da su se vladajuće stranke odazvale tom pozivu i imenovale svoje predstavnike, dok su od opozicije dolazili različiti odgovori – da oni nisu podržali ni zaključke, te da ne misle da treba ići tim putem.

    – Poziv je upućen i relevantnim strankama u Federaciji i dobili smo pozitivan odgovor od predsjednika tog entiteta Marinka Čavare, kao i predstavnici hrvatskog naroda, koji su spremni za razgovor. Jer, mnoge od tih tema su i oni delegirali u proteklom periodu, kao što je uređenje izbornog zakonodavstva, ekonomski prioriteti, te da nađemo način da se svi u BiH osjećaju komotno i da mogu da dijele zajedničku budućnost -rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je kroz medije i razne dopise dobila informacije da su bošnjački predstavnici izrazili nespremnost da učestvuju u takvom dijalogu, te ocijenila da je ta matrica je već poznata.

    – To nas neće osujetiti u planovima da razgovaramo sa onima koji to žele. Vrijeme je ljetnih odmora, ali ćemo u međuvremenu napraviti operativni plan za razgovore sa onima koji to žele – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, svojstvo bošnjačkih predstavnika je da su skloni problematizovanju odnosa sa okruženjem, te osporavanju značajnih projekata sa susjednim zemljama, kao što su Srbija i Hrvatska.

    – Sa druge strane, mi želimo dobre odnose sa okruženjem, da nas uvažavaju i da se i ovdje radi, a ne samo da pričamo političku priču – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o izjavama predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, Cvijanovićeva je navela da je očekivano da on istakne probleme koje uoči i da brani prava Hrvata, odnosno postavku Ustava koji treba da bude poštovan.

    – Dobro je i da neko ko je članica EU ima svoj glas i može da kaže, jer je odavno zavladao metod ćutanja kao način funkcionisanja i u tome vidim korist – rekla je Cvijanovićeva.

  • Cvijanović: Dobro bi bilo objediniti funkcije predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH

    Cvijanović: Dobro bi bilo objediniti funkcije predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović (SNSD) smatra da bi bilo dobro da izmjenama Izbornog zakona bude objedinjena funkcija entitetskog predsjednika i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

    Kako je izjavila, riječ je o sjajnom konceptu direktnog institucionalnog predstavljanja Republike Srpske na nivou Bosne i Hercegovine.

    “Odnosno, to radimo preko ljudi direktno izabranih od ovdašnjih građana. Dakle, ovdje govorimo da institucija postaje automatski i institucija na nivou Bosne i Hercegovine”, rekla je Cvijanović za Radio Republike Srpske.

    Ocijenila je da time ne bi došlo ni do kakvog razvodnjavanja na unutrašnjem političkom planu, kako tvrdi opozicija.

    Cvijanović je navela da bi to značilo da Republika Srpska na pomenutom nivou ima nekoga ko učestvuje u svim važnim procesima kada je riječ o međunarodnom predstavljanju, vanjskoj, odbrambenoj politici i slično, čime se dodatno, kako je rekla, pozicionira glas Republike Srpske.

    “Ne mislim da bi se tu išta razvodnilo i da bismo izgubili. Problematično što vidim na tom planu jeste apsolutna jednakost u stavovima opozicije u Republici Srpskoj i bošnjačke politike koja to ne bi prihvatila jer zna da govorimo o direktnom učešću Republike Srpske preko svog izabranog predsjednika, ne člana Predsjedništva. Dakle, ne razumijem opoziciju u Republici Srpskoj koja to problematizuje ne razumijevajući situaciju”, istakla je Cvijanović.

    “Turković nije sposobna da kod kuće primi investicije, a kamoli da se nametne kao igrač u regiji”

    Smatra da je rad Vijeća ministara i njegovog prvog čovjeka Zorana Tegeltije (SNSD)kompleksan, ali da radi u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, iako su mu, kako je rekla, intervencijama sa strane pridodate razne funkcije.

    Cvijanović je mišljenja da postoji neozbiljnosti jer pojedinci, poput ministrice vanjskih poslova Bisere Turković (SDA), kako je navela, idu po svijetu i rade šta hoće, a u posljednje vrijeme, osim izgradnje hidroelektrane Buk Bijela, žele da problematizuju i gradnju aerodroma u Trebinju, gdje je investitor Srbija.

    Istakla je da na tom planu postoje “bolesna obrazloženja” da Srbija tim želi da uspostavi dominaciju u regionu, što pokazuje da ljude poput Turković ne zanima dobrobit građana.

    “Zašto onda Bosna i Hercegovina nije napravila neki projekat u regionu? Ona je nesposobna da kod kuće primi investicije, a kamoli da se nametne kao igrač u regiji. Nije ni posmatrač na tribinama, jer ovdje kod nas drugi igraju utakmicu. Dakle, ne znaju da posmatraju meč, a kamoli da ga odigraju. Bosna i Hercegovina nije sposobna ništa da uradi, a hoće samo nešto da zaustavlja potcjenjujući druge, iako je lošija”, poručila je je Cvijanović.

    Prema njenim riječima, takvi i slični potezi su “bolesni i ograničavajući za Bosnu i Hercegovinu”.

    “A naše je da radimo. Tegeltija radi svoj posao znajući ko ga je tamo izabrao i postupa prema Ustavu, ne igrajući nikakve igre i ne ulazeći u eksperimente koji su se pokazali kao neuspješni. Sve manje je povjerenja, dogovora, koordinacije i zajedničkog nastupa u Bosni i Hercegovini, iako bi taj nivo vlasti trebao da bude biti servis ostalim organima i entitetima”, naglasila je.

    “Niko se ne bavi time što i dalje postoji stara Federalna vlada”

    Ocijenila je da je simptomatično što već naredne godine slijede novi Opći izbori, a da se niko ne pozabavi time što i dalje postoji “stara” Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, za razliku od Republike Srpske koja je na vrijeme formirala svoje organe vlasti.

    Zadovoljna je radom Vlade Republike Srpske u teškim vremenima i izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa, ali da očekuje vidljiviji i izraženiji jasniji stav u javnosti pojedinih ministara koji vode vrlo važne resore.

  • Kovačević: Iz PDP se predstavljaju kao nevinašca, a bili su najgora vlast

    Kovačević: Iz PDP se predstavljaju kao nevinašca, a bili su najgora vlast

    Čovjek mora biti iskren i priznati da PDP i opozicja imaju jednu prednost, a to je da su na osnovu volje građana Republike Srpske već toliko dugo u opoziciji da se skoro više niko ne sjeća koliko su bili loša vlast, a bili su najgora vlast koju je moguće zamisliti, istakao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    Koliko god da se uporno i bezuspješno nude građanima, lažno se predstavljajući kao neka nevinašca kojim je potrebno dati priliku, ne smijemo zaboraviti da su upravo iz PDP-a došla dva vjerovatno najgora premijera u istoriji Republike Srpske – izjavio je Kovačević Srni.

    On je naglasio da su upravo u mandatima PDP-a bile ubjedljivo najniže plate i penzije u Republici Srpskoj, koje su bez obzira i na to konstantno, mjesecima kasnile.

    – Upravo u mandatima PDP-a Republika Srpska je imala i ubjedljivo najveći broj nezaposlenih i najmanji broj zaposlenih. Upravo je u mandatima PDP-a sve u Republici Srpskoj propadalo i sve se zatvaralo – podsjetio je Kovačević.

    On je rekao da bi bilo veoma zanimljivo čuti kako je moguće da se ljudi iz PDP-a ne zapitaju kakav uticaj na broj investicija u Republici Srpskoj ima činjenica da su baš oni predali fiskalni suverenitet iz Republike Srpske i prenijeli ga na nivou BiH, osnivajući Upravu za indirektno oporezivanje.

    Prema njegovim riječima, PDP je tada primat u finansiranju dao institucijama BiH, a Republici Srpskoj su ostavili samo mrvice koje su, kada se pita PDP, za Republiku Srpsku dovoljne.

    – Bez obzira na to što je Igor Crnadak evidentno nastavio da radi ono što je radio četiri godine kao ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, da govori sve najcrnje i sve najgore o Republici Srpskoj činjenice o stanju u Republici Srpskoj pokazuju da je situacija potpuno drugačija. Za razliku od perioda kada je PDP bio na vlasti, mi sada bilježimo ekonomski rast, imamo konačno prosječnu platu od 1.000 KM, ubjedljivo najvišu zagrantovanu penziju u kompletnom regionu, istorijski najveći broj zaposlenih i istorijski najniži broj nezaposlenih u Republici Srpskoj – naglasio je Kovačević.

    A kada PDP već govori o kriminalu i korupciji, rekao je Kovačević, postavlja se pitanje da li možda misle na uhapšenog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića čiji je najbliži saradnik i zamjenik njihov kadar Trifko Buha.

    – Takođe, postavlja se i pitanje da li PDP po nalogu iz Sarajeva izlazi sa ovakvim kvalifikacijama ne bi li skrenuli pažnju sa hapšenja Osmana Mehmedagića – dodao je Kovačević.

  • Crnadak smatra da investitori bježe od kriminala i korupcije

    Potpredsjednik PDP i narodni poslanik Igor Crnadak kaže da je Republika Srpska danas ugrožena više nego ikada u poslijeratnom periodu, jer je korupcija nagriza sa svih strana i sve bitne institucije sistema su potpuno pod kontrolom SNSD i pojedinaca iz struktura vlasti.

    Crnadak kaže da je danas najveća opasnost po opstanak i razvoj Republike Srpske dubinska korupcija u svim dijelovima njenog društva i uspostavljeni kanali izvlačenja javnog novca u privatne džepove, koji eskaliraju u poslednje vrijeme, poput slučaja zgrade UIO i brojnih milionskih namještenih tendera.

    – I Željka Cvijanović i Milorad Dodik se u posljednje vrijeme žale da nema investicija u Republici Srpskoj, ali se ne pitaju zašto se u Srbiji svaki dan otvara nova fabrika, a u Republici Srpskoj nije otvorena nijedna u zadnjih 15 godina, koliko traje njihova vlast – kaže Crnadak.

    On dodaje da kod nas nema novih fabrika zato što investitori bježe od korupcije, kriminala, kumovskih veza, okupiranih institucija i drugih opasnosti koje njihov biznis čekaju u Republici Srpskoj.

    – Zato će glavni stub programa koji će PDP predstaviti na Saboru u oktobru, pored ekonimije, biti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer se naše društvo mora očistiti od korupcije i imidža nedemokratskog režima u kojem se za sve pita jedan čovjek – ističe Crnadak.

    Crnadak dodaje da se u Narodnoj skupštini Republike Srpske treba usvojiti rezolucija kojom bi borba protiv korupcije bila definisana kao pitanje nacionalne bezbjednosti Republike Srpske i kao pitanje od glavnog značaja za ekonomski, privredni, demografski i moralni razvoj Republike Srpske.

    – Narod mora znati da nova vlast u Republici Srpskoj neće praviti kompromise, da će svi tokovi novca velikih tendera biti istraženi i da će se veliki dio pokradenog novca vratiti u budžet Republike Srpske. Zakon o nezastarjevanju krivičnih djela u kojima su pronevjerena javna sredstva, izmjene zakona kojim će se dati veći stepen zaštite i pogodnosti svjedocima saradnicima i druga slična zakonska rješenja stvoriće novi okvir i novu atmosferu snažne političke volje da se ogromna korupcija u Republici Srpskoj razbije i da se na taj način zaustavi odlazak ljudi, vrati povjerenje u institucije i vrati nada da Republika Srpska može biti ugodno mjesto za život svih, a ne samo nekoliko porodica – kaže Crnadak.

    On ističe da se tako najbolje brani Republika Srpska, konceptom brutalne borbe protiv korupcije i izgradnjom ambijenta za zdrav biznis, za poslovno okruženje koje privlači investicije iz inostranstva i stvara šanse za svakog čovjeka podjednako.

  • Dodik o radu Ustavnog suda “Politička alatka u rukama onih koji se kunu u BiH, a čine sve da je ruše”

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska i Srbi više nemaju šta da traže od Ustavnog suda BiH osim da sudije tog suda krivično odgovaraju za kršenje Ustava BiH.

    Dodik je istakao da je Ustavni sud BiH od ustavobranitelja, što im je ustavna obaveza, odavno postao politička alatka u rukama onih koji se kunu u BiH a čine sve da je sruše.

    pitan da prokomentariše odluku Ustavnog suda da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je svojom apelacijom osporio srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH, u saglasnosti sa Ustavom BiH, Dodik je rekao da ne postoji saglasnost Predsjedništva BiH na zastavu BiH, što je propisano Ustavom, te je stoga iole pravno pismenoj osobi jasno da Zakon o zastavi BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

    – Podnoseći apelaciju nisam očekivao da Ustavni sud BiH zaštiti Ustav, jer ga ni do sada nije štitio. Htio sam da na očiglednom primjeru pokažem u koje svrhe se u kontinuitetu koristi Ustavni sud. I ova presuda pokazuje da Ustavni sud BiH radi protiv Ustava BiH i da su gotovo sve presude protivne Ustavom i zakonom zaštićenim interesima Republike Srpske i srpskog naroda – naglasio je Dodik.

  • Komšić najavio da će i sljedeće godine biti kandidat za Predsjedništvo BiH

    Komšić najavio da će i sljedeće godine biti kandidat za Predsjedništvo BiH

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić 20. jula preuzet će dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva, a kaže da će tokom osmomjesečnog mandata na toj poziciji biti mnogo posla te da će biti potrebno sazivati redovne sjednice.

    U intervjuu za Fenu naglasio je da je potrebno organiziranje sjednica Predsjedništva BiH, koje neće biti vanredne ili telefonske, važno za funkcioniranje države, ali tokom proteklih osam mjeseci, kada je dužnost predsjedavajućeg obavljao Milorad Dodik, toga nije bilo.

    Komšiću se čini da je Dodiku sve drugo bilo važnije od posla na koji je izabran i na kojem formalno-pravno prima platu, zbog čega će njemu biti prvi prioritet održati redovan ritam održavanja sjednica na kojim će se raspravljati o važnim pitanjima.

    Govoreći o očekivanjima u narednom periodu spomenuo je i pitanje novog vala pandemije, koji stručnjaci najavljuju, a iako Predsjedništvo nije nadležno za oblast zdravstva, vrlo često se u međunarodnim kontaktima traži upravo koordinacija s Predsjedništvom.

    Kada je riječ o vanjskoj politici, Komšić podsjeća da će uskoro biti održana Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a dolaskom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta očekuje se povećanje međunarodnih kontakata.

    Komšić kaže da trilaterala između BiH, Srbije i Turske funkcionira, samo ju je usporila pandemija, ali ona s Hrvatskom je zamrznuta zbog poznatih stavova zvaničnog Zagreba, koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH dok je Komšić jedan od tri člana.

    Za Komšića je takva politika zvaničnog Zagreba besmislena i ne donosi ništa dobro nikome te smatra da bi bilo dobro kada bi se takav njihov stav promijenio, budući da postoji potreba za sastancima na bilateralnom i multilateralnom nivou.

    “Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između zvaničnika BiH, Hrvatske i Srbije, koji su ranije postojali. Naredne godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska”, kaže Komšić.

    Osvrnuo se i na pitanje dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, kazavši da nije optimista da će se to desiti do kraja godine, posebno jer BiH nije ispunila neke od ključnih uvjeta Evropske komisije za to.

    Napominje da se BiH nije istaknula radom na realizaciji prioriteta, posebno misleći na neusvajanje nekoliko zakona i to onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa, javnim nabavkama, a kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, Komšić također ne očekuje da će taj posao biti završen do kraja godine.

    Kako je riječ o putu BiH ka NATO-u, Komšić kaže da je ove sedmice održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u formatu NAC+BiH, na kojoj je razmatran prvi Program reformi i šta je urađeno na njegovoj realizaciji, a BiH bi trebala već krenuti u izradu trećeg takvog dokumenta.

    Član Predsjedništva BiH smatra da će u kontekstu puta BiH ka NATO savezu Hrvatska nastojati zaustaviti neke stvari insistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razne izvještaje i programe, ali ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti.

    Prema informacijama Komšića, Hrvatska je u tim svojim namjerama uspjela pridobiti još nekoliko zemalja članica, ali u međuvremenu su te zemlje odustale od podrške.

    “Šta god se dalje dešavalo BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Evropske unije, jer je alternativa tome haos ne samo u BiH nego i u regiji. Bez obzira na trenutne zastoje i opstrukcije i dalje bih se čvrsto držao te dvije priče – NATO i EU”, kazao je Komšić.

    Osvrnuo se i na proces izmjena Izbornog zakona za šta smatra da bi uspjeh bio ukoliko bi se tim izmjenama dekriminalizirao izborni proces što se prije svega tiče onemogućavanje izbornih krađa, prevara i žalbenog postupka, ali i uvođenja novih tehnologija.

    To bi, mišljenja je Komšić, za BiH bio veliki napredak i time bi se vratilo povjerenje u proces glasanja, ali i pružila drugačija politička slika nakon sljedećih izbora, a moguće je i da bi raspored političke moći bio drugačiji.

    “Što se tiče tih veliki političkih ciljeva bez obzira ko ih najavljivao, HDZ ili oni koji su protiv njih, mislim da ne postoji većina u bh. parlamentu koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a niti kontrazahtjevima pa čak ni onim koje zastupam lično, a to je prije svega uvođenje građanske države”, dodao je Komšić.

    Napominje da jedino preostaje da se sugovornici iscrpljuju u svađama oko različitih ideja, iako smatra da je možda to nekima i cilj jer na takvoj matrici BiH funkcionira već dugo i od nje neki vrlo dobro politički profitiraju.

    Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH na narednim općim izborima koji bi trebali biti održani u oktobru 2022. godine dodajući da će biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela.

    Kaže da će se kandidirati ako stvari budu na ovom nivou, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega misli da li će se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani.

    Ukoliko bi se postiglo da svaki građani osjeća svaki dio BiH kao svoj, on bi vjerovatno rekao da je vrijeme da završi svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za šta se bori tri decenije, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira kako se zovu.

    “No, koliko vidim to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću nastaviti da se politički borim sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to”, kazao je.

    Prokomentirao je i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike što zagovara HDZ, kazavši da za njega to nije novost.

    Njihovim stavovima nije iznenađen iako smatra da je taj koncept potpuno pogrešan jer ukoliko se na taj način nastupa onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u „torove“ i postoji samo nešto što se zove etnička politika.

    “U Ustavu BiH to ne stoji jer da stoji ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka ja sam u Predsjedništvu BiH”, podvlači Komšić.

    “To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu”, kada se Ustav izmijeni na takav način Komšić naglašava da će to poštovati bez obzira što misli da to ne bi bilo u redu.

    Na kraju intervjua osvrnuo se na regionalnu saradnju i jednu od inicijativa u regionu takozvani “Mali Šengen”, kazavši da je za region najbolja priča koja se odvija u okviru “Berlinskog procesa” jer ona daje odgovore na sve ono što je sadržano u inicijativi “Mali šengen”.

    “Berlinski proces ima punu podršku zemalja Evropske unije, a posebno Njemačke te se u okviru tog procesa mogu realizirati brojne stvari za koje nam se može pružiti tehnička i finansijska pomoć u okviru projekata koje je moguće kandidirati”, zaključio je u intervjuu član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Hadžikadić o hapšenju direktora OSA-e: Džaferovićeva izjava je pritisak na Tužilaštvo BiH

    Hadžikadić o hapšenju direktora OSA-e: Džaferovićeva izjava je pritisak na Tužilaštvo BiH

    Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres, oglasio se nakon hapšenja direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i reakcija koje su uslijedile.

    “Jučer je uhapšen Osman Mehmedagić, direktor OSA-e. Svjedočili smo brojnim reakcijama u javnosti različitih državnih i stranačkih funkcionera. Da bismo napravili bolju državu, po mjeri njenih građana, ona mora biti iznad nas i naših interesa”, naveo je Hadžikadić.
    Dodao je da svi moraju poštovati državne institucije, pogotovo onih koji obnašaju javne funkcije.

    “Niko, a pogotovo član Predsjedništva, ne bi smio uraditi ništa što nije u interesu države. U ovom slučaju je to neodgovoran pritisak na Tužilaštvo BiH, kao instituciju ove države. Taj pritisak ne opravdava ni činjenica da postoji indikacija politizacije te institucije i mogućnost da se jednim dijelom radi o političkom ratu između vladajućih stranaka”, smatra Hadžikadić.

    Dodao je da, ne ulazeći u pravnu kvalifikaciju počinjenih djela i odgovornosti optuženog, “svi mi moramo stati na stranu Bosne i Hercegovine i njenih institucija, što se ovdje očigledno ne dešava”.

    “Gledajući ovu farsu, sasvim je jasno da, s obzirom na postupke političkih aktera, Bosnu i Hercegovinu ruše mnogobrojni, a brane malobrojni. Kada član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili predstavnici vladajućih, tzv. ‘patriotskih’ stranaka, stavljaju interese svojih kadrova i svoje stranke ispred interesa građana i države, možemo reći da je izborna kampanja već počela. Izgleda da ćemo ponovo biti svjedoci širenja straha, podjela i mržnje, kao načina osvajanja vlasti”, zaključio je predsjednik Platforme za progres.


    U odvojenom saopćenju Platforme za progres navodi se da reakcija Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na hapšenje Mehmedagića, u kojem javno poziva Tužilaštvo da “vodi računa o svojim postupcima”, predstavlja otvoreni pritisak na rad Tužilaštva BiH.

    “Nejasno je kako je Džaferović dopustio sebi da u ovoj situaciji reaguje kao član političke partije iz koje dolazi i tako u potpunosti obezvrijedi funkciju koju trenutno vrši”, navodi se u tom saopćenju.

    Platforma za progres oštro osuđuje ovakav istup člana Predsjedništva BiH, jer ga smatra neprimjerenim i otvorenim pritiskom na rad jedne od najvažnijih institucija u BiH.