VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Milanović: Neće biti dopušteno da se ide ispod standarda Dejtona

    Milanović: Neće biti dopušteno da se ide ispod standarda Dejtona

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas u Vitezu da do sada nije imao službenu posjetu Sarajevu, te da je neće ni imati dok Hrvati u BiH ne dobiju pravo da biraju svog člana Predsjedništva BiH.

    On je rekao da neće biti dopušteno da se ide “ispod standarda Dejtona”, koji je ustavno-pravni okvir za BiH.

    “Ništa drugo nije na snazi i ništa se ne može dogovoriti i dogoditi bez saglasnosti tri konstitutivna naroda i to će biti u dokumentima svih međunarodnih organizacija čiji je Hrvatska član, u suprotnom tih dokumenata neće biti”, rekao je Milanović.

    On je ponovio da Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda.

    “Njega moraju birati građani hrvatske nacionalnosti. U Hrvatskoj, doduše pripadnike manjina, mogu birati samo pripadnici tih grupa. Ne mogu kao Hrvat birati predstavnika srpskog ili bošnjačkog predstavnika naroda u Hrvatskom saboru”, rekao je Milanović uoči sastanka sa predstavnicima Konzulata Hrvatske u BiH.

    On je naveo da više nema popuštanja u smislu zaštite Hrvata u BiH, te naglasio da se sve vidjelo na Samitu NATO-a.

    “Dogodilo se nešto o čemu lideri članica NATO-a nemaju pojma, ali neki drugi ljudi, neki drugi nivo, ne odlučivanja već spletkarenja se time bavi i ja želim da znam šta se dešava”, rekao je Milanović.

    Milanović boravi od danas u trodnevnoj posjeti BiH na poziv Univerziteta u Mostaru.

  • Dodik ocijenio da poruke iz Potočara služe za zastrašivanje Srba

    Poruke koje su danas poslate iz Potočara služe da se dodatno preplaši srpski narod, ocijenio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik dodajući da je priča o genocidu u Srebrenici apsolutno neodrživa jer nije činjenično zasnovana.

    Dodik za Tanjug kaže da poruke bošnjačkih zvaničnika i ovoga puta služe da na bazi falsifikata istorijskih činjenica Bošnjaci izgrade svoj mit o narodnom i nacionalnom postojanju.

    – Te poruke nisu neuobičajene, a upućene su srpskom narodu kako bi se dodatno preplašio porukama koje šalju zajedno sa međunarodnim akterima, pogotovu sa ovim ”moćnima” iz Crne Gore – kazao je Dodik.

    Dodao je da Crna Gora svojim prisustvom u Potočarima i porukama koje danas šalje pokušava da ojača svoju poziciju i da se “nametne kao faktor u regionu”.

    – Bilo bi pristojno da su ostavili porodice Bošnjaka koje su izgubili svoje najmilije da obiđu grobove i da im se u molitvi pridruže. Politiku praviti na grobovima to samo može i radi sarajevska politika – zaključio je Dodik.

    Dodaje da na taj način skreću pažnju na sebe, a podršku traže u onima iz međunarodne zajednice koji su se okupili kako bi “oprali savjest” zbog ratova u bivšoj Jugoslaviji.

  • Satler: Odluka Savjeta ministara BiH je šamar onima koji sahranjuju svoje voljene

    Satler: Odluka Savjeta ministara BiH je šamar onima koji sahranjuju svoje voljene

    Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH, rekao je kako je danas došaou Srebrenicu da oda počast žrtvama i njihovim porodicama.

    Rekao je kako je Odluka Savjeta ministara da 11. juli ne bude Dan žalosti u cijeloj BiH “šamar porodicama koje danas ukopavaju svoje voljene”.

    Naglasio je da, kada je u pitanju odgovornost, ne može biti jasnije nego ono što smo čuli juče od predstavnika EU, koji je priznao krivicu Evrope što nije spriječila događaj.

    – Jedna je lekacija – nikada opet i nikada ne zaboraviti – rekao je Satler za N1.

    Na pitanje kako komentariše činjenicu da danas nije dan žalosti u cijeloj BiH, a da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik pozvao ambasadore da ne spuštaju danas zastave na pola koplja, rekao je kako je prije par godina Savjet ministara donio odluku da ovo treba biti dan žalosti, a ne dan negiranja zločina.

    – Ovo je neprihvatljiva poruka na današnji dan i šamar onima koji su sahranili svoje voljene. Danas 19 familija sahranjuje posmrtne ostatke svojih voljenih. To moramo imati na umu – rekao je Satler.

    Naglasio je kako je jedan od 14 prioriteta koje je Evropska komisija dala BiH upravo pomirenje.

  • Nelson: Zločini i presude nisu ogledalo cijelog naroda

    Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erik Nelson izjavio je u video-poruci koja je danas prikazana na komemoraciji u Srebrenici da zločini i presude nisu ogledalo cijelog naroda.

    Istakao je da sudske presude za one koji su počinili zločin potcrtavaju individualnu odgovornost i da se treba nadati da će donijeti osjećaj pravde porodicama žrtava.

    On se u ime američkog naroda pridružio svima koji u BiH oplakuju više od 8.000 žrtava ubijenih u tom gradu 1995. i dodao da je poricanje genocida u Srebrenici ili slavljenje takvih djela neprihvatljivo i podriva međusobno povjerenje potrebno za stabilnu, prosperitetnu i mirnu budućnost.

    “SAD pozivaju sve političke lidere da se suzdrže od otvaranja rana iz prošlosti zapaljivom retorikom koja unosi podjele, kao i od iskorištavanja i manipulisanja ostavštinom ratova iz devedesetih godina. Istinsko liderstvo zahtijeva hitne i konkretne poteze na promociji pomirenja uz saosjećanje i dostojanstvo te zajedničko ulaganje i rad na zajedničkoj budućnosti za sve narode u BiH”, poručio je Nelson.

    Dodao je da njegova zemlja ostaje nepokolebljiva u svojoj podršci svima koji su voljni da rade u duhu pomirenja i fokusirani su na stavaranje prilika za prosperitet za sve građane.

    “Žrtve genocida u Srebrenici, preživjeli, porodice kao i novi naraštaji zaslužuju mirnu i prosperitetnu budućnost. Fokusiranjem na povjerenje i izgradnju prosperitetne budućnosti možemo osigurati da se tragični događaji iz prošlosti ne ponove”, naglasio je Nelson.

  • Izetbegović u Srebrenici: Pozivam Incka da nametne zakon

    Izetbegović u Srebrenici: Pozivam Incka da nametne zakon

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i lider SDA Bakir Izetbegović dao je kratku izjavu za medije nakon dolaska u Potočare povodom obilježavanja 26. godišnjice stradanja Bošnjaka u Srebrenici.

    U svojoj izjavi Izetbegović se posebno dotakao na “sveprisutno negiranje genocida u Srebrenici” i pozvao još uvijek aktuelnog visokog predstavnika u BiH da konačno učini nešto po tom pitanju i iskoristi ovlaštenja koje su mu na raspolaganju, prenosi Klix.
    “Pozivam gospodina Incka da, evo ostalo mu je još 20 dana mandata, ode iz Bosne i Hercegovine uzdignutog čela. Niko mu neće ni riječ prigovoriti za njegov mandat ako nametne zakon o zabrani negiranja genocida”, rekao je Izetbegović.

  • Na komemoraciji u Bratuncu Nenad Stevandić – Jedini predsjednik političke partije iz Republike Srpske koji je bio prisutan

    Na komemoraciji u Bratuncu Nenad Stevandić – Jedini predsjednik političke partije iz Republike Srpske koji je bio prisutan

    Bratunac, 29 godina od svirepih zločina počinjenih od strane muslimana. Zločina koji, čini se, najlakše je ignorisati.

    Strane diplomate s izuzetkom ambasadora Ruske Federacije ne zanimaju srpske žrtve, Srebrenica je mnogo više u trendu, čini se. Bošnjaci ignorišu svaki ovakav događaj, pokušavajući time prikriti istinu i plasirati svoju priču da su oni jedine žrtve proteklog rata.

    Međutim, bilo je teško a da se ne primeti odsustvo skoro sve i jednog predsjednika političkih partija Republike Srpske. Svi su redom davali izjave u medijima, i svi su redom iz sebi znanih razloga propustili odati počast žrtvama. Samo je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić došao.

    Kakvu poruku šaljemo, da ne postoji jedinstvo političkih partija ni kad su srpske žrtve u pitanju?

    “Moramo da njegujemo sjećanje na naše poginule”, izjavio je Stevandić, i na svom primjeru pokazao da se ne treba klečati ni pred stranim ambasadorima, ni pred političarima iz Sarajeva, već da se u inat njima, istorija ne smije zaboraviti.

  • Stranci već decenijama koriste specifične metode “ubjeđivanja” domaćih političara: Prvo su nudili mito, a onda prijetili porodicama i rušili karijere

    Stranci već decenijama koriste specifične metode “ubjeđivanja” domaćih političara: Prvo su nudili mito, a onda prijetili porodicama i rušili karijere

    Stara priča koja kaže da tvrdoglavog magarca možete natjerati da se pokrene ako ispred njega stavite šargarepu ili ako ga potjerate štapom, odavno se pretvorila u princip koji se veoma često koristi u politici, pogotovo na našim prostorima. Razni međunarodni zvaničnici koristili su se tom taktikom kako bi domaće političare koji imaju ulogu tvrdoglavca, da ne kažemo magaraca, privoljeli da pristanu na političke ustupke koji u javnosti nemaju podršku njihovog biračkog tijela.

    Konce BiH u svojim rukama, od njenog zvaničnog proglašenja u Dejtonu, gdje je u novembru 1995. godine potpisan mirovni sporazum i čime je stavljena tačka na rat, uz domaće političare, izabrane voljom naroda, u velikoj mjeri i danas drže stranci.

    U godinama koje su iza nas brojne američke i evropske diplomate nastojale su da, uz palicu OHR-a i visokih predstavnika, skroje BiH po svojoj želji, a iz Republike Srpske su redovna upućivana upozorenja i da sve ono što stranci, u suštini žele, mahom ide na ruku Bošnjacima i u njihovom pravcu da od ove zemlje naprave unitarnu državu po njihovoj mjeri, bez entiteta.

    Sati i dani

    Istoriju sadašnje BiH, naročito u prvim godinama novog milenijuma, je obilježeno stalno sazivanje izabranih predstavnika naroda na pregovore koji su znali trajati satima pa i danima i u kojima se, prema svjedočenjima aktera, nije prezalo ni od čega. Pojedini stranci koji su poslati da, prije svega, u BiH održe mir, ponašali su se, kako i danas tvrde, kao šerifi, a s ciljem da promjene ono što je dogovoreno i na papir preneseno u Dejtonu.

    O riječima i metodama koje su koristili kako bi natjerali političare, a posebno one koji su dolazili na mučne pregovore iz Srpske, za “Glas” govore oni koji su na svojoj koži osjetili teror stranih diplomata i koji se toga i danas sjećaju kao da je bilo juče.

    O tome šta se dešavalo u nekim sobama za sastanke veoma, od BiH pa sve do Amerike, često priča aktuelni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji akcenat gotovo uvijek stavlja na pregovore o reformi policije i pokušajima da Srpska ostane bez nje.

    I to je upravo, prema riječima gotovo svih predstavnika Srpske, uglavnom bio cilj reformi za kojima se posezalo i prijetilo crnim scenarijima, ako epilog ne bude kao preslikan onom što je zamišljen u nekim centrima daleko izvan granica BiH.

    Prilikom svake ozbiljnije runde razgovora o ustavnim promjenama koje su svaki put značile smanjenje nadležnosti Republike Srpske, a koje su po pravilu bile uvijene u priču o napretku i evropskom putu BiH, razni “donaldi hejzovi”, “vilfredi martensi”, “rafi gregorijani” i slični opskurni međunarodni zvaničnici koristili su se provjerenom metodom “štapa i šargarepe” bi došli do cilja kreiranog u najmoćnijim zapadnim ambasadama. Pri tome je važno istaknuti da je u njihovim rukama mnogo češće bio štap, a rijetko šargarepa, iako direktni akteri i učesnici tih procesa priznaju da je bilo laskanja, pa i pokušaja podmićivanja, ali da su mnogo češće bili na meti direktnih i otvorenih prijetnji.

    Bivši funkcioner SDS-a Momčilo Novaković za “Glas plus” se prisjeća aprila 2005. godine i razgovora o reformi policije pod rukovodstvom belgijskog zvaničnika u ulozi predsjedavajućeg Komisije za reformu policije Vilfreda Martensa i pod budnim okom tadašnjeg zloglasnog šefa OHR-a Pedija Ešdauna kao i šefa Delegacije Evropske komisije, britanskog zvaničnika, Majkla Hemfriza.

    Novaković kaže da je trpio direktne prijetnje da pristane na rješenja o organizaciji policije kojima bi MUP Republike Srpske, najblaže rečeno, bio razvlašten.

    • To su u suštini bile direktne i otvorene prijetnje, iako su bile uvijene u formulacije tipa “treba da razmislim o svojoj političkoj karijeri” i slično. Prve “tihe prijetnje”, a u stvari vrlo glasne, dobio sam prilikom pregovora o reformi policije. Pored Pedija Ešdauna, bilo je tu još nekih međunarodnih zvaničnika koji su vršili direktan pritisak na domaće učesnike razgovora, prije svega na nas iz Republike Srpske, da prihvatimo njihove prijedloge. Meni lično je direktno “sugerisano” da bi zbog moje političke karijere bilo dobro da sarađujem. Ton i način na koji mi je to rečeno je bio naredbodavan, ali uspio sam da se oduprem, a podršku mi je dao tadašnji predsjednik Srpske Dragan Čavić – istakao je Novaković.

    Pored ličnih prijetnji, prisustvovao je razgovoru sa Ešdaunom na kojem je iznio direktnu ucjenu rukovodstvu SDS-a.

    • To je bilo u dva navrata. Prvo tokom razgovora o reformi policije, a onda i tokom razgovora o aprilskom paketu ustavnih promjena. Poznato je da je međunarodna prinudna upravnica Privredne banke Srpsko Sarajevo Tobi Robinson blokirala račun SDS-u na kojem je bilo oko dva miliona maraka. Ešdaun nas je pozvao na sastanak i u oči nam rekao da će račun biti odblokiran ako pristanemo na ono što traži međunarodna zajednica. To je kategorično odbio tadašnji predsjednik SDS-a Dragan Čavić, iako je u vrhu stranke bilo i onih koji su imali mekši stav. I danas tvrdim da smo napravili dobar posao kada su u pitanju i reforma policije i aprilski paket, pogotovo kada se sjetim svega čemu smo bili izloženi. Nedavno sam upravo za “Glas” govorio da nas je tadašnji ambasador SAD u BiH Daglas Meklhejni držao gladnima tokom razgovora o aprilskom paketu. I toga je bilo – ispričao je Novaković.

    Uzmi ili ostavi

    Drago Kalabić u razgovorima na Vlašiću je predstavljao DNS kao član Predsjedništva te stranke. Kao najupečatljiviji detalj za koji kaže da nedvosmisleno pokazuje da su međunarodni zvaničnici vršili pojedinačne pritiske na učesnike tih razgovora navodi slučaj tadašnjeg i još uvijek aktuelnog lidera Socijalističke partije Petra Đokića.

    • Bili smo zajedno na razgovorima u hotelu na Vlašiću kada su pozvali i nekuda odveli Petra Đokića. Poslije pauze se vratio sasvim drugi čovjek od onog koji je otišao. Na njemu se vidjelo, jer to jednostavno nije moguće sakriti, da je bio izložen pritisku. Ne znam šta su mu uradili i nikada ga nisam pitao, ali on je kada se vratio zatražio da još jednom razmotrimo rješenje koje za Srbe i Republiku Srpsku nije bilo nimalo povoljno i koje smo odbacili svega nekoliko sati prije toga – prisjeća se Kalabić.

    On nije želio da govori o detaljima tog prijedloga zato što nije prošao, ističući da nije ni značajan sam prijedlog, već Đokićevo ponašanje.

    • On je tražio da se ponovo razgovara o nečemu protiv čega je energično bio svega nekoliko časova prije toga, tako da je jasno da je to rezultat pritiska. Ako bih morao da kažem da li je u pitanju štap ili šargarepa, iz njegovog ponašanja bih rekao da je u pitanju štap – kaže Kalabić.

    Prema njegovim riječima, prilikom razgovora o reformi policije nije doživio pritiske, ali jeste kasnije prilikom reforme odbrane, a pogotovo 2007. kada je tadašnji šef OHR-a Miroslav Lajčak pokušao da nametne nove poslovnike o radu Savjeta ministara i Parlamenta BiH.

    • Doživio sam direktne pritiske od stranaca kada je Lajčak nametao izmjene poslovnika o radu. Pominjana mi je porodica, govoreno da je naš pristanak interes SAD, ali uprkos svemu uspjeli smo da se odupremo. To je bilo prvi put da je jedan visoki predstavnik, u tom slučaju Lajčak, odustao od svojih rješenja i to je naša velika pobjeda, jer da je to prihvaćeno, danas bi sve bilo drugačije – zaključuje Kalabić.

    Ogroman pritisak na svojoj koži je osjetio i Milovan Cicko Bjelica, a kada stranci riječima nisu postigli željeni efekat, OHR ga je, kako kaže, “likvidirao” iz javnog i političkog života.

    • Zbog sumnje da pomažem skrivanje prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića tražili su da im otkrijem gdje se on nalazi, kao i da ga javno pozovem da se preda. Tadašnji komandant južnog krila NATO-a general Silvester mi je poslao pismo u kojem je iznio direktne prijetnje na moj račun i moje porodice. To pismo su kasnije odnijeli u jednom od brojnih pretresa. Prijećeno je hapšenjem članova moje porodice, pretresi moje i kuća članova moje familije bili su skoro svakodnevni, čak i u periodu kada je moja kćerka bila trudna. Kada su vidjeli da ne podliježem pritiscima, onda me je SFOR uhapsio i odveo u bazu u Tuzlu. Držan sam u kontejneru i iznurivan. Nisu mi dali da spavam, po 24 časa su puštali glasnu i neprijatnu muziku. Bio sam izložen raznim neprijatnostima – prisjetio se Bjelica.

    Pored tih, bilo je i pritisaka druge vrste, odnosno ponuda.

    • Nuđen mi je novac, kao i funkcije. Govoreno mi je da će biti formirana Direkcija za evropske integracije BiH i da ću ja biti direktor, a kada ni na to nisam pristao, onda me je SFOR kidnapovao i odveo u Tuzlu. Molim vas da naglasite da me nisu uhapsili, već kidnapovali. Siguran sam da su i naši politički funkcioneri bili izloženi sličnim pritiscima kako bi dali neke političke ustupke – zaključio je Bjelica.

    Pored direktnih prijetnji o kojima su govorili bilo je i mnogo drugih načina na koje je vršen pritisak na domaće političare. Jedan od njih je i percepcija, koja je uz zloupotrebu medija stvarana i o pojedincima u javnosti. Međunarodna zajednica je svoju moć pokazivala i tako što bi nekoga u jednom trenutku proglasila mirotvorcem, a vrlo brzo poslije toga oblijepila najgorim etiketama. Najbolji primjer je pokojni Slobodan Milošević koji se od “garanta mira na Balkanu” kako je nazivan prilikom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine poslije samo nekoliko godina postao “balkanski krvnik” i završio kao haški optuženik.

    Visoki predstavnici i sljedbenici u vidu raznih savjetnika koji su bili produžena ruka stranih centara moći u BiH su, prema riječima i pravnika i političara, činili čuda u BiH, ali ne ona dobra. Ostaće upamćeni kao likovi sa strane koji su na osnovu bonskih ovlašćenja smjenjivali članove Predsjedništva BiH, predsjednike parlamenata, ministre i zvaničnike na svim nivoima vlasti. Najviše ih je koristio Pedi Ešdaun. Visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH nametnuli su do danas oko 900 odluka kojima su uticali na političke, društvene i životne prilike u BiH. Zahvaljujući famoznim “bonskim ovlaštenjima” krojili su BiH onako kako su htjeli oni i njihovi nadređeni.

    Pravosuđe

    Kao sredstvo pritiska međunarodni zvaničnici su koristili sve moguće poluge, pa čak i treći stub vlasti o čijoj nezavisnosti govore nadugo i naširoko – pravosudni. Među političare koji su bili po volji zapada, da bi se onda našli na optuženičkoj klupi, pa čak i bili osuđeni, a potom pravosnažno oslobođeni i za čiji sudski proces vlada prećutna saglasnost da je politički montiran ubraja se i počasni lider PDP-a Mladen Ivanić.

  • Sabor PDP-a 3. oktobra: Mira Pekić umjesto Milka Grmuše

    Sabor PDP-a 3. oktobra: Mira Pekić umjesto Milka Grmuše

    Glavni odbor prihvatio je danas prijedlog da programski sabor PDP-a bude održan 3. oktobra.
    Članovi Glavnog odbora su za generalnog sekretara stranke izabrali Miru Pekić, poslanika PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a dosadašnji generalni sekretar Milko Grmuša je izabran u Predsjedništvo PDP-a, saopšteno je iz ove stranke.

    Za koordinatora Izborne jedinice sedam izabrana je Snežana Stojanović, a za koordinatora Izborne jedinice osam Bojan Dragić, čime su, po Statutu, postali punopravni članovi Predsjedništva PDP-a.

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je, uoči sjednice Glavnog odbora koja je održana u Kozarskoj Dubici, da PDP insistira na donošenju novog Izbornog zakona kojim bi se unaprijedilo izborno zakonodavstvo.

    „Mi danas, kao i u prethodnom periodu jasno insistiramo da se u ovoj, neizbornoj, godini donese novi Izborni zakon kojim bi se unaprijedilo izborno zakonodavstvo kako bismo imali zakonite, fer i poštene izbore u oktobru naredne godine, kao ključni preduslov da imamo stabilno društvo u kojem će institucije biti u službi svih građana i raditi svoj posao“, rekao je predsjednik PDP-a .

    Borenović je rekao da je neophodno izvršiti reformu pravosuđa i uspostaviti “punu vladavinu prava”.

    On je dodao da PDP insistira na zajedničkim kandidatima opozicije kada su u pitanju kandidati za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH za naredne opšte izbore.

  • Borelj: EU mora održati Zapadni Balkan na evropskom putu

    Borelj: EU mora održati Zapadni Balkan na evropskom putu

    Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove Žozep Borelj izjavio je danas da EU mora cijeli region Zapadnog Balkana da održi na evropskom putu.

    EU najbolja je kombinacija političkih sloboda i ekonomskog napretka, kao i društvene solidarnosti na svijetu – rekao je Borelj obraćajući se na Dubrovnik forumu i dodao da EU nije savršena, ali da je najbolja, zbog čega mora nastaviti sa svima koji dijele njihovu viziju.

    Prema njegovim riječima, to znači da EU treba da održi pažnju na Zapadnom Balkanu i cijeli region na evropskom putu, uključujući oživljavanje dijaloga između Beograda i Prištine, prenio je Radio Slobodna Evropa.

  • Višković: Srbe više ne mogu obmanjivati lažnim suživotom

    Višković: Srbe više ne mogu obmanjivati lažnim suživotom

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Bratuncu da Srbi ne mogu biti ponovo prevareni sa lažnim suživotom, sistemom “jedan građanin jedan glas” i građanskom BiH, te naglasio da će srpski narod ići svojim putem, koji se zove Republike Srpska.

    Višković je u obraćanju povodom obilježavanja 29 godina od stradanja 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja koje su ubile muslimanske snage tokom proteklog rata, poručio da Srbima neće uspjeti da zatvore usta, te da će srpski narod ovdje biti, ostati i opstati.

    “Ne smijemo podleći njihovim lažima i prevarama. Srbima bi, da mogu, uskratili ovaj dan, samo da ne pričamo o stradanju Srba. Kako će oni opravdati sutra skup u Potočarima, kako će amnestirati sve zločince? To što se sutra obilježava dešavalo se 1995. godine, a 90 odsto srpskih stradanja od ovih 3.500 se dešavalo prije toga – i gdje je istina?”, upitao je Višković.

    Premijer Srpske dodaje da za Srbe, izgleda, važi neka nova izmišljena pravda 21. vijeka, pa nemaju pravo da kažu da da su ih ubijali na Božić u Kravici.

    “Došli ste nam u kuće, na Božić, kada nam dolazi polaznik. U Kravicu je došao zločinac i onda sramni Haški sud to opravda i oslobodi Nasera Orića odgovornosti i kaže da je to bio legitiman vojni cilj. Bili su u okruženju, gladni, pa su napali tražeći hranu. Neka vas je od Boga sramota ma koliko bili veliki i moćni. Bog je isti i za vas i za nas”, poručio je Višković.

    On je podsjetio na stradanje četvorogodišnjeg dječaka i njegovog dvanaestogodišnjeg brata koje je ubio snajperista dok su pokušavali da pređu most u Skelanima i nađu spas u Bajinoj Bašti u Srbiji.

    “Snajperista svoju metu traži, bira prije nego što donese odluku da puca. On tačno zna u koga i u koji dio tijela puca, a zna da li je pogodio ili promašio. Takav monstrum ne zaslužuje riječ čovjek, to je nakaza. Stidite se vaših zločina”, rekao je Višković.

    Govoreći o pravdi za srpske žrtve, Višković je rekao da tu sudovi i pravda možda imaju neke druge aršine, te da će današnji skup zločince podsjetiti na njihova nadjela.

    “Gdje su danas ovdje sa nama oni koji nam tako širokogrudo nude pomirenje, da zaboravimo i praštamo? Nemam ništa protiv toga, ni kao čovjek, ni kao borac, što će oni sutra biti u Potočarima, na to imaju pravo, ali gdje vam je obraz da ne dođete danas u Bratunac i poklonite se srpskim žrtvama”, naglasio je Višković.

    Višković je izrazio posebno zadovoljstvo što ovogodišnjem obilježavanju u Bratuncu prvi put prisustvuje neki crnogorski zvaničnik – poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić.

    Na groblju u Bratuncu danas je služen i parastos za 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja koje su ubile muslimanske snage tokom proteklog rata, među kojima su i oni ubijeni na Petrovdan prije 29 godina u bratunačkim i srebreničkim selima.

    Osim Viškovića, pomenu stradalim Srbima prisustvovali su izaslanik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Boško Tomić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, ministar poljoprivrede Boris Pašalić, delegacija Narodne skupštine i srpski predstavnici u zajedničkim organima.

    Prisustvovali su u i ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov, generalni konzul Srbije u Banjaluci Dragan Protić, predsjednik BORS-a Milomir Savčić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić, poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić, predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, te načelnici opština, predsjednici i delegacije organizacija proisteklih iz proteklog rata, kao i veliki broj građana.

    Nakon parastosa delegacije su položile cvijeće i odale počast žrtvama kod Spomen-krsta na groblju u Bratuncu podignutog u čast svih poginulih srpskih civila i boraca iz regije Birač.

    Pomen se daje svim srpskim žrtvama iz srednjeg Podrinja u odbrambeno-otadžbinskom ratu, a organizuje se povodom 29 godina od stradanja Srba na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69 i zarobljeno 22 vojnika i civila, od kojih niko nije preživio.

    Od 22 nestala srpska civila i vojnika, deset ih još nije pronađeno, a ostali su slučajno otkriveni i ekshumirani 2011. godine na Zalazju, prilikom traženja nastradalih Bošnjaka, Identifikovani su poslije godinu dana i dostojno sahranjeni na Petrovdan 2012. godine.

    Muslimanske jedinice iz Srebrenice su na Petrovdan 1992. godine napale srpska sela Zalazje, Biljaču, Sase i Zagone ubijajući sve što su stigli, pljačakajući i paleći srpsku imovinu.

    Tako su nastavili realizaciju plana etničkog čišćenja započetog u aprilu iste godine, prema kojem su uništavali sve što je srpsko, da bi tragove postojanja Srba na ovim prostorima potpuno zatrli jer su, osim ubijanja i progona stanovništva i uništavanja imovine, uništavali i srpska groblja i bogomolje, što govori kakav su plan imali.

    Muslimanske snage su tokom cijele 1992. godine, a najčešće na velike pravoslavne praznike kao što su Vidovdan, Petrovdan, Božić i drugi, napadale srpska sela i ubijale i uništavale sve što je srpsko.

    Da bi zaštitile srpsko stanovništvo od uništenja u srednjem Podrinju, Vojska Republike Srpske u proljeće 1993. godine pokreće kontraofanzivu, ali do pada Srebrenice u srpske ruke tada nije došlo zbog intervencije međunarodne zajednice koja je ovu, tada muslimansku, enklavu proglasila zaštićenom demilitarizovanom zonom UN.

    Međutim, muslimanski borci nikada nisu predali oružje što najbolje potvrđuju slike iz 1995. godine kada je kolona od nekoliko hiljada muslimanskih vojnika sa pješadijskim naoružanjem krenula u proboj prema Tuzli.

    Muslimanska komanda pripremala je akcije i koristeći zaštitu međunarodnih vojnih snaga /Unprofor/ organizovala je napade na srpske položaje, posebno 1995. godine kada su jake snage iz zaštićene zone krenule u napad na komandu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske u Crnoj Rijeci kod Han Pijeska.

    Taj napad je razbijen i ubrzo je uslijedilo oslobađanje Srebrenice koja ulazi u sastav Republike Srpske u julu 1995. godine.

    Obilježavanje 29 godina od stradanja Srba iz srednjeg Podrinja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.