VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Sastanak koji počinje pitanjem ko će doći

    Sastanak koji počinje pitanjem ko će doći

    Opozicija u Republici Srpskoj ulazi u period u kojem bi trebalo da pokaže jedinstvo i spremnost za zajednički nastup na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske, ali sve indicije govore da je daleko od toga. Umjesto strategije, dobili smo još jedan u nizu političkih sudoku-sastanaka, gdje se prvo dogovara ko će sjediti za istim stolom, pa tek onda o čemu će pričati.

    Jovica Radulović iz SDS-a tvrdi da su svi pozvani i da “u načelu pristaju”, ali “vidjećemo” je ključna riječ u njegovoj izjavi. U prevodu – dogovor na Balkanu traje do prvog neslaganja oko toga da li se kafa pije s mlijekom ili bez. Još kad se zna da su na jednoj strani pozvani ljudi iz PDP-a koji nisu baš po volji vlastitom lideru Stanivukoviću, a na drugoj opozicionari koji na pomen Stanivukovića dobiju ospice – jasno je da će to biti okupljanje gdje će se mjeriti ne samo riječi, nego i pogledi preko stola.

    Nebojša Vukanović je već sve zaokružio svojim prepoznatljivim stilom – Stanivuković je, kaže, “predstava” koja pomaže Dodiku, a njegov opozicioni legitimitet je spašavanje onoga što se još može prodati 2026. godine. Po njemu, sastanak će vjerovatno biti tek kad CIK oduzme mandat Dodiku i raspiše izbore, jer “ne treba se izuvati prije vode”.

    Igor Radojičić, s druge strane, uopšte ne pokušava da sakrije skepticizam – po njemu je malo vjerovatno da opozicija može da sjedne “čak i na kafu”, a kamoli da se dogovori o kandidatu. SDS, kaže, prvo mora pomiriti sebe sa sobom, pa tek onda ići u kampanju. To zvuči više kao poruka za terapijsku grupu nego za političku mašineriju koja se sprema na izbore.

    A kandidat? E tu nastupa kolektivno gledanje u SDS – “najjaču opozicionu stranku” koja bi “trebalo da preuzme odgovornost”. Problem je što ni u SDS-u ne vlada harmonija – jedni bi kandidata, drugi tvrde da je to “mač sa dvije oštrice” jer se protiv zajedničkog kandidata SNSD-a teško može dobiti bitka. Kao šlag na tortu, pojavio se i prijedlog o nestranačkom kandidatu, što je dodatno otvorilo front sa Stanivukovićem, koji je prvo bio protiv izlaska na izbore, a onda “korigovao” stav i predložio zajedničku nestranačku figuru.

    Jelena Trivić, pak, ne želi ni da čuje za Stanivukovićev prijedlog – SDS treba da bude tačka okupljanja i tačka. Ostali neka se usklade.

    Između ovih “tačaka” i “mačeva” stoji realnost: Dodikov mandat je oduzet, ali odluka još nije pravosnažna. Kada postane, prijevremeni izbori – vjerovatno u novembru – zakucaće na vrata. Hoće li opozicija do tada pronaći ime, program i makar minimalnu slogu, ili će glasači ponovo gledati reprizu interne sapunice – ostaje da vidimo. Za sada, djeluje da je zajednički kandidat samo još jedan mit u koji vjeruju oni što vole bajke.

  • Petković: Sud ignorisao Ustav i postupao po internet objavama

    Petković: Sud ignorisao Ustav i postupao po internet objavama

    Presuda donesena protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika predstavlja jedinstvenu praksu pravosuđa u BiH koje se poziva na odluke objavljene na internet stranici i u medijima, a ne na odluke koje su objavljene u Službenom glasniku.

    Gostujući u Јutarnjem programu RTRS, advokat Milan Petković komentarisao je ovakvu odluku pravosuđa i poručio da je jedan od osnovnih pravnih principa jeste vremensko važenje zakona.

    – Uvijek se primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela. To je osnovni princip, i njegovo kršenje predstavlja povredu zakona. Vidjeli smo da se sud, u žalbenom postupku, time uopšte nije bavio. U vrijeme izvršenja “djela”, prema navodima, to djelo nije bilo propisano kao krivično – rekao je Petković.

    Ističe da je potpuno drugo pitanje da li Kristijan Šmit ili bilo ko drugi može donositi zakone?

    – Јa tvrdim da ne može, i to tvrde i mnogi ozbiljni pravnici. Ali čak i ako bismo, hipotetički, prihvatili da je zakon stupio na snagu u vrijeme kada je Dodik potpisao ukaz, činjenica je da on nije bio objavljen u Službenom glasniku – podsjetio je Petković.

    Dodaje da pozivanje na objavu na internet stranici OHR-a nije ustavno ni pravno osnovano. Donošenje zakona i njegovo stupanje na snagu uređeno je Ustavom – zakoni stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku, osim ako Parlament ne odluči drugačije.

    – Ne može se reći da je zakon stupio na snagu prije objave. Nigdje to ne piše, i apsurdno je komentarisati suprotno. Nekada me, iskreno, bude sramota kako neke kolege sudije to komentarišu. Zakon ne može stupiti na snagu zato što ga je Kristijan Šmit objavio na svojoj internet stranici – naglasio je Petković.

    Podsjeća da čak i da je donio zakon i poslao ga u Službeni glasnik, ozbiljan pravnik bi morao da kaže da je za stupanje na snagu neophodna objava. Ako je objava izostala Petković dodaje da je to presedan.

    – Postojala je prilika da se to kršenje zakona ispravi u drugostepenom postupku, ali ovo je jedno od najfrapantnijih kršenja zakona koje smo videli – rekao je Petković.

    Dodaje da ga reakcije iz Sarajeva nisu iznenadile, te podsjeća da u ovom gradu ima vrhunkih pravnika koji su se izdigli iznad sarajevske čaršije.

    – Nisu to neznalice. To su ljudi koji su se izdigli iznad sarajevske čaršije i stali u odbranu struke. I rekli su jasno: ne možemo suditi nekome za delo koje nije objavljeno u Službenom glasniku – kaže Petković.

    Na pitanje da li pravni tim predsjednika Srpske može očekivati drugačiji stav pred Evropskim sudom za ljudska prava, Petković podsjeća da je neophodno prvo proći Ustavni sud BiH.

    – Prvo treba proći Ustavni sud BiH, od kojeg ne očekujemo ništa posebno. Te apelacije su već podnesne, tražene su i privremene mjere – da se obustavi izvršenje sankcija. Međutim, da bi se stiglo pred Evropski sud za ljudska prava, mora se prethodno proći Ustavni sud BiH. Tek nakon njegove odluke ide se na apelaciju pred Evropskim sudom. Kakvu će odluku donijeti Evropski sud – to je neizvjesno. Ranije je zauzimao stav da se ne mogu dovoditi u pitanje odluke visokog predstavnika, ali bilo je i slučajeva ukidanja takvih odluka – podsjetio je Petković.

    Kada je u pitanju žalba koja je podnesena protiv presude, i tu Petković dodaje da ne očekuje mnogo.

    – Videli smo kako je sudio Sud BiH, a nakon toga je CIK donio odluku pozivajući se na presudu. Mislim da oni neće jedni drugima poništavati odluke. U ovakvom predmetu uvjeren sam da će žalba biti odbijena – ističe Petković.

    Advokat se osvrnuo i na odluke koje je donio CIK, te podsjetio na još jedan presedan a to je činjenica da Vanja Vjelica Prutina nije izuzeta iz odlučivanja, i pored činjenice da je u toku sudski proces nje protiv predsjednika Srpske.

    – Postoji opšte pravilo. Kada dođete na sud i ako ste svjedok u postupku, sudija vas pita – da li poznajete stranke i da li ste u sukobu interesa. Pogotovo u slučaju Vanje Bjelica Prutine – najmanje što je mogla da uradi jeste da se moralno izuzme iz odlučivanja. Ovo nije imovinsko-pravni predmet – ovdje se tvrdi da je nekome narušen ugled. Ne može reći da nema ništa protiv njega, a u isto vrijeme voditi postupak. Ako to tvrdi, onda je njen sopstveni predmet o kleveti – bespredmetan – naglasio je Petković.

    Komenatišući najavu posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da se raspravlja o referendumu, Petković podsjeća da je upravo referendum jedan od najviših oblika izražavanja volje naroda, pored izbora. Naglašava i da referendumi postoje kako bi se određene odluke preispitale.

    – Važno je da znamo kakvo je raspoloženje naroda po ovom pitanju. Imamo opoziciju koja je prihvatila odluku da Dodik nije predsjednik – prihvatili su Šmita. Vlast u Srpskoj želi da vidi šta kaže narod. Da li narod priznaje odluke Šmita? Da li priznaje da je Dodik predsjednik? Da li su odluke Ustavnog suda pravne ili političke? I najvažnije – šta narod planira u budućnosti? Da li ćemo se povinjavati ili ne – rekao je Petković.

    Naglasio je da ako pravo postane nepravda, onda se postavlja pitanje kako će narod reagovati.

    – Narod u Srpskoj više ne može da trpi. I ovo nije pitanje samo Milorada Dodika. Ko garantuje da nova vlast neće biti smijenjena na isti način? Sutra će neko odlučivati o zastavi, imovini, himni, pravima, istoriji. Hoćemo li pristati da se sve to izbriše? Nekad se zaista divim bošnjačkoj kreativnosti – šta sve šalju pred Ustavni sud. Mi nijednu njihovu odluku nismo osporavali. A oni nama osporavaju nazive gradova, natpise, grb… Mi se ne bavimo njima. Oni nas konstantno napadaju, uzimaju nadležnosti, imovinu. I šta ako sutra neko drugi dođe na vlast, a Šmit nametne odluku? Da li će se oni povinovati? Ako predsjednik bude smijenjen, a narod ga izabrao – kako to prihvatiti, ako je već priznato da Šmit može menjati zakone – naglasio je Petković.

  • Konaković pokušava da se opravda Stejt departmentu

    Konaković pokušava da se opravda Stejt departmentu

    Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a je danas objavio status koji Dnevni avaz u cijelosti prenosi, a u kojem tvrdi da nikada nije rekao nešto za što je objavljen u negativnom kontekstu i Izvještaju o stanju ljudskih prava Stejt Departmenta za 2024. godinu.

    – Razgovarali smo na toj pres konferenciji isključivo o ekonomskim problemima koje ima BHRT i nepravednoj raspodjeli RTV takse. To je bila jedina tema, niko o uređivačkoj politici nije govorio. Rekao sam da dugoročna rješenja očekujemo kad u menadžmentu oba emitera vidimo ljude koji rade u skladu sa politikama “Trojke”, misleći isključivo na domaćinsko poslovanje i transparentan rad. Toga su svjesni svi novinari koji su prisustvovali pres konferenciji, a i sam sam nekoliko puta dodatno pojasnio. “Eksperti” palog režima su brže-bolje spinovali izjavu i ona je na kraju završila u izvještaju State Departmenta. Našim prijateljima u SAD sam detaljno pojasnio o čemu se radi nakon što sam vidio izvještaj. O svemu opet govorim jer vidim novi val napada iz istih krugova. Ne mogu Fahro i Avdo zajedno slagati koliko im se ja istine mogu nagovoriti. Za profesora Kazaza poruka da ne vjeruje ljudima za koje provjereno zna da lažu – objavio je Konaković.

    Za sve je optužio “Fahru i Avdu”, da su oni to izmislili i da će “na njihove laži uvijek ići istinom”.

    – Međutim, ko je zaista lažov i ko to radi stalno, najbolje potvrđuje snimak sa Konakovićeve pres konferencije koji objavljuje Dnevni avaz – navodi ovaj portal.

     

    Avaz je napisao da ovaj snimak treba ponovo da vide i američki zvaničnici “sa kojima je razgovarao” i sami se uvjere na šta je sve spreman Konaković.

  • Dodik otkrio kakvo će biti referendumsko pitanje

    Dodik otkrio kakvo će biti referendumsko pitanje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će biti raspisan referendum koji će imati pitanje o pravnom i ustavnom statusu Srpske, te vjerovatno biti jedan od uvoda u referendume koji će biti održani u narednom periodu.

     

    Dodik je naglasio da je Republika Srpska prisiljena da brani svoj status na jedini mogući način, a to je narodna volja i to će i uraditi “veoma postepeno, hladno”.

    “Učinićemo to u trenutku kada mi mislimo da je to potrebno”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da se političke mjere koje Sud BiH izriče neće prihvatiti niti podržati.

    “Mi ćemo nastaviti da vodimo svoje politike onako kako smo se dogovorili, a to je da ćemo raspisati referendum koji će nesumnjivo reći da smo protiv bilo kakvih izbora, da te izbore treba bojkotovati i odbaciti”, istakao je Dodik.

    On je dodao da mu je žao što opozicija nije reagovala na poziv da se napravi vlada nacionalnog jedinstva.

    “Oni se nisu pokazali dostojnim. Vjerovatno će nakon ovoga opet imati neko svoje mišljenje, ali to je njihova stvar i tu govore koliko ne poznaju procese ili bilo šta”, rekao je Dodik za ATV.

    On je istakao da će sjednica Narodne skupštine biti održana i donesena odluka o održavanju referenduma.

    “Referendum će imati pitanje koje će biti nesumnjivo vezano za pravni i ustavni status Srpske i vjerovatno će biti jedan od uvoda u referendume koje ćemo održati u narednom vremenu vezano za status Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska ne smije ostati u BiH sa rješenjima koje je namentuo Kristijan Šmit, pojasnivši da je za minimum stabilizacije u BiH potrebno da se ona eliminišu, kao i sam Šmit.

    Kako je pojasnio, da se u tom pogledu onemogući bilo kakva više eskalacija problema u samoj BiH ali, dodao je, ne vidi da za to postoji spremnost.

    Šta očekuje od Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da od Ustavnog suda BiH nema nikakva očekivanja već da se moraju iskoristiti sve pravne radnje kako bi se došlo do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nakon presude koju mu je izrekao Sud BiH.

    Dodik je naveo da su našli najmanje 40 primjera sudske prakse Evropskog suda koji pobijaju ovo što se dešava u BiH.

    On je istakao da je “Ustavni sud BiH i kreirao sve te brljotine, ali da je rečeno da se moraju iskoristiti sve pravne radnje u nekoj zemlji da bi se moglo ići na Evropski sud”.

    “Zato se i ide na Ustavni sud, ne iz očekivanja da on nešto uradi, ja nemam ta očekivanja”, rekao je Dodik za ATV, prenosi Srna.

    On je naveo da je prepustio pravnicima i advokatima da se time bave, da ih je ovlastio da urade sve što misle da treba, pojasnivši da je krajnji cilj da dođu do odluke Evropskog suda za ljudska prava.

    “Mada ja ni toj instituciji ne vjerujem”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su “muslimani to i uradili da dvije godine nekoga zabave”, te upitao “šta kad za dvije, tri godine dođe odluka Evropskog suda i kaže da se poništava odluka i da Milorad Dodik ima pravo da traži obeštećenje”.

    “Ali, oni misle da u ove dvije godine mogu da naprave šta hoće, sva priča je u tome. U toj funkciji su i Šmit, sudovi, tužilaštva i Ustavni sud. Ja nemam nikakve dileme”, zaključio je Dodik.

    Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

  • Stevandić: Branio sam Poplašena kao što danas branim Dodika

    Stevandić: Branio sam Poplašena kao što danas branim Dodika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da, kao što je nekada branio Nikolu Poplašena, danas brani predsjednika Srpske Milorada Dodika, naglasivši da je riječ o principijelnom stavu prema funkciji, a ne prema imenu.

    „Iskreno sam, sa rijetkima koji su stali i pred transportere SFOR-a, branio Nikolu Poplašena kao što danas branim Milorada Dodika. To je stav o predsjedniku Srpske, a ne o imenu. Ne mijenjam ga“, naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

    Dodao je da oni koji, kako je naveo, pakosno pominju Poplašena u sukobu sa Dodikom, pokazuju licemjerstvo. „Živ je Nikola, može sam reći“, poručio je Stevandić.

     

  • RIK: Između ostavki, poništenih konkursa i mogućeg referenduma

    RIK: Između ostavki, poništenih konkursa i mogućeg referenduma

    Republika Srpska, izgleda, ima Republičku izbornu komisiju. Ili, možda, nema. Članovi RIK su, još u aprilu prošle godine, podnijeli ostavke, a krajem jula iste godine im je istekao mandat. Ipak – tu su. Sastanče, pregovaraju, a glasine kažu da bi mogli da sprovedu i referendum koji je najavio predsjednik Milorad Dodik.

    Na posljednjoj sjednici RIK, održanoj prije dva dana, to pitanje nije riješeno. Zapisnik, koji su prenijeli neki mediji, tvrdi da RIK „radi u punom kapacitetu“ i da je Oliver Blagojević „izričit da će ostati na čelu Komisije“. Međutim, njegova izjava za Srpskainfo zvuči drugačije:
    – Mi smo u mandatu dok nas ne razriješi nadležni organ i to je sve što mogu da kažem. Mi ne odlučujemo o našem mandatu – rekao je Blagojević.

    Da bude još zamršenije, u junu je na zvaničnoj stranici Narodne skupštine objavljen konkurs za nove članove RIK. Onda ga je Ustavni sud BiH poništio. Usput, isti taj sud stavio je van snage i pojedine članove Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS – upravo one koji se tiču nadležnosti RIK.

    Pravni lavirint najbolje opisuje Milko Grmuša, koji podsjeća na inicijativu Vlade iz juna 2024. godine:
    – Znamo da su, prema inicijativi Vlade Republike Srpske iz juna 2024. godine, članovi RIK podnijeli ostavke. Te ostavke je, prema onome što smo mogli da vidimo u medijima, odbio predsjednik Narodne skupštine. Postavlja se odmah pitanje kako je moguće da Vlada, u kojoj participira i stranka predsjednika Narodne skupštine, traži da članovi RIK podnesu ostavke, a da, onda, te ostavke, budu odbijene!?

    Grmuša pita i ono što se mnogi pitaju: „Ako jesu, da li su neopozivi? Da li je moguće da predsjednik Skupštine lično odbije neopozivu ostavku? To mi nije jasno.“ Dodaje i da je konkurs ostao nedovršen: „Zbog čega Komisija za izbor imenovanja nije okončala tu proceduru, šta je čekala? Šta dan danas čeka?“

    On u svemu vidi namjernu konfuziju:
    – Unutar sistema vlasti postoje ogromne pukotine, koje su sada vidljive i golim okom.

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević naglašava da je ključ u ustavnim i zakonskim odredbama:
    – Ne može nijedan pojedinac, pa makar to bio i predsjednik Narodne skupštine, da odlučuje o tome da li prihvata ili ne prihvata ostavke koje su podnijeli članovi RIK… to može samo da uradi Narodna skupština.

    Pitanje legitimiteta rada RIK je, kaže, otvoreno:
    – Ako su podnijeli ostavke, a nisu ih povukli, nisu imali pravo da održe sjednicu niti da bilo šta raspravljaju. To ponašanje nije ni etički ispravno.

    Blagojević podsjeća da RIK ima nadležnosti iz Izbornog zakona BiH i RS, ali da referendum obično sprovodi posebna Republička referendumska komisija. Ako se referendum ipak raspiše, NS RS bi morala da formira novo tijelo. No, ako bi se referendum odnosio na presudu Suda BiH protiv Milorada Dodika ili odluku CIK-a o prestanku njegovog mandata, Blagojević tvrdi da bi on bio neustavan:
    – Takav referendum… biće suprotne Ustavu Republike Srpske, a i Ustavu BiH.

    Podsjetio je i na presudu Ustavnog suda BiH iz septembra 2024. kojom je cijeli Izborni zakon RS proglašen neustavnim. Ipak, Komisija za izbor i imenovanje NS RS pozvala se upravo na taj zakon, što, prema Blagojeviću, otvara prostor i za krivično gonjenje zbog „neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH“.

    I tako, između ostavki koje možda važe, konkursa koji je poništen i referenduma koji bi mogao biti neustavan, RIK ostaje – u limbu. Funkcioniše li? Na papiru – da. U stvarnosti – to zna samo politika.

  • Dodik: Srpska može da računa na podršku Srbije, kao što Srbija može da računa na nas

    Dodik: Srpska može da računa na podršku Srbije, kao što Srbija može da računa na nas

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    – Sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao sam o svim izazovima pred kojima se nalaze Srbija i Srpska, kao i o drugim važnim temama za srpski narod – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
    On je dodao da su posebno rarazgovarali o zaštiti naših nacionalnih interesa i narodnom jedinstvu.

    – Republika Srpska uvijek može da računa na podršku Srbije, kao što i Srbija može da računa na našu podršku – zaključio je Dodik.

    Prethodno je Vučić objavio na svoj Instagram nalog fotografiju sa Dodikom, te istakao u objavi da su razgovarali o zaštiti nacionalnih interesa, narodnom jedinstvu i jačanju ekonomskih veza, kao i o daljim koracima saradnje u narednom periodu.

  • Radojičić: SNSD je umorna politička opcija

    Radojičić: SNSD je umorna politička opcija

    Lider Nezavisnog pokreta „Svojim putem“, Igor Radojičić, ocijenio je da je SNSD „umorna i potrošena politička opcija“ koju je potrebno smijeniti sa vlasti.

    Radojičić je podsjetio da je u SNSD-u proveo dvije decenije, te da su se razilaženja u stavovima počela pojavljivati još 2014. godine. Dodao je da je nakon gubitka lokalnih izbora 2020. godine razlaz bio brz i konačan.

    „Nisam neko ko pljuje po svojoj bivšoj kući. Ja sam 20 godina gradio tu kuću. SNSD danas nije ni blizu onome što je bio prije 20 godina“, rekao je Radojičić, ističući da stranka posljednjih godina pravi mnogo grešaka i problema, te da loše obavlja vlast.

    Govoreći o sastanku održanom 30. juna u manastiru Gomionica, kojem su prisustvovali i Draško Stanivuković, Vukota Govedarica i Dejan Kojić, naveo je da se razgovaralo o različitim temama, uključujući i mogućnost formiranja šireg opozicionog pokreta.

    „Nije to bila nikakva tajna. Gospodin Stanivuković predlaže stvaranje većeg opozicionog pokreta. Da li će to biti nova partija ili koalicija, nije definisano. Naš pokret je još prošle jeseni zaključio da treba razgovarati sa ostalim opozicionim partijama, pa smo početkom juna uputili pisma SDS-u, PDP-u i Narodnom frontu“, izjavio je Radojičić.

    Naglasio je da razgovori o mogućem zajedničkom nastupu na izborima 2026. godine i dalje traju, te da je cilj da se pronađe formula kako bi se izbjeglo rasipanje opozicionih glasova.

    Radojičić je dodao da sa Stanivukovićem ima potpuno različite stavove o načinu vođenja Banjaluke.

    „Kada je riječ o gradskim temama, imam mnogo primjedbi na to kako grad funkcioniše. O tome nemamo puno sličnih tačaka i ne razgovaramo uopšte. Međutim, po republičkim pitanjima imamo slične stavove – od potrebe za promjenom vlasti, do borbe protiv kriminala i korupcije“, rekao je Radojičić.

  • Referendum u Srpskoj kao poruka jedinstva i odbrane institucija

    Referendum u Srpskoj kao poruka jedinstva i odbrane institucija

    Predstojeći referendum u Republici Srpskoj biće prilika da građani izraze svoju volju i podrže politike predsjednika Milorada Dodika u, kako ističu zvaničnici i javne ličnosti, očuvanju i odbrani Srpske.

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac poručio je da je Srpska „preskupo plaćena“ i da neće dopustiti da o njenoj sudbini odlučuju stranci. Prema njegovim riječima, referendum će biti način da se zaštiti legitimno izabrani predsjednik, kao i prava i ustavni kapacitet Republike Srpske definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    – Naša sudbina je u našim rukama. Na referendumu ćemo reći veliko NE političkom pritisku i veliko DA za Srpsku – istakao je Košarac.

    Akademik Vitomir Popović ocijenio je da je održavanje referenduma od izuzetnog značaja za donošenje budućih odluka i ostvarivanje nacionalnih interesa, iako on neće moći da promijeni donesene presude. Popović smatra da je proces protiv predsjednika Dodika politički montiran i da jedino narod može promijeniti legalno izabranog lidera.

    Naglasio je da je jedinstvo političkih i društvenih faktora u Srpskoj ključno, te da strani akteri nastoje oslabiti Srpsku kroz podjele i stvaranje što većeg broja manjih političkih subjekata. Kao krajnji nacionalni interes istakao je nezavisnost Srpske, kada se za to steknu uslovi, ali bez prenošenja nadležnosti na nivo BiH.

    Podršku održavanju referenduma dao je i Savez ratnih vojnih invalida Republike Srpske. Predsjednik Saveza Dragan Vrhovac izjavio je da će narod prepoznati pokušaje slabljenja Srpske i u pozitivnom smislu dati svoje mišljenje na referendumu. Prema njegovim riječima, svako koga je narod izabrao na izborima predstavlja instituciju predsjednika Republike Srpske.

    Referendum, koji bi trebalo da bude održan na osnovu odluke Narodne skupštine Srpske, uslijediće nakon presude Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a njegovi zagovornici ga vide kao snažnu poruku jedinstva i odlučnosti u odbrani institucija i prava Srpske.

  • Kovačević: Federalni mediji pokušavaju izvještaj svog bivšeg šefa iz 2024. predstaviti kao da ga je pisao Tramp

    Kovačević: Federalni mediji pokušavaju izvještaj svog bivšeg šefa iz 2024. predstaviti kao da ga je pisao Tramp

    Sarajevski i prosarajevski mediji iz Bijeljine pokušavaju da izvještaj koji je napisao njihov bivši penzionisani šef Majkl Marfi za 2024. godinu predstave kao da ga je lično pisao Donald Tramp. U tom izvještaju ocrnjen je predsjednik Srpske, baš na način na koji je Marfi uvijek pokušavao da stvori lažni narativ u Republici Srpskoj, kao svjetskom problemu broj jedan, rekao je za RTRS srpski delegat u Domu naroda PS BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    – I djeca znaju da je Tramp položio zakletvu u januaru 2025. godine, kao što znaju da je baš on rekao da je bivša američka administracija u kojoj je bio i Majkl Marfi, a koja je savršeno sarađivala sa Sarajevom i opozicijom iz Srpske, najgora administracija u istoriji Amerike – ponovio je Kovačević.

    On je istakao, da je po svemu sudeći, jasno da je njima u Sarajevu, kao i pojedinim prosarajevskim strukturama iz Srpske, izvučeno tlo pod nogama i da oni više ne znaju kako da se ponašaju.

     

    – Zato stalno pokušavaju da nalaze ovakve gluposti koje bi da pripišu Trampu, da je on navodno protiv Republike Srpske. Tako smo čuli od Konakovića, da je portparolka Stejt departmenta osudila politiku Milorada Dodika, a radilo se o nalogu portparolke administracije DŽozefa Bajdena. Pa je kao sramna, odnosno šokantna reakcija, uslijedilo to da je ona, nakon 20 godina promijenila nalog i napravila novi. Vidjeli smo gluposti poput one da je Tramp potpisao ukaz o ostajanju sankcija – istakao je Kovačević.

    Naveo je da je problem političkog Sarajeva, kao i pojedinih u Srpskoj, to što je stav Trampove administracije da BiH ima budućnost samo u poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, u dijalogu i konsenzusu tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

    Podsjećanja radi, federalni mediji, prenijeli su izvještaj Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u BiH, iz 2024. godine, koji je pisan pod bivšom američkom administracijom, na čelu sa DŽozefom Bajdenom, a u kojem se kritikuje politika Milorada Dodika. Iako je Bajden odavno bivši predsjednik, u sarajevskim redakcijama se, sudeći po naslovima i komentarima i dalje ponašaju kao da se ništa nije promijenilo.