VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.

  • Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Nekoliko sedmica nakon što su njemačke vlasti zaustavile projekte u Republici Srpskoj vrijedne više od 100 miliona evra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je za istu našao zamjenu u novcu iz Mađarske i Kine. Pitanje je međutim, da li će taj novac uopšte doći brzo i jeftino kako se najavljuje i da li to može imati i negativne posljedice?

    Mađarska i Kina će nadoknaditi novac za četiri važna projekta čije je finansiranje zvanični Berlin obustavio, govorio je Dodik u avgustu. Sada tvrdi da određene njemačke banke nisu odustale od projekata , ali da je našao alternativu za te projekte u Mađarskoj.

    “Mi smo našli alternativu kroz podršku sa strane mađarske da Hrgud pokrijemo sredstvima koje smo tamo obezbijedili”, rekao je Dodik.

    U pitanju su četiri projekta iz oblasti energetike i ekologije koji su obustavljeni odnosno Njemačka je pustila da prođe rok za implementaciju.

    Radi se o projektimа: izgradnja vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića, vrijednosti 64,2 miliona evra, dvije faze revitalizacije Hidroelektrane “Trebinje 1”, vrijednosti oko deset miliona evra, te prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijednosti 14,3 miliona evra.

    Dodik je više puta pominjao i kineske partnere kao alternativu za finansiranje važnih projekata.

    “Kompanija Enerdži Kina je jedna od najmoćnijih državnih kompanija Kine i mi ćemo s njima tragati za novim rješenjima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci prije nekoliko dana.

    U Kinu je ranije išao i premijer Radovan Višković, međutim predstavnici opozicije su skeptični.

    “Njemačka je jadan od pet najjačih spoljno-trgovinskih partnera Republike Srpske pored Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. Da su Mađarska i Kina daleko od ovih zemalja i da po onome što su do sada uradili teško je očekivati da oni mogu nadoknaditi te velike projekte sa kojima je Njemačka prisutna u Republici Srpskoj toliko godina i decenija”, smatra predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

    Ekonomisti međutim smatraju da Dodik ovakvim najavama talasa javnost i sada provocira one koji su ga godinama podržavali, međutim, kako navode, teško je očekivati da će na ovaj način dobiti novac po njemačkim uslovima.

    “Što se tiče Mađara, ja sam to prije više nedjelja najavila da će još eventualno Mađarska izdvojiti nekih stotinjam miliona evra što se i obistinilo ali da više od toga ne može. Što se tiče Kineza, zavisi kakav je aranžman jer sa Kinezima nije lako pregovarati nisu oni oni koji daju grantove. To jednostavno može da bude ili kredit ili da njihova firma bude angažovana. Mogu oni tad i da kreditiraju ali to se vratiti mora”, smatra ekonomista Svetlana Cenić.

    Uprkos pričama o okretanju ka istoku Dodik kaže da će se 7. septembra sastati sa specijalnim njemačkim predstavnikom za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Tako se nameće pitanje da li je u pitanju geopolitika ili traganje za novcem koji Republici Srpskoj nedostaje?

    “Mislim da se ovdje traži način kako nadomjestiti onaj novac koji je otkazan odnosno da se nađe zamjena ko bi mogao podržati one projekte koje su neke zemlje članice EU obustavile za BiH. Da li oni zaista mogu nadomjestiti te projekte ili će se vršiti realokacija od nekih drugih sredstava koje su te zemlje prethodno obećale ovom prostoru to ostaje otvoreno”, kaže politikolog Tanja Topić.

    Da novca nedostaje za brojne projekte, pa ga zvaničnici Republike Srpske traže na svim stranama, smatraju naši sagovornici, dokazuje i Dodikova nedavna izjava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u BRIKS, ekonomski savez koji predvode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

  • Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.

    Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

    Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

    “Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

    Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

    Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

    “Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

    Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

    “Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

    “Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.

  • Na račun Poreske uprave prikupljeno više od 2,3 milijarde KM

    Na račun Poreske uprave prikupljeno više od 2,3 milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih osam mjeseci 2023. godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,387 milijardi maraka, što je za preko 316 miliona KM ili 15 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
    Sve kategorije javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS bilježe rast u odnosu na prošlu godinu.

    Doprinosi, koji čine gotovo 62% od ukupno prikupljenih prihoda, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 1,475 milijardi KM, što je za 198,64 miliona KM ili 16 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite veća za po 16 procenata, za Zavod za zapošljavanje 17%, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 odsto.

    Direktni porezi, od čega najveći dio čine porez na dobit i porez na dohodak, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 547,09 miliona KM, što je za 80,57 miliona KM ili 17 odsto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine, prenose Nezavisne.

    “Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 284,80 miliona KM, što je za 24,22 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine. Istovremeno, naplata poreza na dohodak iznosi 225,83 miliona KM, što je za 51,13 miliona KM ili 29 odsto više u odnosu na uporedni period. Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda i kod ostalih direktnih poreza, odnosno po osnovu poreza na nepokretnosti za 4,88 miliona KM ili 26 odsto u odnosu na period januar – avgust 2022. godine”, saopšteno je iz Poreske uprave RS.

    Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave RS, iznose 365,10 miliona KM, što je za 37,30 miliona KM ili 11 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    Najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 21,54 miliona KM ili 38% više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 13,60 miliona KM ili 46% više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

    Što se tiče naplate za avgust tekuće godine, ukupno je prikupljeno 302,04 miliona KM, što je za 18,93 miliona KM ili 7% više nego u istom mjesecu prošle godine.

  • Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Potražnja za kreditima od strane preduzeća i stanovništva u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu ove godine sve više raste.

    Naime, u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5 (ili 50%), dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.

    “Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. Takođe, u pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci uticali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine”, stoji u anketi.

    Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

    “Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su uticali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan uticaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je povećana tražnja kredita zbog nelikvidnosti privrede i stanovništva.

    “Prošle godine su bile rekordne stope inflacije u zadnjih dvadesetak godina, koja je iscrpila posebno privredu i stanovništvo. Tada je samo javni sektor profitirao te su bili veći budžeti svih organizacionih jedinica i na državnom nivou. Privreda i stanovništvo su iscrpljeni, a plate nisu ni približno mogle pratiti rast troškova života, pogotovo cijena komunalija i hrane, koja čini 70 odsto od potrošačke korpe. Tako je bilo i u privredi, jer su investicije u stalnom padu, kako prošle godine, tako i ove”, navodi Stanić.

    Kako kaže, problemi preduzeća su bili da isfinansiraju troškove poslovanja, sirovina, energenata, ali i drugih rashoda.

    “Neki su morali u takvim uslovima da zatvore svoja poslovanja. Ove godine se smiruje inflacija, ali se pojavljuje drugi problem, pad uvoza i izvoza, odnosno pad privredne aktivnosti. U jednoj Njemačkoj, koja je nosilac privrednog zamaha u Evropskoj uniji, je recesija koja traje duže od šest mjeseci. Privreda želi da preživi, jer se očekuje da će naredna godina biti godina oživljavanja privredne aktivnosti. Sve projekcije govore da će ova godina biti recesiona, odnosno godina pada privredne aktivnosti i postepenog pada inflacije. U takvoj situaciji jedini način za stanovništvo i privredu je da uzimaju kredite kako bi opstali”, zaključio je Stanić.

  • Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da je na današnjoj sjednici Savjeta ministara predložio inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS-u, koja je odbijena, ali da se od toga neće odustati.
    “Uspjeli smo na adekvatan način da upoznamo i predstavimo oba prijedloga koji se odnose na inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS i zaključak o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu žKovačević protiv BiHž sa jasnim stavom da će ovo biti tema koju ćemo mi i u narednim sjednicama ponovo tražiti kao tačku dnevnog reda i da o tome raspravljamo”, rekao je Košarac.

    Kada je riječ o pravosuđu, Košarac je rekao da u BiH ništa ne može biti važnije od pitanja koje se odnosi na prijedloge zakona o Ustavnom sudu i prestanku mandata stranih sudija u tom sudu.

    Košarac je istakao da je sadržaj predloženih zakona potpuno jasan i predstavljen na prethodnoj sjednici Savjeta ministara, kao i da je danas ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza potvrdio da je Republika Srpska dostavila prijedloge ova dva zakona i da radna grupa za pravosuđe pokušava uskladiti tekstove zakona.

    “Nakon verifikacije u radnoj grupi, biće dostavljeni na usvajanje Savjetu ministara i drugim nadležnim institucijama za usvajanje zakona”, rekao je Košarac novinarima u Sarajevu.

    On je odbacio navode opozicije iz Republike Srpske da se ovim krše zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Košarac je napomenuo da je iz rasprave na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH vidljivo kako i dalje postoji potreba određenih političkih struktura iz Federacije BiH da strane sudije ostanu u Ustavnom sudu.

    On je istakao da Republika Srpska neće odustati ni od ukidanja OHR-a, naročito jer BiH ima kandidatski status za članstvo u EU, a stranci i dalje donose odluke.

    “To govori o anomaliji ove zemlje i ne mogu da vjerujem da postoje političke strukture koje su okupljene oko ideje da nam stranci donose odluke”, naveo je Košarac.

    Prema njegovim riječima, članstvo u EU je važno, ali s obzirom na izjave pojedinih evropskih zvaničnika da je proširenje moguće očekivati 2030. godine bitno je razvijati regionalnu i svaku drugu saradnju.

  • Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijet bi uskoro mogao da se suoči sa nestašicom litijuma zbog velike potražnje za ovim metalom, a neki analitičari očekuju da će se to desiti već 2025. godine.
    BMI, istraživačko odjeljenje njujorške agencije Fič solušns je u svom nedavnom izvještaju zaključilo da će nestašica litijuma nastati već za dvije godine zbog velike kineske potražnje, prenosi CNBC.

    “Očekujemo da će kineska potražnja za litijumom za električna vozila (EV) u periodu od 2023. do 2032. godine porasti u prosjeku za 20,4 odsto godišnje”, navedeno je u pomenutom izvještaju.

    Proizvodnja litijuma u Kini će u istom periodu porasti u proseku za šest odsto, što ne može da zadovolji ni trećinu potražnje.

    U svijetu je 2021. godini proizvedeno 540.000 tona litijuma, a Svetski ekonomski forum (WEF) prognozira da će globalna potražnja za litijumom u 2030. godini biti preko tri miliona tona.

    “Vjerujemo da će u svijetu nastupiti nestašica litijuma. Naravno, predviđamo rast ponude, ali će potražnja rasti mnogo bržim tempom”, izjavila je direktorka Dojče bank za istraživanje litijuma i čiste tehnologije Korin Blanšar.

    Ona predviđa “mali deficit” ekvivalenta litijum karbonata (LCE) između 40.000 i 60.000 tona do kraja 2025. godine, ali smatra da će na kraju 2030. godine ovaj deficit biti već 768.000 tona LCE.

    Drugi analitičari ne vide da će svjetski deficit litijuma doći tako brzo, ali ipak predviđaju manjak do kraja decenije.

    Prema podacima kompanije Refinitiv, u svijetu trenutno postoji samo 101 rudnik litijuma.

  • Propada kineski gigant?

    Propada kineski gigant?

    Akcije najzaduženijeg investitora za nekretnine na svetu China Evergrande Group pale su za čak 87 procenata.

    Akcije su pale na čak 22 hongkonška centa u ponedeljak, u poređenju sa poslednjim zatvaranjem na 1,65 hongkonških dolara po akciji 18. marta 2022.

    Obnova trgovine dolazi pošto je kompanija zabeležila gubitak od 39,25 milijardi juana (5,38 milijardi dolara) za šest meseci zaključno sa junom, što je manji gubitak u poređenju sa gubitkom od 86,17 milijardi juana u istom periodu pre godinu dana.

    Prihodi su iznosili 128,81 milijardi juana, što je povećanje sa 89,28 milijardi juana u junu 2022.

    U julu, kompanija je podnela zahtev za zaštitu od bankrota iz poglavlja 15 pred američkom sudu, koji štiti njenu američku imovinu od poverilaca dok radi na restrukturiranju na drugom mestu.

    U svom podnesku na berzi u Hong Kongu, Evergrande je otkrio da ima ukupne obaveze od 2,39 biliona juana od juna ove godine, nešto niže od 2,44 biliona juana u šest meseci završenih 30. juna 2022.

    Od juna, Evergrande je imao ukupnu imovinu od 1,74 biliona juana, uključujući ukupnu gotovinu, gotovinske ekvivalente i ograničenu gotovinu od 13,4 milijarde juana.

    Evergrande je kasnio 2021. i najavio program restrukturiranja duga u martu, nakon što se mučio da završi projekte i otplati dobavljače i zajmodavce.

    Ranije ove godine, kompanija je objavila kombinovani gubitak od 81 milijardu dolara u svom izveštaju o zaradama koji su dugo kasnili, navodi CNBC.

    Neto gubici za 2021. i 2022. bili su 476 milijardi juana i 105,9 milijardi juana.

    U 2020. godini, pre nego što je kompanija otišla u bankrot, Evergrande je ostvario neto profit od 8,1 milijardu juana.

  • Šta bi BiH dobila članstvom u BRIKS-u?

    Šta bi BiH dobila članstvom u BRIKS-u?

    Finansijska podrška, bolji i brži plasman proizvoda i investicije. To bi, članstvom u BRIKS-u dobila BiH. Uz to dolazi i veći politički uticaj, kažu stručnjaci za spoljnu politiku.


    BRIKS je ekonomsko saveznišvo velikih zemalja, među kojima su Rusija, Kina, Indija i Brazil. U toj priči je i razvojna banka u Šangaju koja će plasirati novac u sve zemlje koje su u BRIKS-u.

    “Za BiH bi to značilo da je politički uticajnija, da može lakše računati na ta sredstva iz nove razvojne banke, da otvara tržište, da otvara mogućnost i investiranja i plasmana svojih proizvoda u okvirima tih zemalja. A vjerovatno bi, ukoliko bi Briks prihvatio BiH što nije nemoguće, to značilo i rast regionalnog liderstva na jugoistoku Evrope”, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja.


    BRIKS se širi i otvara svoja vrata. Tu šansu, kažu stručnajci, trebalo bi da iskoristi i BiH. U narednom periodu ekonomisti predviđaju potpunu ekonomsku dominaciju BRIKS-a. To će, kažu oni koji prate međunarodnu politiku, promijeniti globalni ekonomski poredak.

    “Ono što nudi i BRIKS sam u ovom trenutku a to su prije svega mir i sigurnost, fer odnosi u međunarodnim odnosima, fer odnosi u ekonomskim odnosima i podrška. Taj odnos nije odnos kakav imamo prema neoliberlanim ekonomijama gdje se gleda da se naša ekonomija iscrpi zarad većih ekonomija”, rekao je magistar međunarodnih odnosa i diplomatije Lučiano Kaluža.


    Četrdeset odsto svjetskog stanovništva je u BRIKS-u. Od 2011. godine u organizaciju je primljena i Južnoafrička Republika. Mnoge zemlje bi da postanu članice organizacije, a među njima su Iran, Argentina, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Članstvo ovih zemalja je odobreno, a one u BRIKS ulaze iduće godine.

  • “Teško je zaustaviti Rusiju”

    “Teško je zaustaviti Rusiju”

    Rusija uspeva da zaobiđe ograničenja, izjavio je glavni ekonomista Instituta za međunarodne finansije Robin Bruks.

    “Pitanje praćenja primene antiruskih sankcija EU je teško, Rusija uspeva da zaobiđe ograničenja”, rekao je Bruks.

    On je u intervjuu za Die Velt rekao da se roba iz Evrope i dalje dovodi u Rusiju.

    Pored toga, Bruks je primetio da Moskva nastavlja da kupuje odbrambene proizvode kroz paralelni uvoz.

    Ekspert je pojasnio da je izuzetno teško uvesti bilo kakve sisteme kontrole za sprečavanje takve prakse, jer je svetska trgovina veoma raznolika.