VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Prekid proizvodnje u “ArcelorMittalu” ugrožava “Željeznice RS”

    Prekid proizvodnje u “ArcelorMittalu” ugrožava “Željeznice RS”

    Neizvjesna situacija i prestanak proizvodnje u “ArcelorMittalu” u Zenici i Prijedoru krajnje ozbiljno se odražavaju i na “Željeznice Republike Srpske”, budući da 42 odsto ukupnih prihoda dobijaju upravo od ove kompanije.

    Kako su rekli za “Nezavisne novine” iz ovog javnog preduzeća, oni očekuju i nadaju se da će njihov najznačajniji komitent, kompanija “ArcelorMittal” iz Zenice, u što kraće vrijeme riješiti svoje interne probleme, kako bi nastavili realizaciju trogodišnjeg ugovora i spriječili negativne posljedice za obje kompanije.

    “Budući da od prevoza željezne rude za ‘ArcelorMittal’ ‘Željeznice Republike Srpske’ prihoduju 42 odsto u zbiru ukupnih prihoda, situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve tako crno, ako pogledamo rezultate kada govorimo o ostvarenom prevozu tokom nepunih 10 mjeseci 2023. godine, u poređenju sa ukupnim rezultatima iz 2021. i 2022. godine”, kazali su iz “Željeznica Republike Srpske”.

    Dodali su da su u 2023. godini u prvoj polovini novembra prevezli ukupno 1.143.969 tona željezne rude i ostvarili prihod od 15.614.830 KM.

    “Tokom svih 12 meseci prošle godine prevezeno je ukupno 1.314.400 tona, sa prihodom od 16.740.157 KM. ‘Željeznice Republike Srpske’ kao javno preduzeće od nacionalnog interesa, uprkos i dalje prisutnom negativnom uticaju privrednih, ekonomskih i globalnih promjena, na koje ne mogu uticati, ulažu maksimalne napore kako bi u mjeri u kojoj je to moguće neutralisale negativne efekte koji proizlaze usljed poremećaja transportnih tokova posljednjih godina, obezbjeđujući neometano funkcionisanje preduzeća”, naveli su iz ovog javnog preduzeća.

    Dodali su da je borba za nove komitente i korisnike usluga željezničkog prevoza, kada je prevoz u teretnom saobraćaju u pitanju, svakodnevna i u otežanim uslovima nastoje da obezbjeđuju normalno funkcionisanje preduzeća.

    “Tražimo adekvatna rješenja, pokušavamo da, koliko je u našoj moći, rješavamo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije koja je prisutna ne samo u našem regionu, nego i globalno”, zaključili su iz ove kompanije.

    Pokušali smo dobiti odgovor na pitanje kako će prestanak proizvodnje u “ArcelorMittalu” uticati na “Željeznice FBiH”, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

    Podsjećamo, kompanija “ArcelorMittal” iz Zenice je 11. novembra privremeno obustavila proizvodnju, zbog, kako su rekli, loših uslova koji vladaju na tržištu čelika.

    Neizvjesna je sudbina oko 3.000 zaposlenih u Zenici i Prijedoru.

    Kako je za “Nezavisne” ranije rekao Rašid Fetić, predsjednik Sindikata “ArcelorMittala” u Zenici, ovo je problem 20.000, 30.000 porodica u BiH.

    “Situacija nije uopšte dobra, a ovdje se ne radi samo o nama iz Zenice, već i o kolegama iz Prijedora, ‘Željeznica FBiH’, ‘Željeznica Republike Srpske’ i drugih firmi koje rade za ‘ArcelorMittal'”, kazao je tada Fetić.

  • Konsultacije o budžetu: Najvažnije teme – ekonomska situacija, reforme i najniža plata

    Konsultacije o budžetu: Najvažnije teme – ekonomska situacija, reforme i najniža plata

    U okviru konsultacija za pripremu budžeta za 2024. godinu, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je sa predstavnicima udruženja proisteklih iz Odbrambeno – otadžbinskog rata i Savezom sindikata Srpske. Sindikalci i danas ponavljaju da daju punu podršku prijedlogu da najniža plata za narednu godinu u Srpskoj bude 1.050 maraka. Povećanje lične invalidnine trebalo bi da prati prosječnu platu, stav je boračkih udruženja.

    Za Savez sindikata najvažnije teme u razgovoru sa premijerom Srpske – ekonomska situacija, reforme, ali i ona najbitnija- najniža plata u iznosu od 1050. maraka.

    • Mislim da smo postigli dogovor. Negdje oko 29 miliona za zaposlene u srednjem osnovnom i visokom obrazovanju, nauci i kulturi, povećanje od 100 maraka. Da se izjedace zaposleni u obrazovanju ss drugim korisnicima budžeta – navela je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.

    Ukoliko se socijalni partneri ne dogovore o iznosu najniže plate, odluku će morati donijeti Vlada, kažu u Sindikatu.

    Premijer Višković rekao je da je prioritet Vlade konstantno poboljšanje položaja radnika, ali i da će novi budžet voditi računa i o poboljšanju položaja boračkih kategorija.

    • Novembarska invalidnina biće povećana pet odsto, decembarska za pet odsto, tako da ćemo do kraja godine imati povećanje 10 odsto, a onda već od januara deset ili na 12 odsto kako bude ostalim budžetskim korisnicima tako će biti i nama – istakla je Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.
    • Nadamo se da ćemo u narednoj godini imati veća sredstva za nabavku proteza kako bi imali što kvalitetniji život i svi smo izrazili želju za nastavkom rada radne grupe – dodao je Željko Volaš, predsjednik Udruženja amputiraca “UDAS”.

    Stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje djece poginulih boraca i dalje je cilj udruženja i organizacija proisteklih iz Otadžbinskog rata. Isto tako ukazuju i na problem traženja nestalih Srba. U posljednjih 15 godina pronađeno je i identifikovano samo 59 lica srpske nacionalnosti.

    Najveću odgovornost, po njima, snosi Institut za nestala lica BiH.

    Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac ocijenila je da je poražavajući podatak da je u proteklih 15 godina pronađeno i identifikovano 59 lica srpske nacionalnosti.

    Prema njenim riječima, treba nastojati da se ovaj proces vrati na entitetski nivo u prvoj varijanti u pogledu identifikacije 570 posmrtnih ostataka koji se nalaze u tri spomen-kosturnice u Republici Srpskoj.

    Poboljšanje položaja ovih kategorija cilj je i Vlade Srpske.

    Podsjećamo da je Vlada budžetom za narednu godinu planirala dodatna sredstva od 150 miliona maraka za ove namjene.

  • Budžetska kriza potresa Njemačku

    Budžetska kriza potresa Njemačku

    ​Njemački kancelar Olaf Šolc sljedeće sedmice namjerava se obratiti Bundestagu o sve dubljoj budžetskoj krizi, najavio je u petak šef kancelarove kancelarije, Volfgang Šmit, javlja “DPA”.

    Ustavni sud presudio je prošle sedmice da je vlada prekršila zakon prošle godine kada je ulila neiskorišteni novac za potrošnju zbog pandemijske krize u klimatske tranzicione fondove.

    Presudom je izbrisano 60 milijardi evra na koje je Šolcova vlada računala u budžetu za 2024. O nacrtu se početkom decembra trebalo glasati u Bundestagu, a do kraja godine u Bundesratu.

    Vladajuća koalicija Šolcovih socijaldemokrata, zelenih i liberala još nije uspjela pokrpati deficit, a planirani raspored usvajanja budžeta postao je neodrživ.

    To nije sve, jer presuda se odrazila i na ovogodišnji budžet koji Vlada mora rebalansirati. Građani su zabrinuti jer im nije jasno kakve će posljedice izazvati budžetska kriza, rekao je Šmit.

    Ujedno je najavio da će ministar finansija Kristian Lindner sljedeće sedmice u Bundesratu, domu pokrajina njemačkog parlamenta, predstaviti nacrt rebalansa budžeta za 2023. godinu.

    Prema presudi, vlada je prekršila stroga pravila o državnom zaduživanju, takozvanu kočnicu zaduživanja, kada je prenamijenila novac koji je podigla u zajmovima za subvencije za pandemiju.

    Kočnica zaduživanja, usidrena u njemačkom ustavu od 2009., suspendovana je tokom pandemije, prenosi “Fenix-Magazin”.

  • Za narednu godinu planirnao povećanje izdvajanja za boračke kategorije

    Za narednu godinu planirnao povećanje izdvajanja za boračke kategorije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Boračke organizacije Republike Srpske u okviru konsultacija sa socijalnim partnerima o izradi budžeta za 2024. godinu.

    Višković je upoznao predstavnike Boračke organizacije sa planovima Vlade i istakao da je u budžetu za nerednu godinu planirnao povećanje izdvajanja za boračke kategorije, s ciljem poboljšanja materijalno-socijalnog položaja boračkih kategorija i dodao da Vlada nastoji da se konstantno poboljšava status boračkih kategorija, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

    Premijer Srpske još jednom je ponovio stav da će institucije uvijek stajati uz boračke kategorije, jer im je Republika Srpska zahvalna za ono što su dali za njeno stvaranje.

    • Kako je rekao to dokazuje što je Vlada nedavno povećala osnovicu za isplatu invalidnina, kao i to što će od iduće godine mjesečni borački dodatak biti povećan na tri marke za svaki mjesec učešće u zoni borbenih dejstava – istaknuto je u saopštenju.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić zahvalio je premijeru na dosadašnjoj podršci boračkim kategorijama.

    Istakao je zadovoljstvo što će izdvajanja za iduću godinu biti povećana i što plan budžeta prati raniji dogovor Vlade i BORS-a koji je ozvaničen potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju.

    Sastanku su prisustvovali i ministarka finansija Zora Vidović i predsjednik Predsjedništva Boračke organizije Republike Srpske Goran Rogić.

  • Podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a dobra vijest za privrednike

    Podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a dobra vijest za privrednike

    Pomjeranje praga za ulazak u sistem PDV-a je vijest koju su mali preduzetnici i zanatlije dugo čekali. Konkretno, ovo znači veliko rasterećenje u poslovanju, ali i smanjenje cijena usluga, što će koristiti i krajnjim mušterijama.

    Privrednici kažu, ovo je dobra poruka za ostanak mladih. I ranije su pokretali ovakvu incijativu, ali tek sada su naišli na razumijevanje.

    “Šta to znači za nas koji radimo kao samostalni privrednici? Znači da ćemo imati prostora da radimo do 100 hiljada bez ulaska u PDV. Zašto spominjemo? Morate shvatiti da bi mi morali poskupiti svoje usluge za 17 odsto“, kaže direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić.

    “Dobra stvar za male privrednike, jer nekada 50 hiljada i sada 100 hiljada nije isto. Dosta malih privrednika bi ovo podžalo zato što znaju da davanjem na kraju bilansa mogu dići kredite, mogu se zadužiti i mogu ostati i opstati na ovim prostorima“, kaže predsjednik zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Lazo Šešić.

    Trenutno, na preregistraciju čeka 6.284 obveznika. Sve ovo povlači dodatna sredstva iz zajedničkog budžeta, odnosno smanjenje javnih prihoda, podsjeća ministar finansija i trezora.

    “Ove godine će to biti više od 25 miliona maraka, jer se država odrekla tog dijela prihoda, ali to je nešto što moramo preuzeti na sebe ako želimo da zanatski sektor ostane da živi“, kaže ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić.

    Prijedlog zakona o izmjenama zakona o PDV-u već je prošao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Sada je na redu Dom naroda, koji bi o tome trebalo da raspravlja već sutra. Ukoliko bude usvojen, stupiće na snagu za osam dana, a nakon toga biće potrebno dodatnih mjesec dana za usvajanje potrebnih pravilnika i podzakonskih akata kako bi se prvi preduzetnici mogli preregistrovati.

    “Nijedan zakon ne može da se usvoji bez SNSD-a”
    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić je istakao da nijedan zakon na nivou BiH ne može da se usvoji bez SNSD-a.

    “Inicijativu za izmjenu zakona može da podnese svako. Kako sam već rekao, za nas je najbitnije kada inicijativu podnesu oni na koji se to odnosi, ali zakone usvaja onaj koji ima kapacitet, a u ovom konkretnom slučaju, kada govorimo o nivou BiH, nijedan zakon ne može da se usvoji bez SNSD-a. Slušali smo svakakve stvari koje su bile nekorektne, gdje su jedan realan problem htjeli da uvedu u domen politike i mislim da to nije dobro. Podsjetiću vas da je ovaj zakon već prošao Predstavnički dom, jednoglasno, i da je u proceduri u Domu naroda. Nisu se stekli uslovi da bude usvojen 04.10. jer smo vršili određene pripreme. Donijeti zakon ne podrazumijeva samo izglasati zakon i on počinje da živi. Ono što naši mali preduzetnici treba da znaju, a mi očekujemo da će sutra taj zakon da bude usvojen, i naravno, ključnu ulogu u tom procesu kada je u pitanju Srpska ima SNSD, trebaće osam dana da zakon stupi na snagu. Nakon tih osam dana, mi smo uložili maksimalan napor, da sve ostale procedure, u smislu usvajanja podzakonskih akata, pravilnika i svega ostaloga koje treba da provede UIO se provedu u što kraćem roku. Naša su očekivanja da od dana stupanja na snagu tog zakona, da će biti neophodno još nekih 30 dana da oni pojedinci koji imaju mogućnost da se po ovom zakonu preregistruju i stvarno to i učine. Žao mi je što su privrednici morali sačekati još taj mjesec i 13 dana, ali kako sam već rekao, najveća šteta bi bila da smo usvojili zakon u trenutku kada za to nisu bile stvorene tehničke pretpostavke”, rekao je Amidžić.

  • Novo pojeftinjenje goriva u BiH

    Novo pojeftinjenje goriva u BiH

    Na svjetskim tržištima cijene nafte padaju zbog slabije potražnje, a do pada je došlo i na bh. tržištu, ističu naši sagovornici te dodaju da su sadašnje cijene na pumpama pale na prihvatljive okvire.

    Na benzinskim pumpama u BiH došlo je do korekcije cijena, pa su tako cijene na pumpama u Banjaluci od ponedjeljka niže i kreću se od 2,43 do 2,52 za litar benzina, dok dizel košta od 2,69 do 2,74 KM.

    I u Sarajevu su nove cijene, te dizel košta od 2,56 KM do 2,72 KM, dok je cijena benzina iznosila od 2,56 do 2,66 KM.

    Naime, kako je rekao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, došlo je do pada cijene goriva na pumpama za nekih pet feninga u odnosu na prošlu sedmicu.

    “Vjerujem da bi na sadašnjem nivou cijene goriva trebalo da se zadrže pet do deset dana, bez obzira na geopolitičke probleme koje imamo”, kazao je Savić.

    Dodao je da se trenutno prati cijena goriva na svjetskom tržištu te ističe da je vrlo teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su sadašnje cijene na pumpama u BiH pale na prihvatljive okvire.

    “Ako gledamo sada stanje na benzinskim pumpama, cijene su dosta realne i odražavaju cijenu nafte na svjetskom tržištu”, kazao je Bečarević i dodao da ono što bi moglo da zabrine jesu trenutne cijene barela nafte koje su prisutne, a kreću se oko 80 dolara.

    “Ove cijene nisu želje onih koji izvoze naftu, tako da se vrlo lako može očekivati u narednom periodu da se smanje kvote na proizvodnju nafte kako bi se vještački podigla cijena, jer ovo su za njih niske cijene i sigurno će biti borba između onih koji žele da smanje ovu cijenu i održe je na nekom nivou sa zemljama OPEC-a, koje žele da cijena barela nafte iznosi više od 100 dolara”, kazao je Bečarević i dodao da je sigurno u svijetu smanjena aktivnost u vezi s potražnjom.

    Zaključio je da od svjetskog dešavanja upravo zavisi kakve će cijene biti na pumpama u BiH.

    Da su niže cijene goriva značajne za potrošače, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    “Naravno da je veoma bitno da padaju cijene goriva. To je bitno svim ljudima, jer znamo da je gorivo glavni pokretač svega, tako da je svaki fening pojeftinjenja goriva spas za same potrošače”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Ističe da niže cijene goriva neće uticati i na niže cijene osnovnih životnih namirnica.

    “Iako gorivo pojeftinjuje, neće se desiti da dođe do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

    “Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada, biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

    Podsjetimo, na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, četvrtu nedjelju zaredom, jer trgovce zabrinjava slabost potražnje u najvećim svjetskim tržištima.

    Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je 1,05 odsto, na 80,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,65 odsto, na 75,90 dolara.

    Pad cijena četvrtu sedmicu zaredom, pri čemu su u jednom trenutku zaronile na najniže nivoe u četiri mjeseca, posljedica je strahovanja trgovaca od slabljenja potražnje.

    “Pad cijena sirove nafte u suprotnosti je s procjenama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC-a) i Međunarodne agencije za energiju (IEA), koje su prognozirale tijesnu distribuciju u četvrtom tromjesečju”, istakao je Tamas Varga iz PVM-a.

  • Budžet zajedničkih institucija za narednu godinu biće niži

    Budžet zajedničkih institucija za narednu godinu biće niži

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da je Ministarstvo na čijem je čelu preuzelo na sebe da uradi prijedlog budžeta zajedničkih institucija BiH za narednu godinu, koji će biti smanjen u odnosu na ovogodišnji, ali podrazumijeva nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH.

    On podrazumijeva i uvažavanje činjeničnog stanja da se realni život odvija u entitetima, kantonima i opštinama, tako da smo pristupili tome na racionalan način, zamolili smo budžetske korisnike da kažu koje su to stavke gdje se može uraditi određena racionalizacija – rekao je Amidžić novinarima u Sarajevu.

    On je pojasnio da su i Međunarodni monetarni fond i drugi međunarodni ekonomski eksperti ukazali da treba smanjiti troškove u javnoj potrošnji u institucijama BiH, s obzirom na to da rastu iz godine u godinu.

    Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara uradilo je analizu koja je pokazala trend rasta troškova, koji je bio neopravdan.

    Amidžić je naveo da su se budžetski korisnici tokom razgovora o smanjenju troškova ponašali kao da im se mora dati, te dodao da je Ministarstvo u obavezi da predloži budžet koji podrazumijeva ispunjavanje kriterijuma, odnosno smanjenja troškova.

    • Taj budžet se vjerovatno neće svidjeti velikom broju budžetskih korisnika. Ukoliko odbiju da se drže ovih principa, oni su odlučili da zajedničke institucije u BiH nemaju budžet za narednu godinu, odnosno da se uđe u privremeno finansiranje – istakao je Amidžić.

    Kada je riječ o Ministarstvu finansija i trezora, Amidžić je rekao da je predloženi budžet ovog ministarstva u ovoj godini bio 13,77 miliona KM, te dodao da će za narednu godinu predložiti budžet manji za 1,5 miliona KM.

    • Ako smo mogli smanjiti troškove za skoro 10 odsto i da se ništa ne osjeti, mislim da nije bezobrazno kada tražimo od ostalih budžetskih korisnika da urade tu korekciju od tri odsto i da možemo da nastavimo normalno da funkcionišemo – rekao je Amidžić.
  • U naredne dvije godine blag oporavak ekonomije i slabljenje inflacije u BiH

    U naredne dvije godine blag oporavak ekonomije i slabljenje inflacije u BiH

    U naredne dvije godine očekuje se oporavak ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka, naveli su iz Centralne banke BiH komentarišući najnovije projekcije inflacije i BDP-a.

    Tako su naveli da prognoziraju inflaciju od 6,3 odsto, što je za 1,4 procentna poena niže u odnosu na projekciju iz maja, dok je očekivani rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) nepromijenjen i iznosi 1,6 odsto.

    “U narednoj godini, usljed novih informacija o slabljenju spoljne tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa se nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1 odsto”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da, prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 odsto.

    “I dalje naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti. Ocjenjujemo kako su rizici za inflaciju iznad prognozirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u ovoj godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Takođe, najveći dio inflatornih pritisaka je trenutno posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i dalji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu”, kazali su iz Centralne banke.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ukazuju da je potrebno propitati se šta je uopšte pokretač ove svjetske inflacije.

    “Ovakva inflacija, u smislu visine, trebalo je da da bolje rezultate u smislu rasta, tako da je sve ovo što se dešava apsolutno van šema predvidivosti. Za rast BDP-a potrebne su investicije i domaće i strane, ali očigledno je da su investicije u blagom zastoju. S druge strane, BiH je takva zemlja, ako gledamo regiju, koja najmanje čini da investicije budu atraktivne”, pojasnio je Raković.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da sve govori komentar o “intenziviranom rastu od 3,5 odsto” kao “najoptimističniji scenario” u cijelom razmatranom periodu.

    “Mi smo tako nisko pali da tim tempom rasta ni naši unuci nemaju šta čekati ni čemu se nadati, a kamoli mi. Mi već toliko godina imamo prosječno mizeran rast (bilo je statističkih izuzetaka, ali samo fiktivnih, jer kakvu vrijednost ima viša stopa rasta jedne godine ako je prethodne bila recesija). A takozvano usporavanje inflacije, čak i ako se ostvari, opet znači samo nastavak rasta cijena. Nema suštinskog poboljšanja bez pada cijena”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da je nerealno da će primanja toliko rasti da nadoknade sva poskupljenja, a ogroman broj građana uopšte nema redovna i normalna primanja.

    “I sve ove procjene i ovako skromne i obeshrabrujuće može kao kulu od karata srušiti povećanje cijene struje koje se očito priprema što se tiče unutrašnjih faktora. Vanjski poput cijene nafte ili plina nisu pod našom kontrolom, ali bi barem djelimično mogli biti da, recimo, vlasti konačno stave u funkciju naftne terminale i akumuliraju rezerve goriva za slučaj novog znatnog rasta cijena. Nedavno su se u FBiH pohvalili obnovom upravne zgrade terminala, što je kao loš vic. Pa zar je stvarno prioritet i osnovna svrha te firme nečija kancelarija ili su sami terminali i rezerve nafte?”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da ni ove procjene i stanje koje vidimo oko sebe ne daju osnova za optimizam.

    “U najmanju ruku nagovještavaju nastavak agonije ako i ne bude daljeg pogoršanja. Da bismo umjesto toga imali poboljšanje i promjene koje će voditi mnogo boljim rezultatima od ovih prognoza, morali bismo imati ozbiljne ekonomske reforme, ali tome nema ni naznaka. Izvoz nam kontinuirano pada, a jedina reakcija vlasti je konstatacija da je to posljedica krize u EU kao našem najvećem izvoznik tržištu. Kao da ostatak svijeta ne postoji i mi moramo čekati oporavak EU da bismo izvozili”, zaključio je Gavran.

  • Drama u Njemačkoj: Potrošnja zamrznuta

    Drama u Njemačkoj: Potrošnja zamrznuta

    Nemačko ministarstvo finansija nametnulo je zamrzavanje potrošnje svim saveznim ministarstvima produbljujući tako budžetsku krizu.

    Odluka ministarstva finansija koja zaustavlja većinu novih odobrenja potrošnje usledila je nakon presude Ustavnog suda prošle nedelje, koja je napravila rupu od 60 milijardi evra u vladinoj kasi, piše Politiko.

    Vlada se sada priprema za mogućnost daleko širih finansijskih implikacija proizašlih iz te presude koja bi mogla da ograniči njenu sposobnost povlačenja novca iz raznih posebnih fondova koji su uspostavljeni kako bi se zaobišla “dužnička kočnica” zemlje, a koja ograničava savezni deficit na 0,35 posto BDP-a, osim u vanrednim situacijama.

    U pismu svim ministarstvima, državni zvaničnik Verner Gacer rekao je da ministarstvo finansija zamrzava potrošnju “kako bi se izbegla dalja opterećenja budućih finansijskih godina”. Taj korak ne utiče na finansijske obaveze koje su već preuzete, rekao je glavni zvaničnik SPD-a, Kevin Kuhnert.

    Zastupnici budžetskog odbora Bundestaga su održali javno saslušanje s pravnim stručnjacima kako bi procenili efekat prošlonedeljne sudske presude.

    Iako se finansijski jaz od 60 milijardi evra nakon presude teoretski proteže na nekoliko godina, u praksi će efekat biti neposredniji, rekao je Tis Batner, profesor sa Univerzitta Erlangen-Nirnberg.

    “Postoji potreba za konsolidacijom u planiranju budžeta za iduću godinu od 52 milijarde evra”, rekao je.

    Vladina nesposobnost da pronađe novac potreban za finansiranje svoje sveobuhvatne agende za ubrzavanje zelene tranzicije i zaštitu nemačke industrije od visokih troškova energije dovodi do sve češćih poziva s levice da vlada suspenduje dužničku kočnicu proglašavanjem vanrednog stanja, kao što je bilo tokom pandemije koronavirusa.

    Članovi Slobodne demokratske stranke (FPD) do sada su se opirali pozivima da se obustavi dužnička kočnica. FPD-ov ministar finansija Kristijan Lindner utvrdio je prošle nedelje da odluka ustavnog suda ne opravdava suspenziju dužničke kočnice.

    “Moraćemo da napravimo efikasnije politike s manje novca nego u prošloj deceniji”, rekao je.

    Ipak, drugi unutar vlade guraju temeljnu reformu dužničke kočnice koja je uvedena 2009. godine.

    “Način na koji je konstruisana nemačka dužnička kočnica nije dovoljno inteligentan”, rekao je za ARD ministar ekonomije Robert Habek. Dužnička kočnica je, kaže, napravljena u drugom vremenu, kada smo uvek imali jeftini gas iz Rusije, kada je Kina uvek bila naše kupovno tržište i kada su Amerikanci uvek bili pouzdani, odani prijatelji i preuzimali vojni teret s naših ramena jer u Evropi nije bilo rata.

    “Ta su vremena sada prošla”, dodao je Habek, prenosi Jutarnji list.

  • BiH ima priliku da dobije milijardu evra od EU, a evo šta vlast mora da napravi

    BiH ima priliku da dobije milijardu evra od EU, a evo šta vlast mora da napravi

    Uslovno zeleno svjetlo za pregovore za članstvo u Evropskoj uniji vjetar je u leđa vlastima BiH da nastave raditi na reformama. Kao podsticaj za to Evropska unija planira osigurati 6 milijardi evra za cijeli region Zapadnog Balkana u okviru Plana rasta, čime želi ojačati pozitivnu vezu između reformi i ekonomskog rasta.

    Kako je nedavno rekao šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, ovaj plan će pružiti nove poticaje za reforme, ali i potaknuti regionalnu ekonomsku integraciju, kao i ekonomsku integraciju regiona s EU. Međutim, to zahtijeva i angažman nadležnih.

    Kako saznaje Avaz, okvirno je planirano da BiH dobije milijardu evra od EU.

    Međutim, to zavisi od plana koji svaka zemlja Zapadnog Balkana mora predati Evropskoj komisiji. To je u suštini reformska agenda, a, kako saznaje „Dnevni avaz“, prvobitni rok za predaju plana jeste početak decembra ove godine.

    Riječ je o početnom prijedlogu koji bi vlasti potom mogle finalizirati, odnosno „utegnuti“ do početka drugog kvartala 2024. godine.


    – Reformske agende su kamen temeljac Plana rasta. Svaka vlada Zapadnog Balkana treba pripremiti reformsku agendu sa setom prioriteta koji se odnose na osnovne i društveno-ekonomske reforme. Isplate će biti uslovljene implementacijom ovih reformi – najavio je nedavno Gert Jan Kopman iz Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju.

    Ove reformske agende odredit će reforme, kao i oblast ulaganja koje svaki partner zemalja Zapadnog Balkana, uključujući BiH, treba provesti tokom 2024. godine, odnosno do 2027. godine.

    Indikativni prioriteti u okviru reformskih agenda su: Vladavina, reforma javne uprave i upravljanje javnim finansijama; Razvoj privatnog sektora i poslovno okruženje; Energija i zelena tranzicija-digitalizacija; Ljudski kapital; Osnove/vladavina prava.

    Evropska komisija će konsultovati i usvojiti reformske agende, dok će isplata biti uslovljena uspješnom implementacijom reformskih planova.