VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Vlada Republike Srpske danas će na sjednici donijeti odluku da penzije u Republici Srpskoj od 1. januara 2024. godine budu isplaćivane uvećane za 9,2 odsto, najavio je premijer Srpske Radovan Višković.

    “Povećali smo invalidnine za 10, odsto, boračka davanja za više od 30 odsto, a od 1. januara svim zaposlenima u prosvjeti i kulturi koji imaju visoku stručnu spremu biće povećane plate za 100 KM”, rekao Višković sinoć za RTRS.

    Višković je najavio da u februaru kreće testna faza nove fiskalizacije u Republici Srpskoj gdje će svi privredni subjekti dobiti fiskalnu kasu i biti u obavezi da izdaju fiskalni račun u realnom vremenu.

    “Ovo se mora uraditi ukoliko želimo da se ozbiljnije uhvatimo u koštac sa sivom zonom”, istakao je Višković.

    Govoreći o nezadovoljstvu privrednika u Republici Srpskoj o iznosu minimalne plate od 900 KM, Višković je rekao da će Vlada, ukoliko se vidi da ova odluka pravi štetu, pomoći tim privrednim subjektima.

    “Mislim da je nezadovoljstvo privrednika krenulo zbog toga što su mnogi svoje radnike prijavljivali na minimalnu platu na koju su plaćali obaveze prema državi, a povećanjem minimalca imaju obavezu da plaćaju veće doprinose prema državi i to im je najveća smetnja”, pojasnio je Višković.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je rekao da je Srpska zadužena 6,234 milijarde KM, dok je Federacija BiH zadužena za 200 miliona KM više.

    “BDP Republike Srpske biće oko 15 milijardi KM, dok je lani bio 14,5 milijardi KM i ako to posmatramo, to je zaduženje Srpske od 40,3 odsto BDP-a, dok limit zaduženja po međunarodnim standardima iznosi 60 odsto BDP-a”, pojasnio je Višković.

    On je naveo da zaduženost Republike Srpske iznosi 40,3 odsto za ukupni i 34,2 odsto za javni dug, ističući da je ovo najmanja zaduženost od nastanka Srpske.

    Višković je rekao da je pokrivenost uvoza izvozom Republike Srpske za 2023. godinu iznosila 73,6 odsto, ističući da Srpska ima 290.745 zaposlenih radnika, što je najveća zaposlenost u njenoj istoriji.

    Prema njegovim riječima, inflacija je u decembru 2023. godine u Republici Srpskoj iznosila 3,3 odsto, ukupna inflacija lani iznosila je sedam odsto, dok je rast plata iznosio 11,4 odsto.

    On je rekao da Vlada izdvaja 180 miliona KM kao subvenciju za poljoprivredu, što je najveća subvencija u odnosu na broj stanovnika i poljoprivrednih gazdinstava u regionu.

  • Formirano jedinstveno tržište rada “Otvorenog Balkana”

    Formirano jedinstveno tržište rada “Otvorenog Balkana”

    Ministar informisanja i telekomunikacija Srbije Mihailo Јovanović izjavio je da će ubuduće svaki građanin Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije koji se registruje na portalu elektronske uprave svoje zemlje, moći da postane i građanin “Otvorenog Balkana”, odnosno da radi u bilo kojoj od tih zemalja bez boravišne ili radne dozvole.

    Јovanović je naveo da je protokolima, koji su potpisani juče u Skoplju u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, završen administrativni dio formiranja jedinstvenog tržišta rada u tri zemlje članice inicijative.

    • To znači da će praktično radnici iz Albanije ili Sjeverne Makedonije moći da dođu u Srbiju da rade bez ikakvih administrativnih i bilo kakvih drugih prepreka ili za te građane ili za njihove poslodavce i da će moći slobodno da rade u Srbiji bez potrebe da imaju boravišnu dozvolu, da imaju neke radne dozvole. Naravno, isto važi i za državljane Srbije ako odu u Albaniju ili Sjevernu Makedoniju – rekao je Јovanović za RTS.

    Građani ove tri zemlje mogu da konkurišu na tržištu rada preko svih nacionalnih portala elektronske uprave.

    • Svako ko ima nalog na portalu elektronske uprave, moći će istovremeno da postane i građanin “Otvorenog Balkana” i da dobije svoj open Balkan identifikacioni broj i odmah da aplicira za slobodan pristup tržištu rada. Dobiće jedinstvenu potvrdu sa kju-ar /QR/ kodom, sa kojom će moći da ode kod svog poslodavca – objasnio je Јovanović.

    Podsjećajući da je prelazak granica između ove tri zemlje odavno omogućen samo sa ličnom kartom, Јovanović je ocijenio da će sve to zajedno pomoći u daljem razvoju srpske privrede i bržoj fluktuaciji radne snage, što je bitno i u kontekstu specijalizovane izložbe koja će se održati u Beogradu “Ekspo 2027”.

    Јovanović je naveo da će postojati uvid u sva slobodna radna mjesta u tri države, kao i da su nacionalne službe za zapošljavanje sastavni dio tog sistema.

    On je dodao da drugi protokol koji je juče potpisan omogućuje da se sa nalogom na e-upravi jedne zemlje mogu koristiti elektronske usluge na portalima drugih zemalja.

  • Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Od kada je minimalac u Srpskoj “skočio” na 900 maraka, polemisanje oko najniže plate ne prestaje. Poslodavci viču kako su ugroženi, a građani skoro svakodnevno gledaju kako jedna po jedna stvar poskupljuje.
    Mnoge najviše brine je da li će poskupiti cijena hljeba. Od pojeftinjena, naravno, nema ništa. Naviknuti na ionako skupu hranu, mnoge je šokiralo da će i zanatlije da podignu svoje cijene.

    Naveliko se priča kako će usluge frizera da idu gore i do 30 odsto. U frizerskim salonima koje smo juče obišli kažu da je poskupljenje neminovno, ali ne žele da govore koliko bi to bilo. U mnogim salonima cijene još nisu mijenjali. Ali, korekcija može da se očekuje od februara.

    “Žensko šišanje je 10 maraka, muško 7. Najvjerovatnije od sljedećeg mjeseca će biti skuplje za dvije, tri marke i jedno i drugo. Za druge frizereske usluge ćemo da vidimo još, ali biće skuplje, svakako”, kažu za Srpskainfo u jednom frizereskom salonu u centru Banjaluke. Razlog je, ističu, povećanje minimalne plate koja sa sobom vuče više zakonskih obaveza, pa “treba nekako preživjeti”.

    U jednoj obućarskoj radnji, takođe u centru grada, poručuju da će i kod njih cijene ići gore, da moraju i da drugog izbora nemaju. Kako su nam rekli, oko 20 maraka sada košta da vam pođone cipele.

    “Poskupljenje će biti najmanje 20 odsto. Naš repromaterijal je veoma skup. Nemam ništa protiv da mininalna plata bude i 1.500 maraka, ali neka država onda smanji sve obaveze i davanja koja imamo, jer je ionako teško raditi”, kaže jedan od banjalučkih obućara.

    U jednom krojačkom salonu kažu da su simbolično podigli cijene rastom cijene struje i da će morati opet, samo još ne znaju za koliko.

    “Normalno je da svi treba da imamo veće plate, ali je potreba veća podrška vlasti za zanatlije. Dažbine su nam velike, bez obzira što jedva sastavljamo kraj sa krajem i niko nas ne pita da li možemo da opstajemo”, poručuje jedna krojačica.

  • Banke će smanjivati kamatne stope

    Banke će smanjivati kamatne stope

    Centralne banke širom sveta će ove godine smanjivati kamatne stope, ali one će i na kraju 2024. godine biti iznad nivoa pre pandemije virusa korona.

    To je objavila njujorška agencija Fič rejtings na svom sajtu.

    “Kamatne stope su blizu vrhunca, ali će tempo njihovog pada biti mnogo sporiji od rasta koji je započeo 2022. godine. Stope se ni u u srednjem vremenskom roku neće vratiti na nivo pre pandemije”, izjavio je glavni ekonomista Fič rejtingsa Brajan Kolton.

    Fič rejtings smatra da američka centralna banka FED, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BoE) ove godine neće povećavati kamatne stope, već da će ih smanjiti za po 75 baznih poena.

    Njujorška agencija prognozira da će globalni ekonomski rast u 2024. godini iznositi 2,1 odsto.

    Privreda Sjedinjenih Američkih Država će porasti za 2,4 odsto, a kineska ekonomija za 5,3 odsto, tvrdi Fič.

  • Strani radnici ne daju kvalitet domaćoj privredi

    Strani radnici ne daju kvalitet domaćoj privredi

    Uvezeni strani radnici u BiH, kojih je iz godine u godinu sve više na našim prostorima, ne daju potreban kvalitet bh. privredi, smatraju naši sagovornici.

    Naime, Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpke, kazao je za “Nezavisne novine” da su za deset mjeseci prošle godine u Srpskoj izdate 1.502 radne dozvole stranim državljanima.

    “Dok su u istom period prethodne godine izdate 543 radne dozvole, iz čega možemo vidjeti da potražnja za radnom snagom postoji. U strukturi uvezene radne snage uglavnom dominiraju nekvalifikovani radnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem jezika, različitih kultura, običaja i navika, što sigurno ne daje kvalitet koji je potreban privredi Republike Srpske”, smatra Ćorić.

    Ističe da zbog toga veću pažnju treba posvetiti obrazovanju odraslih, odnosno prekvalifikacijama, kao i dodatnim specijalističkim i konkretnim obukama koje će osposobiti domaću radnu snagu za konkretna radna mjesta i konkretne radne zadatke s obzirom na to da ubrzani rast tehnologija i digitalizacija zahtijevaju i nova specifična znanja.

    “Paralelno sa ovim treba raditi na konstatnoj reformi školstva, usklađivanju nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta, razvoju dualnog sistema obrazovanja, ali efekte ovih aktivnosti možemo očekivati za minimalno tri godine, koliko traju najkraći ciklusi formalnog obrazovanja”, kazao je Ćorić.

    Da je nedostatak radne snage, bilo kvalifikovane sa specijalnim znanjima i vještinama, bilo nekvalifikovane, sve izraženiji problem koji opterećuje privredu, smatra i Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

    “Činjenica je da zemlje EU imaju problem s nedostatkom radne snage te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih osobnih primitaka, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Ipak, radnici u Bosni i Hercegovini imaju takozvanu industrijsku kulturu, dok je to upitno sa stajališta uvezene radne snage, istovremeno, poslodavci u BiH se susreću s nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja”, kazao je Vuković.

    Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina, ističe da je protivnik uvoza stranih radnika i da BiH ima višak radne snage koja je nezaposlena, te, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg postoji potreba za uvozom stranih radnika.

    “Uvozimo jeftiniju radnu snagu, a to sigurno nije potrebno domaćoj privredi”, kazao je Albijanić i istakao da oni u svom preduzeću nemaju stranih radnika.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpke, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su poslodavci ti koji bi trebalo da ulažu u obuku svog kadra te da se okrenu svojim resursima.

    Prema njegovim riječima, većina stranih radnika koji rade na našim prostorima su nekvalifikovani radnici, odnosno rade fizičke poslove.

  • Cijene plina u Evropi drastično pale

    Cijene plina u Evropi drastično pale

    Nakon drastičnog skoka cijena plina početkom rata u Ukrajini, cijena ovog energenta u Evropi je pala ispod 30 evra.

    Naime, jedno vrijeme je megavat-sat plina koštao čak 277 evra, dok je cijena sada skoro 10 puta manja.

    Zahvaljujući obilnom snabdijevanju i blagoj zimi cijene prirodnog plina u Evropi su se stabilizovale na najnižem nivou u posljednje dvije godine.

    Tako je u utorak na referentnoj nizozemskoj digitalnoj platformi megavat-sat plina s rokom isporuke od mjesec dana iznosio 29,7 evra, prenosi dpa.

    Zasluge nižih cijena su, prema analitičarima, dobro snabdijevanje ukapljenim prirodnim plinom iz uvoza, te puna skladišta država zahvaljujući blagoj zimi.

    Popunjenost skladišta u Njemačkoj je prethodnog vikenda bila na 83,80 odsto.

    Podsjećamo, početkom prošle godine cijena plina po megavat-satu iznosila je 79 evra, dok je u oktobru 2023. godine iznosila 57 evra jer je zbog sukoba u Pojasu Gaze postojala zabrinutost za snabdijevanje, ali od tada je cijena u padu.

    Inače, najviša cijena plina po megavat-satu od 277 evra bila je u avgustu 2022. godine zbog smanjenog snabdijevanja iz Rusije, te je nakon toga Norveška postala glavni snabdjevač Evrope ovim energentom.

    Upitali smo Nihada Harbaša, stručnjaka za energetiku i generalnog sekretara Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, kako će se pad cijena plina u Evropi odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

    “Očekivanja za BiH su blagi rast cijena plina (do tri odsto) zbog vanjskopolitičkih faktora na koje ne možemo uticati, te umjeren rast (oko pet odsto) zbog unutrašnjih faktora u BiH. Na unutrašnje faktore možemo uticati, ali akteri u gasnom sektoru svoje operativne, ali i razvojne troškove, baziraju samo na jednoj mjeri: povećanju cijena transporta i distribucije gasa koje će snositi krajnji potrošači, bez ikakve zaštite istih”, objašnjava Harbaš.

    Dodaje da se od vlada traži da se gas subvencionira, što je dobra populistička, ali ne i održiva mjera.

    “Zbog broja aktera u gasnom sektoru (snabdjevači, transporteri, operateri, krediti, nefunkcionalno upravljanje, itd.) cijene gasa krajnjim korisnicima konstantno rastu, te se mnogi odlučuju na prelazak na druge energente. Dakle, akteri u gasnom sektoru režu granu na kojoj sjede, a to je smanjivanje konzuma, što srednjeročno vodi ka tome da će potrošnja gasa u BiH biti ispod četiri odsto, a dugoročno bude skoro zanemariva”, naglasio je Harbaš.

  • “Šume” izgubile milione maraka, prijeti se smjenama i smanjenjem plata

    “Šume” izgubile milione maraka, prijeti se smjenama i smanjenjem plata

    Manje kiše u julu, avgustu i septembru ove godine pomoglo je Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske” da gubitak od 5,112 miliona KM, koliko je iznosio na kraju juna 2023, spusti na 413.651 KM na kraju septembra.

    Ali, iako ovo nekima djeluje zadovoljavajuće, treba podsjetiti da su na kraju septembra 2022. godine, “Šume” bile u dobitku od 7,754 miliona KM.

    Takođe, zaključno sa 30. septembrom ove godine, čak polovina organizacionih jedinica (16 od 32) poslovala je negativno, zbog čega su i resorni ministar, ali i prvi čovjek “Šuma RS” najavili rezove, kako na rukovodećim mjestima, tako i na platama.

    “U trećem kvartalu ove godine, vremenski uslovi, a time i proizvodnja i realizacija šumskim drvnih sortimenata (ŠDS) su se popravili, ali još nedovoljno. U odnosu na isti period 2022. godine, realizacija ŠDS je manja za 122.172 m3, što je cca 15 miliona KM. U odnosu na plan, realizacija ŠDS je manja za 317.116 m3, što je cca 35 miliona KM”, navodi se i Izvještaju o finansijskom poslovanju JP “Šume RS”, koji potpisuje Nenad Koprivica, izvršni direktor za finansijsko-računovodstvene poslove.

    Treba istaći da je od kraja juna do kraja septembra, sedam šumskih gazdinstava (ŠG) iz negativnog rezultata prešlo u pozitivno, dok je istovremeno jedno gazdinstvo iz “plusa” otišlo u “minus”. Osam ŠG zadržalo je pozitivno poslovanje od polovine ove godine, a čak 15 je ispred svog poslovnog bilansa zadržalo znak “minus”

    Kada se uzme u obzir kompletan finansijski rezultat poslovanja “Šuma RS”, on kaže da su ukupni prihodi svih organizacionih jedinica od 1. januara do 30. septembra 2023. godine iznosili 176.754.707 KM, dok su rashodi dostigli 177.168.358 KM.

    Iz ovog proizlazi podatak sa početka ovog teksta, a to je da se u odnosu prihodi – rashodi bilježi gubitak od 413.651 KM.

    Ubjedljivo najbolje poslovanje imaju šumska gazdinstva “Romanija” Sokolac i “Jahorina” Pale, čiji je profit na kraju septembra bio 2,417 miliona KM, odnosno 1,319 miliona KM.

    A od 16 organizacionih jedinica koje su poslovale negativno i čiji je ukupni gubitak iznosio 6,621 milion KM, najteža situacija je u ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, “Doboj” iz Doboja, “Panos” Višegrad i CSRP Doboj, a samo one su napravile gotovo polovinu gorepomenutog gubitka (2,968 miliona KM).

    “Navedeni organizacioni dijelovi nisu u stanju obezbjeđenja ni proste reprodukcije i ovaj period godine nisu ‘preživjeli’ zahvaljujući rezultatima svoga rada i poslovanja”, piše u Izvještaju o finansijskom poslovanju.

    Nenad Pezerović, direktor ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, koje je na kraju septembra imalo gubitak od 736.000 KM, kaže za “Nezavisne novine” da će na kraju ove godine situacija biti nešto bolja.

    “Uspjeli smo popraviti stanje u odnosu na kraj devetog mjeseca, gubitak bi trebalo da bude ispod 500.000 KM”, naveo je Pezerović.

    Komentarišući situaciju, Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, nedavno je kazao da 11 gazdinstava značajno posluje pozitivno, ali će Ministarstvo reagovati zbog gubitaša.

    “Kažu da su svi ministri, kako je koji dolazio, imali želju da to urede, ja neću odustati. Sa 12. mjesecom, za sve koji nisu pozitivno poslovali mora jedna od mjera da bude promjena menadžmenta. Dakle, jedna od mjera su smjene”, poručio je Minić.

    Na ovu poruku Pezerović nije imao konkretan stav. Kaže da ŠG “Vrbanja” nije jedino koje je u problemu.

    “Ne znam, zaista, većina ŠG je u takvom stanju. Ne plašim se smjene, ne znam šta bih ti rekao na to”, poručio je Pezerović.

    A reakcije sprema i uprava preduzeća. Slaven Gojković, vršilac dužnosti direktora ‘Šuma RS’ naložio je direktorima svih organizacionih jedinica (OJ) da učine sve da poprave situaciju te im je “skrenuo pažnju” na to da, ukoliko ne bude tako, moraju povesti računa o tekućim i svim drugim troškovima, uključujući i plate radnika.

    “Ako nema proizvodnje, onda nema prihoda, a tada je problem i plaćanje, pa i plate za radnike. Prevashodni cilj zaključka koji smo nedavno donijeli, a koji se odnosi na Proizvodno-finansijski plan od početka ove godine pa do kraja novembra, nije da se smanje plate radnicima, i to je zadnja mjera. Željeli smo da upozorimo one organizacione jedinice koje posluju loše na to šta slijedi ako se ne završi plan. Bolje da imamo i redovne plate, pa i da su manje. Ali, moramo da se uozbiljimo”, kazao je Gojković za “Nezavisne novine”.

    Poručuje da je svjestan da određene OJ neće uspjeti dostići zacrtani plan proizvodnje i da će u njima biti povučene sigurno određene mjere.

    “Ova godina, posebno prva polovina, bila je katastrofalna za preduzeće. Situacija se značajno popravila i vjerujem da ćemo na kraju godine imati pozitivno poslovanje”, zaključio je Gojković.

  • Nova era za bitcoin?

    Nova era za bitcoin?

    ​Nakon punih deset godina iščekivanja, američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) bila je prisiljena na kapitulaciju, “blagoslovivši” 11 novih ETF-ova koji će investitorima pružiti mogućnost ulaganja u bitkoin.

    Zabavnom “igrom sudbine”, SEC je prošle sedmice dvaput obznanio dugo iščekivanu odluku kojom dopušta listiranje bitkoin novčića na berzi; prvi put u utorak, zahvaljujući hakeru koji je privremeno uspio da preuzme kontrolu nad nalogom SEC-a na platformi Twitter, a drugi put samo dan kasnije, i to stvarno.

    U srijedu je, naime, isticao i zvanični rok za donošenje odluke, a SEC je na kraju ispunio očekivanja. Zapravo, bilo bi tačnije reći kako i nije imao previše izbora – jedina alternativa je bila odlaganje odluke, piše “Poslovni”.

    Cijena bitkoina je u oba navrata poskočila, zajedno sa gomilom drugih kriptovaluta, doguravši do 47.000 dolara – najviši nivo još od kraja 2021. godine.

    Međutim, kasnije je saopšteno kako je u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta, Bajnens, bitkoin blago pao u posljednja 24 sata – na 39.004,20 eura.

    U pozadini cijele priče oko odluke SEC-a jeste pravna bitka koju je Komisija izgubila još u avgustu 2023, prethodno odbijajući da pokaže zeleno svjetlo za konverziju GBTC-a u ETF.

    Geri Gensler, šef SEC-a, uporno je gurao u prvi plan argument sigurnosti, tvrdeći kako je tržište kriptovaluta iz perspektive malih ulagača pravo “minsko polje”.

    Argument, naravno, ima poprilično težinu, a primjera manipulacije je napretek, ipak, sud je stao na stranu tužioca, vođen mišljenjem da se tu radi o diskriminaciji. Drugim riječima, ako mali ulagači žele da se kockaju, imaju pravo na to, odnosno na izbor.

    Nema sumnje da je riječ o krupnom iskoraku: (američki) investitori koji su, iz opreza, straha ili neznanja, dosad zaobilazili kripto novčanike i virtualne platforme za trgovinu, mogli su da se klade na kripto – bilo ulaganjem u dionice kompanija koje su grozničavo kupovale bitkoin (MicroStrategy) ili u ETF-ove aktivne na tržištu terminskih ugovora, koji takođe zaobilaze direktnu trgovinu kripto valutama (cash-settled) i predstavljaju svojevrsni surogat cijene bitkoina, navodi dalje hrvatski portal.

    Prvi takav, ProShares Bitcoin Strategy ETF, pojavio se na berzi još u oktobru 2021. godine, i trenutno upravlja aktivom teškom dve milijarde dolara. Optimisti vjeruju kako će nova generacija ETF-ova, naslonjena na konvencionalnu finansijsku arhitekturu, privući mnogo više kapitala i podstaći nastavak pozitivnog trenda.

    Zapravo, teško je prikladno dočarati groznicu koja već mjesecima trese kripto sferu, u iščekivanju kapitulacije SEC-a; prema ustaljenom mišljenju, ovo je ključni korak ka raširenoj upotrebi bitkoina.

    A onda opet, jednako optimistične najave prethodile su i listiranju ProShares Bitcoin Strategy ETF-a. Slučajno ili ne, baš otprilike tada je cijena bitkoina dostigla istorijski vrhunac, preskočivši granicu od 60.000 dolara, nakon čega je uslijedila duboka korekcija, obilježena krahom većeg broja onlajn platformi.

    Ipak, zagrižene sljedbenike to očigledno nije pokolebalo, prenosi Biznisinfo.

  • Cijena transporta kroz Suecki kanal povećana za 300 odsto

    Cijena transporta kroz Suecki kanal povećana za 300 odsto

    Napadi jemenskih Huta na komercijalna plovila u Crvenom moru izazvali su velike poremećaje na ključnim brodskim arterijama.
    Troškovi transporta tereta kroz Crveno more i Suecki kanal porasli su za preko 300 odsto od novembra, usred napada jemenskih Huta na komercijalna plovila navodno povezana sa Izraelom, prenosi “Skaj njuz” pozivajući se na podatke analizira globalna logistička kompanija DSV.

    Šangajski indeks kontejnerskog tereta (SCFI), najčešće korišćena mjera takvih troškova, dostigao je 3.101 dolar po kontejneru od 20 stopa (7 metara) sa 2.871 dolara prošlog petka. Podaci pokazuju da je ukupna cijena kontejnera koji se otprema iz Šangaja u Evropu navodno bila 310 odsto veća u odnosu na cijene početkom novembra.

    Huti, koji podržavaju Palestince u sukobu Izraela i militantne grupe Hamas, od sredine oktobra lansirali su više dronova i projektila na komercijalna plovila u Crvenom moru, i poslali ratne brodove da patroliraju ovim glavnim plovnim putem za globalni transport. Izveli su više od dvadesetak napada, prisiljavajući velike teretne gigante kao što su MSC, “Mersk”, CMA CGM i “Hapag-Lojd”, da preusmere brodove oko južnog vrha Afrike, izbjegavajući Adenski zaliv i Suecki kanal.

    Ovo preusmjeravanje dodaje više od deset dodatnih dana putu i dovodi do povećanja računa za osiguranje. Istovremeno, povećani su troškovi osoblja, a duža putovanja takođe primoravaju transportne kompanije da troše dodatno gorivo.

    Uprkos velikom povećanju, troškovi transporta ostaju ispod nivoa zabilježenog u martu 2021. kada je brod “Ever Given” blokirao Suecki kanal, ostavljajući važni trgovački put neprohodnim šest dana. Zbog tog incidenta stotine brodova bilo je zaglavljeno, a svaki dan zastoja koštao je globalnu trgovinu devet milijardi dolara.

    Ranije ove nedjelje, SAD i Velika Britanija su počele da izvode vazdušne napade na Hute kao odgovor na akcije grupe u Crvenom moru. Ovaj potez izazvao je pomiješane međunarodne reakcije, a mnogi su upozorili da će dovesti do eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

  • Protest u Njemačkoj, a u problemu i kamiondžije iz BiH

    Protest u Njemačkoj, a u problemu i kamiondžije iz BiH

    Brojni kamioni sa tablicama BiH “zarobljeni” su u kilometarskim kolonama zbog blokada na pojedinim autoputevima Njemačke što dovodi do kašnjenja u isporuci robe. Ako protesti u toj zemlji potraju, negativne posljedice mogli bi osjetiti i privrednici Srpske, jer im repromaterijal neće stići na vrijeme.

    Njemački poljoprivrednici od ponedjeljka širom zemlje blokiraju puteve što je prouzrokovalo saobraćajni kolaps, a problemi se tek očekuju budući da su u štrajku i tamošnje željeznice.

    Predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić kaže da je situacija izuzetno teška i da su već vidljive određene negativne posljedice.

    – Pojedini dijelovi autoputa, koje traktorima zakrče njemački poljoprivrednici, tokom dana su neprohodni i naši prevoznici koji naiđu na kolone prinuđeni su da satima stoje i čekaju da se raščisti gužva. Prethodnih dana su to bili pravci prema Minhenu i Berlinu kuda obično i saobraćaju naši kamioni. Zbog svega toga mnogi istovari nam kasne, kako oni za kupce u Njemačkoj tako i za one u Holandiji, Francuskoj i drugim zemljama u koje se stiže preko Njemačke – govori Grbić.

    On očekuje da će poslovni partneri biti razumni i da neće snositi nikakve sankcije zbog kašnjenja u isporuci robe.

    – Nijemci su svjesni dešavanja u svojoj zemlji, a siguran sam da će i u drugim evropskim zemljama imati razumijevanja, jer je riječ o višoj sili. Međutim, naši vozači, koji su ovog vikenda trebali da se vrate kući, vjerovatno neće uspjeti napraviti krug što će za nas biti velika šteta budući da će na putu biti duže nego što je planirano. Štetu će osjetiti i privrednici iz Srpske i BiH koji čekaju robu iz Njemačke ili drugih zapadnih zemalja. Nadamo se da problemi neće dodatno eskalirati, jer su protesti sve masovniji – rekao je Grbić i dodao da im za sada jedino preostaje da se naoružaju strpljenjem, piše Glas Srpske.