Kategorija: Ekonomija

Sve manje građani razmisljaju o voću i povrću jer je brojnim stanovnicima i hljeb postaje luksuz. U trgovina jedan kilogram u zavisnosti od vrste, košta oko 3,50 KM, čak i više.

Mjesečna zarada većine građana BiH svela se uglavnom na kupovinu osnovnih životnih namirnica i plaćanje režija. Slična su iskustva Banjalučana i Sarajlija.

Oglasili su se iz Udruženja za zaštitu potrošača. Kažu, zbog trenutnog zamrzavanja cijena pojedinih artikala potrošači u BiH imaju problem. Pokušaji nadležnih da zaustave rast cijena nisu se pokazali bar do sada efikasnim, jer i dalje imaju uzlaznu putanju, smatraju mnogi.

-Cijene hrane su problematične kompletne dakle udio hrane u iznosu potrosačke korpe je 44 odsto, dakle potrošačka korpa za jednu porodicu od četiti člana je 2.900 KM, prosječna plata 1.300. Dakle, za jednu prosječnu platu čovjek ne može bukvalno biološki prehraniti svoju porodicu pod nekim najosnovnijim najminimalnijim normama i mislim da je to naš osnovni problem – rekao je Marin Bago, predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”.

Mišljenje da tzv. zaključavanje cijena, nije rješenje, dijeli i ekonomski stručnjak, Sanel Halilbegović.

-Apsolutno nigdje nikakve veze, nigdje nikakave analitike. Evo da počnemo ne sa ekonomskog aspekta nego sa aspekta recimo zdravlja običnog čovjeka je li ima jedan proizvod svježeg voća, povrća na tim listima, naravno da nema – rekao je.

Problem je i uvoz hrane. BiH uvozi 80 % hrane. U međuvremenu dvije prosječne plate ne mogu iznijeti minimum potrošačke korpe, piše N1.

BiH je u periodu od 2005. do 2023. godine ostvarila značajan razvoj, prošla je kroz period rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije i dalje je poprilično daleko.

Pokazao je ovo izvještaj Svjetske banke za BiH “Ekonomski memorandum za zemlju”, koji je posljednji put objavljen 2005. godine.

“Uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebalo da započne širu strukturalnu reformu ka produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom, te smanjenju zavisnosti od uglja”, navodi se u memorandumu.

Nadalje se navodi da je BiH sa niskog dohotka 1999. godine prešla na viši srednji dohodak u 2010. godini, i to sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika od preko 4.000 američkih dolara, te su procjene da ako se rast prosječne stope BDP-a po glavi stanovnika, zabilježen u posljednje dvije decenije, nastavi, zemlja bi mogla dostići status visokog dohotka u narednih 16 do 17 godina.

“Osim toga, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na nivou BiH od oko 30 odsto BDP-a, uprkos značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku firmama i domaćinstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine”, ističe se u ovom memorandumu.

Kako se navodi, valutni odbor je održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su tokom posljednje dvije decenije bile izražene u jednocifrenom broju sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući blagostanje i konkurentni realni efektivni devizni kurs.

Naposljetku, spoljni deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dostižući rekordno nisku vrijednost od 2,5 odsto BDP-a u 2021. godini, sa oko 16 odsto BDP-a u 2005. godini.

“Realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio je susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odliva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH je stagnirao u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njenim partnerima”, ističe se u memorandumu.

Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala je na oko 40 odsto u odnosu na prosječnu zemlju EU u posljednjih 15 godina.

“U međuvremenu, zemlje regiona ostvarile su napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dostigla 60 odsto, Srbija 53 odsto, a Sjeverna Makedonija 51 odsto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija, sa 39 odsto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 odsto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU po životnom standardu, BiH jedva napreduje”, stoji u ovom memorandumu, gdje se nadalje navodi da se trenutni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dvije decenije.

“Ovo će vjerojatno biti dodatno pogoršano zbog slabljenja izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU traži prilagođavanje emisije uglja (CBAM). Dakle, pri trenutnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelaz u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterijume za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebalo da sprovede niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju, te smanjila zavisnost od uglja”, navodi su u memorandumu.

Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

“Makroekonomske politike su imale tendenciju da favorizuju kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, sa fokusom na podsticanje potrošnje, a ne ulaganja. Tekuća budžetska potrošnja, posebno na javne plate, penzije i

socijalna davanja, ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih 10 do 15 godina”, ističe se memorandumom, gdje se naglašava da prilivi direktnih stranih investicija ostaju nedovoljni i znatno ispod regionalnih kolega, a produktivnost u BiH stagnira zbog malog privatnog sektora u sjeni prisustva velikog državnog preduzeća.

Tome u prilog idu i podaci da se relativna neefikasnost mnogih državnih preduzeća može dijelom pripisati uticaju političkog pokroviteljstva, koje ponekad daje prioritet osiguravanju izborne podrške putem strateškog zapošljavanja, umjesto da se fokusira na povećanje produktivnosti.

“Da bi se spriječilo usporavanje rasta dugoročnih trendova, mjere usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti najviše obećavaju. Prema uobičajenom scenariju, očekuje se usporavanje dugoročnijeg realnog rasta proizvodnje u BiH zbog nepovoljne dinamike stanovništva i usporavanja TFP-a zajedno sa sličnim zemljama”, navodi se u memorandumu.

U memorandumu se navodi i da je potrebno ponovo pokrenuti tranzicije na tržišnu ekonomiju kroz privatizaciju, restrukturiranje ili bankrot javnih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća u državnom vlasništvu, čime se oslobađa potencijal privatnog sektora, i drugo, poboljšanjem efikasnosti i upravljanja državnim preduzećima.

Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

Procjene

Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

• Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

• Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je Topić Pavković.

Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

• Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati – zaključila je Topić Pavković.

Ključne odluke FED-a

Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

• Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

• Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

• ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona.

Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo – naglasio je Gligorić.

To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

• Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa – naveo je Gligorić.

Primjer

Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

• Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita.

Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka – kazala je ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

Investicije

Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

• Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini.

Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija – kazao je Gligorić.

Građani Bosne i Hercegovine na sve načine pokušavaju uštediti. Racionalnim korištenjem kućnog budžeta nastoje pronaći način da usljed svakodnevnih poskupljenja organizuju normalan život.

Jedan od tih načina je i kupovina u Malom Zvorniku u Srbiji.

Državljani BiH svakodnevno prelaze granicu i u tom gradu kupuju hranu i lijekove, tvrdeći da im se isplati.

To potvrđuje i Brano Mihajlović, predsjednik Udruženja penzionera Zvornik.

–Pojedini lijekovi su 50 odsto jeftiniji, neka su manje, ali ono što penzioneri koriste su ti lijekovi koji su povoljniji. Dolaze iz pograničnih dijelova pa i iz Tuzle jer im se isplati – rekao je Mihajlović za Novu BiH.