VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Amerikanci ocijenili poslovno okruženje u BiH, dotakli se i vlasti u Srpskoj

    Amerikanci ocijenili poslovno okruženje u BiH, dotakli se i vlasti u Srpskoj

    Američki Stejt Department objavio je izvještaj o investicionoj klimi za BiH u 2024. godini te su naveli prednosti i mane ulaganja u državu u aktuelnoj situaciji.

    Usažetku izvještaja, Stejt Department je naveo kako je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da postoje brojni izazovi.

    – Investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 preduzeća u državnom vlasništvu i ‘naduvan’ javni sektor istiskuju privatni sektor – navodi se u izvještaju.

    Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore, dodaje se u izvještaju.

    – Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uslov da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – saopštili su.

    Nakon toga, osvrnuli su se i na vlast u Republici Srpskoj.

    – Potezi Republike Srpske da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da odvoji Republiku Srpsku od BiH su povećale tenzije. Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama Republike Srpske da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu Republike Srpske, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja – pojašnjavaju.

    Kada je riječ o privredi BiH, ona prema izvještaju Stejt Departmenta bilježi niži nivo rasta u odnosu na regiju.

    – Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP od 2,8 odsto u 2024. godini i 3,4 odsto u 2025. godini. Privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i pooštrenim uslovima komercijalnog finansiranja – objašnjavaju.

    Ističe se i kako BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI).

    – Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentovan pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih podsticaja ili dobrog okruženja za investitore – saopštili su iz Stejt Departmenta.

    Takođe, naglašeno je kako su američke investicije niske.

    – Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja – ističe se u analizi.

    Posebna pažnja posvećena je i aerodromima.

    – Četiri međunarodna aerodroma u zemlji u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjaluci i dalje su u državnom vlasništvu i kojima upravlja te su među najlošijim u regionu kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama za aerodrome, ali im nedostaje neophodna politička podrška – navodi se u izvještaju.

    Najveći dio izvještaja posvećen je pitanju korupcije u privredi, piše Klix.

    – Previše složen proces registracije preduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno. Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija preduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo finansirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritikovali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti – zaključuje se u izvještaju Stejt Departmenta.

  • BDP Srpske danas veći za oko 50 odsto nego 2019. godine

    BDP Srpske danas veći za oko 50 odsto nego 2019. godine

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske danas je za oko 50 odsto veći nego 2019. godine, rekao je danas direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović.

    BDP je u 2023. godini bio 16,07 milijardi KM i veći je za 1,54 milijarde KM u odnosu na 2022. godinu, pojasnivši da je to nominalni rast od 10,6 odsto, a realni od 1,9 odsto.

    Milunović je naveo da su investicije u prošloj godini u Republici Srpskoj premašile 2,5 milijarde KM.

    Kada je riječ o industrijskoj proizvodnji u prvom polugodištu ove godine, Milunović je rekao da ona bilježi pad od 7,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

    – U junu ove godine u poređenju sa prethodnim mjesecom nemamo ni pad, ni rast industrijske proizvodnje. Na istom je nivou sa indeksom 100 – istakao je Milunović na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Rekao je da je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja manja za 8,3 odsto.

    – Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom bilježe pad od 16,3 odsto, prerađivačka industrija pad od 6,7 odsto”, istakao je Milunović.

    Milunović je objasnio da je najveći razlog pada industrijske proizvodnje u ovim oblastima bio zbog pada proizvodnje električne energije iz termoelektrana usljed remonta u Rudniku i termoelektrani /RiTE/ “Ugljevik”.

    Istakao je da broj zaposlenih u industriji u junu u odnosu na jun prethodne godine bilježi pad od 5,3 odsto.

    – Ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj 31. marta iznosio je 289.755, što je za 0,3 odsto manje u odnosu na septembar prethodne godine, a u odnosu na mart 2023. godine manje za 0,2 odsto – istakao je Milunović.

    Milunović je rekao je da su 47,3 odsto zaposlenih od ukupnog broja žene, a 52,7 odsto muškarci.

    – Zaposlenost je najviše pala u području prerađivačke industrije, koja sa trgovinom zapošljava 40 odsto svih zaposlenih u Republici Srpskoj – istakao je Milunović.

    On je naveo da je 246.425 lica zaposleno u poslovnim subjektima ili 85 odsto, a ostalih 15 odsto kod preduzetnika.

    Milunović je rekao da je od januara do juna obim razmjene u Republici Srpskoj sa inostranstvom iznosio šest milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 2,45 milijardi KM što je za 8,6 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iznosio 3,5 milijarde KM ili 3,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Najveće učešće u izvozu ostvaruje električna energija sa 7,1 odsto, a najviše se izvozilo u Hrvatsku 16,7 odsto i u Srbiju 15,7 odsto, dok se najviše uvozilo iz Srbije 15,6 odsto i Italije 15,4 odsto.

  • Prosječna junska plata u Srpskoj 1.426 KM

    Prosječna junska plata u Srpskoj 1.426 KM

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u junu iznosila je 1.426 KM i u odnosu na maj nominalno je veća za 1,6 odsto, a realno za 2,2 odsto, rekao je direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović.

    Milunović je izjavio da je, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna plata nominalno veća za 11 odsto, a realno za 9,2 odsto.

    Istakao je da Republika Srpska u poređenju sa zemljama u regionu na godišnjem nivou iz mjeseca u mjesec ima najnižu inflaciju.

    Naveo je da su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Srpskoj u junu u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku niže za 0,5 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 1,7 odsto.

    Milunović je rekao da je najveći doprinos padu cijena mjesečno dao pad cijena u grupama povrće oko 10 odsto, te gorivo i mazivo.

  • Ratari zadovoljni podsticajima za pšenicu

    Ratari zadovoljni podsticajima za pšenicu

    Isplaćene su premije za pšenicu za 3.597 poljoprivrednih proizvođača u Republici Srpskoj. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske za ove namjene izdvojilo je skoro 9,2 miliona KM. Osim direktne mjere podrške od 500 KM po hektaru zasijane pšenice, ratari su imali i 80 KM po hektaru za regresirano dizel gorivo. Od pandemije virusa korona, proizvođačima pšenice isplaćeno je oko 40 miliona KM direktne podrške.

    Pšenica predata u mlinove, slama balirana. Poljoprivrednici zadovoljni prinosom i kvalitetom, ali i podsticajima koji su u pravo vrijeme prispjeli na račune.

    Ratar Miroslav Vasić iz Amajlije kod Bijeljine kaže da su podsticaji došli u pravom trenutku.

    Ratar iz Karajzovaca kod Gradiške Goran Šušnjar zasijao je 50 hektara pod pšenicom.

    – Mogu reći da su nam podsticaji dobro došli. Kad uzmemo rod i otkupnu cijenu i kad saberemo sa tih 500 KM po hektaru, taman možemo uklopiti svoje troškove da ne budemo na gubitku ove godine – ističe Šušnjar.

    Kada se na otkupnu cijenu dodaju podsticaji, poljoprivrednici imaju računicu, za razliku od lani kada su bili u debelom minusu.

  • Vidović odgovorila na pitanje ambasade SAD

    Vidović odgovorila na pitanje ambasade SAD

    Prosto je nevjerovatno da ambasada jedne tako velike zemlje iznosi neprovjerene laži, rekla je ministarka finansija RS Zora Vidović, odgovarajući tako na pitanje američke ambasade “gdje je nestao novac, odnosno da se Republika Srpska zadužila za 1,1 milijardu KM.

    “Da su malo istražili vidjeli bi da je Banjalučka berza ukupno poslovala sa milijardom KM, a eto mi smo se kao zadužili za 1,1 milijardu KM. Predviđaju nam bankrot već godinama unazad. Ništa se nije ostvarilo od tih njihovih želja, i sada su oni u problemu. Teško je uopšte odgovoriti na pravi način na sve te gluposti koje su iznijeli”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se Republika Srpska u prošloj godini zadužila 800 miliona KM, a vratila duga 983 miliona KM.

    “U tekućoj godini zadužili smo se za 260, a vratili 644 miliona. Sigurna sam da bi SAD bile srećne kada bi imali ovakav nivo zaduženja kao što to Republika Srpska ostvaruje. Kod nas je sve transparentno i da su imali dobru namjeru lako su sve mogli provjeriti i dobiti tačne činjenice, što nije bio njihov cilj”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je amrička ambasada iznijela podatak da Srpska ne izmiruje svoja socijalna davanja.

    “Velika laž. I ne samo to, poručujemo im da ćemo u narednom periodu imati još veći rast investicija, jer prepuni smo prirodnih bogatstava. Zato njihov krajnji cilj jeste da nam uzmu imovinu, ali od toga neće biti ništa”, rekla je Vidovićeva, prenosi RTRS.

  • Vučić: Kritične sirovine velika šansa za Srbiju koju nećemo propustiti; Šolc: Ima dosta razloga za projekat Jadar

    Vučić: Kritične sirovine velika šansa za Srbiju koju nećemo propustiti; Šolc: Ima dosta razloga za projekat Jadar

    Predsjednik Aleksandar Vučić poručio je danas na plenarnoj sesiji Samita o kritičnim sirovinama u Palati Srbija u Beogradu da to za Srbiju predstavlja veliku nadu i šansu koju neće propustiti, kao i da je to odluka za budućnost Srbije.

    Zahvalio je kancelaru Olafu Šolcu i potpredsjedniku EK Marošu Šefčoviču i ambasadorima mnogih zemalja koji su danas u Beogradu.

    – Već smo imali razgovore i mogu da kažem da sam zadovoljan. Za nas kao Srbiju predstavlja veliku nadu. Uvjereni smo da tu šansu nećemo propustiti. Mi u Srbiji smo poznati po tome što najveći broj prilika propustimo. Zato što postoji kod nas nepodnošljiva lakoća propuštanja dobrih prilika i ovoga puta to sebi ne smemo da dozvolimo – rekao je Vučić u prisustvu Šolca i Šefčoviča.

    Istakao je da kada se nalazite u političkoj areni da je uvek lako ne menjati stvari, živeti od dana do dana, voditi kampanju protiv protivnika i ništa drugo ne raditi.

    – Narod to brzo osjeti, narod to brzo vidi i izgubite njegovo povjerenje. Ali je lakše. Mnogo je teže mijenjati stvari, mijenjati sebe, mijenjati zemlju, prihvatati izazove i donositi hrabre odluke. Nerijetko sam se osjećao i usamljen u borbi za ovaj veliki projekat. U našoj zemlji dobro sam vidio kako se svi sklanjaju, kako svi bježe gledajući da sebe sačuvaju, ali sam bio dovoljno uporan baš onoliko kada sam i predlagao najteže mjere za Srbiju od smanjenja plata i penzija, a danas smo ubjedljivo najuspješniji na Zapadnom Balkanu po svim ekonomskim parametrima. I kada nešto morate da uradite i kada gledate u budućnost, onda donosite odluke u skladu sa tim – naglasio se Vučić.

    Kaže da je to ono što ljudi, ne samo u Srbiji, već širom sveta hoće – odgovornost, ozbiljnost i posvećenost budućnosti, a ne dnevne reakcije i ne ono što vam donosi trenutnu popularnost.

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da mu je drago što u Beogradu vidi veliki broj predstavnika tržišta sirovina koji su uključeni u projekat iskorišćavanja mineralnih sirovina i istakao da ima dosta razloga za realizaciju projekta Jadar u Srbiji.
    – Ovo je važan trenutak, da bi se razgovaralo o znatnom potencijalu projekta Jadar. Veliki broj ljudi je neumorno radio na tome da to danas sve bude moguće i zahvalio bih se na zalaganjima za angažovanje, na marljivosti. Samo na taj način je bilo moguće da se sastanemo danas i da možemo razgovarati.

    Kako je rekao, ima dosta razloga za ovaj projekat i to je po njegovom mišljenju dobar projekat za Srbiju.

    – On stvara nove potencijale lanca vrednosti, obezbeđuje mogućnosti za stvaranje radnih mesta, ne samo kada je reč o rudarstvu, nego i u drugim koracima prerade, povezuje Srbiju sa budućnošću mobilnosti, koja mora raditi bez emisije CO2. Dakle, reč je o prekretnici za mobilnost u budućnosti – rekao je Šolc i istakao da će sve biti urađeno po najvišim ekološkim standardima.

  • Evropska centralna banka zadržala isti nivo kamatne stope

    Evropska centralna banka zadržala isti nivo kamatne stope

    Evropska centralna banka zadržala je na današnjem sastanku isti nivo kamatne stope i nije dala bilo kakve nagovještaje o svom sljedećem potezu.

    U obrazloženju odluke navodi se da su unutrašnji pritisci na cijene i dalje visoki i da će inflacija biti iznad cilja i tokom naredne godine.

    ECB je snizila stopu sa rekordno visokog nivoa prošlog mjeseca. Banka želi da postigne cilj da inflacija iznosi dva odsto, ali je ona i dalje viša, dok je i rast plata stabilan.

    Analitičari ocjenjuju da će ECB zbog toga biti oprezna kada je riječ o preduzimanju dodatnih koraka.

    ECB je poslije sastanka objavila da korporativni profiti apsorbuju određene pritiske na cijene, ali da rizici i dalje postoje i da su potrebni dodatni dokazi prije nego što se izvrši dodatno smanjenje kamate.

    Visina referentne kamatne stope ECB direktno utiče na euribor, a time i na iznos rata kredita koji su indeksovani u evrima.

  • Nikad viša cijena zlata

    Nikad viša cijena zlata

    Cijena zlata danas je dostigla istorijski maksimum u azijskoj trgovini od 2.478 dolara za uncu.

    Cijena zlata je dosegla cifru od 2.478 dolara za uncu (31,1 gram) zahvaljujući nižim prihodima na američke obveznice i uprkos čvrstom dolaru.

    Analitičari “Commonwealth Bank of Australia” ocijenili su da bi do kraja godine cijena zlata mogla da premaši vrijednost od 2.500 dolara za uncu, jer potražnja za zlatom ne prestaje da raste ove godine, prenosi Rojters.

    Vrijednost zlata porasla je u utorak za 1,5 procenata, pa je cijena za avgustovske fjučerse na njujorškoj berzi “Comex” povećana na 2.464,5 dolara po unci.

    Porast cijene bio je podstaknut očekivanjima komentara predsjednika Federalnih rezervi SAD Džeroma Pauela koji je pružio dodatne uvide u monetarnu politiku američke centralne banke.

    Predsjednik Feda potvrdio je da nije preporučljivo smanjivati ključnu kamatnu stopu dok ne bude sigurno da inflacija ide ka cilju od dva odsto.

    Takođe, Pauel je napomenuo da se tržište rada u velikoj mjeri vratilo na nivoe prije pandemije.

    Naredni sastanak centralne banke SAD biće održan 30-31. jula, a prema podacima CME Group, 85 odsto analitičara vjeruje da će Fed smanjiti kamatne stope u septembru na 5-5,25 sa trenutnih 5,25-5,5 odsto. Očekivanja o skorom smanjenju kamatne stope pozitivno utiču na performanse zlata, piše Biznis.rs

  • Đokić: Ne postoji namjera za povećanje cijene struje

    Đokić: Ne postoji namjera za povećanje cijene struje

    Vlada u ovom trenutku nema nikakvu namjeru da povećava cijenu električne energije, te ne postoji nijedna odluka o tome. Ali građani treba da shvate probleme i da su troškovi održavanja proizvodnih pogona iz godine u godinu sve veći, rekao je u intervjuu bajaluka.net ministar energetike i rudarstva rpske Petar Đokić odgovarajući na pitanje da li će se komplikovana situacija na svjetskom tržištu energenata odraziti i na građane Srpske.

    – Republika Srpska više od dvije decenije vodi politiku istinski niskih cijena električne energije kako bi energija bila dostupna svim građanima i privredi, u cilju zaštite standarda stanovništva, te da privreda ima manje troškove – rekao je Đokić.

    Kako kaže, rashodi u proizvodnji su sve veći, a situaciju dodatno otežava i ako se desi nestabilna godina kao što je ova.

    – Onda morate u periodu kada nemate svoju energiju, a ovo je to vrijeme, kupovati na spoljnom tržištu po mnogo većim cijenama. Mi tu razliku pokrivamo iz tekućeg poslovanja Elektroprivrede Republike Srpske. Tako da je pitanje cijene vrlo diskutabilno, kako u ovom trenutku, tako i u budućnosti. Da li ta cijena može da obezbijedi da proizvodna preduzeća mogu da rade normalno i da izvrše svoje zakonom predviđene obaveze. Tako da je to tema koja nas čeka u narednom periodu – rekao je Đokić.

    Dodaje da svi moraju da shvate probleme i da se energija ne proizvodi sama od sebe.

    – Treba ih realno sagledati i govoriti o tome. Mi nemamo namjere u ovom času, o tome nije bilo rasprave, niti je donesena ikakva odluka. FBiH je prije nekih desetak dana povećala cijene za privredu 10 odsto, a za stanovništvo sedam odsto. A oni su i ranije imali više cijene za 30 odsto. Vrlo često se postavlja pitanje da li smo mi stimulisali svoju privredu ili kažnjavali svoju Elektroprivredu – ističe on.

    Vrijednost projekata 4,6 milijardi KM

    Objašnjava da Srpska ima nekoliko proizvodnih objekata i količina energija koju proizvede je veća nego što su potrebe Republike Srpske. Tako da, u optimalnim uslovima proizvodnje, kada imamo npr. optimalan nivo hidrologije i kada normalno rade TE, možemo obezbijediti negdje oko 35 odsto viška.

    – Tu energiju smo uglavnom prodavali na spoljna tržišta. Po tom osnovu su prihodi znatno veći nego cijena energije koju isporučujemo za našu privredu – kaže Đokić.

    Zbog brojnih nestabilnosti na tržištu, Srpska je ušla u realizaciju više projekata, a u ovom trenutku Elektroprivreda ima zaključeno koncesionih ugovora za 680 kW, od čega je više od 300 u oblasti hidrologije. Grade se hidroelektrane Buk bijela, Dabar i Bistrica, ali i u toku su projekti iz oblasti solarne energije, gdje je zaključeno oko 1.300 ugovora, te projekti vjetroenergije.

    – Kada pogledate sve, to je negdje oko 1.970 MW instalacijske snage kroz ugovore koje smo zaključili za hidro, solar i vjetar. Vrijednost investicija je oko četiri milijarde i 600 miliona maraka. To je za Republiku Srpsku najveći investicioni skok koji je napravila od vremena od kada postoji. I sve smo to postigli u posljednjih pet ili šest godina – kaže ministar.

    Arbitraže

    Govoreći o arbitražama koje je Republika Srpska izgubila u posljednjih godinu dana, te opasnosti da izgubi još jednu u Vašingtonu, Đokić kaže da nema razloga za brigu.

    Po pitanju arbitraže za RiTE “Ugljevik” kaže da je Republika Srpska prihvatila tu tužbu, te da se ona izvršava na način što se jedna trećina proizvedene energije iz “Ugljevika” isporučuje Elektrogospodarstvu Slovenije po tržišnim cijenama.

    – I izvršenje finansijske obaveze u visini od 63 miliona je sada u toku. Naravno da svako izvršenje prate problemi i zastoji, ali to će dvije strane usaglašavati – kaže Đokić.

    Kada je riječ o arbitraži u Vašingtonu, objašnjava da je ona vođena po istom osnovu i da je zaustavljena kada je ova u Beogradu bila privedena kraju.

    – Ta arbitraža miruje i bilo bi logično da ona bude okončana jer je već stvorena obaveza arbitražom po istom osnovu i sve se obaveze izvršavaju. Tu ne vidim strah da možemo doći u problem. Spinovanje u posljednje vrijeme koje imamo nije tačno i nije dobronamjerno – rekao je ministar.

    O arbitraži za Hidroelektranu na Vrbasu kaže da se tu vodi postupak u pogledu odnosa prema toj arbitražnoj odluci koji imaju institucije BiH.

    – Ali to još nije završeno jer pitanje koje se postavlja je kredibilnost onih prema kojima se treba izvršiti ta odluka. Treba imati u vidu da je jedan od dvojice tužilaca iz Slovenije. Protiv jednog je proglašen stečaj. To su ljudi koji dolaze iz firme koja je u postupku, dok su ovdje nešto željeli da urade, investirali 200.000 KM i to je revizorska kuća potvrdila. Sad je taj međunarodni arbitražni sud presudio u njihovu korist. U toj arbitraži nisu korišteni svi naši argumenti protiv tog tužioca i da on nije bio kredibilan da vodi tako veliki projekat – rekao je Đokić.

  • BiH ostaje bez milijardu evra od EU, vlasti bez dogovora

    BiH ostaje bez milijardu evra od EU, vlasti bez dogovora

    Delegacija Evropske unije u BiH potvrdila je za “Avaz” da vlasti Bosne i Hercegovine nisu uspjele postići unutrašnji dogovor o reformama koje su neophodne kako bi pristupila fondovima iz programa Plana rasta Evropske unije.

    Nedostatak političkog konsenzusa
    To znači da BiH ostaje bez približno milijardu evra.

    “Vlasti Bosne i Hercegovine dostavile su Evropskoj komisiji nacrt cjelovite Reformske agende, koja je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan. Evropska komisija je pripremila svoju ocjenu nacrta Reformske agende BiH i svoje komentare prenijela vlastima u BiH, tražeći da se provedu određene revizije. Međutim, 16. jula, vlasti BiH su obavijestile Komisiju da u nedostatku političkog konsenzusa nisu u poziciji da podijele finalizovani tekst”, potvrđeno je iz Delegacije EU za “Avaz”.

    Podsjetili su da prva rata Plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Evropska komisija i Bosna i Hercegovina formalno usaglase Reformsku agendu.

    “Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imaće posljedice. Za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja predviđenu za isplatu nakon ljeta, u vrijednosti od sedam posto, čime će propustiti značajnu priliku za rano finansiranje. Ovo je propuštena prilika i nadamo se da će se vlasti BiH uskoro uspjeti dogovoriti”, istaknuto je iz Delegacije EU.

    Bez odgađanja
    Poručeno je da Evropska komisija nastavlja rad s vlastima, podržavajući završetak posla po potrebi i raduje se dobijanju Reformske agende nakon što bude politički prihvaćena.

    “Komisija će je zatim, bez odgađanja, ocijeniti, kao što je to bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem njegovog konačnog usvajanja što je prije moguće”, naglasili su iz Delegacije EU.

    Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom – Fondom za reformu i rast za zapadni Balkan – u vrijednosti do šest milijardi eura u grantovima i zajmovima za cijeli region.

    Ukoliko neka od država ne dostavi Plan reformi ili ga ne provodi kako je zapisala… planirani novac će biti usmjeren državama koje provode reforme, prenosi Avaz.