VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Poslije mjesec dana sankcija NIS-u: Snabdijevanje stabilno, rješenje na čekanju

    Poslije mjesec dana sankcija NIS-u: Snabdijevanje stabilno, rješenje na čekanju

    Naftna industrija Srbije skoro mjesec dana je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Uz povećan uvoz derivata, snabdijevanje je za sada stabilno, a nadležni poručuju da energetske krize neće biti, piše RTS.

     

    Rafinerija Naftne industrije Srbije u Pančevu ima zaliha sirove nafte za preradu do 25. novembra. Značajno su iskorišćene i mogućnosti uvoza gotovih derivata drumskim i željezničkim cisternama i riječnim baržama, prenosi RT Balkan.

    Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, objašnjava da u formuli koju država izračunava svake nedjelje za maksimalne cijene, pored kotacijskih i berzanskih promjena i kursa dolara, postoji stavka koja se zove uticaj zavisnih troškova uvoza i stavljanje derivata na tržište.

    – Što je veći udio uvezenih derivata, ti troškovi rastu – navodi Mićović.

    Situaciju dodatno pogoršavaju smanjene količine derivata iz Mađarske, zbog požara u MOL-ovoj rafineriji, a od ove sedmice i zabrana izvoza dizela, mazuta i mlaznog goriva iz Bugarske. Zvanična Sofija privremeno je zabranila izvoz kako bi zaštitila domaće tržište od američkih sankcija koje pogađaju jedinu njihovu rafineriju, koja je u većinskom vlasništvu “Lukoila”.

    Ivan Benev, direktor lanca benzinskih stanica u Bugarskoj, izjavio je da potrošnja goriva u Bugarskoj, više od 60 odsto dolazi od “Lukoila”.

    – Nema načina da se to pokrije. Nemamo takav kapacitet skladištenja, niti takve mogućnosti – ističe Benev.

    Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, ne iznoseći detalje, poručuje da je u toku rješavanje problema NIS-a i da Srbija neće ostati bez gasa.

    – Nisam ovlašćen da govorim, ali pošto sam često bio pozivan u medijima, ovako da vam kažem – nema nikakve gasne krize, niti će je biti. Biće dovoljno gasa i za domaćinstvo, tu cijenu nećemo mijenjati, biće dovoljno gasa za industriju. Oni koji žele da investiraju u Srbiji, ne treba da sumnjaju u to. Ponoviću još jednom, neće biti nikakve krize u Srbiji – ni gasne, ni naftne, ni električne. Žao mi je što ne mogu da kažem više detalja, to mi nećete zamijeriti – navodi Bajatović.

    Evropska unija je već potvrdila da od januara postepeno uvodi i zabranu za ruski gas i to prvo tečni. Računa na veće isporuke iz Amerike, Norveške, Azerbejdžana, Katara i Alžira.

    Međutim, Katar, koji već pokriva do 14 procenata evropskih potreba, upozorava Brisel da direktiva EU koja od kompanija zahtijeva poštovanje ekoloških propisa i ljudskih prava može zaustaviti te isporuke.

    Sad Šerida el Kabi, ministar energetike Katara tvrdi da sigurno neće isporučivati tečni gas Evropi ako “Evropa zaista ne razmotri kako može da ublaži ili otkaže Direktivu o korporativnoj održivosti”.

    – I ako nastavi sa uvođenjem kazne od pet odsto od ukupnog našeg prometa energenata. To smo veoma jasno najavili u nekoliko navrata – kaže El Kabi.

    Ono što je izvjesno, geopolitička situacija nameće ne samo nove puteve snabdijevanja energijom i energentima već podiže neizvjesnost isporuka, posebno za evropske potrošače koji zavise od uvoza, piše RTS.

    Sankcije SAD NIS-u stupile su na snagu 9. oktobra.

  • Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Ministarka Vidović pojasnila zašto su penzije u Srpskoj male

    Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske, kazala je da je prosječna penzija u Srpskoj mala zato što većina od ukupnog broja penzionera kojih je više od 280.000, nema puni radni staž.

    “Samo osam odsto penzionera ima puni radni staž, tačnije staž od 40 godina. Svi oni penzioneri koji imaju manji staž, logično je da imaju manje penzije i to zaista obara prosjek penzije u Republici Srpskoj”, pojasnila je Vidovićeva.

    Istakla je da će u ovoj godini za najavljeno povećanje penzija ukupno trebati oko 450 miliona KM.

    “Da bi se penzije isplatile u punom iznosu od 100 odsto”, dodala je Vidovićeva.

    Dodik: U decembru dvije penzije
    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je danas da će do petka, 7. novembra, biti isplaćena oktobarska penzija, a da će u decembru biti isplaćene dvije penzije.

    “Početkom decembra penzioneri će dobiti novembarsku penziju, a krajem decembra, prije nove godine, biće isplaćena i decembarska”, rekao je Dodik.

  • BRIKS nadmašuje G7: Svjetski rast se premiješta u Aziju, Afriku i na Globalni jug

    BRIKS nadmašuje G7: Svjetski rast se premiješta u Aziju, Afriku i na Globalni jug

    Dok zapadne sile ulaze u fazu usporavanja, zemlje BRIKS-a bilježe brz rast BDP-a podstaknut investicijama, trgovinom i demografskim zamahom. Prema najnovijem izvještaju MMF-a, rast ekonomija BRIKS-a će u naredne dvije godine biti više od tri puta brži nego u grupi G7.

    Prema prognozama za 2025. i 2026. godinu Indija će biti motor bloka sa rastom od 6,6 procenata u 2025. i 6,2 odsto u 2026. Kina nastavlja stabilan tempo – 4,8 procenata u 2025. i 4,2 odsto u 2026, oslanjajući se na rast trgovine širom Evroazije i Afrike. Ekonomsko iznenađenje bloka je Etiopija sa čak 7,2 odsto rasta u ovoj godini. Snažan zamah između četiri i pet odsto bilježe Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, što potvrđuje da se težište ekonomske dinamike svijeta pomjera ka Globalnom jugu.

    Prosječni rast za sve zemlje BRIKS-a iznosi 3,8 odsto u ovoj i 3,7 procenata u narednoj godini, što je u oštrom kontrastu sa G7, čiji je prosjek svega jedan procenat u 2025. i 1,2 odsto u 2026.

    Sjedinjene Američke Države, najdinamičnija ekonomija zapadnog bloka, očekuju rast od dva procenta naredne godine, dok Njemačka, motor evropske industrije, pada na simboličnih 0,2 odsto. Јapan, Francuska, Italija i Britanija kreću se oko jednog procenta – brojke koje više podsjećaju na stagnaciju nego na rast. prenosi RT Balkan.

    Zapadne ekonomije suočavaju se sa starenjem stanovništva, visokim dugovima i gubitkom tržišta, dok BRIKS raspolaže mladom radnom snagom, rastućom potrošnjom i novim trgovinskim koridorima koji spajaju Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku.

    BRIKS danas nije samo ekonomska kategorija, već alternativa zapadnoj finansijskoj dominaciji. Sa proširenjem koje obuhvata Saudijsku Arabiju, Egipat, UAE, Etiopiju i Iran, grupa je postala geoekonomski savez koji spaja proizvodnju energenata, sirovina i rastuće tržište potrošača.

    Dok G7 tone u birokratsku stagnaciju i ideološku samozatvorenost, zemlje BRIKS-a grade paralelne mehanizme finansiranja, trgovine i tehnološke saradnje, uključujući novu razvojnu banku kao alternativu MMF-u i Svjetskoj banci.

    Brojke MMF-a pokazuju ono što je politički već očigledno: centar svjetske ekonomije više nije u Londonu, Parizu ili Njujorku, već u Delhiju, Pekingu, DŽedi i DŽakarti. Dok zapadni analitičari raspravljaju o “održivom rastu”, zemlje BRIKS-a ga već ostvaruju u praksi.

     

  • Šulić: Ako vam pri online narudžbi traže da platite odmah, to je 99 odsto prevara

    Šulić: Ako vam pri online narudžbi traže da platite odmah, to je 99 odsto prevara

    Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, rekao je da svi oni koji naručuju nešto putem interneta treba da znaju da ukoliko prodavac nekog proizvoda od kupca traži da novac uplati odmah, a ne po preuzimanju istog, gotovo sigurno se radi o internet prevari.

    “Ako vam pri narudžbi traže odmah da platite, vjerujte mi da je to 99 odsto prevara. A ako vam traže da platite po preuzimanju to je već velika velika mogućnost da je čovjek koji radi i registrovan i radi po pravilu i zakonu. Na taj način se mogu najbolje otkriti online prevare”, poručio je Šulić, tokom rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača Republike Srpske.

  • Kamate u BiH počele blago padati

    Kamate u BiH počele blago padati

    Tokom drugog kvartala 2025. godine nastavljen je trend blagog smanjenja kamatnih stopa na ukupne novoodobrene kredite banaka, koje su na kraju drugog kvartala u prosjeku iznosile 4,74%, piše u podacima Centralne banke BiH.

    Navodi se da su kamatne stope na novougovorene kredite stanovništvu ostale nepromijenjene i iznosile su 5,72% za ostale kredite, 5,68% za potrošačke i 3,81% za stambene kredite.

     

    “Na godišnjem i kvartalnom nivou ukupni novoodobreni krediti stanovništvu porasli su za približno 12%. U segmentu nefinansijskih preduzeća prosječne kamatne stope nastavile su blago smanjenje, te je u odnosu na kraj prošle godine prosječna kamatna stopa na kredite nefinansijskim preduzećima niža za 40 baznih poena. Posebno je smanjena kamatna stopa na kredite s periodom fiksacije između jedne i pet godina, koja je na kraju drugog kvartala iznosila 3,94%. Istovremeno, i pored rasta kamatnih stopa na kredite s periodom fiksacije iznad pet godina, vrijednost novoodobrenih kredita u ovoj kategoriji je povećana. Ovi krediti sada čine gotovo 40% ukupnih novoodobrenih kredita, dok je njihova apsolutna vrijednost viša za oko 50% u odnosu na prošlogodišnji prosjek”, stoji u izvještaju Centralne banke BiH.

    Rast kreditne aktivnosti

    Dalje piše da ovakva kretanja ukazuju na rast kreditne aktivnosti, uz povećano interesovanje za dugoročnije finansiranje, gdje se posebno ističe rast stambenih kredita.

    “Prosječna kamatna stopa na ukupne novougovorene depozite u izvještajnom periodu povećana je u odnosu na prethodni kvartal. Nakon kontinuiranog rasta u prethodnim mjesecima, u ovom posmatranom periodu zabilježeno je njihovo smanjenje u svim mjesecima drugog kvartala. U segmentima depozita s rokom između jedne i dvije godine, kao i iznad dvije godine, kamatne stope su blago povećane. Nakon stagnacije u prethodnom kvartalu, prosječna ponderisana kamatna stopa na ukupne novougovorene depozite stanovništva ponovo je porasla. Vrijednost novougovorenih depozita iznosila je 547 miliona KM, što je gotovo identično kao u prethodnom kvartalu i u skladu s prošlogodišnjim prosjekom. Kamatne stope na depozite u domaćoj valuti blago su pale, dok su kamatne stope na depozite u stranim valutama porasle”, ističe se u ovim podacima.Previsoke kamate na kredite odobrene stanovništvu

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da, ukoliko se ima u vidu visoka stopa naplativosti kredita plasiranih stanovništvu, što se u bankarskim bilansima manifestuje kroz malo učešće takozvanih NPL- ova, može se izvesti zaključak o previsokim kamatama na kredite odobrene stanovništvu.

    “Takođe, podatak da mikrokreditne organizacije koje se dijelom zadužuju kod banaka i plasiraju kredite po znatno višim stopama imaju isto visok procenat naplate ukazuje na pretjeranu percepciju rizika banaka prilikom kreditiranja stanovništva. Visok nivo naplate upućuje na niži rizik te bi stoga kamatne stope trebalo da budu niže”, istakao je Mlinarević.

  • Inflacija u BiH duplo veća nego u EU

    Inflacija u BiH duplo veća nego u EU

    Prema podacima Eurostata i Agencije za statistiku BiH inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji. U septembru inflacija u BiH iznosila 4,2 odsto, a u EU 2,2 odsto.

    Ekonomista Svetlana Cenić kaže da ovaj podatak nije iznenađujući jer vlasti samo znaju da ograniče marže i zaključaju cijene, što nema nikakvog efekta, a na ekonomskom planu ništa ne rade.

    – Nije povećana produktivnost, zatim nema razumijevanja ni za privredu, ni za poljoprivredu. Veletrgovci mogu da stave cijenu koju hoće, a i cijena će biti onolika koliko prolazi – naglasila je Cenić.

    „Patimo od prosjeka“

    Prema njenim riječima ništa nisu uradili ovim ni povećanjem minimalne plate, zato što su nameti ostali isti, opterećenje ogromno, a pokušavaju da se nešto trkaju sa inflacijom.

    – Ni jednog momenta niste vidjeli da su sjeli ti isti, od kojih slušamo svakakve budalaštine, da su sjeli i da kažu: čekaj da vidimo kako ćemo koordinisati ekonomske mjere da bi bilo bolje. To nećete vidjeti nikada. Ali ćete zato vidjeti tako glupe poteze koje uopšte ni jednog momenta nemaju obrazloženje ili promišljanje: čekaj kako će sad to djelovati na ovo, a kako će djelovati na ono – rekla je Svetlana Cenić.

    Građani ćute i trpe
    Naglasila je da građane ovdje niko ne pita ni za šta.

    – Niti oni, koliko vidim, hoće da se pitaju, niti ko pet para daje za građane. Jednostavno, šta god da se desi „hajde boga ti za par dana to će biti juče“, niko o tome neće pričati i vidiš da trpe, ćute, plaćaju, kukaju u sebi, u bradu, u kafani ili na ulici, ali ne kukaju ovako – naglasila je Svetlana Cenić.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da podatak da je inflacija dva puta veća u BiH nego u EU pokazatelj da ne stoji teza koja su dugo provlačili ranijih godina predstavnici vlasti da je inflacija uvezena kategorija, da je nastala kao rezultat inflacije u okruženju i po osnova uvoza roba iz inostranstva se prenijela na domaće tržište.

    – Dakle, sad možemo definitivno konstatovati da je inflacija u BiH rezultat internih faktora, domaćih faktora, a to su faktori rasta troškova proizvodnje. Proizvođači prilikom rasa troškova proizvodnje, kalkulisanja cijena roba i usluga, zbog rasta troškova proizvodnje dovode do porasta cijena, odnosno do inflacije – rekao je Stanić.

    – Nadalje ono što mene strašno nervira u čitavoj BiH je što patimo od prosjeka. Mi najviše trošimo na hranu i samo te podatke treba i objavljivati, a ne inflacija je 3,4% na primjer, s tim što je pala cijena nameštaja, ali je cijena jaja, vode, svega onog od čega živite i što vam svaki dan treba, porasla u nebesa. Jednostavno, vlast radi samo paušalnim i populističkim mjerama – istakla je Cenić.

    Istakla je da ni jednog momenta nismo vidjeli dvije stvari. Prvo da je neko ozbiljno sjeo i sagledao sve kote i tačke pa da vidi šta i kako treba djelovati da bi bilo bolje.

    Jedan od segmenata troškova proizvodnje je radna snaga, odnosno rast cijene rada i minimalnih zarada.

    – Zbog nedostatka radne snage i sve većeg odlaska u inostranstvo, poslodavci su primorani da povećavaju plate radnika da bi ih zadržali, ali treba imati u vidu i da su značajno drugi troškovi rasli, na primjer troškovi električne energije i u RS i FBiH rastu – naveo je Stanić.

    Među faktorima inflacije su prema njegovim riječima i značajni troškovi koji su pod kontrolom lokalnih organa vlasti, odnosno komunalna infrastruktura, komunalije, voda, ali i drugi troškovi.

    – Sve to se generiše i na kraju dovodi do porasta cijena roba i usluga na domaćem tržištu, koje se naravno prelivaju u novi trend inflacije – kaže on.

    Kao jedan od problema naveo je činjenicu da konkurencija kod nas nije toliko snažna u mnogim sektorima, pa nemamo ozbiljnu konkurenciju i inostrani partneri nisu zainteresovani da ulažu na ovako nisko tržište.

    Poređenje sa inostranstvom

    – I naši građani koji žive i rade u inostranstvu prilikom dolaska u zemlju sve više se bivaju iznenađeni da su cijene mnogih proizvoda, pogotovo u sektoru prehrambene industrije, hrane, pića, veće nego u mnogim zemljama Zapadne Evrope odnosno u odnosu na okruženje – rekao je Stanić.

    Na pitanje kako onda građani mogu preživjeti, ako se zna da je prosječna plata u Srpskoj 1.557 KM Stanić je rekao da su pred građanima 2 mogućnosti.

    – Jedna su stalne korekcije u strukturi potrošačke korpe, znači da se više izdvaja za prehranu i komunalne usluge, a smanjuju se izdaci za zdravstvo, liječenje, sportske aktivnosti, za turizam, odnosno putovanja. Druga mogućnost je trend zaduživanja – rekao je on.

    Dodao je da po pravilu krediti i zaduženja stalno rastu, ali se ne usmjeravaju u investicije i nove proizvode, nego za pokrivanje potrošačke korpe.

    – 97% uzetih kredita u svojoj strukturi na našem tržištu se usmjerava i na hranu, i na komunalne usluge. Samo 2 ili 3% uzetih kredita se usmjerava na nove investicije, izgradnju, stambenu izgradnju, investicije u preduzetništvo. To je veoma mali procenat, a trebalo bi da najveći dio kredita ide u investicije koje bi trebalo da vraćaju ta sredstva.  Međutim, imamo tu situaciju stalnog zaduživanja i pokrivanja ključnih segmenta potrošačke korpe, komunalnih usluga i prehrane – dodao je Milenko Stanić.

  • Gorivo u Srpskoj ponovo poskupjelo, najavljeno novo povećanje cijena

    Gorivo u Srpskoj ponovo poskupjelo, najavljeno novo povećanje cijena

    Na benzinskim pumpama širom Republike Srpske posljednjih dana ponovo su povećane cijene goriva, a trgovci upozoravaju da bi do kraja sedmice moglo uslijediti i novo poskupljenje.

    Kako su potvrdili iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, u protekla dva do tri dana cijena dizela porasla je za dodatnih pet feninga po litru.

    U Banjaluci se sada dizel prodaje po prosječnoj cijeni od 2,34 marke, zavisno od pumpe – između 2,31 i 2,37 KM po litru. Cijene benzina kreću se u sličnom rasponu, od 2,29 do 2,37 KM.

    Podsjećaju da su distributeri već ranije najavili korekciju cijena zbog rasta vrijednosti nafte na međunarodnom tržištu. Prema riječima predsjednika Grupacije, Đorđa Savića, dalja poskupljenja zavisiće od kretanja cijena na berzi.

    „Ukoliko nafta na svjetskom tržištu ne pojeftini, dizel i benzin u Republici Srpskoj u narednim danima mogli bi biti skuplji za još oko pet feninga po litru, što bi cijenu goriva podiglo iznad 2,40 KM. Pumpe trenutno nabavljaju nove količine po većim veleprodajnim cijenama, što se direktno odražava i na maloprodajne iznose“, pojasnio je Savić.

  • Poziv za otkup električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

    Poziv za otkup električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije

    Elektroprivreda Republike Srpske objavila je poziv za zakup proizvodnih kapaciteta proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora koji su priključeni na elektrodistributivnu mrežu na teritoriji Republike Srpske.

    Riječ je o zakupu za period od jedne godine /2026. godina/ koji će se vršiti s ciljem prodaje proizvedene električne energije ili njenog korištenja za podmirivanje potrošnje krajnjih kupaca na teritoriji Republike Srpske.

    Na ovaj poziv, kako se navodi, mogu odgovoriti svi zainteresovani proizvođači priključeni na elektrodistributivnu mrežu jednog od pet operatora distributivnog sistema na teritoriji Republike Srpske koji iskažu interes za uspostavljanje poslovne saradnje sa ERS-om.

    U pozivu se navodi da ERS zakupljuje kapacitet u ukupnom iznosu do 50 megavati, a pojedinačna snaga elektrane ne može biti manja od 100 kilovati.

    Јedinična cijena električne energije koju će otkupljivati ERS maksimalno iznosi do 93,88 KM po megavat času.

    – Pozivamo sve zainteresovane ponuđače da dostave svoje cjenovne ponude koje su niže od navedene maksimalne cijene. Ponude sa cijenom iznad 93,88 KM po megavat času neće biti razmatrane – navodi se u ponudi ERS-a.

    Kada je riječ o uslovima za ponuđače, oni su dužnni da popune obrazac za prijavu, koji je sastavni dio ovog poziva, a koji sadrži informacije o ponuđaču, vrsti proizvodnog postrojenja i instalisanoj snazi elektrane.

    – Ponuda sadrži i jediničnu cijenu električne energije po kojoj proizvođač nudi energiju proizvedenu u elektrani čiji se kapacitet zakupljuje. Osim prijave, ponuđač je dužan da dostaviti i potvrdu, koja je sastavni dio poziva, a kojom izjavljuje da tokom 2026. godine neće biti pripadnik neke druge balansno odgovorne strane – navodi se u pozivu.

    Iz ERS-a navodi da je rok za dostavljanje ponuda 7. novembar do 12.00 časova.

    – Ponude sa naznakom “Prijava za zakup proizvodnih kapaciteta proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora” potrebno je poslati elektronskim putem na imejl adresu otkuoOlEQers.ba – dodaju iz ERS-a.

    Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti putem imejl adrese ili brojeve telefona 059/ 277 152, 059/ 277 228 i 059/ 277 216.

    Nakon isteka roka za dostavljanje ponuda, ERS će izvršiti evaluaciju pristiglih ponuda, te izabrati najpovoljnije ponuđače i sa njima zaključiti ugovor o zakupu proizvodnih kapaciteta za narednu godinu, odnosno otkupu električne energije proizvedene u predmetnim elektranama.

    – U slučaju identičnih cijenovnih ponuda, prednost ima ranije pristigla ponuda – navodi se u pozivu ERS-a.

  • Šta će donijeti zakon o zaštiti potrošača: Poštenije tržište, više reda među trgovcima

    Šta će donijeti zakon o zaštiti potrošača: Poštenije tržište, više reda među trgovcima

    “Odzvonilo” je lažnim sniženjima. U Republici Srpskoj biće uvedeno niz novih prava kroz Prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je usvojila Vlada. Cilj je poštenije tržište, više reda među trgovcima, ali i veća zaštita potrošača.

    Naizgled sniženo, ali ne i stvarno jeftinije. To je praksa koju bi novi Zakon o zaštiti potrošača trebalo da zaustavi. Trgovci će morati da prikažu kolika je cijena bila mjesec dana prije popusta. Cilj je jasnija ponuda i pošteniji odnos prema kupcima.

    Posebna pažnja posvećena je internet i elektronskoj kupovini, s obzirom na to da se sve više građana odlučuje za ovaj oblik trgovine. Aktom je uveden i pojam “ugroženog potrošača”, a i izbačena dosadašnja obaveza da se reklamirani proizvod vraća u originalnoj ambalaži.

    – Često su određeni poslodavci, poslovni subjekti pri promociji određenog proizvoda koristili komercijalnu garanciju kao neki benefit. Ovim zakonom, prijedlogom zakona, komercijalna garancija se ne može koristiti kao benefit pri promociji određenog proizvoda. Komercijalna garancija samog proizvoda je nešto što sastavni proizod taj ima. I ne može se koristiti da je taj termin da bi se zavarao jedan potrošač. To će biti kažnjivo i zabranjeno – naglasio je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.
    30-ak sekundi

    Iz kompanije “Tropik” navode da u potpunosti podržavaju nastojanje Vlade da uredi oblast zaštite potrašača. Ističu da novi zakon donosi brojne koristi i veću sigurnost kupcima, ali da će pojedina rješenja u praksi zahtijevati dodatno usklađivanje, posebno kada je riječ o rokovima za povrat novca. Ovo je važan korak ka poštenijem tržištu, poruka je predstavnika potrošača. Spriječiće brojne prevare i zaštititi građane od raznih manipulacija.

    – Јedna od novina je recimo za usluge gdje je vrijednost same usluge preko 100 KM moraće da se izda određeni predračun. Tako da nećemo imati onu situaciju kada odvezemo auto kod automehaničara – da nam prvo kaže da popravak košta 250 KM i vi odete po auto i on kaže nije 250 KM nego 300 KM – kaže Dragan Јošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Ali o tome koliko su potrošači upoznati sa svojim pravima – mišljenja su podijeljena.

    Po prijavi građana reaguje i republička tržišna inspekcija, ali i sprovodi i redovne provjere, kojih je godišnje više od pet hiljada. U trećini slučajeva utvrdi li su nepravilnosti.

    – Na godišnjem nivou imamo oko 200 konkretnih reklamacija. To su slučajevi gdje se potrošači direktno po svom konkretnom pitanju obraćaju tržišnoj inspekciji. A u 90 odsto slučajeva te reklamacije i budu opravdane i mi ih rješavamo u korist potrošača – naglasila je Duška Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

    Novi Zakon trebalo bi uskoro pred poslanike. Njegova primjena, kažu u Ministarstvu trgovine, značiće više reda u trgovinama, manje manipulacija i jasnija prava za svakog kupca u Srpskoj. A od naredne školske godine, u saradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture, u škole Srpske biti uvedena edukacija o pravima potrošača.

  • Propast u “Šumama RS”: Plate kasne mjesecima, na pomolu rasprodaja imovine i otkazi

    Propast u “Šumama RS”: Plate kasne mjesecima, na pomolu rasprodaja imovine i otkazi

    U “Šumama RS” plate kasne mjesecima, iako više od 80 % zaposlenih prima minimalac, a sve su glasnije i priče o drastičnom smanjenju broja radnika i o rasprodaji nepokretne imovine ovog javnog preduzeća, upozoravaju sindikalci.

    Kako je saopšteno iz Sindikata zaposlenih u Javnom preduzeću “Šume RS”, u 14 organizacionih dijelova ovog preduzeća isplaćena je septembarska, u 9 avgustovska, a u 6 julska plata. U 3 šumarije radnici su tek u oktobru dobili platu za juni.

    – Rastu i dugovi  prema Poreskoj upravi RS, opštinama, izvođačima radova i drugim dobavljačima. Stanje je alarmantno, a dolazi zima i period godine u kome će biti smanjen obim proizvodnje, a istovremeno će početi otplata kredita, kojim su plaćeni izvođači radova na početku godine, te rata za reprogram poreskih obaveza – navodi se u saopštenju Sindikata.

    Sindikalci se pitaju da li je krajnji cilj da se preduzeće namjerno dovede u stanje propasti, kako bi koncesija na eksploataciju šuma bila predstavljena kao jedino rješenje.

    Oni upozoravaju na nelogičnosti u poslovanju i rasipanje miliona maraka.

    – Plaćamo održavanje nefunkcionalnog informacionog sistema: u 2025. godini to je koštalo 7,2 miliona KM, a najavljeno je da će iduće godine taj iznos biti veći. Pitamo se da li je uopšte opravdano i podsjećamo da za dosadašnji informacioni sistem i njegovo održavanje na godišnjem nivou plaćano  100.000 KM. Kako je moguće da za plate nema, da se radnici šalju na ulicu, a da se istovremeno se milioni bacaju na sistem koji ne radi – pitaju se sindikalci.

    S druge strane, kakao ističu, prodajna politika je katastrofalna.

    – Favorizuju se pojedini kupci koji ne plaćaju svoje obaveze ni nakon isteka roka za odloženo plaćanje, a oni koji avansno plaćaju nemaju ugovore za preuzimanje robe, tako da nam rastu potraživanja od kupaca. Trenutno je povećana cijena peleta za 60 do 80 %, ali institucije ni ne spominju mogućnost povećanja cijena sortimenata, od kojih se pelet proizvodi – upozoravaju sindikalci.

    Podsjećaju da se već odavno govori o drastičnom smanjenju broja zaposlenih, o penzionisanju i otpuštanju radnika uz stimulativne otpremnine. Kako je ranije pisala Srpskainfo, u “Šumama RS” nastoje da se riješe oko 1.000 radnika, a prema prijedlogu sindikata, oni koji dobrovoljno odu mogli bi računati na otpremnine u iznosima od 10.000 KM do čak 37.000 KM.

    Međutim, uprava “Šuma RS” još nije usvojila Pravilnik za stimulativne otpremnine, koji su predložila 2 reprezentativna sindikata.

    Sindikati su predložili  da se novac za isplatu stimulativnih otpremnina obezbijediti iz Budžeta RS, jer preduzeće nema novaca za to.

    – Preduzeće ne posjeduje sredstva iz kojih bi moglo da izvrši isplatu tih otpremnina, pa se zato potencira prodaja nepokretne imovine “Šuma RS”. Naša sindikalna organizacija se tome oštro protivi. Smatramo da bi “Šume RS” trebalo da budu privredni gigant koji investira, a ne da prodaju svoju nepokretnu imovinu zato što su rukovodni kadrovi nesposobni  – navodi se u saopštenju.

    Sindikalci apeluju na “sve relevantne institucije Republike Srpske i na širu društvenu zajednicu”, da spriječe dalje propast “Šuma RS”, jer je ovo preduzeće, kako navode, od strateške važnosti za Srpsku i za opstanak malih opština.

    – Naša borba je borba za opstanak radnih mesta, očuvanje prirodnih resursa i sprečavanje potpunog uništenja jednog od najvažnijih sektora u našoj privredi. Ukoliko se naši apel