VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Porasle cijene zlata

    Porasle cijene zlata

    Cijene zlata porasle su danas za 0,9 odsto na 3.964,09 dolara po unci podržane slabošću dolara i smanjenjem kamatne stope Federalnih rezervi, dok su investitori ostali oprezni u pogledu ishoda trgovinskog sporazuma između predsjednika SAD i Kine.

    Fjučersi zlata u SAD za isporuku u decembru pali su za 0,6 odsto na 3.977,10 dolara po unci, prenosi Rojters.

    Indeks dolara pao je za 0,2odsto nakon što je u srijedu dostigla dvonedjeljni maksimum u odnosu na konkurente, čineći zlato pristupačnijim za vlasnike drugih valuta.

  • Elektroprivredu BiH ove godine očekuje gubitak od 61,2 miliona maraka

    Elektroprivredu BiH ove godine očekuje gubitak od 61,2 miliona maraka

    Elektroprivreda BiH ove godine, prema posljednjim analizama, očekuje gubitak iz poslovanja od čak 61,2 miliona maraka.
    Elektroprivreda BiH (foto: imaginoso.com) –
    Elektroprivreda BiH (foto: imaginoso.com)
    Ovo predstavlja potpuni preokret u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu, kojim je bila predviđena dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, piše portal BiznisInfo.ba, prenosi N1.

    Nova procjena donesena je na osnovu loših rezultata u prvom dijelu godine i negativnih očekivanja za ostatak perioda.

    Glavni razlog, dramatičan pad proizvodnje struje.

    Ono što je najviše zabrinjavajuće i što je ključni razlog finansijskog minusa jeste ogromno smanjenje proizvodnje električne energije.

    Prema rebalansu plana:

    Planirana proizvodnja za 2025. bila je: 6.261 gigavat časova.

    Nova, očekivana proizvodnja je samo 4.989 gigavat časova.

    To je pad proizvodnje od čak 1.272 gigavat časova, od čega se većina (1.072 gigavat časova) odnosi na pad u termoelektranama, a 200 gigavat časova na pad u hidroelektranama.

    Manjak uglja i skupa kupovina struje doveli do minusa.

    Prema novim procjenama koje prenosi BiznisInfo.ba, do drastičnog pada plana došlo je zbog nekoliko faktora:

    – Manje uglja: Očekuje se smanjenje ukupnih ugovorenih isporuka uglja za termoelektrane za oko 700 hiljada tona.

    – Povećana kupovina struje: Zbog ispada termo blokova i manjka resursa, EPBiH mora kupovati znatno više struje na tržištu nego što je planirano (čak 765 gigavat časova), što je dodatno povećalo operativne rashode za skoro 62 miliona KM.

    – Povećana potrošnja: Istovremeno je zabilježena i povećana ukupna potrošnja kupaca koje snabdijeva EPBiH.

  • Evropske akcije pale dok se na svjetskim tržištima čeka odluka FED-a o stopama

    Evropske akcije pale dok se na svjetskim tržištima čeka odluka FED-a o stopama

    Akcije na evropskim berzama su današnje trgovanje završile u padu, prije svega zbog toga što se na tržištima širom svijeta iščekuju odluku američke centralne banke Federalne rezerve (FED) o kamatnim stopama.

    Panevropski STOXX 600 je pao za 0,2 odsto, indeks Frankfurtske berze DAX za 0,1 odsto, francuski CAC 40 za 0,3 odsto, dok je londonski FTSE 100 porastao za oko 0,4 odsto, prenio je Si-En-Bi-Si.

    Posmatrajući pojedinačne kompanije, akcije proizvođača medicinskih uređaja Filips pale su za šest odsto nakon što je Američka agencija za hranu i lekove izdala upozorenje toj holandskoj firmi u vezi sa standardima u tri njena proizvodna pogona, prenosi Tanjug.

    Akcije kompanije Novartis pale su za 4,1 odsto do kraja sesije, nakon što je objavio svoju zaradu za tri mjeseca do septembra.

    Prodaja švajcarskog farmaceutskog giganta u trećem kvartalu porasla je za sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prihod skočio za 25 odsto međugodišnje i dostigao 3,35 milijardi evra.

    Analitičari su očekivali da će prihod iznositi 3,8 milijarde evra.

    U sektoru finansijskih usluga, akcije francuske banke BNP Paribas pale su za 3,5 odsto nakon što je objavila profit prije oporezivanja od 4,28 milijardi evra, što je premašilo 3,44 milijarde evra, koliko je procijenila agencija LSEG.

    Prihodi banke za taj period dostigli su skoro 12,6 milijardi evra, što je nešto manje od 12,8 milijardi evra, koje su prognozirali analitičari.

  • Koliki je deficit Srpske, a koliki Federacije BiH?

    Koliki je deficit Srpske, a koliki Federacije BiH?

    Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, i Republika Srpska i Federacija BiH su tokom ove godine imale visoke deficite u spoljnotrgovinskoj saradnji.

    Tako je Srpska, prema podacima Zavoda za statistiku RS, u devet mjeseci ove godine izvezla proizvoda za 3,95 milijardi KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 5,58 milijardi KM.

    “U periodu januar – septembar 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 9,54 milijarde KM, od čega se na izvoz odnosilo 3,95 milijardi KM, a na uvoz 5,58 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – septembar 2025. godine iznosio je 1,62 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,9%. Izvoz je u periodu januar – septembar 2025. godine povećan za 7% u odnosu na period januar – septembar 2024. godine, dok je uvoz povećan za 2,7%”, piše u saopštenju Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Sa druge strane, izvoz FBiH je mnogo veći, ali je i uvoz.

    Federalni zavod za statistiku piše da je izvoz ove godine iznosio 8,33 milijarde KM, dok je uvoz iznosio čak 15,66 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit bio čak 7,33 milijarde KM.

    “U periodu januar – septembar 2025. godine izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 1,77%, a uvoz za 0,68%. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 53,2% što je za 2,9% više u odnosu na avgust 2025. kada je pokrivenost bila 50,3%”, naveli su iz Federalnog zavoda za statistiku.

    Dodali su da je FBiH u septembru ove godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od oko 956 miliona KM, što je za oko 122 miliona KM više u odnosu na avgust ove godine, odnosno za 72 miliona KM više nego u septembru prošle godine.

    “U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1,79 milijardi KM, što je za oko 140 miliona KM ili 8,5% više u odnosu na avgust 2025. godine, odnosno za 157 miliona KM ili 9,6% više u odnosu na septembar prethodne godine”, istakli su iz Federalnog zavoda.

    Ovi podaci pokazuju da je izvoz Federacije BiH duplo veći, ali i da je uvoz čak četiri puta veći od Republike Srpske.

    Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da bi obračun izvoza trebalo da bude relativno pouzdan na svakom nivou jer uglavnom nije sporno da lokacija izvoza odgovara i stvarnom mjestu proizvodnje i naplate.

    “Obračun uvoza na entitetskom nivou je problematičan jer je nemoguće pouzdano utvrditi konačno mjesto namjene i potrošnje tog uvoza. Veliki broj uvoznika i centrale vodećih trgovačkih lanaca u BiH su u Federaciji BiH (‘Bingo’, ‘Konzum’), iako imaju svoje prodajne objekte, distributere i kupce u oba entiteta. Tako se značajan dio uvoza FBiH sigurno odnosi i na RS. Isto važi i obratno – ako recimo ‘Tropic’ sa sjedištem u RS uvozi robu za svoje objekte u FBiH (‘Crvena jabuka’) nema nikakve ekonomske logike da to vrši odvojeno, nego zajednički, radi veće količine i niže cijene i onda opet ta roba koju kupe kupci u FBiH (npr. u Sarajevu) se vodi kao uvoz u RS (npr. u Banjaluci)”, objašnjava Gavran.

    Dodaje da je još veću konfuziju uzrokovala zabrana rada trgovina nedjeljom u FBiH, gdje sada i dobar dio prodaje koji se ostvari na području RS (recimo u Istočnom Sarajevu) je, u stvari, potrošnja iz FBiH.

    “Ukratko, podaci o uvozu na entitetskom nivou nisu odraz stvarnog odnosa potrošnje strane robe i izvoza domaće. Ipak, i kad uzmemo u obzir sva ova odstupanja, ipak je i tada uvoz u FBiH veći. Ostali faktori kojima se to može objasniti su veći broj stanovnika i veća kupovna moć građana u FBiH, veći broj turista koji opet kupuju robu, te veći uvoz repromaterijala za izvoz (koji je znatno veći). Ono što je nesporno je da u oba entiteta, odnosno cijeloj državi, imamo prekomjeran uvoz i nedovoljan izvoz i nigdje stanje nije dobro u tom smislu”, zaključio je Gavran.

  • „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    „Plate rastu, ali narod od toga nema koristi“

    Povećanje najniže plate u Republici Srpskoj, koje će važiti od početka naredne godine, izazvalo je burne reakcije u privrednim krugovima. Dok Vlada tvrdi da je riječ o koraku ka poboljšanju životnog standarda, poslodavci upozoravaju da će stvarne posljedice biti suprotne – novi talas poskupljenja i dodatni pritisak na privredu.

    Direktor fabrike obuće „Bema“ Marinko Umičević smatra da radnici od povećanja plata nemaju nikakvu korist, jer, kako kaže, sve odlazi na rast cijena u trgovinama. „Ovi ministri kao da ne idu u trgovine i ne vide cijene, sem Šeranića koga sretnem u kupovini. Ove druge ministre kao da cijene i ne zanimaju, ma sigurno i ne znaju koliko šta košta“, izjavio je Umičević za BL portal.

    Prema njegovim riječima, narod se više i ne raduje povećanju minimalne plate, jer „šta vrijedi plata od 1.000 maraka kada cijene divljaju“. Naglašava da poslodavci već duže vrijeme nude veće iznose kako bi zadržali radnike, ali da su troškovi života postali neizdrživi. „Kad ti treba 100 maraka za jednu vrećicu u trgovini, to znači da nisu problem samo plate. Suština je u cijenama koje za svakog normalnog čovjeka nisu više ni za preživljavanje“, poručuje on.

    Umičević ocjenjuje i da je najavljena najniža plata za fakultetski obrazovane radnike od 1.450 KM „ponižavanje struke“. Dodaje da u „Bemi“ gotovo niko ne radi za minimalac, ali da je najveći problem pad kupovne moći građana. „Nema narod za hljeba, pa neće mijenjati obuću svaki dan bez prijeke potrebe. Zbog toga država jednom treba da odgovori na pitanje – kako Italija i Njemačka imaju jeftiniju hranu nego mi u Banjaluci“, rekao je Umičević.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić dijeli sličan stav. On ističe da svako povećanje plate neminovno dovodi do rasta cijena i da upravo to podstiče inflaciju. „Svaki rast plate prate i poskupljenja. Upravo taj minimalac nas je i doveo u ovu inflaciju, ali tako politika odlučuje“, rekao je Trivić za BL portal.

    Dodaje da poslodavci moraju poštovati odluke vlasti, ali da rast zarada mora imati uporište u realnim ekonomskim parametrima. „Svjesni smo da plate moraju rasti, ali ne baš da idu preko ekonomskih parametara. Kad god je plata veća od produktivnosti, dobijemo probleme u privredi“, objašnjava Trivić.

    Prema njegovoj ocjeni, s novim povećanjem najniže plate od Nove godine može se očekivati još jedan talas poskupljenja. „Političari imaju želju da plata raste, ali ne mogu oni diktirati visinu iznosa, jer neki sektori privrede ne mogu to ispratiti. Ja izvoz robe ne mogu poskupiti, tačnije, ne mogu to naplatiti, i šta onda?“, rekao je Trivić.

    Na pitanje zašto je dogovor o povećanju minimalca ove godine postignut brže nego ranije, Trivić kroz šalu odgovara: „Kako ode Ranka iz Sindikata, tako se promijenila klima, pa se lakše i dogovorimo.“

    Zaključujući, privrednici poručuju da povećanje najniže plate bez kontrole cijena i rasta produktivnosti ne donosi stvarno poboljšanje životnog standarda, već dodatno pogoršava ekonomske prilike i ubrzava odlazak radne snage iz Republike Srpske.

  • Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Izgradnja autoputa Banjaluka–Prijedor biće skuplja za dodatnih 178 miliona maraka, čime će ukupna vrijednost projekta porasti na 757 miliona KM. Riječ je o dionici dugoj 42 kilometra, a razlozi zbog kojih je kineski partner zatražio dodatna sredstva zasad nisu poznati. Javnosti, takođe, nisu dostupni detalji ugovora o izgradnji ovog autoputa.

    Urednik portala „Capital“ Siniša Vukelić podsjeća da povećanje troškova kod velikih infrastrukturnih projekata nije neuobičajeno, ali ističe da takve promjene moraju biti jasno definisane ugovorom.

    „Sporno je što Vlada Republike Srpske godinama krije detalje tog ugovora, posebno njegov finansijski dio, koji nikada nije objavljen, iako postoji sudska presuda. Ni sada nije jasno zbog čega je odobreno dodatnih 178 miliona maraka. Vlada treba da objasni na osnovu kojih parametara je donesena ta odluka i koji su bili zahtjevi kineskih partnera“, rekao je Vukelić.

    Prema ranije poznatim informacijama, projekat se realizuje na osnovu koncesionog ugovora, prema kojem kineska kompanija finansira izgradnju, dok se Vlada Republike Srpske obavezala da u narednih 30 godina nadoknadi razliku ukoliko prihod od putarine ne dostigne 32,5 miliona evra godišnje.

    Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH smatra da takav aranžman nosi rizik za javne finansije.

    „Rizik tržišnog poslovanja u koncesionim ugovorima obično snosi koncesionar, dok je u ovom slučaju Vlada preuzela garancije javnim sredstvima. Potrebno je preispitati da li je izabran najpovoljniji model finansiranja i da li bi klasično kreditno zaduženje bilo isplativije“, naveo je Traljić.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da institucije u Republici Srpskoj treba da ispitaju okolnosti koje su dovele do povećanja troškova projekta.

    „Nevjerovatno je da nijedna institucija nije reagovala povodom ove situacije. Očekujem da će javnost uskoro zahtijevati odgovore o tome kako se troši novac građana“, izjavio je Vukanović.

    Projekat autoputa Banjaluka–Prijedor smatra se jednim od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u Republici Srpskoj, a početak radova najavljen je još 2019. godine.

  • Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić rekao je Srni da je formirao radnu grupu za izradu novog zakona o hartijama od vrijednosti, kojim je predviđeno uspostavljanje brčanske berze, uz jaku podršku grupe američkih investitora.

    Milić je istakao da su investitori iz SAD iskazali interes za pokretanje brčanske berze sa željom da promovišu distrikt kao jak regionalni centar berzanskog poslovanja.

    On je dodao da za realizaciju ove ideje postoji obostran interes, vlasti distrikta Brčko i investitora.

    – Ovo je za sve nas afirmacija distrikta Brčko kao stabilne sredine, a učešće američkog kapitala u cijelom poslu garancija je da će tako i ostati – rekao je Milić.

    On je dodao da su investitori iz SAD istakli da je održavanje političke stabilnosti distrikta ključno za uspješno poslovanje berze i privlačenje i drugih investitora.

    Prema njegovim riječima, radi se intenzivno, ali i pažljivo, kako bi se svi planovi u vezi sa pokretanjem berze, naročito mjere koje bi obezbijedile učešće najjačih firmi na brčanskom tržištu kapitala, uskladili sa važećim propisima na nivou distrikta i BiH.

    – Očekujemo da će nacrt zakona, koji će omogućiti pokretanje berze, biti usaglašen do godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma – rekao je Milić.

  • Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Veći minimalac još će podići cijene svega, slijede otkazi u Srpskoj

    Nakon što je u ponedjeljak donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, naši sagovornici ističu da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene svih proizvoda i usluga, ali sigurno je da će u nekim firmama doći i do otkaza.

     

    Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta RS da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

    “Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

    Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

    Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

    “Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

    Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

    “A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

    “Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.

    Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente.

    “Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.

    I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.

    “Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.

    Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.

    “To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.

    Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.

    “Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, nakon rasta minimalne plate na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva, jer rast plata ne prati rast penzija.

    “Oni su najugroženija kategorija jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanja zaposlenih”, kazao je Stanić.

    Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.

    Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.

    Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor. Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.

    “Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.

  • Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

     

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

    Peking je nedavno ograničio izvoz retkih zemnih elemenata neophodnih za napredne tehnologije, a Tramp je odgovorio pretnjom o dodatnim tarifama na kineske proizvode, prenosi Asošijejted pres.

    Američki predsednik trebalo bi da se sastane sa kineskim predsednikom u četvrtak u Južnoj Koreji, poslednjoj stanici njegove azijske turneje.

  • Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Nepostojanje budžeta BiH samo je još jedna od kriza koja otežava njeno funkcionisanje, istakli su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić. Kako bi se ublažile posljedice, a BH budžet vratio u ustavne i zakonske okvire predlažu da zaposleni u zajedničkim institucija dijelom budu obeštećeni za izostanak povećanja plata, i to na način da im bude isplaćena jednokratna novčana pomoć od hiljadu maraka.Ovu inicijativu pozdravili su sindikati SIPE i državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Godina pred izmakom, a BiH još bez budžeta. Kako bi se budžet napokon vratio u zakonske okvire, a radnicima u zajedničkim institucijama isplatile zarađene i uvećane plate, kao prelazno rješenje srpski član Predsjedništva Željaka Cvijanović predlažila je jednokratnu novčanu pomoć od 1000 maraka. Mogućnost finansiranja ovog prijedloga već postoji.

    – Da se prema svim radnicima za ovaj period, za koji smatramo da su oštećeni ide sa jednokratnom pomoći koja bi mogla da sanira nešto od te štete i ona bi iznosila oko 1.000 KM, a onda po usvajanju budžeta idemo normalno redovno finansiranje koje bi podrazumjevalo uključenost tih njihovih povećanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ministar Srđan Amidžić kaže da postoje sredstva za realizovanje ovog prijedloga. Sa porezima i doprinosima, to bi iznosilo oko 40 miliona maraka.

    – Opredjeljenje nas unutar SNSD-a jeste da su to sredstva koja treba da se usmjere ka toj kategoriji ljudi. Mi moramo da razumijemo, jer ja ne vidim gdje je tu logika da mi plaćamo radnike institucija kulture, ili BHRT-a, a da ne dajemo onima koji su to zaradili – naglasio je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Ovakav prijedlog pozdravili su u sindikatu SIPE. Iako su tražili jednokratnu pomoć od 2.000 maraka ovo vide kao korak naprijed u rješavanju problema. Zadovoljni i u Samostalnom sindikatu državnih službenka i zaposlenika BiH.

    – Mi zaista pozdravljamo tu inicijativu i želimo da se zahvalimo, ali mi kao Sindikat ćemo vjerovatno tražiti još malo više novca iz tog razloga što 1.000 KM kada obračunamo doprinose, to je malo veći iznos –  rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Cvijanović kaže da su kadrovi SNSD u Ministarstvu finansija već pripremili zakonit i ustavan prijedlog budžeta, dodajući da nije sigurna da li će ga druga dva člana Predsjedništva prihvatiti.

    – Ministar je već na tragu toga da takav budžet može da se vrlo brzo predloži. Ostaje da se riješi pitanje šta učiniti sa ovim neustavnim stvarima sa kojima smo suočeni – dodala je Cvijanović.

    Uz neustavno finansiranje tzv. institucija kulture BiH, izdvajanje dodatnih 30 miliona maraka za Oružane snage jedna od stavki na kojoj uporno insistiraju bošnjački predstavnici. To, kaže Amidžić, neće proći.

    – U ovoj godini Oružanim snagama BiH će ostati 25 miliona KM i sada oni koji se žele pokazati kao veliki Bošnjaci žele dodati još 30 miliona KM, pa da na računu imaju 55 miliona KM, što je ludost – naglasio je Amidžić.

    Da li će 29.oktobra na novoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma predloženi budžet biti vraćen na doradu ili će se sporne stavke rješavati amandmanima i Cvijanović i Amidžić kažu da nije važno. Јedino je važno da budžet bude u ustavnim i zakonskim okvirima i da pokušaji uvođenja finansiranja tzv. institucija kulture BiH budu izbačeni, jer je to, ističu, prenos nadležnosti.