Kategorija: Ekonomija

  • Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

    Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

    Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

    Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

    “U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

    Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

    “Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

    Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

    “Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

    U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

    “Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

    “Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

    “Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

    Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

  • BiH dobija novu berzu

    BiH dobija novu berzu

    Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla dobiti svoju treću berzu kapitala – i to u Brčko distriktu. Iako na prvi pogled zvuči neočekivano, projekat je već dobio snažnu podršku američkih investitora, a najavljeno je i uvođenje tehnologije koju danas koriste vodeće svjetske berze, uključujući Nasdaq – blockchain-bazirane digitalne registre.

    Drugim riječima – Brčko ne pokušava kopirati Sarajevo i Banju Luku, nego stvoriti drugačiji tip berze, zasnovane na modernim globalnim trendovima.

    Brčko je u jedinstvenoj poziciji u odnosu na ostatak BiH: ima visoku političku autonomiju, brže zakonodavne procese, reputaciju neutralnog prostora pod međunarodnom supervizijom i stabilno institucionalno okruženje

    Upravo zato američki partneri projekt predstavljaju kao način da Brčko postane regionalni finansijski centar, a ne još jedna mala berza sa skromnim prometom.

    Američki investitori ulaze direktno – i to nije slučajno

     

    Investitore predstavlja Rafi Gregorijan, bivši zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko. Njegov angažman jasno pokazuje da se ne radi o lokalnoj inicijativi, već o projektu s jakom američkom političkom i finansijskom pozadinom.

    Gregorijan je najavio:

    uključivanje međunarodnih eksperata u Komisiju za hartije od vrijednosti

    visoke standarde transparentnosti

     

    institucionalne mehanizme protiv korupcije

    otvaranje berze za investitore iz SAD-a i EU

    To je zapravo potpuno drugačiji pristup od postojećih berzi u BiH koje gotovo u cijelosti zavise od lokalnih aktera.

    Blockchain – veza s Nasdaqom i drugim vodećim tržištima

    Najznačajniji element projekta je najava primjene digitalne glavne knjige (DLT) i, u budućnosti, blockchain tehnologije za vođenje registra transakcija i vrijednosnih papira.

    To omogućava maksimalnu transparentnost, smanjenu mogućnost manipulacija, brža poravnanja, niže troškove i ulazak potpuno novih grupa investitora.

    Ovakav model već koriste ili uvode najveće svjetske berze – Nasdaq, SIX (Švicarska), London Stock Exchange, Singapur – što znači da bi Brčko zaobišlo staru analogno-birokratsku fazu i odmah ušlo u moderni finansijski ekosistem.

    Šta donosi Distriktu i BiH?

    Prema Gregorijanu, berza bi omogućila:

    izdavanje vladinih obveznica

    pristup kapitalu za mala i srednja preduzeća

    lakši ulazak stranih investicija

    nova radna mjesta u finansijskom sektoru

    jači privatni sektor

    veći povrat dijaspore u biznis tokove BiH

    Zvaničnici Distrikta projekt vide kao „prekretnicu“ za lokalnu privredu i kao mogućnost da Brčko postane najstabilnije i najprivlačnije poslovno okruženje u BiH.

    Ključno pitanje – zašto sada i zašto s blockchainom?

    BiH ima dvije berze, ali promet je nizak, emisije rijetke, a de fakto tržište zatvoreno za internacionalni kapital. Nova berza pokušava da riješi upravo to: Brčko nudi fleksibilnije zakonodavstvo, Amerikanci nude kapital i kredibilitet a blockchain nudi povjerenje i transparentnost

    Ako projekt prođe kako je najavljeno, berza u Brčkom mogla bi postati specijalizovana platforma za brzorastuće kompanije, investitore iz dijaspore i međunarodne fondove – a ne klon postojećih tržišta, piš “Biznisinfo“.

     

     

  • Otkriveno ko je vjerovatni kupac ruskog udjela u NIS-u

    Otkriveno ko je vjerovatni kupac ruskog udjela u NIS-u

    Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija – ADNOC najvjerovatniji je kupac ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

    Ovo je , kako prenosi Radio 021, novinar Miša Brkić rekao FoNetu, pozivajući se na odlično upućenog insajdera, koji je zamolio za anonimnost.

    “Predsednik uprave ADNOC je, njega je zamolio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, njegov prijatelj, da on to kupi i najzad preseče dilemu. Rekao mu je – i ti si prijatelj sa Vladimirom Putinom, lepo, ti to kupi da se više ne mučimo”, naveo je Brkić, objašnjavajući kako je došlo do toga da ADNOC postane kupac 56,15 odsto vlasništva NIS.

    Prema riječima Brkića, sada se očekuje potvrda i zeleno svjetlo iz Sjedinjenih Američkih Država na ovakav dogovor.

    “Time bi mogla da bude okončana meksička sapunica koju nam je predsednik Srbije priredio”, kazao je Brkić.

    Brkić je dodao da je posredi isti model kao i za Lukoil, ali bi rezultat u ovom slučaju mogao da bude drugačiji.

    “Švedski milijarder je kupio Lukoil, a onda je posle dva dana morao da odustane, jer su mu Amerikanci sugerisali da izađe iz tog aranžmana, jer oni misle da i dalje iza toga stoje Rusi. Da li će se to dogoditi i sa ovim aranžmanom ne znam, ali koliko znam – Amerikanci su takođe prijatelji sa Bin Zajedom, a sudeći po tome, oni bi trebalo da dozvole da ovo nastavi da radi”, kazao je Brkić.

    Prema njegovim riječima, ostaje da se vidi da li je u “prijateljskoj molbi” predsjednika Srbije šeiku Bin Zajedu “bila i još neka ponuda”.

    Brkić dodaje i da je u skladištu Janafa u Rijeci istovaren jedan tanker sirove nafte, ali ta nafta nije mogla da bude dopremljena do Rafinerije u Pančevu zbog sankcija.

    “Čekamo da vidimo da li će sada doći”, rekao je Brkić.

    On je detalje čitavog dogovora i svoja saznanja detaljnije objasnio i za sajt Nedeljnika.

    Prema tim navodima, Bin Zajed je već u prvom razgovoru s Vučićem dao zeleno svjetlo. Šeik je prije početka pregovora sa ruskom stranom zatražio od menadžmenta ADNOC da napravi procjenu vrijednosti NIS i kada je dobio taj podatak, započeo je pregovore.

    Ruska strana, međutim, izašla je sa svojom procjenom vrijednosti NIS, koja je bila tri puta veća od procjene ADNOC-a.

    U početnim pregovorima to je bila nepremostiva razlika, ali je očigledno da je u međuvremenu došlo do približavanja procjene i da je na kraju to rezultiralo postizanjem dogovora.

    Šeik bin Zajed, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, pristao je i da menadžment koji odredi ADNOC zamijeni ruski direktorski tim u NIS-u i tim povodom u Abu Dabiju je održan sastanak predstavnika prodavca, kupca i srpskog Ministarstva energetike na kojem je dogovoreno menadžersko preuzimanje upravljanja Naftnom industrijom Srbije.

    Ovu transakciju prije nego što postane operativna moraće da potvrde OFAC i američko Ministarstvo finansija.

    Podsjetimo, Dubravka Đedović Handanović ministar rudarstva i energetike Srbije, izjavila je danas da su ruski vlasnici pristali da prodaju svoj udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) koji iznosi 56,15 odsto.

  • Zbog čega će uskoro skočiti cijena hljeba

    Zbog čega će uskoro skočiti cijena hljeba

    Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

    Unajavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

    – Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

    Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

    Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

    Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

    – Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

    Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

    Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM. Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM. Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

     

     

     

     

  • Banjaluci i Bijeljini vraćen novac od PDV-a

    Banjaluci i Bijeljini vraćen novac od PDV-a

    Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrde da je novac koji se odnosi na raspodjelju prihoda od PDV-a, a koji je ranije uzet od Banjaluke, Bijeljine i drugih lokalnih zajednica, vraćen tim gradovima.

    Vidovićeva je poručila da je na ovaj način ispoštovana odluka Ustavnog suda Republike Srpske, koji je naveo da je novac uzet nezakonito.

    Minić je kazao da su za vraćanje novca Bijeljini i Banjaluci, uzeli dio novca od izrazito nerazvijenih opština u Srpskoj.

    “Uvijek sam informisan o nekim presudama i obavezama, pa tako i u ovom slučaju”, rekao je Minić.

    Podsjetimo, u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen je Zakon o budžetskom sistemu, prema kojem se za sedam odsto smanjuju prihodi od raspodjele PDV-a gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština.

    Ipak, sve ovo stiglo je do Ustavnog suda Republike Srpske, koji je smatrao da se radi o odluci koja nije u skladu sa zakonom.

    O ovoj temi nedavno je vođena rasprava i na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, kada su se sukobili Zora Vidović, ministar finansija RS, i Tomica Stojanović iz SDS.

    Vidovićeva je i tada tvrdila da je novac vraćen Bijeljini i Banjaluci, dok je Stojanović poručio da on zna da računa jako dobro, te da je trebalo da se vrati dosad oko 10 miliona KM.

  • Rast BDP-a po stopi od 3,1 odsto

    Rast BDP-a po stopi od 3,1 odsto

    Bruto domaći proizvod /BDP/ Republike Srpske u prošloj godini, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 17,2 milijarde KM i imao je stopu realnog rasta od 3,1 odsto u odnosu na 2023. godinu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    BDP po glavi stanovnika u prošloj godini iznosio je 15.494 KM.

    Bruto dodata vrijednost u prošloj godini iznosila je oko 14,06 milijardi KM, dok je vrijednost na proizvode umanjena za subvencije na proizvode bila 3,14 milijardi KM.

    Iz Zavoda su naveli da je BDP Republike Srpske u prošloj godini, izražen u dolarima, iznosio 9,5 milijardi dolara, dok je njegova vrijednost po glavi stanovnika bila 8.572 dolara.

  • Vidović: Ukoliko dođe do poskupljenja struje, biće neznatno

    Vidović: Ukoliko dođe do poskupljenja struje, biće neznatno

    Ukoliko bi došlo do poskupljenje struje, to bi bilo neznatno, kazala je Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i dodala da “Elektroprivreda Republike Srpske” nije podnijela Vladi Srpske zahtjev za poskupljenje struje.

    “Prije nekoliko dana bio je tematski sastanak u Vladi Srpske sa predstavnicima “Elektroprivrede” na kome se vidjelo da ima značajnih probleme u energetskom sektoru”, rekla je Vidovićeva.

    Podsjećamo, preduzeće”Elektroprivreda Republike Srpske” traži od Regulatorne komisija za energetiku Republike Srpske povećanje cijene struje za 20 odsto.

    “Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM/kWh na 0,0922 KM/kWh i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM/mjesec na 3,25 KM/mjesec. U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje 0-500 kWh smanji na 0-350 kWh, a opseg potrošnje 501- 1500 kWh na 351-1000 kWh”, navodi se u saopštenju.

  • Đokić: Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Srpske

    Đokić: Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Srpske

    Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Republike Srpske, rekao je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

    – To ne može negativno uticati na snabdijevanje tržišta Republike Srpske. Zašto? Zato što se Republika Srpska već duže vrijeme snabdijeva i iz drugih pravaca. Dakle, postoji veliki broj trgovaca ili grosista u Republici Srpskoj i u BiH, koji obezbjeđuju dovoljne količine i iz drugih pravaca, ne samo iz pravca Srbije – navodi Đokić.

    Kaže da ono što za nas može da bude nepovoljno, jeste Nestra grupacija koja je u najvećem dijelu osnovljena na NIS.

    – To može da uzrakuje pad prometa u lancu benznskih pumpi, koje su vlasništvu Nestro. Ostalo, mislim da neće imati nekog odraza ukoliko eventualno dođe do zaustavljena proizvodnja ili bitnog smanjenja – kaže Đokić.

  • Smanjen prognozirani ekonomski rast EU u 2026. godini

    Smanjen prognozirani ekonomski rast EU u 2026. godini

    Evropska komisija smanjila je prognozirani ekonomski rast u EU u 2026. godini, usljed rizika povezanih sa američkim carinama i geopolitičkim tenzijama, piše “Raša tudej”.

    U izvještaju Komisije navodi se da se očekuje ekonomski rast u evrozoni za 1,2 odsto, u odnosu na raije prognoziranih 1,4 odsto.

    Osim toga, prognozirani procenat rasta u cjelokupnoj EU smanjen je sa 1,5 na 1,4 odsto.

    Iz Komisije su upozorili da bi bilo kakva eskalacija geopolitičkih tenzija mogla dodatno da utiče na lance snabdijevanja, te da prirodne katastrofe povezane sa klimatskim promjenama i dalje predstavljaju rizik za ekonomski rast.

  • ERS traži korekcije cijena i promjene tarifnih opsega

    ERS traži korekcije cijena i promjene tarifnih opsega

    Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) zatražila je od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) odobrenje za novo povećanje cijene električne energije od 19,83 odsto, uz izmjene postojećih potrošačkih pragova. Time bi cijena nabavke energije za javno snabdijevanje porasla sa 0,0770 KM na 0,0922 KM po kilovat-času, dok bi mjesečna naknada za uslugu javnog snabdijevanja bila povećana sa 2,48 na 3,25 KM.

    U zahtjevu ERS-a navedeno je i da se prag potrošnje za domaćinstva do 500 kWh smanji na 350 kWh, dok bi drugi opseg bio pomjeren sa dosadašnjih 501–1.500 kWh na 351–1.000 kWh. Takva promjena bi u praksi značila da bi veći broj domaćinstava ušao u skuplje kategorije potrošnje.

    RERS, međutim, upozorava da je trenutak za poskupljenje izrazito nepovoljan, te da javni snabdjevač u zahtjevu nije uzeo u obzir i ranije podnešene zahtjeve operatora distributivnih sistema (ODS) za povećanje mrežarine. Preliminarna analiza pokazuje da bi kombinovano povećanje — ukoliko bi bili usvojeni i zahtjevi ODS-a i zahtjev ERS-a — iznosilo oko 33 odsto.

    Izvor blizak Komisiji navodi da je izvjesno da će građani od naredne godine plaćati više račune, ali ne u obimu koji predlaže ERS. Iako se u javnosti pojavila informacija o zahtjevu za poskupljenje, iz ERS-a poručuju da je riječ o redovnoj proceduri i obavezi izvještavanja prema novom Zakonu o električnoj energiji, pri čemu je zakonski rok za dostavljanje ovakvih podataka 15. novembar.

    Podsjetimo, prošle sedmice održana je posebna sjednica Vlade Republike Srpske posvećena stanju u Elektroprivredi, na kojoj je konstatovano da se ide u poslovnu konsolidaciju preduzeća. Tom prilikom nije bilo govora o poskupljenju struje. Na sjednici su prisustvovali i predstavnici RERS-a, koji su tada predložili uvođenje moratorijuma na izmjene cijena do marta naredne godine, kako bi se sagledalo stanje u sistemu.

    RERS je 14. novembra i zvanično zaprimio zahtjev „Elektroprivrede Republike Srpske“ iz Trebinja, a dalja analiza utvrdiće osnovanost traženih tarifnih promjena koje bi se primjenjivale od 1. januara.