VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Svijet još ne osjeća posljedice carina, udar tek dolazi

    Svijet još ne osjeća posljedice carina, udar tek dolazi

    Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je danas da globalna ekonomija još uvek nije osetila pune posledice carina koje je uveo predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ističući da “udar tek dolazi”.

    Govoreći za emisiju “Face the Nation” američke televizije CBS, Lagard je ocenila da će u nekom trenutku izvoznici i uvoznici, koji trenutno snose najveći teret carina, morati da prenesu troškove na potrošače.

    “Dve trećine troškova carina trenutno snose dve strane, izvoznik i uvoznik, kroz smanjenje svojih profita. Pitanje je koliko dugo će pristajati na smanjene marže. Kada odluče da ne mogu više da trpe pritisak, trošak će pasti na potrošače. To je samo pitanje vremena”, istakla je Lagard.

    Lagard je navela i da su carine jedan od dva ključna faktora koji su doveli do “transformacije” svetske ekonomije, dok je drugi ubrzan tehnološki napredak, naročito u oblasti veštačke inteligencije.

    “Ova transformacija je posledica dve stvari. Prva su carine koje su promenile globalnu trgovinsku mapu, stvorile nove saveze i reformisale načine na koje međusobno trgujemo. Druga je veštačka inteligencija, koja utiče na sve, od upravljanja podacima do upoznavanja i svega između”, navela je predsednica ECB.

    Komentarišući trenutne trgovinske tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i NR Kine, Lagard je ocenila da deo toga predstavlja pregovaračko pozicioniranje obe strane.

    “Mislim da treba uzeti s rezervom deo onoga što se trenutno dešava, jer je to tipična taktika pregovaranja, pokazujete mišiće i poručujete da ste spremni na sve. Preterujem, naravno, ali u nekom trenutku moraće da sednu za sto, jer je to u interesu obe ekonomije, bez obzira na neprijateljsku retoriku”, zaključila je Lagard.

    Lagard, koja je na čelu Evropske centralne banke od 2019. godine, prethodno je bila ministarka za spoljnu trgovinu u Vladi Francuske i direktorka Međunarodnog monetarnog fonda.

  • Srpska i FBiH još čekaju ponudu uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”

    Srpska i FBiH još čekaju ponudu uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”

    Republika Srpska i FBiH još čekaju ponudu novih uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”.

    Prethodni je aneksom produžen na mjesec dana, a pretpostavka je da će novi biti zaključen po uzoru na najave za snabdijevanje Srbije, do kraja godine.

    Od kuvanja, prevoza, do industrije. Gas se odavno smatra ekološkim, ali i cjenovno prihvatljivim energentom. Kotlovnice Toplane u Istočnom Novom Sarajevu prije dvije godine prešle su sa mazuta na gas. Dejan Berjan kaže – najbolja odluka ikada.

    – Mogu reći da je to najveći energetski projekat. Benefiti su, ima ih više. Kada je u pitanju ekologija, možda je to najvažnije, kada je u pitanju održavanje sistema, mnogo je lakše upravljati, lakše održavanje, ekologija, uštede – rekao je Dejan Berjan, direktor Toplane, Istočno Novo Sarajevo.

    Međutim, riječ je o energentu koji je, posebno od početka rusko-ukrajinskog sukoba, postao izuzetno geopolitičko oružje. Tako ga Evropa kupuje po jednim, berzanskim cijenama, a neke zemlje po drugim, povlaštenim. BiH je, zajedno sa Srbijom, u drugoj grupi, ali i dalje čeka produžetak ugovora.

     

    – Mi smo do sada imali sa našim partnerom, Gasprom eksportom, jednogodišnji ugovor. Sada, zbog novonastale geopolitičke situacije, mi smo produžili, aneksirali ugovor na mjesec dana i evo kako vidimo, informacije koje dolaze iz Srbije, da li će njima zbog situacije sa NIS-om ugovor biti produžen samo do kraja ove godine, što će se vjerovatno reflektovati i na situaciju na gasnom tržištu Republike SRpske – kaže Nikica Vranješ, v.d. direktora GAS-RES.

    Očekuje se da će Republika Srpska i Federacija, cjenovno, ostati u povlašćenom položaju. Do sada je to značilo računanje cijene gasa po 100 odsto naftnoj formuli. To znači da se prati cijena nafte, te uz dodavanje određenih proizvodnih i transportnih parametara dobija cijena gasa.

    – Cijena transporta možda najviše utiče na cijenu gasa. Ona se dogovara sa svakom zemljom pojedinačno i onda dobijete cijenu gasa u BiH. Na to se doda cijena PDV-a – naveo je Nedeljko Elek, direktor “Sarajevo gasa”.

    BiH godišnje troši nešto više od 300 miliona kubnih metara gasa. Zbog razvijenije infrastrukture, većina, oko 250 miliona kubnih ide na Federaciju, a oko 60 miliona na Srpsku. Zanemariva količina, poredi li se sa godišnjom potrošnjom u Srbiji od oko dvije i po milijarde kubnih metara. Snabdijevanje je do sada bilo kontinuirano, kaže Nikica Vranješ, pa nema bojazni da bi moglo da bude drugačije.

    I Srbija i BiH tokom pregovora priželjkivale su višegodišnji ugovor o snabdijevanju sa Rusijom. Sada je, međutim, jasno da bi nova godina mogla da donese i nove pregovore, jer ugovor koji prekoračuje 31. decembar 2025. godine za sada niko ne spominje.

  • Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Cijene stanova u Srpskoj u konstantnom su porastu, a takav trend može se očekivati i do kraja ove godine.

    Kako ističu naši sagovornici, razlog tome je svakako velika potražnja.

    Ali uprkos visokim cijenama, pomama za stanovima ne jenjava, te se rasprodaju nakon što se samo počne sa kopanjem za zgradu.

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da se do kraj godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

    “Manjak radne snage, ali i usluga izvođenja je poskupjela, tako da će to uticati na rast cijena, pogotovo u ranim fazama gradnje”, kazao je Kondić.

    Prema njegovim riječima na rast cijena stanova utiče i to što su od sedmog mjeseca ove godine poskupjele i građevinske dozvole.

    “Najvažniji aspekt je to što je potražnja sve veća i veća, pa se i to koristi da dođe do viših cijena”, kazao je Kondić.

    Dodaje da je to zakon tržišta.

    “Nemoguće je u ponudi naći stanove od 40 i nešto metara kvadratnih, jer zgrada bukvalno i ne izađe iz zemlje, ti stanovi su prodati”, kazao je Kondić.

    Ističe da je stanove od 60, ali i više metara kvadratnih još i moguće naći u izgradnji.

    Kako je pojasnio, što se tiče kupca, najvećim dijelom su i iz dijaspore.

    “Jako puno kupaca ima iz okolnih opština, Prnjavor, Derventa, Doboj”, kazao je Kondić i istakao da je većina tih stanova prazna, ali po njegovim riječima, razlog tome je što ljudi stanove kupuju kao investiciju.

    “Rentaju, izdaju kao stan na dan, ali uglavnom to je najbolji vid investiranja”, kazao je Kondić.

    I Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, slaže se s prognozama o rastu cijena.

    “Sve dok postoji velika potražnja, cijene će rasti. To je osnovna ekonomska logika, kada nečega nema dovoljno, cijena raste”, rekao je Milanović.

    Istakao je i primjetan i hronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru.

    “Mnogo se gradi, a sve manje mladih ljudi se odlučuje da se bavi tim poslom. Zbog toga su investitori prinuđeni da plaćaju radnike više, a onda to utiče na samu cijenu kvadrata”, pojasnio je Milanović.

    Dodao je da je potražnja za stanovima posljednjih godina stabilna, dok se kod poslovnih prostora bilježi pad.

    “Raste interesovanje za manje stanove, to je trend koji je posebno izražen posljednjih mjeseci”, rekao je Milanović.

    Cijene stanova u Banjaluci
    Pojasnio je da se cijene stanova u Banjaluci trenutno kreću od 2.800 KM po metru kvadratnom u naselju Šargovac pa sve do 7.000 KM u samom centru grada.

    Kod nas je ulaganje u nekretnine i dalje najsigurnija investicija”, zaključio je Milanović.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da se cijena nove gradnje u ovom gradu kreće oko 3.500 KM.

    “Kod nas se konkretno ne mogu očekivati više cijene, iako je u pojedinim gradovima, a posebno u Banjaluci, to realno očekivati upravo zbog većeg priliva stanovnika”, kazao je Gruban.

    Kako je pojasnio, i u Prijedoru veliki broj ljudi iz dijaspore kupuju stanove kao vid investiranja.

     

  • Zlato bi moglo da dostigne 10.000 dolara

    Zlato bi moglo da dostigne 10.000 dolara

    Zlato bi moglo da skoči na 10.000 dolara po unci, jer ponovo dobija na popularnosti kao sigurno utočište usred inflacije i globalnih tenzija, kaže izvršni direktor “Džej Pi Morgana” Džejmi Dajmon.

    Plemeniti metal, koji se dugo smatrao zaštitom od inflacije i pada valute zahvaljujući svojoj nezavisnosti od vlada i centralnih banaka, probio je istorijsku granicu od 4.000 dolara ranije ovog meseca i nastavio je da raste.

    U sredu je vrednost zlata porasla za 58 odsto od početka godine na rekordnih 4.218,29 dolara – više nego dvostruko u odnosu na cenu iz 2023. godine, kada se trgovalo ispod 2.000 dolara po unci.

    “Nisam kupac zlata – posedovanje košta četiri procenta”, rekao je Dajmon.

    “Ali lako bi mogao da dostigne (cenu) 5.000 ili čak 10.000 dolara u ovakvom okruženju”, dodao je.

    On je napomenuo da se globalna ekonomija suočava sa višestrukim preprekama, uključujući američke carine, rastuće deficite, inflaciju, prelazak na veštačku inteligenciju i geopolitičke tenzije poput remilitarizacije, što podstiče investitore da se okrenu zlatu kako bi smanjili rizike, prenosi RT internešenel.

    Srebro premašilo višedecenijski nivo, zlato “puca” na novi rekord

    Dajmon je izbegao da komentariše da li je zlato precenjeno, ali je rekao da je ovo “jedan od retkih trenutaka u mom životu kada je poluracionalno imati ga u svom portfoliju”.

    Drugi tržišni stručnjaci su izrazili slična mišljenja.

    Milijarder Rej Dalio nedavno je rekao da zlato vidi kao “odličan diverzifikator portfolija” u vreme rastućeg državnog duga, geopolitičkih tenzija i gubitka poverenja u stabilnost nacionalnih valuta.

    “Dakle, ako biste gledali samo sa perspektive strateške alokacije imovine, verovatno biste kao optimalnu kombinaciju imali nešto poput 15 posto vašeg portfolija u zlatu”, rekao je Dalio.

    Anketa Banke Amerike u oktobru pokazala je da 43 odsto menadžera fondova vidi klađenje na rast cena zlata kao najpopularniju trgovinu na svetu, ispred ulaganja u “sedam veličanstvenih” američkih tehnoloških giganata (Alfabet, Amazon, Epl, Meta, Majkrosoft, Envidija i Tesla).

    Osnivač hedž fonda “Sitadel” Ken Grifin, nedavno je primetio da investitori sve više smatraju zlato bezbednijim od američkog dolara, koji se dugo smatrao globalnom rezervnom imovinom. Dolar je ove godine oslabio u odnosu na sve glavne valute nakon neizvesnosti oko povećanja carina od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

  • Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Republike Srpske traži od Vlade Republike Srpske da najniža plata za narednu godinu ostane ista ili da se čak smanji.

    Oni su to predložili kao kratkoročnu mjeru koja je kako tvrde usmjerena na ublažavanje opterećenosti privrede i sprečavanja daljeg odlaska radne snage.

    Minimalna plata u Srpskoj je ove godine prvi put vezana za stručnu spremu i kreće se između 900 i 1.300 KM.

    U Komori navode da je veliki broj preduzeća u prerađivačkom sektoru pogođen negativnim efektima ekonomske krize u Srpskoj, regionu i svijetu.

    Njihovo pojašnjenje zahtjeva za stagnacijom i smanjenjem minimalca je posebno zanimljivo.

    Naime, tvrde oni, osnovni problem daljeg povećanja minimalne plate je to što bi došlo do izjednačavanja plata svih zaposlenih u preduzeću jer poslodavci nisu u  mogućnosti da isprate povećanje najniže plate povećanjem plate rukovodećim radnicima, a koji takođe imaju svoje zahtjeve.

    – Sve navedeno prijeti da Republika Srpska, u slučaju daljeg povećanja iznosa najniže plate, ostane bez visokokvalifikovanih kadrova koji predstavljaju ključne kadrove u privrednim društvima – navodi se u Prijedlogu ekonomskih reformi koje Komora upućuje Vladi RS.

    Traže smanjenje zbirne stope doprinosa

    Takođe, oni predlažu i pojednostavljenje svih procedura kod zapošljavanja strane radne snage.

    Kažu da sve više privrednih društava nalazi način da uveze nedostajuću radnu snagu iz zemalja poput Turske, Filipina, Bangladeša, Indije, Nepala tako da su se na tržištu pojavila domaća privredna društva koja čak iznajmljuju strane radnike.

    Poslovna zajednica predlaže i izmjenu Zakona o radu tako da se briše član koji definiše da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža.

    – Takođe smatramo da u najnižu platu moraju biti uračunata sva uvećanja plate, kao što je slučaj u javnom sektoru, u cilju izjednačavanja radnika u realnom i javnom sektoru – stoji u prijedlozima PKRS.

    Iz Komore traže i da država za određene kategorije zaposlenih preuzima obaveze po osnovu poreza i doprinosa za određeni period kao i da se smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto.

    – Smanjenje zbirne stope može amortizovati ozbiljno povećanje troškova poslovanja prethodnih nekoliko godina u Republici Srpskoj koji se ogledaju najčešće kroz povećanje cijena repromaterijala i sirovina, povećanje najniže plate, povećanje cijena električne energije, nepovoljna geopolitička kretanja ali i druge negativne uticaje na poslovanje što bi dovelo do očuvanja i daljeg razvoja privrede – zaključuju oni.

    Nisu oduševljeni idejom da se oporezuje dividenda, jer po njima to predstavlja kontraproduktivnu i destimulativnu mjeru za potencijalne ulagače i investitore.

    Među zanimljivim prijedlozima se izdvaja sistem privlačenja i zadržavanja talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanja dodatnih edukacija.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je u avgustu najavio da će minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa 900 biti povećana na 1.100 KM, dok će oni sa visokom stručnom spremom primati 1.400 KM.

    Međutim, kasnije je predsjednik Vlade RS Savo Minić najavio da će se mijenjati Zakon o radu kroz koji će se definisati iznos minimalca, a gdje će se uspostaviti ekonomski kriteriji za određivanje najniže plate, prenosi CAPITAL.

  • Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    U kampanji holandske vlade koja se emituje na televizijama pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava gledaoce na njihovu potrošnju električne energije.

    „Kada svi istovremeno koristimo struju, naša elektroenergetska mreža se preoptereti. To može izazvati kvarove. Zato koristite što manje struje između četiri i devet sati“, navodi se u kampanji, prenosi BBC.

    Ova poruka ukazuje da je, u jednoj od najnaprednijih ekonomija svijeta, nešto pošlo po zlu sa snabdijevanjem energijom.

    Holandija je bila jedan od najentuzijastičnijih korisnika električnih automobila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.

    Kada je riječ o proizvodnji električne energije, Holandija je zamijenila gas iz svojih velikih rezervi u Sjevernom moru energijom vjetra i sunca – toliko da prednjači u Evropi po broju solarnih panela po osobi. Više od trećine holandskih domaćinstava danas ima ugrađene solarne panele.

    Zemlja takođe planira da do 2030. godine priobalne vjetroelektrane postanu njen najveći izvor energije.

    Iako je to povoljno sa ekološkog aspekta, energetska tranzicija stavlja holandsku elektroenergetsku mrežu pod ogroman pritisak, a posljednjih godina zabilježeno je više nestanaka struje.

    „Problem je zagušenje mreže“, objašnjava Kees-Jan Rameau, glavni izvršni direktor holandske kompanije za proizvodnju i distribuciju energije Eneco, čijih 70 odsto kapaciteta sada dolazi iz solarnih i vjetroelektrana.

    „Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve. Nastaje kada je potražnja za energijom u nekom području prevelika ili kada se u mrežu isporučuje više struje nego što ona može da podnese“, kaže on.

    Rameau dodaje da je infrastruktura projektovana u vrijeme kada je postojalo samo nekoliko velikih, uglavnom gasnih elektrana.

    „Izgradili smo mrežu sa velikim dalekovodima oko tih elektrana, a manjim kako se približavate domaćinstvima. Danas, kada energiju sve više dobijamo iz obnovljivih izvora, mnogo struje ulazi u mrežu upravo na njenim periferijama, gdje postoje samo manji dalekovodi“, ističe on.

    Ti manji dalekovodi sada se teško nose sa količinom energije koja dolazi iz vjetroturbina i solarnih panela raspoređenih širom zemlje.

    Profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liježu, Damien Ernst, jedan od vodećih evropskih stručnjaka za električne mreže, smatra da je riječ o skupom problemu koji Holandija mora riješiti.

    „Oni imaju krizu mreže jer nisu dovoljno ulagali u distributivne i prenosne sisteme. Suočavaju se sa uskim grlima svuda, a biće potrebno mnogo godina i milijarde eura da se to riješi“, navodi on.

    Profesor Ernst dodaje da je to problem cijele Evrope.

    „Instalira se ogromna količina solarnih panela, ali brzinom koja je mnogo veća od one kojom se mreža može prilagoditi.“

    U sjedištu kompanije Eneco u Roterdamu, Rameau pokazuje veliku kontrolnu ploču koju zovu „virtuelna elektrana“ i „mozak našeg poslovanja“. Ona se koristi za balansiranje mreže i sprečavanje nestanaka struje.

    Kada je proizvodnja električne energije prevelika, Eneco može da isključi vjetroturbine i solarne panele.

    U situacijama kada je potražnja prevelika, kompanija smanjuje isporuku onim kupcima koji su pristali da im se u takvim trenucima ograniči snabdijevanje u zamjenu za niže cijene.

    Međutim, za domaćinstva i preduzeća koja žele da povećaju potrošnju električne energije instaliranjem novih uređaja ili većih priključaka, to sve češće nije moguće.

    „Potrošači žele da instaliraju toplotne pumpe ili da pune svoja električna vozila kod kuće, ali to zahtijeva veći priključak, a sve češće ga ne mogu dobiti“, kaže Rameau.

    Još je teže za kompanije. „Mnoge žele da prošire poslovanje, ali jednostavno ne mogu dobiti dodatne kapacitete od operatora mreže“, dodaje on.

    Situacija je došla do tačke da čak i izgradnja novih stambenih naselja postaje teža, jer nema dovoljno kapaciteta za njihovo priključenje na mrežu.

    Mnogi, i fizička i pravna lica, završavaju na listama čekanja koje traju godinama. Istovremeno, postoje liste čekanja i za one koji žele da isporučuju višak električne energije u mrežu, poput domaćinstava sa solarnim panelima na krovovima.

    Državna agencija Tennet, koja upravlja nacionalnom mrežom, navodi da trenutno 8.000 kompanija čeka dozvolu za isporuku električne energije, dok 12.000 drugih čeka odobrenje za veću potrošnju.

    Dio privrede upozorava da to koči ekonomski rast zemlje.

    „Zagušenje mreže ugrožava budućnost holandske hemijske industrije, dok će u drugim zemljama ulaganja biti lakša“, izjavila je predsjednica Holandskog hemijskog udruženja Nienke Homan.

    Ona podsjeća da se nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine mnogo pažnje posvetilo razvoju obnovljivih izvora, ali da je „podcijenjen uticaj koji će to imati na elektroenergetsku mrežu“.

    Tennet sada planira ulaganja od 200 milijardi eura u jačanje mreže, uključujući postavljanje oko 100.000 kilometara novih kablova do 2050. godine.

    Iako je riječ o ogromnim ulaganjima, cijena nečinjenja može biti još veća. Prema izvještaju Boston Consulting Groupa iz 2024. godine, zagušenje mreže godišnje košta holandsku ekonomiju i do 35 milijardi eura.

    Eugene Beijings iz Tenneta, zadužen za upravljanje preopterećenjem mreže, kaže da je potrebno strpljenje.

    „Da bismo ojačali mrežu, moramo udvostručiti, utrostručiti, pa čak i deset puta povećati njen kapacitet“, objašnjava on.

    „Prosječno je potrebno oko deset godina da se takav projekat realizuje, od čega prvih osam odlazi na dobijanje dozvola i prava za postavljanje kablova, a tek posljednje dvije na samu izgradnju.“

    Beijings dodaje da energetska tranzicija napreduje takvom brzinom da se Holandija više ne može nositi s njom uz postojeću infrastrukturu.

    Finansijski podsticaji za građane koji višak solarne energije vraćaju u mrežu sada su gotovo nestali. U nekim slučajevima, građani će čak morati plaćati za isporuku solarne energije nazad u sistem.

  • “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”

    “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

    “Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenela je  azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bele kuće.

    Tramp je istakao da je američka politika uz pretnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

    Oglasio se Kremlj

    Kremlj je u sredu saopštio da grupa zemalja BRIKS nikada nije bila usmerena protiv trećih zemalja niti njihovih valuta, odbacujući tvrdnju predsednika SAD Donalda Trampa da je taj blok stvoren kako bi potkopao dolar.

    Tramp je kazao da BRIKS kao “napada dolar” i govorio o svojoj pretnji da će uvesti carine članicama tog saveza.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je BRIKS savez zemalja koje povezuje zajednička vizija saradnje i prosperiteta.

  • MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    Prema najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) „Svjetski ekonomski izgledi“, Srbija bi u 2025. godini trebalo da ostvari ekonomski rast od 2,5 odsto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,6 procenata. Inflacija će, prema projekcijama, pasti sa 4,7 odsto iz prethodne godine na 4,6 odsto u ovoj, a na četiri odsto u 2026. godini.

    Stopa nezaposlenosti u Srbiji, koja je prošle godine iznosila 8,6 odsto, prema procjenama MMF-a ostaće nepromijenjena i ove i naredne godine.

    U izvještaju se navodi i da evrozona, nakon ekonomskog rasta od 0,9 odsto u 2024, može da očekuje rast od 1,2 odsto u ovoj i 1,1 odsto u 2026. godini, uz pad inflacije sa 2,4 na 2,1 odsto, a potom na 1,9 odsto. Stopa nezaposlenosti u evrozoni zadržaće se na 6,4 odsto tokom 2025, dok se u 2026. očekuje blagi pad na 6,3 odsto.

    Njemačku, kao najveću ekonomiju evrozone, očekuje skroman rast od 0,2 odsto u 2025. i 0,9 odsto u 2026. godini. Inflacija bi, prema MMF-u, trebalo da se smanji sa 2,5 odsto na 2,1 odsto u ovoj, te na 1,8 odsto u narednoj godini.

    Globalno posmatrano, svjetski ekonomski rast usporiće sa 3,3 odsto u 2024. na 3,2 odsto u 2025, a zatim na 3,1 odsto u 2026. godini. Iako je prognoza za tekuću godinu nešto bolja od one iz jula, kada je MMF očekivao rast od tri odsto, u Fondu upozoravaju da svjetska ekonomija prolazi kroz period dubokih promjena.

    „Rast protekcionizma, smanjenje međunarodne pomoći i strože imigracione politike doveli su do fragmentacije globalnog tržišta“, navodi se u izvještaju.

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom 2025. uvele više carine, druge zemlje su odgovorile uzajamnim mjerama, što je, prema MMF-u, dodatno povećalo neizvjesnost. Iako su kasniji dogovori donekle ublažili pritiske, zabrinutost zbog stabilnosti i budućeg rasta ostaje visoka.

    MMF ističe da je globalna ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2025, ali upozorava da je ona uglavnom rezultat privremenih faktora, poput povećanog uvoza i skladištenja robe prije uvođenja tarifa. „Kada su ti efekti nestali, aktivnost i tržište rada počeli su da slabe“, upozorava se u analizi.

    Prema projekcijama, globalna inflacija će pasti sa 5,2 odsto u 2024. na 4,2 odsto u 2025, a zatim na 3,7 odsto u 2026. godini. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija bi mogla ostati iznad ciljne vrijednosti.

    Rast svjetske trgovine takođe će usporiti — sa 3,5 odsto u 2024. na 2,9 odsto u 2025, uz očekivanje da se ta stopa neće mijenjati ni 2026. godine.

    MMF upozorava na rizike koji bi mogli dodatno usporiti rast, među kojima su produžena neizvjesnost, rast protekcionizma, ograničenja migracija i moguće pregrijavanje tržišta tehnoloških akcija ako se očekivani rast produktivnosti povezan sa vještačkom inteligencijom ne ostvari.

    U zaključku izvještaja, MMF ocjenjuje da svijet ulazi u period slabijeg rasta, geopolitičkih tenzija i ekonomske fragmentacije. Iako vještačka inteligencija i novi trgovinski dogovori nude potencijal za oporavak, globalna privreda će, bez reformi i veće saradnje država, ostati ispod svog punog potencijala.

  • Cijene zlata probila još jednu granicu

    Cijene zlata probila još jednu granicu

    Novi rekord postavljen je za cijenu zlata, nakon što su juče na zatvaranju trgovine dostigle nivo od 4.090 dolara po unci.

    Vrijednost ovog plemenitog metala porasla je prvenstveno zato što trgovci traže sigurniju imovinu. Najveća prijetnja globalnom tržištu je zbog novih napetosti u trgovinskim odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Pored toga utiču i druge ekonomske neizvjesnosti, kao i najave daljeg smanjenja kamatnih stopa u SAD-u, izvijestio je Trading Economics.

    Američki predsjednik Donald Tramp u petak je zaprijetio uvođenjem dodatnih 100-postotnih carina na uvoz kineske robe, uz nove kontrole izvoza kritičnog softvera od 1. novembra. Međutim, u nedjelju je ublažio svoj stav, rekavši da SAD žele pomoći Kini, a ne naštetiti joj.

    Peking je branio svoja ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata. Upozorili su da pripremaju protivmjere protiv bilo kakvih novih američkih carina.

    Napetosti na tržištu dodatno pojačava zatvaranje američke vlade koje se produžava za još sedmicu dana. Bijela kuća nastavlja s masovnim otpuštanjima saveznih zaposlenih.

    U međuvremenu, trgovci uglavnom očekuju da će Federalne rezerve (FED) smanjiti kamatne stope za 25 baznih poena na svakom od svojih preostalih sastanaka ove godine. Na geopolitičkom planu, Tramp je u nedjelju izjavio da je rat u Gazi završen, prenosi Bankar.

  • Novi zakon u Srpskoj: Onlajn trgovci koji kupcima ne vrate pare plaćaće penale

    Novi zakon u Srpskoj: Onlajn trgovci koji kupcima ne vrate pare plaćaće penale

    Novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.

    Nakon što mušterija iskoristi svoje pravo, prodavac ima rok od 14 dana da mu vrati novac. U protivnom, plaćaće zakonske kamate i dodatnih 10 odsto svakih 30 dana.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je 9. oktobra Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj. U njemu je navedeno da potrošač ima pravo da raskine ugovor na daljinu ili ugovor van poslovnih prostorija trgovca bez obrazloženja i bez troškova, u roku od 14 dana.

    Raskid ugovora
    “Obavještenje o jednostranom raskidu ugovora dostavlja se trgovcu u pisanoj formi”, navedeno je u ovom prijedlogu.

    Kako je definisano, u slučaju dostavljanja obavještenja o jednostranom raskidu ugovora potrošač je oslobođen svih obaveza iz ugovora, izuzev obaveze vraćanja proizvoda koji mu je isporučen.

    “Ugovor je raskinut u trenutku kada je trgovac primio obavještenje o raskidu”, istaknuto je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u RS.

    Kako je naglašeno, u slučaju raskida ugovora na daljinu po kojem je potrošač primio proizvod, potrošač nadoknađuje samo trošak vraćanja proizvoda.

    Obaveza trgovca
    Kada potrošač raskine ugovor o prodaji na daljinu ili izvan poslovnih prostorija, trgovac je dužan da mu bez odgađanja vrati plaćeni iznos novca, a najkasnije u roku od 14 dana od dana kada je primio pismeno obavještenje od potrošača.

    “Ako trgovac ne vrati plaćeni iznos dužan je da, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, plati i dodatnih 10 odsto iznosa za svakih 30 dana kašnjenja. Potrošač ne odgovara za štetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora”, naglašeno je u prijedlogu.

    Šta potrošači dobijaju
    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da se ova zakonska odredba odnosi isključivo na registrovane onlajn trgovce koji posluju u Republici Srpskoj, te ocjenjuje da, u svakom slučaju, predstavlja pozitivan korak u zaštiti potrošača.

    “Mi do sada nismo imali trgovce koji nisu htjeli da vrate novac, zato što je malo onlajn trgovaca. A malo je bilo i povrata, jer naši potrošači na ovo ne obrate pažnju niti se informišu kad neki proizvod mogu da vrate i kako da to urade. Ovo je u svakom slučaju dobra praksa jer će biti sve više trgovaca koji prodaju putem interneta, te, ako novac ne vrate, postoje i penali, koji će dobro doći svakom potrošaču”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Stop lažnim sniženjima
    Inače, novim zakonskim rješenjem osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se spriječava pojava lažnih sniženja.

    Šta to znači u praksi? Ako su cipele 5. oktobra koštale 100 maraka, a 12. oktobra 120 maraka, te su snižene na 90 KM, trgovac ne smije pisati da su snižene sa 120 na 90 KM, nego da je stara cijena bila 100, a nova 90 maraka.

    Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske naveli su da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su uređena pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.

    Šta kažu u Vladi RS
    Zakon, kako su saopštili iz Vlade Republike Srpske, uređuje osnovna prava potrošača pri kupovini robe i usluga, zaštitu bezbjednosti života i zdravlja potrošača, obavezu obavljanja trgovačke djelatnosti na pošten način, prodaju proizvoda i pružanje usluga, deklarisanje proizvoda, odgovornost i garanciju za proizvod ili uslugu, nepoštenu poslovnu praksu…

    “Zakon uređuje i usluge od opšteg ekonomskog interesa, ugovore zaključene izvan poslovnih prostorija i prodaju na osnovu ugovora na daljinu, nepoštene odredbe u kupoprodajnim ugovorima, turističke paket-aranžmane, vremensko korišćenje nepokretnosti u turizmu, elektronske instrumente plaćanja, nosioce zaštite potrošača, zaštitu prava potrošača, nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja u vezi sa zaštitom prava potrošača”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.