VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Evropske akcije pale zbog najava novih trgovinskih carina

    Akcije na evropskim berzama završile su današnje trgovanje u minusu reagujući na najave novih trgovinskih carina, što je štetilo raspoloženju na tržištu.

    Panevropski STOXX 600 okončao je dan u padu od 0,72 odsto, pri čemu su glavne regionalne berze i većina sektora zabeležili negativne rezultate, preneo je Si-En-Bi-Si.

    Indeks Frankfurtske berze DAX pao je za 1,03 odsto, francuski CAC 40 za 0,61 odsto, a londonski FTSE 100 za 0,67 odsto.

    Pad na tržištima usledio je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da će osam evropskih saveznika dobiti povećanje carina najpre za 10 odsto od 1. februara, a potom i za 25 odsto od 1. juna, ako se ne postigne dogovor koji bi Vašingtonu omogućio da “kupi” Grenland, poluautonomnu teritoriju koja je dio Danske.

    Predložene tarife odnosile bi se na Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku, rekao je Tramp.

    Evropski lideri su uzvratili najavom kontratarifa i pozvali na veći dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kada je riječ o kompanijama, akcije luksuznog giganta LVMH pale su za 2,1 odsto na kraju današnjeg trgovanja pregovaranja, dok je francuski proizvođač šampanjca i drugog pića Remy Cointreau završio sa padom od 0,1 odsto.

  • Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Pekari u Republici Srpskoj najavljuju nova poskupljenja

    Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u Srpskoj gdje je hljeb poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plata i troškova za struju.

    Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni efekat sve više osjeća, posebno u uslovima već povećanih troškova za hranu, energente i druge osnovne životne potrebe. Predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne budžete pa naglašavaju da proizvođači još imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje.

    S druge strane, pekari ističu da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije i da bez njih nije moguće održati proizvodnju.

    Vlasnik banjalučke kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić ističe da početkom godine nisu mijenjali cijene svih pekarskih proizvoda te da su tamo gdje je do korekcije došlo povećanja iznosila između dva i tri odsto.

    – To je bilo i očekivano s obzirom na rast plata i cijena električne energije. Međutim, veliko je pitanje da li će i takav minimalan rast pokriti sve troškove koji nas očekuju. Danas na cijenu naše proizvodnje najviše utiču plate, koje učestvuju sa oko 30 odsto, dok gorivo, koje je pojeftinilo, nema presudan uticaj – rekao je Trivić, dodajući da gramaže hljebova nisu mijenjali već pet godina.

    Sličan stav ima i direktor “Žitoprerada” iz Prijedora Zoran Kos, koji navodi da bi eventualni rast cijena električne energije i plata mogao dovesti i do blagog poskupljenja brašna.

    – Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, koja sada košta od 22 do 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu – kazao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije biti napravljene nakon što utvrde troškove struje.

    Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš naglašava da među pekarima za sada nema odluke o novim poskupljenjima i da će se čekati da se sagledaju svi ulazni troškovi.

    – Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene. Napravićemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena sa kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti da bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna – istakao je Pelemiš.

    Iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” upozoravaju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica ovog udruženja Murisa Marić smatra da pekari imaju prostor da racionalizuju poslovanje bez udara na džepove građana.

    – Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju da nadomjeste poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetine maraka – istakla je Marićeva.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da on mora biti racionalan.

    – Plata i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstra profita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana – poručio je Ljuboja.

    Banjalučanka Marija Arsenić kaže da su je nova poskupljenja pekarskih proizvoda neprijatno iznenadila. Ističe da je hljeb, koji je do manje od mjesec dana u jednom banjalučkom marketu plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je u drugoj trgovini vekna koja je koštala 1,50 KM poskupjela na 1,80 KM.

    – Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnom nivou značajno odražavaju na kućni budžet, pogotovo u uslovima kada su već skočili svi drugi troškovi. A od najavljenog “povećanja” plata, kao i do sada, većina građana neće osjetiti nikakvu korist – kazala je Arsenićeva.

  • Cijene u Srpskoj ne miruju

    Cijene u Srpskoj ne miruju

    Januar je mjesec u kojem prosječna porodica u Republici Srpskoj najviše kalkuliše trudeći se da iz mjeseca punog praznika i slava izađu što bezbolnije u finansijskom smislu.

    talni rast cijena dodatno otežava ovaj kopernikanski posao u kojem se stvara iluzija pristojnog života po cijenu života tačnije po cijenu mnogih odricanja u mjesecima koji slijede iza januara.

    Januar je tradicionalno jedan od finansijski najtežih mjeseci za građane Republike Srpske. Iza nas su novogodišnji i božićni praznici, krsne slave, bogate trpeze i porodična okupljanja – a ispred nas računi i svakodnevna poskupljenja.

    – Cijene osnovnih životnih namirnica, energenata i komunalnih usluga rastu iz dana u dan, dok primanja ostaju gotovo ista. Iz udruženja za zaštitu potrošača poručuju da su pritužbe građana svakodnevne i da se sve veći broj njih teško nosi sa rastućim troškovima života – kaže za BN Neška Ilijić, “Oaza” – Udruženje građana za zaštitu potrošača Trebinje.

    – Mi iz Udruženja za zaštitu potrošača imamo svakodnevne prigovore vezana za raznorazna poskupljenja, od osnovnih životnih namirnica do poskupljenja električne energije.

    Naš narod obilježava svoje praznike najbolje što može i onda se snalaze na razne načine, da li su to kratkoročne pozajmice ili neki drugi načini da bi ispunili tu svoju hrišćansku dužnost.

    Tako da situacija je teška, potrošačka korpa samo za novembar je bila 2800 KM, skoro 3000, onda možemo da račuinamo koliko će to biti decembar ili januar.

    Na polovini smo januara, nadam se da će se kao i svake godine uspješno završiti, na koji način način, ljudi se već dovijaju da na najbolji način proslave i novu godinu i Božić i krsne slave. To je već nešto što je ustaljeno, što je svake godine isti način – navodi Snežana Šešlija, ‘‘Topeer‘‘ – Udruženje za zaštitu potrošača Doboj.

    – Što se tiče proslava, odnosno slavljenja, sasvim slučajno smo došli do jedne informacije koliko su bila opsjednuta humanitarna udruženja koja su nudila određenu pomoć u vidu hranu, ljudi koji možda nisu ni znali gdje su te prostorije su u redu čekali da dođu do njih i raspitivali su se sve do 10. januara da li mogu i koliko mogu podići.

    To je za mene bio dovoljan pokazatelj da velika većina građana ne može da priušti obilježavanje praznika – rekla je.

    Da je januar mjesec u kojem se jedva „krpi kraj s krajem“, potvrđuju i građani Trebinja i Doboja.

    Kažu – cijene su otišle u nebesa, a mjesec prepun praznika i slava dodatno opterećuje kućne budžete.

    Posebno su pogođeni penzioneri, čije penzije, kako ističu, teško mogu pokriti i osnovne životne potrebe, a kamoli dodatne troškove koji su u januaru neminovni.

    U zemlji u kojoj potrošačka korpa premašuje mogućnosti prosječnih primanja, građani se snalaze kako znaju i umiju – kratkoročnim pozajmicama, odricanjima i stalnim zaduživanjem.

    I dok se praznici obilježavaju iz tradicije i potrebe da se sačuva porodični i vjerski identitet, realnost je sve teža.

    Januar se, kako mnogi kažu, preživi – ali pitanje je koliko dugo ovakav tempo poskupljenja može izdržati kućni budžet većine građana Republike Srpske.

  • Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    Forum u Davosu: Ekonomske teme u sjenci bezbjednosnih

    U švajcarskom gradu Davosu održava se Svjetski ekonomski forum koji okuplja ekonomsku i političku elitu svijeta.

    Ekonomske teme ovaj put potisnute su u drugi plan usljed najnovijeg zaoštravanja američko-evropskih odnosa zbog Grenlanda.

    Dok američki predsjednik Donald Tramp ponovo najavljuje da će SAD preuzeti kontrolu nad najvećim ostrvom na svijetu, evropski zvaničnici ocjenjuju da su takve poruke veoma zabrinjavajuće i neprihvatljive.

    Uoči sutrašnjeg Trampovog obraćanja, koje cijeli svijet iščekuje sa velikim nestrpljenjem, današnja obraćanja evropskih zvaničnika u Davosu obilježila je veoma oštra retorika prema SAD. Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Amerika želi da potčini Evropu i da je to neprihvatljivo.

    – Bez kolektivnog upravljanja, saradnja ustupa mjesto neumoljivoj konkurenciji. Konkurencije iz Sjedinjenih Američkih Država kroz trgovinske sporazume koji potkopavaju naše izvozne interese, zahtijevaju maksimalne ustupke i otvoreno ciljaju na slabljenje i potčinjavanje Evrope, u kombinaciji sa beskrajnim akumuliranjem novih tarifa koje su fundamentalno neprihvatljive, pogotovo kada se koriste kao poluga protiv teritorijalnog suvereniteta – rekao je Makron.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen reagovala je na Trampovu najavu da će od februara biti uvedena carina od deset odsto na uvoz robe iz osam evropskih zemalja koje su se okupile oko Danske, nakon njegovih pojačanih poziva da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

    – I zato su predložene dodatne tarife greška, posebno između dugogodišnjih saveznika. Evropska unija i SAD su se dogovorile o trgovinskom sporazumu prošlog jula. I u politici, kao i u biznisu – dogovor je dogovor. I kada se prijatelji rukuju, to mora nešto da znači – poručila je Fon der Lajen.

    Tramp, čini se, razmišlja potpuno drugačije. Pored najavljenih carina planira da učvrsti i svoj Odbor za mir. Za članstvo traži milijardu dolara a pozvano je oko pedeset zemalja. Evropski lideri su po ovom pitanju prilično oprezni. Na pitanje novinara šta će uraditi ako Makron odbije da se pridruži mirovnom savjetu za Gazu Tramp kaže:

    – Јe li to rekao? Pa, niko ga ne želi jer će uskoro otići sa funkcije, tako da je to u redu. Šta ću uraditi ako ne bude želio? Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce i on će se pridružiti mirovnom savjetu. Ali ne mora da se pridruži.

    U Davosu je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji pažljivo prati razvoj situacije između Evrope i SAD. Očekuje veoma snažan govor Trampa, u suprotnom smjeru od onoga što se čulo danas od evropskih lidera.

    – Ta igra carinama i donošenja odluka na dnevnom nivou, nije dobra, o čemu je govoro i kineski zamjenik premijera. Mi polako, ali sigurno ulazimo u dnevno donošenje odluka i vi ne možete ništa sa planirate – rekao je Vučić.

    EU planira kontramjere. Čini se da u ovom trenutku nemaju jasan plan, ali ono što je jasno jeste da će naredni dani biti ključni za odnose Evropske unije i SAD.

  • Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Košarac: Spremni smo da predložimo uvođenje zaštitnih mjera na zahtjev ministarstava Srpske i FBiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je ministarstvo spremno i opredijeljeno da postupi po inicijativi nadležnih ministarstava Republike Srpske i Federacije BiH kada je u pitanju uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda.

    On je naglasio da je Ministarstvu dostavljen dopis Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, u kojem se traži hitna provjera uvoznih cijena mliječnih prerađevina sira i skuta, te preduzimanje advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH.

    – Ministarstvo ima isključivo koordinirajuću ulogu u sektoru poljoprivrede koja je u primarnoj ustavnoj nadležnosti Republike Srpske i FBiH, te je potrebno da predmetna inicijativa bude upućena od strane nadležnog entitetskog ministarstva – naveo je Košarac.

    U vezi sa zahtjevom koji se odnosi na kontrole kojima je podvrgnuta roba prilikom uvoza u BiH, Ministarstvo je obavijestilo Udruženje mljekara Republike Srpske da granična veterinarska inspekcija prilikom kontrola pošiljki na samom graničnom prelazu obavlja uzorkovanje u skladu sa Planom službenih kontrola, a to su pretrage koje zahtijevaju mikrobiološku ispravnost navedenog proizvoda.

    Pored toga, predmet analiza su i rezidue.

    – Sve ostale analize, a koje se tiču kvaliteta proizvoda u smislu zadovoljavanja sastava proizvoda u skladu sa proizvođačkom deklaracijom spadaju u nadležnost entitetskih inspekcijskih organa, a na prvom mjestu to je inspekcija za hranu i veterinarske inspekcije entiteta, kantona, opština – navode u Ministarstvu.

    Kada je u pitanju zahtjev u vezi sa preduzimanjem advekatnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH ili drugih mjera propisanih važećim zakonima u BiH, u odgovoru je istaknuto da inicijativu za uvođenje zaštitnih mjera u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH i ustavnoj nadležnosti potrebno je da upute nadležna ministarstva iz Republike Srpske i FBiH.

    Ukoliko se utvrdi da se roba uvozi u povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se nanosi ili prijeti opasnost nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa će na prijedlog nadležnog entitetskog ministarstva odmah pokrenuti prethodni postupak po proceduri.

    U odgovoru navode da je u ovoj proceduri neophodno dokazati postojanje direktne uzročne veze između prekomjernog uvoza i štete domaćoj proizvodnji, odnosno dokazati da je dampinški ili subvencionisani uvoz nanio štetu domaćoj proizvodnji, te utvrditi postojanje direktne uzročne veze između takvog uvoza i slabljenja domaće proizvodnje.

    U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ističu da stoje na raspolaganju i spremni su da razmotre svaku inicijativu upućenu od nadležnih ministarstava Republike Srpske i FBiH, a koja ima za cilj pronalazak adekvatnog rješenja kojim bi se zaštitila domaća proizvodnja i hitno je uputi na usvajanje prema Savjetu ministara.

  • Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Pismo namjere američke kompanije zainteresovane za gasovod južna interkonekcija

    Federalna Vlada danas je prihvatila informaciju o pismu namjere američke kompanije “AAFS infrastruktura i energetika” i dala podršku da se razmotri mogućnost saradnje na razvoju projekata, uključujući izgradnju “Јužne interkonekcije BiH i Hrvatska”.

    To podrazumijeva i izgradnju gasnih elektrana sa pratećim gasovodima, uključujući dogradnju gasovoda Kladanj-Tuzla i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

    Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici konstatovala da se realizacija projekta izgradnje gasovoda “Јužna interkonekcija BiH i Hrvatska” može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama FBiH, uključujući mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude.

    Za ostale infrastrukturne projekte iz pisma namjere, mogu se razmotriti i drugi modeli realizacije koji će zavisiti od dalje analize i važećih zakonskih i regulatornih okvira, saopšteno je iz Vlade FBiH.

    U slučaju podnošenja samoinicijativne ponude ove kompanije, Vlada FBiH će u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH razmotriti mogućnost dodjele koncesije za realizaciju projekta gasovoda “Јužna interkonekcija”.

  • Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Novi rekordi cijene zlata i srebra

    Cijena zlata i srebra dostigla je nove rekorde nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina na robu iz osam evropskih zemalja, koje će ostati na snazi sve do postizanja dogovora u vezi sa Grenlandom.

    Cijena zlata za isporuku u februaru porasla je za 1,71 odsto na 4.674,20 dolara po unci /oko 31,1 gram/, dok je spot cijena skočila na 4.668,14 dolara, piše Si-En-Bi-Si.

    Cijena srebra skočila je za 5,06 odsto na rekordnih 93 dolara po unci, dok je spot cijena dostigla 93,16 dolara.

    Berzanski investitori u prognozama za ovu godinu ističu da je uspon zlata zasnovan na čvrstim osnovama, uz očekivani pad realnih kamatnih stopa i nastavak aktivnosti centralnih banaka da diverzifikuju svoje rezerve.

    Evropska tržišta kapitala pala su jutros nakon američke najave carina, tako da su potonule akcije najvećih evropskih proizvođača automobila i ključnih luksuznih brendova.

    Indeks auto-industrije pao je za 2,2 odsto, a indeks luksuzne robe za 2,9 odsto.

  • Ilon Mask najavio da želi kupiti Ryanair

    Ilon Mask najavio da želi kupiti Ryanair

    Ilon Mask, američki milijarder i vlasnik Tesle i svemirske kompanije SpaceX, najavio je da bi želio kupiti Ryan Air, niskobudžetnu evropsku aviokompaniju, koja ima letove i za BiH.

    On je na X tagovao ovu irsku kompaniju, koja se nalazi u sve većim problemima, i pitao koliko bi koštalo da ih kupi.

    Kako piše Forbes, to je Maskov najnoviji nagovještaj da bi mogao razmotriti preuzimanje kompanije koja se bori s problemima.

    Nedugo nakon toga, zakačio je anketu na svoj X profil pitajući korisnike da li bi trebali kupiti kompaniju.

    Neposredno prije 15:30 EST, anketa je imala nešto više od 300.000 glasova. 79% korisnika je reklo da.

    Mask prodaje Wi-Fi usluge tokom leta putem SpaceX-ovih satelita Starlink.

    Majkl O Liri, izvršni direktor kompanije, je prije nekoliko dana za Maska rekao da je idiot, iako je vrlo bogat, što je razbjesnilo Maska.

    Prema O’ Liriju, godišnji trošak instaliranja antene potrebne za pristup Starlink satelitima na krovu aviona iznosi između 200 i 250 miliona dolara, a Maskove usluge je opisao kao nedostupne.

    U snimku podkasta objavljenom u četvrtak, O Liri je odbacio ideju o instaliranju SpaceX-ovog satelitskog internet sistema Starlink na avionima Ryanaira. Rekao je da Mask ima “nula znanja” o letenju i aerodinamičkom otporu.

    Ubrzo nakon što je X u petak pretrpio pad sistema na cijeloj platformi, Ryanair nalog, poznat po svojim duhovitim objavama, našalio se na račun Maska. Pitali su: “Možda vam treba Wi-Fi?”. Zatim je Mask uzvratio sugerišući da bi mogao pokušati kupiti Ryanair, i da na čelo kompanije želi da postavi osobu po imenu Rajan. Do juče poslijepodne prikupio je 9,5 miliona pregleda

  • Tramp: Uvešću carine od 200 odsto

    Tramp: Uvešću carine od 200 odsto

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da namerava da uvede carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.

    To je izjavio u okviru šire pretnje carinama evropskim zemljama koje se protive njegovom planu u vezi sa Grenlandom.

    “Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce, a (francuski predsednik Emanuel) Makron će se pridružiti mirovnom savetu”, rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.

    Makron je juče poručio da Francuska “u ovoj fazi ne namerava da pozitivno odgovori” na ponudu da učestvuje u tom mirovnom savetu.

    Tramp je više puta rekao da, prema njegovom mišljenju, Evropljani “neće pružiti veliki otpor” njegovom planu da preuzme Grenland.

    Makron tražio aktiviranje “bazuke”

    Francuski predsednik Emanuel Makron tražio je od Evropske unije da aktivira svoj Instrument protiv prisile, tzv. trgovinsku “bazuku”, kao odgovor na pretnje carinama predsednika SAD Donalda Trumpa zbog Grenlanda.

    Makron je još u subotu odgovorio na pretnje, poručivši kako su – neprihvatljive. “Nikakvo zastrašivanje ili pretnja neće uticati na nas”, naveo je Makron u objavi na Tviteru (X). “Evropljani će odgovoriti na ujedinjen i koordinisan način… Osiguraćemo da se evropski suverenitet održi”, dodao je.

  • Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Da se običan građanin u Republici Srpskoj može zadužiti po nižoj kamatnoj stopi nego sama Vlada RS, na prvi pogled zvuči nelogično. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o sasvim normalnoj pojavi u tržišnim uslovima i jasnom signalu povećanog rizika i nepovjerenja finansijskog tržišta prema vlastima.

    Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatnim stopama od 3 do 4 odsto, ministarka finasija Srpske Zora Vidović Republiku Srpsku zadužuje po kamati od oko 5,5 odsto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

    Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava da kamatne stope prvenstveno odražavaju stepen pouzdanosti dužnika.

    – Nije ista kamata za nepouzdanog klijenta, odnosno za klijenta za koga banke nisu sigurne šta će biti, i za firmu koja je dokazana, etablirana na tržištu i sa kojom imaju odličnu saradnju. Za ove druge kamate su znatno veće – istakla je Cenićeva.

    Cijena rizika

    Prema njenim riječima, dodatni problem je to što kod nas hartije od vrijednosti uglavnom kupuju banke, koje onda Republiku Srpsku posmatraju kao rizičnog klijenta.

    – Banke ne mogu da se izlože jednom klijentu preko propisanog limita, a najveći klijent je, očigledno, Republika Srpska – navela je ona.

    Cenićeva naglašava da je potpuno logično da veći rizik znači i višu cijenu zaduživanja.

    – Novac je roba kao i svaka druga. Postoji ponuda, postoji potražnja i postoji rizik – objasnila je.

    Na pitanje da li se u relativno kratkom roku može smanjiti rizik Republike Srpske, njen odgovor je jasan.

    – Sa ovakvom vlašću, ovakvim načinom upravljanja i zanemarivanjem onoga od čega se živi, a to je privreda, Boga mi – teško, jako teško – poručila je Cenićeva.

    Ona upozorava i na razmjere planiranog zaduživanja.

    – Znate li koliko su namjerili da se zaduže ove godine? A ko će to zaraditi? Treba zaraditi za penzije, socijalna davanja, njihove plate, njihova kola i otplatu dugova. Ko? Stanovništvo koje se procjenjuje na možda 700.000 ljudi koji zaista žive u Republici Srpskoj. Ko će vraćati taj dug, ko će zaraditi za taj šou-program? – pita Cenićeva.

    Banke zarađuju na razlici kamata

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je kod zaduživanja Republike Srpske ključni problem – izloženost.

    – Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod finansijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sistem koji ne dozvoljava da se banka prekomjerno izloži jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

    On dodaje da su kamate od pet do 5,5 odsto vremenom postale uobičajene na domaćem tržištu.

    – Napravljen je mehanizam po kome je kamata od pet do 5,5 odsto postala standard. S druge strane, banke pokušavaju da povuku sredstva od građana na oročenje po 2,5 do tri odsto, a onda taj isti novac plasiraju vladama po 5,5 odsto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

    Kada je riječ o kreditima za stanovništvo, situacija je drugačija.

    – Građani se zadužuju po nižim stopama jer je cijena kredita definisana kroz dva osnova: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi oko 3,5 do četiri odsto – navodi on.

    Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

    – Centralna banka BiH je dozvolila da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu euribora, koji predstavlja cijenu evra u Evropi. Dok je euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak. Sa inflacijom i ratom u Ukrajini on je porastao i do četiri odsto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktično je čist profit banaka – ističe Pavlović.

    Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inostranstva.

    – Banke su uzele novac od građana i koriste ga za finansiranje potreba građana i privrede. Ne uzimaju evre od matičnih banaka, već koriste domaće pare. Rezultat je da je finansijski sektor prošle godine ostvario prihod od oko milijardu maraka. Plaćeno je oko 100 miliona poreza, a 900 miliona je ostalo bankama. To smo platili mi kao građani – naglašava Pavlović.

    On podsjeća da su drugi reagovali odlučnije.

    – Kada je to vidio Viktor Orban u Mađarskoj, proglasio je da je finansijski sektor u obavezi da plati 50 odsto poreza na prihode koje je ostvario, jer su ti prihodi došli primarno od građana i privrede, a njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.