VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Šulić: Do naredne sedmice možemo očekivati 20 marketa i trgovačkih lanaca u kampanji “Društveno odgovorni”

    Šulić: Do naredne sedmice možemo očekivati 20 marketa i trgovačkih lanaca u kampanji “Društveno odgovorni”

    Do naredne sedmice, možemo očekivati 20 marketa i trgovačkih lanaca koji su dio kampanje “Društveno odgovorni” u Republici Srpskoj, rekao je ovo gostujući u ATV jutru ministar trgovine i turizma Srpske, Denis Šulić.

    – Nastavljamo kampanju. Ovo je kontinuirani rad, koji traje od maja mjeseca prošle godine. Do sada smo radili različite vrste pomoći koje su bile usmjerene za građane Republike Srpske, kako bi imali što jeftinije proizvode. Iz aktivnosti u aktivnost, unapređivali smo našu kampanju. Danas smo došli do toga da su 15 velikih marketa i trgovačkih lanaca u Srpskoj, dio kampanje što je rekordan broj. Nikada više nismo imali. Imamo pet marketa koji su se sami javili da budu dio kampanje. Do naredne sedmice, možemo očekivati 20 marketa i trgovačkih lanaca koji su dio kampanje u Srpskoj. Nećemo imati grad, ni opštinu u Srpskoj koji neće biti pokriveni samom kampanjom. Preko 300 proizvoda različitih roba široke potrošnje je dostupno građanima Republike Srpske po znatno nižim cijenama. Recimo, pelene su u nekim marketima 10 KM jeftinije od prethodne cijene. U oktobru mjesecu prošle godine, smo imali kampanju “0% marže” tada smo imali 25 istih proizvoda u svakom od marketa – istakao je Šulić.

    On je istakao da je akcija usmjerena prema građanima Srpske koji su u stanju najveće socijalne potrebe i imaju primanja ispod prosjeka.

    – Građani su nas pitali, da li postoji mogućnost da proširimo taj asortiman. Mi smo potom sa privrednom zajednicom, sa trgovačkim lancima, posebno se zahvaljujem Privrednoj komori Republike Srpske i područnoj komori na saradnji, odlučili da kampanju napravimo na način da različitim marketima i različite robe široke potrošnje budu po znatno nižim cijene, tako da omogućimo građanima koji su u stanju socijalne potrebe, da imaju širi asortiman proizvoda u različitim marketima. Recimo, u jednom marketu je ulje sniženo, u drugom jaja i slično – rekao je Šulić.

    Kako kaže, stvari koje građani ne kupuju čisto, nisu istu na listu sniženih stvari.

    – Mi gledamo ono šta građani Republike Srpske prvenstveno kupuju. Kada smo razgovarali sa ljudima, gledali smo da neke stvari, koje narod ne kupuje često, ne snižavamo. Išli smo od osnovnih životnih namirnica do roba široke potrošnje, ono što narod koristi kako bi napravili obrok. Na sajtu Ministarstva trgovine i turizma postoji popis gdje su popisani svi marketi. Svaki market je Ministarstvu poslao spisak svojih proizvoda i cijene koje su bile prije kampanje i koje su trenutno, kao i trajanje akcije u tom marketu. Kampanja će trajati na taj način da će marketi koji su mijenjali te proizvode, vremenom dodavati nove i izbacivati stare. Na taj način ćemo omogućiti građanima da kupuju što više robe široke proizvodnje po jeftinijim cijenama – naglasio je Šulić.

    Šulić ističe da većina građana odobrava ovakvu vrstu akcije.

  • Vidović: Isplaćeni svi doprinosi prosvjetnim radnicima; Greška bila u samo jednoj školi

    Vidović: Isplaćeni svi doprinosi prosvjetnim radnicima; Greška bila u samo jednoj školi

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je za RTRS da nisu tačne tvrdnje Sindikata obrazovanja da nisu uplaćeni doprinosi za zdravstvenu zaštitu, te dodala da je došlo do greške u samo jednoj školi u Modriči i da su sva sredstva uplaćena.

    To je vijest koja apsolutno nije tačna. Nije potkrijepljena nikakvim činjenicama. Ministarstvo finansija Srpske je doznačilo Ministarstvu prosvjete i kulture kompletne plate za škole u bruto iznosu. Znači, od kada sam u Ministarstvu finansija, nikom nije isplaćena plata u neto, već u bruto iznosu – navela je Vidovićeva.

    Istakala je da, prema tome, nikakvog opravdanja nema da radnici u prosvjeti nemaju zdravstveno osiguranje.

    – Tu moram reći da se greška desila u Ministarstvu prosvjete, jer oni unose plate za škole, pošto su oni odvojeni od ostalih budžetskih korisnika. I mi smo primjetili da je drugi dan banka vratila 70.000 KM, pa smo ponovo to uputili Ministarstvu prosvjete. I onda su oni, tragajući, našli da jedna škola iz Modriče nije dobro obračunata, to jeste, unesena su sredstva, ali nisu unijeti brojevi žiro-računa. A to je račun poreza i doprinosa – pojasnila je Vidovićeva.

    Istakla je da je to jedna greška koja je nastala.

    – I zaista je nekorektno i od sindikata i od medija, koji to pišu da prosvjetni radnici nemaju osiguranje. Moglo se desiti jednostavno da ta škola nema zdravstveno osiguranje samo tih nekoliko dana, ali mi smo uputili sredstva bruto za sve plate – navela je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da se sredsva za put nikad ne isplaćuju pojedinačno, nego generalno.

    Rekla je da sva davanja stanovništvu apsolutno idu uredno i nikada se ne kasni ni jedan dan.

    Srpska ima stabilan rejting

    – Takođe ni jedan dan ne kasnimo oko otplate naših obaveza. Imamo informaciju da je evropska agencija koja radi rejting, dala isti rejting kao prošle godine – navela je Vidovićeva.

    Istakla je da Srpska čak ima mnogo bolje parametre.

    – Ali s obzirom da su nam uvedene sankcije, nisu u mogućnosti da nam stave bolji rejting. Rejting je stabilan – navela je Vidovićeva.

    Rekla je da je stabilno i funcionisanje Srpske.

    – Mislim da svi ovi koji govore o bankrotu, ne mogu da vjerujem da ne shvataju šta to znači kad se kaže na javnim medijima i kako narod o tome razmišlja. Ponavljam, to je jedna propaganda, koja želi da unese nemire, neke ulične proteste. Zamislitie da kasnimo sa platom tri do četiri dana, što nije nenormalno. Mislim da bi odmah bio poziv da se izađe na ulice. Ali trudimo se da sve uradimo na vrijeme i tako će biti i dalje – zaključila je Vidovićeva.

  • Kriza budžeta?

    Kriza budžeta?

    Oko 19.000 nastavnika i drugih radnika, zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj, ne može koristiti zdravstvenu zaštitu, jer im nisu uplaćeni doprinosi, rekli su u Sindikatu obrazovanja RS.

    Kasne im i naknade za prevoz, koje su do sada uvijek dobijali do 5. u mjesecu.

    Istina, raspust je odavno počeo, ali isplate naknada imaju svoj poseban kalendar, tako da učitelji i profesori isčekuju da im bude nadokanđen novac koji su potrošili u junu, putujući na posao.

    Neki nastavnici i učitelji putuju i po više od 100 kilometara dnevno, jer recimo iz Banjaluke moraju stići na nastavu u Bronzani Majdan, Kozicu ili u Dubovik u opštini Krupa na Uni – kaže predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, Dragan Gnjatić.

    On je potvrdio da u nekim slučajevima naknade za put iznose i do 300 KM mjesečno, što za prosvjetare nisu male pare.

    Oni putuju svojim automobilima i često potroše i više nego što iznose naknade, ali šta da se radi, na nastavu se mora stići – kaže Gnjatić.

    Kako je rekla jedna nastavnica – putnica, u novembru i decembru kreće na posao prije svanuća, a kad se vrati kući već pada mrak.

    – Ustajem u 5, zimi po mraku krećem na posao, po mraku se vraćam. Nikad nisam svoje učenike ostavila na cjedilu, a sad moram da gatam kad ću dobiti novac koji sam odavno potrošila na gorivo – kaže sagovornica.

    Kako Srpskainfo nezvanično saznaje od izvora bliskih Ministarstvu finansija RS, prosvjetarima je poslat signal da će im naknade za prevoz biti isplaćene, nakon isplate penzija.

    Dragan Gnjatić, međutim, kaže da nema takve informacije.

    – Nemam za sada nikakve konkretne informacije o isplati naknada za prevoz – kaže Gnjatić.

    Mada je ovo kašnjenje za prosvjetare putnike stresno, jer su računali na taj novac, Gnjatić kaže da to nije preveliki problem, jer će naknade, makar i sa zakašnjenjem, biti isplaćene.

    – Ono što me mnogo više brine, jeste činjenica da nisu uplaćeni dorinosi. To se nije desilo godinama, ustvari, ne pamtim takav slučaj – kaže Gnjatić.

    Dodaje da ga kolege neprestano zovu, što je razumljivo, jer nije nimalo jednostavno kada bolesno dijete ne mogu odvesti ljekaru, jer nije regulisano osiguranje.

    – To, naprosto ne smije da se dešava. Već smo preduzeli određene korake, zvao sam neke ljude u Ministarstvu prosvjete, zvaću i ministarku lično, situacija sa doprinosima mora da se riješi koliko sutra – navodi Dragan Gnjatić.

    Kasne i naknade nerazvijenim opštinama
    Prosvetari nisu jedini koji su ovih dana ostali “kratkih rukava” kada su u pitanju isplate iz budžeta.

    Najduže čekaju nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine.

    -Za ovu godinu nerazvijenim opštinama nije isplaćena nijedna tranša, a tek nedavno je isplaćen posljednji novac za prošlu, 2023. godinu – navodi izvor Srpskainfo.

  • Šulić: Kampanja “Društveno odgovorni” – kontinuirana saradnja sa privrednom zajednicom

    Šulić: Kampanja “Društveno odgovorni” – kontinuirana saradnja sa privrednom zajednicom

    Mlijeko, jaja, jogurt, riža, tjestenina i deterdžent samo su neki od proizvoda koji su se našli na listi artikala čija je cijena od prvog avgusta snižena u određenim marketima u Republici Srpskoj.

    Ministarstvo trgovine i turizma Srpske u saradnji sa privrednom zajednicom nastavilo je realizaciju kampanje “Društveno odgovorni, rekao je u Јutarnjem programu RTRS resorni ministar Denis Šulić.

    Istakao da je da sada rade i sa trgovčakim lancima.

    – Skoro 300 proizvoda je sniženo. Dogovirili  smo da to bude roba široke potrošnje – naveo je Šulić.

    Istakao je da će biti ažirirani i novi proizvodi.

    – Sve se može vidjeti na našem veb sajtu – istakao je Šulić.

    Podsjetio je da za sada učestvuje 15 marketa.

    – Kampanja “Društveno odgovorni” je i dalje otvorena za sve privredne subjekte koji žele da uzmu učešće u njoj – naveo je Šulić.

  • Potpuni slom: Evo ko je izvukao korist

    Potpuni slom: Evo ko je izvukao korist

    Japanske akcije su porasle nakon potresa zbog masovne rasprodaje na globalnim tržištima, a referentni japanski indeks Nikkei 225 na današnjem zatvaranju trgovanja skočio je za više od 10 odsto.

    Ovaj nagli rast vrednosti japanskih akcija zabležen je dan nakon što su doživele najveći pad u poslednjih 37 godina, što je bila posledica sloma tržišta u Evropi i na Volstritu, preneo je Gardijan.

    Medij navodi i da su se i druga finansijska tržišta u Aziji donekle smirila.

    Japanski indeks Nikkei 225 u Tokiju je porastao za 10,3 odsto, odnosno sa 3.217 na 34.675, što je rekordan dnevni rast, jer su investitori kupovali akcije po povoljnijim cena nakon jučerašnjeg pada od 12,4 odsto.

    Južnokorejski Kospi indeks je porastao za tri odsto, a hongkonški Hang Seng je bio stabilan u jutarnjem trgovanju.

    Evropski berzanski indeksi su danas u porastu i počeli su da se oporavljaju nakon jučerašnjeg pada, dok su američki indeksi i dalje pod pritiskom zbog velikog pada cena akcija, prenosi Blumberg.

    Glavni razlog za veliku rasprodaju akcija na globalnim tržištima bio je strah da je američka centralna banka FED zakasnila sa smanjenjem kamatnih stopa i da nije uspela da spreči usporavanje ekonomije u SAD.

  • Slobodan pad na tržištu kriptovaluta

    Slobodan pad na tržištu kriptovaluta

    Vrijednost tržišta kriptovaluta u nedjelju je pala jer su ulagači nastavili rasprodavati rizičnu imovinu. Predvođena padom bitcoina od 11% u posljednja 24 sata i padom ethera od 21%, ukupna vrijednost kriptovaluta potonula je za oko 270 milijardi dolara, prema podacima CoinGecka.

    Rasprodaja na kripto tržištu poklopila se sa širim padom dionica na azijsko-pacifičkim tržištima. Japanski Nikkei 225 pao je čak 7%, produživši gubitke započete prošlog tjedna, nakon što je Banka Japana objavila da će povećati svoju referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u 16 godina.

    U SAD-u Nasdaq je prošle nedjeljeskliznuo 3,4% u područje korekcije, prekinuvši najgore tronedjeljno razdoblje tehnološkog indeksa od setembra 2022., kada je tržište bilo u slobodnom padu. Amazon i Nvidia doprinijeli su padovima.

    Prošlonedjeljni pad dionica bio je dijelom povezan s razočaravajućom zaradom, slabijim izvješćem o zapošljavanju od očekivanog, većom nezaposlenošću i padom proizvodnog sektora. Američka centralna banka odlučila je zadržati svoju referentnu stopu stabilnom i nije obećala smanjenje stope u septembru, što su mnogi tržišni stručnjaci ugradili u svoju prognozu. Niže kamatne stope obično su povezane s boljom izvedbom rizične imovine.

    Ulagači takođe očekuju nove trgovinske podatke iz Kine i Tajvana ovog tjedna, kao i odluke centralne banke u Indiji i Australiji.

    Najnovije brisanje kriptovalute osjetit će šira baza ulagača nakon što je SEC ove godine odobrio nove promptne fondove kojima se trguje na burzi za bitcoin i ether. ETF-ovi su vidjeli kako se stotine miliona dolara slivaju u kovanice. U petak je CNBC izvijestio da će Morgan Stanley uskoro dopustiti svojim 15.000 finansijskih savjetnika da svojim klijentima ponude bitcoin ETF-ove, prvi put na Wall Streetu, prenosi Bankar.me.

  • Ukrajina bankrotirala: Zelenski, šta sad?

    Ukrajina bankrotirala: Zelenski, šta sad?

    Američka kreditna agencija S&P objavila je kako je smanjila dugoročne i kratkoročne rejtinge Ukrajine zbog neplaćanja kamata na obveznice.

    S&P Global Ratings smanjio je dugoročne i kratkoročne kreditne rejtinge Ukrajine u stranoj valuti s nivoa SD/SD na CC/C jer vlada u Kijevu nije izvršila isplatu kamata na euroobveznicu s rokom dospeća 2026. godine, koja je trebalo da bude plaćena 1. avgusta 2024.

    ‘Takođe smo obavešteni da je vlada odlučila da obustavi plaćanja na zahvaćene obveznice pre restrukturiranja duga. U skladu s tim, ne očekujemo da će plaćanje biti izvršeno unutar ugovorenog razdoblja odgode plaćanja od 10 radnih dana”, navodi se u saopštenju S&P-a, prenosi Tportal.

    Zbog toga je S&P snizio rejting obveznice s rokom dospeća 2026. godine na rejting ‘D’ (neispunjenje obveza ili ‘selektivni bankrot) s ‘CC’, te je takođe potvrdio rejting ‘CC’ na preostalim neosiguranim dugovima u stranoj valuti Ukrajine.

    Istovremeno, agencija je potvrdila svoje rejtinge ‘CCC+/C’ u domaćoj valuti (LC) i ‘uaBB’ na nacionalnoj skali za dug u ukrajinskim grivnjama.

     

  • Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    ​Evropski i američki berzanski indeksi su danas neujednačeni, zlato je poskupjelo, a cijena nafte i pšenice je pala.

    U 11.00 sati će biti objavljeni preliminarni podaci o stopi ekonomskog rasta evrozone u drugom kvartalu 2024, što će svakako uticati na kretanja na berzama.

    Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 18.368,35 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.464,22 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.275,81 poen, a moskovski MOEX na 2.895,73 poena, prenosi Tanjug.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 40.539,93 poena, dok je indeks S&P 500 porastao na 5.463,54 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.370,20 poena.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 75,638 dolara, a cijena nafte Brent na 79,418 dolara.

    Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 33,9 evra za megavat-sat.

    Cijena zlata je porasla na 2.389,61 dolar za uncu, a cijena pšenice pala na 5,2517 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

    Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,08219, što je otprilike isto kao u ponedjeljak.

  • Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Berze širom svijeta u protekla 24 časa doživjele su veliki pad zbog straha da bi u Sjedinjenim Državama moglo doći do ekonomskog pada.

    Pali su svi glavni indeksi na Wall Streetu a prethodno su pokrenute rasprodaje na svim globalnim tržištima, uključujući Evropu i Aziju.

    Neposredan uzrok pada je izvještaj o performansama američke ekonomije objavljen u petak, koji je pokazao znatno lošije pokazatelje od očekivanih, uključujući i broj zaposlenih.

    BBC piše da je japansko tržište doživjelo najveći pad u istoriji, a u Americi ovako nagli pad nije zabilježen godinama. Pale su berze u Tajvanu, Južnoj Koreji, Indiji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju, a svi čekaju na potez Centralne banke SAD, od koje se očekuje da hitno smanji kamatne stope.

    Međutim, nije samo zabrinutost za američku ekonomiju pokretač globalne rasprodaje na berzama. Investitiori su dodatno zabrinuti lošim performansama najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.

    “Dionice u kompanijama kao što su Amazon, Facebook (Meta), Apple i Alphabet (koja posjeduje Google) porasle su tokom prošle godine usred nade da će njihova velika ulaganja u vještačku inteligenciju (AI) dovesti do velikih profita. Proizvođač čipova Nvidia je nakratko postala najvrednija kompanija na svijetu zbog tog očekivanja. Međutim, prošle sedmice je nekoliko ovih tehnoloških divova objavilo razočaravajuće finansijske rezultate, izazivajući strah da bi uzbuđenje moglo biti izduvani balon”, piše BBC.

    Samo u posljednjih mjesec dana dionice Amazona i Nvidije pale su za 20 odsto, vlasnika Facebooka Mete za 13 odsto, a Applea za osam odsto brišući milijarde sa njihove tržišne vrijednosti.

  • Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Za razliku od državnih kasa, koje su sve punije, situacija za građane nije nimalo ružičasta, jer sve ukazuje da su im džepovi sve prazniji.

    Tim riječima borci za zaštitu potrošača i sindikalci porede svakodnevicu “običnih smrtnika” s jedne, te prihode institucija koje se bave prikupljanjem poreza s druge strane.

    Prije nekoliko dana, odnosno u četvrtak, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pohvalila se da je prvi put u istoriji za mjesec prikupila više od milijardu KM, tačnije u julu im je “leglo” milijardu i 73 miliona KM, što je za 122 miliona više u odnosu na jul 2023.

    Već sutradan, Poreska uprava Republike Srpske je saopštila da je za sedam mjeseci ove godine naplatila 2,373 milijarde KM javnih prihoda, odnosno 288 miliona KM, tj. 14 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da od ubiranja poreza najviše koristi ima država, a nikako građani. Tako će se, dodaje, desiti i ovaj put.

    “Što je više poreza, bolje je svima koji su u vlasti da to lakše rasporede, a nikako nema ni povećanja penzija ni plata, tako da građani od svega ovoga imaju najmanje koristi. Ipak treba nahraniti silnu administraciju koju imamo, tako da ubiranje poreza nije na dobrobit građana”, kaže Marićeva.

    U prošloj godini smo, dodaje, više trošili nego u ovoj, a to je pokazatelj da mi koji živimo u BiH imamo sve manje novca.

    “Sveukupno, slika nije nimalo ružičasta, već je vrlo loša što se tiče građana BiH. Situacija je davno bila alarmantna, a ovo sada prelazi u to da se bavimo samo politikanstvom, a suštinske stvari ne rješavamo”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da je stav i sindikalaca da su građani sve siromašniji. Kako to izgleda u praksi, objasnila je na primjeru svoje branše.

    “Prosječna plata u građevinarstvu je oko 1.100 maraka, što je svega oko 200 maraka više od najniže plate. Ali u tu prosječnu platu ulaze plate od menadžera i vlasnika, pa do onih koji imaju minimalac. To je jako malo i ne pokriva ni 45 odsto sindikalne potrošačke korpe, tako da radnici u građevinskom sektoru i dalje žive na minimumu egzistencije i nema naznaka da će to u narednom periodu biti popravljeno”, kazala je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona takođe ističe da su novčanici građana sve prazniji.

    “Građani su sve siromašniji uprkos punjenju budžeta. Sve više se zadužuju i dižu kredite da bi preživjeli”, navela je Vrabičićeva.

    Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da razlog za to što su budžeti sve puniji, a džepovi radnika sve prazniji, leži u činjenici da se svaki dan suočavamo sa poskupljenjem svih dobara i usluga koje građani koriste.

    “Tome je jednim dijelom rezultirala inflacija, ali možemo slobodno reći i pohlepnost poslodavaca da korištenjem situacije na svaki mogući način uvećaju svoju dobit. Sve to ide preko leđa radnika”, rekao je Kečo.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da od povećanih poreskih prihoda bolje “živi” država.

    “Ne vjerujem da će to uticati na poboljšanje životnog standarda građana”, rekao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza za sedam mjeseci 2024. godine iznosili su šest milijardi i 495 miliona KM i veći su za 543 miliona KM ili za 9,12 odsto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili pet milijardi i 952 miliona KM. UIO je za sedam mjeseci 2024. godine privredi vratio jednu milijardu i 196 miliona KM.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su rekli da su dobri rezultati u naplati javnih prihoda rezultat ne samo rada Poreske uprave Republike Srpske, nego i povećanja stepena odgovornosti poreskih obveznika kada je u pitanju izvršavanje obaveza i, uopšte, povećanju svijesti građana o plaćanju poreza.