Kategorija: Ekonomija

Cijene nafte pale su više od 4 POSTO u ponedjeljak jer su izraelski udari na Iran tokom vikenda lokalni mediji nazvali “ograničenim”, a analitičari Citija odbacuju šanse za eskalaciju koja će poremetiti opskrbu naftom.

Fjučersi za globalnu referentnu sirovu naftu Brent skliznuli su 4,34 posto na 72,75 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke West Texas Intermediate pale 4,54 posto na 68,52 dolara po barelu.

Izrael je u subotu napao iranska vojna postrojenja u tri pokrajine kao odgovor na to što je Teheran lansirao balističke projektile na Izrael 1. oktobra.

Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je da je napad, u kojem su ubijena četiri vojnika, prouzročio “ograničenu štetu”. Udar je izbjegao lokacije naftne, nuklearne i civilne infrastrukture. Lokalna petro novinska mreža rekla je da rad iranske naftne industrije “teče normalno” bez smetnji.

Sedmicama su se tržišta pripremala za izraelsku odmazdu dok su napetosti na Bliskom istoku nastavile rasti.

Ključno razmatranje tržišta nafte bio je direktan angažman između obiju strana, a zabrinutost zbog napada na iranska naftna postrojenja raste posljednjih sedmica. Iran čini do 4 posto globalnih zaliha nafte, prema američkoj Upravi za energetske informacije.

“Tržište vjerovatno neće smatrati nedavnu izraelsku vojnu akciju eskalacijom koja utječe na opskrbu naftom”, napisali su analitičari Citija u ponedjeljak u bilješci, smanjujući bankinu ​​prognozu nafte Brent za 4 na 70 dolara po barelu u sljedeća tri mjeseca. Tržišta nafte također zure u preveliku ponudu. Budući da Izrael namjerno, a možda i uz malo američkog ohrabrenja, izbjegava ciljanje postrojenja za proizvodnju sirove nafte, tržište nafte se vraća na preopskrbljeno stanje”, rekao je Andy Lipow, predsjednik Lipow Oil Associatesa.

Proizvodnja nafte raste ne samo u ključnim zemljama poput SAD-a, Kanade i Brazila, nego čak i među manjim igračima poput Argentine i Senegala.

“Cijene nafte ostat će pod pritiskom do kraja ove godine, možda će biti teško vidjeti da će cijene sirove nafte Brent dosegnuti 80 dolara u doglednoj budućnosti”, rekao je Lipow za CNBC.

U centru pozornosti sada će biti hoće li se Iran suprotstaviti napadu u nadolazećim sedmicama, što bi dovelo do ponovnog porasta premije za rizik, rekao je Kavonic za CNBC, napominjući da opći trend i dalje ostaje eskalacija, a prostor za novu rundu napada ostaje velik .

Tokom sastanka vlade u nedjelju, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian naglasio je pravo Irana da reagira na napad Izraela, ali je ustvrdio da oni ne žele rat.

“Mi ne tražimo rat, ali ćemo braniti svoju zemlju i prava našeg naroda. Na agresiju ćemo odgovoriti proporcionalno”, rekao je.

Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je izjavila da su više cijene tu da ostanu, a da to doprinosi ekonomskom bolu koji proizilazi iz sporog rasta i visokog duga.

“Bol koju svi osjećamo jer su cijene porasle, tu je da ostane, a više cijene čine mnoge ljude širom svijeta prilično ljutima. Suočeni smo s ovom neoprostivom kombinacijom sporog rasta i visokog duga”, konstatovala je na konferenciji Bretton Woods.

Ipak, smatra da svjetska ekonomija ima prilično dobre rezultate, ali da zabrinutost ostaje.

Ukazala je da trgovina sporije raste od globalnog rasta.

MMF bi danas trebao objaviti ažurirane podatke o globalnom rastu. Georgieva nije precizirala koliko bi on trebao iznositi, ali se očekuje da će biti veći od tri posto, prenosi Klix.

Nadalje, MMF-ova je procjena da će globalni realni BDP ove godine porasti za 3,2 posto, a da će taj rast sljedeće godine iznositi 3,3 posto. Georgieva je napomenula da klimatski rizici štete ekonomskim izgledima pojedinih država.

Konferencija Bretton Woods u Sjedinjenim Američkim Državama je godišnji sastanak MMF-a i Svjetske banke.

Počela je juče i očekuje se da će privući više od 10.000 osoba iz ministarstava finansija, centralnih banaka i civilnog društva.

Razgovara se o neujednačenom globalnom rastu, rješavanju problema duga i finansiranju energetske tranzicije, prenosi agencija Reuters.

Da li je za Republiku Srpsku bolje sarađivati sa zemljama BRIKS-a i otvarati nova tržišta ili pokušati zadržati stara, prvenstveno iz Evropske unije?

Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da Srpska baštini iste vrijednosti kao BRIKS, organizacija slobodnih zemalja koje poštuju suverenitet, žele da sarađuju na ekonomskom i svakom drugom planu i održe mir u svijetu.

“Postoji znatan broj zemalja koje su zainteresovane za tu asocijaciju koja nije vojnog, nego isključivo ekonomskog i političkog karaktera. Mi vidimo Republiku Srpsku upravo u toj vrsti svijeta, u kome suvereno odlučujemo o našim pravima, o našem ustavu i zakonima, suvereno odlučujemo o našem načinu života, o poštovanju onih vrijednosti, tradicije koje smo mi kroz istoriju, kroz razvoj našeg naroda stekli”, rekao je Dodik, koji će prisustvovati samitu BRIKS-a, koji se održava od 22. do 24. oktobra u Kazanju, u Rusiji.

Sa druge strane, Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, kaže da naš realni sektor, preduzeća i privreda dominantno zavise od ekonomske i privredne saradnje sa Evropskom unijom i regionom, najviše Srbijom.

“Prošle godine privreda Republike Srpske izvezla je 5,4 milijarde KM razne robe u cijeli svijet, od čega u EU 3,7 milijardi KM, tj. 69% od ukupnog izvoza, u Srbiju 895 miliona KM, tj. 16%, a u zemlje BRIKS-a izvezli samo 25 miliona KM, tj. nevjerovatnih 0,43% od ukupnog izvoza, skoro pa ništa. Slični su podaci i za uvoz i za ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH, više od 2/3 ekonomske razmjene je sa EU, a nekoliko promila, procenata sa zemljama BRIKS-a. Pa neka pitaju njegove pojedine stranačke kolege, direktore, vlasnike fabrika koje zapošljavaju hiljade radnika, da li će, umjesto u Njemačku ili Italiju, proizvoditi i prodavati cipele i kopačke, ili dijelove za metalsku i automobilsku industriju, u Indiju ili Brazil”, naglasio je Borenović.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, kazao je da najveći broj investicija, možda i na Balkanu, trenutno realizuju kineski partneri te da su ovi ekonomski giganti na ovim prostorima prisutni i više nego što to žele Borenović i njegovi nalogodavci.

“Izreći tako nešto – ‘šta ćete vi na Istoku, jer mi ništa ne radimo sa Istokom i samo radimo sa Zapadom’, zaista je veliko neznanje”, rekao je Višković.

Oglasili su se iz Privredne komore Srpske i kazali da pozdravljaju okretanje privrede ka ogromnom tržištu zemalja BRIKS-a.

“Trenutna kriza u privredi Srpske, koja je u velikoj mjeri posljedica ekonomske krize u EU, najvećem spoljnotrgovinskom partneru Republike Srpske, pokazuje da oslanjanje na jedno tržište, pa bilo ono i tržište Unije, nosi odgovarajuće rizike, zbog čega se nameće potreba traženja drugih”, naveli su iz Privredne komore Srpske.

Ekonomista Saša Stevanović istakao je da su zemlje BRIKS-a pokretači ekonomskog rasta, okupljeni oko iste ideje, i da Republika Srpska treba da traži svoju šansu na ovom samitu.

“BRIKS ima određenu organizaciju, koja njima daje određenu ekonomsku stabilnost. Zemlje BRIKS-a zalažu se za multipolarnost, da se sve može riješiti uz dogovor, mi kao društvo moramo da razumijemo šta se tamo dešava, a to ćemo razumjeti ako smo prisutni tamo”, kaže Stevanović za RTRS i dodaje da je BRIKS nastao tako što su određene zemlje imale veće interese od drugih, odnosno razvijale su se brže.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne novine” da treba tražiti nova tržišta.

“Svaka nova mogućnost nije samo alternativa, nego i prilika za rast domaće privrede. Zašto se politizuju pitanja EU ili BRIKS, to nema veze sa trgovinom. Teško da će biti većih problema domaćih kompanija koje izvoze u EU, jer je cijela priča sa BRIKS-om još veoma udaljena u vremenskom smislu”, naglasio je Raković.

Preduzetnici u Republici Srpskoj od naredne godine će Zanatsko – preduzetničkoj komori plaćati skuplju članarinu. Umjesto 24 marke, koliko su do sada izdvajali ubuduće će za tu obavezu izdvajati oko 33 marke.

Novi obračun visine članarine definisan je prijedlogom Zakona o samostalnim preduzetnicima RS, a koji će Narodna skupština Republike Srpske razmatrati na zasijedanju koje je zakazano za 29. oktobar.

Za razliku od važećeg zakonskog rješenja, gdje je paušalno određen iznos od 24 marke, po novom zakonu visina godišnje članarine neće biti fiksna i malsimalno može biti do 2,5 odsto prosječne neto plate u Republici Srpskoj.

Utvrđivaće se godišnje, a kod obračuna za narednu godinu gledaće se prosječna plata iz decembra prethodne godine.

Na primjer, kada se od prosječne neto plate u decembru 2023. godine uzme 2,5 odsto, dođe se do iznosa od 33 KM.

„Ovo rješenje predlaže se s ciljem ostvarivanja kontinuirane povezanosti i srazmjere između prosječne plate i visine članarine u Komori“, navodi se u obrazloženju zakona koji je predložila Vlada Republike Srpske.

Članarina, iz koje se finansira rad komore je jedan od njenih najvećih problema, s obzirom da je ne plaća oko 40 odsto preduzetnika.

Na javnim raspravama koje su povodom ovog zakona organizovane širom Republike Srpske, predstavnici komore su tražili da se ona dodatno poveća i da se obezbijedi njena naplata, ali je većina tih prijedloga odbijena.

Tako su u Područnoj zanatsko – preduzetničkoj komori Prijedor tražili da se članarina obračunava po procentu vezanom za bruto platu, što bi bilo duplo više od sadašnje 24 KM.

Takođe, nije prihvaćen ni prijedlog predstavnika komore iz Bijeljine koji je tražio da se kazna za neplaćanje članarine poveća sa 400 na 500 KM.

Tražili su i da kontrolu naplate vrši Inspektorat.

„Zakonom je propisano da Komora ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv preduzetnika koji ne plati članarinu. Iz tog razloga, uvođenje da i inspekcija nadzire plaćanje članarine ocijenjeno je kao nepotrebno, jer bi inspekcijski nadzor predstavljao dvostruku kontrolu u vezi sa ispunjavanjem ove obaveze“, navode predlagači zakona.

Međutim, neki su, poput predstavnika Odjeljenja za privredu Dervente tražili da se propiše da članstvo ne bude obavezno, već samo po dobrovoljnoj osnovi, što takođe nije uvaženo.

Vlasnica jednog frizerskog salona u Banjaluci kaže za CAPITAL da je i 24 marke koje je do sada plaćala komori previše.

„Ne znam šta dobijam za taj novac. Nedavno sam uvela novu fiskalnu kasu, obaveze su mi skočile za duplo iako je država obećavala suprotno, a nisam vidjela predstavnike komore da su se nešto previše bunili. U svakom slučaju ovo je samo još jedan dodatni namet za mene“, zaključila je ona.

Javno preduzeće „Šume Srpske“ u periodu od 1. januara do 15. oktobra ove godine ostvarilo je samo 66 odsto godišnjeg plana proizvodnje.

Prema podacima iz „Šuma RS“, nijedno šumsko gazdinstvo nije ispunilo plan proizvodnje u navedenom periodu.

Iz „Šuma Srpske“ priznaju da je ostvarena sječa za devet mjeseci 2024. godine manja od planirane za 15 odsto, izvoz za deset, a otprema za 19 odsto, ali da su u odnosu na isti period prošle godine i sječa i izvoz veći, dok je otprema na prošlogodišnjem nivou.

„Ovaj zaostatak u odnosu na plan nastao je zbog zastoja u realizaciji niže vrijednih sortimenata. Da bi se isti nadomjestio do kraja godine, potrebno je pronaći tržište za niže vrijedne sortimente uz uslov da vremenske prilike u poslednja tri mjeseca budu povoljne bez većih snježnih padavina“, navodi se u odgovoru „Šuma Srpske“ na naša pitanja.

Iz „Šuma Srpske“ kažu da je šest organizacionih dijelova imalo prebačaj u proizvodnji za prva tri kvartala.

„Deset organizacionih dijelova izvršilo je proizvodnju u rasponu od 80 do 99 odsto, pet je ostvarilo proizvodnju od 70 do 79 odsto, a sedam organizacionih dijelova imalo je ostvarenje ispod 70 odsto“, navodi se u odgovoru na naša pitanja.

Linker
Oni dalje kažu da je neophodno da u četvrtom kvartalu sve faze proizvodnje – sječa i izrada, privlačenje i realizacija budu izvršene preko 30 odsto planiranih godišnjih radova kako bi javno preduzeće pozitivno poslovalo na kraju godine.

„Ovdje se, prije svega, misli na realizaciju šumskih drvnih sortimenata koja je u podbačaju u odnosu na godišnji plan sa 36 indeksnih poena“, navodi se u odgovoru „Šuma Srpske“, čime se praktično priznaje da će ovo javno preduzeće teško izaći na zelenu granu do kraja ove godine.

A da će u četvrtom kvartalu teško popraviti poslovni rezultat pokazuju podaci do kojih je došao naš portal koji kažu da su svi organizacioni dijelovi za prvih 15 dana oktobra ostvarili pad proizvodnje. Najviše je podbacio Centar za gazdovanje kršem koji je u odnosu na godišnji plan realizovao samo 23 odsto proizvodnje.

Najviše podbacilo ŠG „Panos“

Kada je riječ o šumskim gazdinstvima, najlošiji rezultat ima ŠG „Panos“ Višegrad koje je ispunilo samo 41 odsto plana. Interesantno je da je direktorica ovog gazdinstva Jelena Suslovski zajedno sa svim zaposlenim nedavno podnijela tužbu protiv „Šuma RS“ zbog neisplaćene plate.

Poslije „Panosa“, najlošiji rezultat imaju ŠG „Rudo“ (42 odsto), „Botin“ Nevesinje (45 odsto), „Birač“ Vlasenica (47 odsto) i „Zelengora“ Kalinovik koje je dobacilo do 50 odsto godišnjeg plana proizvodnje.

Ostala šumska gazdinstva ostvarila su plan u procentu od 51 odsto koliko je imalo ŠG „Doboj“ do 83 odsto ukupnog godišnjeg plana proizvodnje koliko je do 15. oktobra ostvarilo ŠG „Maglić“ Foča.

Pored „Maglića“ samo još ŠG „Čemernica“ iz Kneževa je ostvarilo više od 80 odsto ili preciznije 81 odsto ukupnog godišnjeg plana. Međutim i ova dva šumska gazdinstva su podbacila, jer su ostvarila 96 odsto proizvodnje planirane za period od 1. januara do 15. oktobra. To praktično znači da će u naredna dva i po mjeseca morati da namire i četiri odsto proizvodnje koju nisu uspjela da ostvare u navedenom periodu.

Što se tiče ostalih gazdinstava, sadašnji rezultati pokazuju da samo njih nekolicina do kraja godine možda mogu da realizuju plan proizvodnje i to ako im vremenske prilike budu išle na ruku. To su „Visočnik“ Han Pijesak koje je do 15. oktobra ostvarilo 77 odsto godišnjeg plana, zatim „Jahorina“ Pale sa 76 odsto, te „Romanija“ Sokolac (74 odsto) i možda „Prijedor“ (73 odsto), „Sjemeć“ Rogatica (72 odsto) i „Borja“ Teslić sa 71 odsto, prenosi Capital.

Ostala šumska gazdinstva ostvarila su manje od 70 odsto planirane proizvodnje i male su šanse da do kraja godine mogu da namire zaostatak i ispune godišnji plan proizvodnje.

Prema planu „Šuma RS“ ove godine je planirana proizvodnja 2.023.304 kubika šumskih drvenih sortimenata, a do kraja septembra proizvedeno je 1.335.645 kubika ili 66 odsto. To znači da bi do kraja godine trebali realizovati još skoro 700.000 kubika, a s obzirom na ogroman pad potražnje, ozbiljne količine zaliha šumskih drvnih sortimenata koje od ranije čekaju kupce, kao i ogromno povećanje troškova koje je izazvalo povećanje minimalca, „Šume Srpske“ će poslovnu godinu sasvim sigurno završiti u minusu.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici koja će se održati sljedeće sedmice, razmatraće izmjene Zakona o PDV-u u smjeru ukidanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine, iako se o tome nije izjasnio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UO UIO).

Prema Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, upravo je UO UIO nadležan za utvrđivanje prijedloga politika o indirektnom oporezivanju, ali i pripremi zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem.

“O toj inicijativi priča se već duže vrijeme. Uprava za indirektno oporezivanje dala je pozitivno mišljenje i proslijedila ga UO UIO, koji se nije sastao, tako da tog mišljenja nema i procedura koja podrazumijeva UO UIO, Savjet ministara BiH pa tek onda parlament, neće biti ispoštovana”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak UIO.

Isti izvor navodi da, što se tiče mišljenja, ono može doći i onda kada izmjene Zakona o PDV-u budu pred Domom naroda, ali da je uobičajena praksa da se prije upućivanja zakona u proceduru o tome izjasni UO UIO.

UO UIO čine entitetski ministri finansija, ministar finansija i trezora BiH, eksperti i direktor UIO, i nakon što nisu uspjeli postići dogovor o raspodjeli putarine, nisu se sastali mjesecima unazad.

Ukoliko poslanici Predstavničkog doma, a i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i usvoje izmjene Zakona o PDV-u i omoguće povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ništa se neće moći sprovesti bez UO UIO, koji mora izraditi podzakonske akte.

Izmjene Zakona podrazumijevaju samo tri člana i u suštini predviđaju da punoljetno fizičko lice koje je državljanin BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, a koje je kupac stana, ima pravo na povrat PDV-a pri kupovini prvog stana. Takođe, ukoliko UIO i drugi nadležni organ utvrde da je neko dobio povrat PDV-a mimo zakona, on će se ponovo obračunati i naplatiti i kupac kazniti sa pet do 10.000 KM.

“Upravni odbor UIO će donijeti podzakonske akte za sprovođenje Zakona”, piše u izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u.

Izmjenama se predviđa da će se za okončane kupoprodaje stana prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PDV-u primjenjivati odredbe zakona koji je bio na snazi do tog momenta. U prevodu, svi oni koji su kupili stanove prije izmjene i dopune Zakona o PDV-u, neće moći vratiti PDV.

“Navedene dopune su predložene, jer se analizom efekata ovakvih mjera u zemljama regiona dokazalo da su iste imale pozitivne efekte na stanovništvo i ekonomiju. Takođe, očekuje se uticaj na tržište nekretnina u smislu da će stanovi cjenovno biti pristupačniji. Kao jedan od razloga za donošenje ovih dopuna je i socijalni karakter predloženih izmjena, jer smo suočeni sa visokim cijenama stanova u BiH i sa ovim izmjenama mladim ljudima bi kupovina prve nekretnine bila pristupačnija.”

Namjera je da se povrat PDV-a ograniči na 40 kvadrata stambenog objekta za kupce i dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva koji nisu ostvarili pravo na povrat za kupovinu prvog stana. Cilj je da kupci ne ostvaruju pravo na umanjenje PDV-a na luksuz.

“Ovaj vid poreske olakšice vodi padu javnih prihoda s jedne strane, ali istovremeno je praksa pokazala da uslijed rasta tražnje i rasta privredne aktivnosti sektora građevine i svih povezanih sektora, dolazi do kompenzovanja javnih prihoda”, piše u obrazloženju prijedloga izmjena Zakona o PDV-u.

Zanimljivo je da su izmjene Zakona o PDV-u predložili poslanici vladajućih stranaka, ali bez HDZ-a, i to Sanja Vulić (SNSD), Mia Karamehić Abazović (NiP), Saša Magazinović (SDP), Sabina Čudić (Naša stranka) i Čedomir Stojanović (Demos).

Takođe, zanimljivo je i da je Toni Kraljević, federalni ministar finansija koji dolazi iz HDZ-a, na sjednici UO UIO bio protiv raspodjele prihoda od putarina, a na posljednjoj sjednici UO UIO, koja je održana u februaru ove godine, nije se ni pojavio.