VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Bitkoin dostigao najveću vrijednost u svojoj istoriji

    Bitkoin dostigao najveću vrijednost u svojoj istoriji

    Bitkoin je dostigao najveću vrednost u svojoj istoriji u izbornoj noći u SAD, posle najava da Donald Tramp dobija predsedničke izbore. Kriptovaluta je dostigla vrednost od 75.000 dolara, više od martovskog rekorda koji je izbosio 73.000 zelenih novčanica.

    Ova kriptovaluta je od marta imala značajna kolebanja, pa i padove, a mnogi veruju da je to bilo upravo zbog neizvesnosti ishoda predsedničkih izbora.

    Tramp i Republikanska partija su letos potpuno prihvatili kripto, što je za rezultat imalo veliku finansijsku podršku od ove industrije, koja je imala svoje probleme usled restrikcija koje im je nametnula Bajdenova administracija, piše Fortune.

    Lobisti za kripto se oglašavaju na društvenim mrežama celo izborno veče, i najavljuju skori pad šefa Komisije za Securities and Exchange, Gerija Genslera, koga već dugo optužuju za probleme u ovoj industriji.

    Berni Moreno, kandidat Republikanaca za Senat u Ohaju, pobedio je na izborima demokratskog kandidata Šeroda Brauna, koji je na čelu moćnog Bankarskog komiteta. Moreno je od kripto-industrije dobio podršku koja se meri u desetinama miliona dolara, pošto je podržao njihove interese.

    I druge kriptovalute su porasle posle objave prvih rezultata. Ethereum, druga najveća kriptovaluta, porasla je za oko 7 odsto, dok je Solana, treća po snazi, “zaradila” oko 15 odsto.

    Nova kriptovaluta, Dogecoin, porasla je skoro 20 odsto, a ovo se objašnjava podrškom koju ima od strane Ilona Maska, jednog od ključnih saveznika Trampa na ovim izborima.

  • Građani ogorčeni na markete

    Građani ogorčeni na markete

    Osim poskupljenja sa kojima se konstantno bore, građanima kupovine stresno padaju i zbog činjenice da, bez obzira na cijenu po kojoj su odabrali neki proizvod, ne znaju kakve će ih stavke dočekati na računu.

    Naime, prilično često se dešava da odaberu neki artikl po jednoj cijeni, a da se, kad dođu na kasu, ispostavi da je on skuplji.

    U ovakvim situacijama, trgovci se pravdaju pretrpanošću poslom, zbog čega, tvrde, ne stižu da promijenu cijene proizvoda koji poskupljuju.

    Bilo kako bilo, potrošači su ogorčeni ovakvom praksom, pa veoma često putem društvenih mreža dijele svoja iskustva i komentarišu slične situacije.

    U ovom slučaju, samo dva proizvoda na polici su koštala 5,5 KM, a na kasi čak 6,6 KM.

    “To mi se desilo ne samo jednom nego bezbroj puta. Vratim se i vraćam artikle na kasi, napravim gužvu tako da pojedinci ostave punu korpu i odu… Skoro svaki druga artikal ima na kasi drugu cijenu. Ja ih ostavim ako je na kasi skuplje, pa nek vraćaju sami“, neki su od komenatara ipod pomenute objave.

    Ima i onih koji su stali u odbranu trgovaca, uz obrazloženej da ih je malo, a da imaju puno posla, pa ne stižu da zamijene cijene.

    Potrošače, međutim, ne interesuje da li je riječ o preopterećenosti trgovaca koji ne stižu da isprate poskupljenja zamjenom novih cijena.

    Takođe, nije rijetkost da shvate da su prevareni tek kad dođu kući i pogledaju račun, kada se mnogima ne da vraćati.

    – Zna se desiti da samo jedan proizvod platim i po marku skuplje, nego što je bila njegova cijena na polici. Međutim, zbog žurbe rijetko kad gledam račun u radnji, a kad obmanu uočim kod kuće, tada je već kasno. Izgleda da nema druge nego još u marketu prokontrolisati račun i reagovati u slučaju nepravilnosti – kaže sagovornica Srpskainfo.

    Iz udruženja potrošača poručuju da je pravo građana da, ako se nađu u ovakvoj situaciji, proizvod plate po cijeni koju su pronašli na polici. Naglašavaju da im se, zbog ove prakse, javlja veliki broj građana.

     

  • Kako će banke u Srpskoj reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

    Kako će banke u Srpskoj reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

    Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS, kojim se, između ostalog, uvodi zabrana bankama da naplaćuju neke naknade.

    Tako se zabranjuje banci da naplaćuje naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za “vođenje” kreditne partije, te naknadu za podizanje gotovine na bankomatu.

    Ove naknade su bankama donosile milione KM godišnje.

    “Ove zabrane se uvode u cilju zaštite korisnika bankarskih usluga, a izmjene i dopune samog zakona slijede u cilju dodatnog usaglašavanja sa relevantnim propisima Evropske unije i očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira Republike Srpske sa regulativom EU. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o bankama biće stvorene pretpostavke za veću zaštitu korisnika bankarskih usluga u Republici Srpskoj, efikasnije i ekonomičnije pružanje usluga banaka kroz zaključivanje ugovora u elektronskom obliku te stvorene regulatorne pretpostavke daljeg jačanja stabilnosti bankarskog sektora u cjelini”, navodi se u saopštenju Vlade Republike Srpske.

    Postavlja se pitanje kako će banke reagovati na potencijalno usvajanje ovih izmjena zakona, znajući da im je naplaćivanje ovih naknada donosilo milione KM godišnje i dobrim dijelom uticalo na visoku dobit koju ostvaruju.

    Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, neto dobit banaka u Srpskoj za šest mjeseci ove godine iznosila je 127 miliona KM, što je za 35 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila 94,1 miliona KM.

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su upoznati sa pokretanjem inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o bankama RS.

    “Mi pozdravljamo inicijativu i ranije nam je bio dostavljen Nacrt ovog zakona na davanje komentara i prijedloga. S obzirom na to da je ovo nacrt zakona, on je podložan naknadnim izmjenama i dopunama i ne možemo se izjasniti na ove odredbe. Daćemo svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona, ali ćemo takođe dati i neke svoje prijedloge, vodeći se standardnom dobrom međunarodnom praksom. Ovo nije konačan tekst zakona. Nezahvalno je komentarisati nacrt, jer je podložan izmjenama”, naveo je Ražanica.

    Na pitanje da li ovo znači da se ne slažu sa nekim odredbama ovog nacrta zakona, Ražanica odgovara da je neslaganje preteška riječ.

    “Banke postupaju po zakonu i ono što zakonodavac propiše to je obaveza i mi to potpuno poštujemo. Imamo pravo da kao zainteresovana strana dajemo određene komentare, ne samo u vezi s pitanjem naknada, već je možda bitnije konkretno uređenje bankarskog sistema”, istakao je Ražanica.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da ovo nije prvi put u istoriji da država pokušava građane da zaštiti od “ponašanja” banaka.

    “Nakon Drugog svjetskog rata u SAD je bilo zabranjeno bankama da naplaćuju kamate na kratkoročne depozite građana. To zvuči čudno, ali je bilo na snazi u SAD decenijama. U ovom slučaju teško da će građani željeti da plaćaju nešto bankama ako ovaj zakon bude usvojen, ali će banke svakako gledati da na neki način na nekoj drugoj strani naplate dodatno od građana, jer ovo jeste oštar udar na njihovu dobit. Da li će ovaj zakon biti usvojen, to je političko pitanje. Ovo se moglo i ranije uraditi, a zašto nije, o tome ne bih kalkulisao. Da li je ovo u korist građana? Jeste, to će većina građana podržati. Svako želi da plati manje. Generalno, banke u BiH ostvaruju enormnu dobit decenijama. Postoji tu prostor da one nastave poslovati sa dobiti, ali značajno manjom nego do sada. Mislim da ovo ne bi “otjeralo” banke iz BiH, ali bi im na neki način uskratilo dio dobiti u korist građana. Banke su značajno racionalizovale svoje mreže i odranije, a u nekim manjim mjestima većina banaka je zatvorila svoje poslovnice”, objasnio je Đogo.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je ovaj potez Vlade Republike Srpske pozitivan.

    “Poslovne banke, odnosno njihovi vlasnici i menadžeri, biće protiv ovakve ideje, ali imajući u vidu ogromne profite koje su ostvarivali prethodnih godina, to će biti ograničenje. Znajući stav javnosti i građana prema njihovom radu i sticanju bogatstva u teškim uslovima, sigurno je da neće moći mnogo da polemišu o ovakvom prijedlogu. Ipak, banke će svakako tražiti i pronaći će načine za nove izvore prihoda. Imaju veliki prostor za širenje svog biznisa i oni će naći kompenzanciju. Slijedeći praksu bankarstva u zapadnoj Evropi, brzo će naći prostore, poslove i izvore profita i dobiti te zasad one ostaju visokoprofitabilne aktivnosti i kod nas i u svijetu. Ne vjerujem da će građanima biti lakše, jer će banke naći nove modele kako bi građani dodatno plaćali i kako bi se održala ili povećala dobit”, naglasio je Stanić.

  • Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    U Republici Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu, stav je Unije poslodavaca Republike Srpske.Potpredsjednik Unije Dejan Mijić izjavio je Srni da je u ovom trenutku preče da se izjednači način obračuna minimalne plate u realnom i javnom sektoru.

    – U realnom sektoru imate situaciju da se obračun vrši na način da imate minimalnu platu 900 KM, plus minuli rad, regres, topli obrok, prevoz i onda to izgleda drugačije nego što je u javnom sektoru – naveo je Mijić.

    On je dodao da bi trebalo definisati i minimalni, odnosno maksimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv.

    – Imate situaciju da preduzeća koja isplaćuju regres, ustvari isplaćuju trinaestu platu koja je u potpunosti oporeziva – istakao je Mijić.

    On je dodao da bi nakon tih početnih preduslova bili stvoreni uslovi da se razgraniči ono što je najveća primjedba radnika – da su se plate visoke stručne spreme izjednačile sa nekvalifikovanim radnim mjestima.

    – Minimalac treba ostati ovakav kakav jeste, a onda napraviti neki raspon i definisati radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu da bude bolje plaćeno od ovoga – istakao je Mijić.

    On je zaključio da Srpska ima jedan od najvećih minimalaca u regionu i ponovio da ne postoje uslovi za njegovo povećanje.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu, a koja trenutno iznosi 900 KM.

    Predjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

  • Mišić: Najniža plata da bude 1.050 KM, ima prostora za povećanje

    Mišić: Najniža plata da bude 1.050 KM, ima prostora za povećanje

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

    Ima dosta prostora za značajno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i Savez sindikata će sutra na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta predložiti Vladi i poslodavcima da najniža plata iznosi 1.050 KM – rekla je Mišićeva Srni.

    Ona je navela da najniža plata treba da “prati” bar prehranu u sindikalnoj potrošačkoj korpi koja iznosi 1.160 KM.

    – Tražićemo razumijevanje za naš stav jer su argumenti na našoj strani. Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je najveća naplata ostvarena kod poreza za dobit u iznosu od 411,3 miliona KM. To praktično znači da su poslodavci za deset mjeseci uplatili za 28 odsto više poreza na ostvarenu dobit u odnosu na prošlu godinu – pojasnila je Mišićeva.

    Ona je rekla da poslodavci ne žele da prihvate da trebaju od zarađene dobiti da se odreknu dijela i podijele radnicima u smislu povećanja najniže i ostalih plata.

    – Oni nikako da nauče lekciju da je plaćen radnik čista dobit za preduzeće – rekla je Mišićeva.

    Ona je navela da više od jedne trećine ljudi u Republici Srpskoj radi za iznos najniže plate, te ocijenila da se institut najniže plate zloupotrebljava.

    – U Republici Srpskoj troškovi za osnovne životne namirnice svakodnevno nekontrolisano rastu i iznos najniže plate od 900 KM potpuno je prevaziđen – zaključila je Mišićeva.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je ranije Srni da su socijalni partneri u Srpskoj na pravom putu kada je riječ o postizanju dogovora i kompromisa o najnižoj plati za sljedeću godinu.

    Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.

  • Ako je investiranje u BiH isplativo, zašto nema većih investicija?

    Ako je investiranje u BiH isplativo, zašto nema većih investicija?

    Investiranje u Bosnu i Hercegovinu je isplativo zbog niskog poreza na dobit od svega 10 odsto te toga što nema poreza na dividendu.

    Zbog čega onda BiH nema većih investicija, postavlja se pitanje.

    Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) i Vijeće stranih investitora BiH (FIC) u utorak su održali javnu diskusiju pod nazivom “Zašto (ne) investirati u Bosnu i Hercegovinu?”, okupivši predstavnike privrednog sektora, donosioca odluka, međunarodne zajednice, te domaće i strane investitore.

    Diskusija se fokusirala na ključne izazove s kojima se investitori suočavaju, uključujući pravnu nesigurnost, složen regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage te zelenu tranziciju.

    Marko Kubatlija, direktor FIPA, kazao je da će Agencija nastaviti aktivno da se bavi rješavanjem svih barijera i administrativnih problema s kojima se susreću investitori i svi oni koji ulažu u ovu zemlju.

    “Pozivam investitore da nastave ulagati svoj kapital u BiH, jer prema zvaničnim podacima, 80 odsto investitora koji ulažu u ovu zemlju se vraća da reinvestira. Imamo šta da ponudimo”, naglasio je Kubatlija.

    Sanja Miovčić, direktorica FIC-a, istakla je kako su članice ovog tijela oči i uši ove zemlje na terenu.

    “Oni posjeduju informacije iz prve ruke o tome kako poslovno okruženje funkcioniše u praksi, koji su pozitivni aspekti, a koji problemi, te u kojoj mjeri i na koji način se zakonodavstvo primjenjuje. Ove informacije su izuzetno važne za sve donosioce odluka u Bosni i Hercegovini, jer je percepcija privrede o napredovanju reformi u različitim oblastima ključna, posebno s obzirom na kompleksnost i fragmentiranost našeg sistema”, navela je Miovčićeva.

    Na konferenciji je rečeno da će se nastaviti raditi na stvaranju bolje investicione klime u BiH i daljem podsticanju produktivnog dijaloga sa pojedinim ministarstvima u vezi sa nekim od najznačajnijih zakona te jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora.

    “Investicije su ključni pokretač ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, ali je nužno unaprijediti pravni i regulatorni okvir kako bi se stvorili uslovi za dugoročna i održiva ulaganja, te svakako intenzivirati dijalog sa predstavnicima vlasti”, rekli su organizatori konferencije.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da, kada bismo gledali indikatore koji se vežu za prenos kapitala, mogli bismo utvrditi da smo jedna od najpovoljnijih evropskih investicionih destinacija.

    “Problem je što imamo i neke druge kriterijume koji određuju da li je zemlja dobra za investicionu djelatnost, tipa određeni politički, ekonomski i pravni rizici. Nažalost, još imamo izuzetnih problema u vezi s navedenim ili s percepcijom navedenog da se BiH percipira kao vrlo rizična zemlja za investiranje gdje se može doći u probleme i sa zakonom, i sa lokalnom administracijom. Na primjer, u Krivičnom zakonu FBiH još ima mogućnost da neko odgovara za zloupotrebu položaja iako je firma u privatnom vlasništvu, te može u zatvor zbog toga. Nijedan investitor zbog toga ne želi rizikovati i investirati. Tu je i pitanje državne imovine. Možemo reći da je politika jedan od najvećih problema zašto nemamo više investicija”, objasnio je Čavalić.

  • Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    U poslednjih godinu dana cijena brašna pala je za 10 feninga po kilogramu, dok je cijena hljeba i ostalih pekarskih proizvoda porasla, što je paradoksalno, kažu iz udruženja za zaštitu potrošača. Sa druge strane pekari rast cijena pravdaju činjenicom da osim brašna, u cijenu hljeba ulazi niz drugih imputa, koji su u ovom periodu, kažu, drastično poskupjeli.

    Za rubriku “vjerovali ili ne” jeste činjenica da cijena brašna pada, a cijena hljeba raste. Tragično je to što dobijemo veliku razliku, kada se uporede cijene pšenice i pekarskih proizvoda, kažu u udruženju potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    “Cijene kifle su nekada bile 10, pa 20 a sada 25 i 30 feninga, a toliko košta i kilogram pšenice. Prema tome, vidite kolika je razlika i koliko ne dolazi do usklađivanja cijena. Tu mi možemo reagovati  tako što ćemo upozoravati, ali postoje institucije koje su zadužene da se time bave”, rekao je Jovan Vasilić, predsjednik ovog udruženja.

    Naši sugrađani su takođe mišljenja da u ovakvo situaciji nešto nije uredu i da bi cijena osnovne životne namirnice trebala da bude niža.

    “Skupoća je velika, standard je opao. Za penzionere, katastrofa”.

    “Kilogram hljeba, 2 kg brašna, 4 kg pšenice – to je paritet bio. Dugo vremena se to zadržalo, a sad je to u korist mlinske industrije daleko, daleko nepovoljnije.”

    “Smatram da bi trebalo da se vodi računa o tome da ima ljudi koji ne mogu sebi da priušte te dodatne izdatke. Mislim da bi država trebalo malo da obrati pažnju i da koriguje cijene, odnosno da izvede kontrolu na maržu.  Da vide kako to ljudi formiraju cijenu, jer izgleda, kako se meni čini, da svako  formira cijenu kako hoće”.

    “Hljeb je skup u odnosu na brašno. Tačno je, imaju i pekari izdatke, ali je ipak skupo. Samo, hljeb je nekada bio težak 1 kilogram, a koliko je težak danas? Da li ima 600 grama?”

    Pekari cijene svojih proizvoda pravdaju činjenicom da je došlo do rasta najniže plate, te da sada, na mjesečnom nivou po zaposlenom izdvajaju dodatnih 382 KM.

    “Naše preduzeće ima 120 zaposlenih. To je na mjesečnom nivou oko 40.000 maraka i mi smo dali za ovih 10 mjeseci 400.000 maraka je naše preduzeće dalo više ove godine nego prošle”, kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara iz Bijeljine.

    Zagorac dodaje da 80% svojih proizvoda pakuje u ambalažu koja je skuplja za 30 procenata, kao i to da najjeftinija mašina za pekarstvo košta 15.000 evra.

    “Naše proizvode, bilo koje, ne možemo da dajemo za neku cijenu koja odgovara ekonomistima, udruženjima za zaštitu potrošača, koja odgovara penzionerima. Ne možemo. Jednostavno, pekari kada poskupe, onda znajte da im je dogorjelo, da to nije trka za profitom, nego jednostavno dogorjelo”, kategoričan je Zagorac.

    Pekari dodaju da je veliki problem deficit stručne radne snage, te da je cijena njihovog rada prelazi 2.000 maraka i da je viša za minimalno 25 procenata, u odnosu na isti period prošle godine.

  • Oglasio se direktor ”Folksvagen grupe’

    Oglasio se direktor ”Folksvagen grupe’

    Izvršni direktor “Folksvagen grupe” Oliver Blume izjavio je da ne vidi alternativu oštrim mjerama smanjenja troškova u njemačkom proizvođaču automobila.

    “Određen je cilj za prilagođavanje troškova i kapaciteta. Troškovi u Njemačkoj moraju znatno da se smanje”, rekao je Blume listu “Bild am zontag”.

  • Temu već “zaposlio” nove dostavljače u BiH

    Temu već “zaposlio” nove dostavljače u BiH

    Veći vozni park i dodatni kadar – jedino tako je banjalučka dostavna kompanija “X Ekspress” mogla da se izbori sa sve većim brojem narudžbi koje stižu sa Temu, platforme za internet kupovinu. U odnosu na prošli mjesec, obim poslovanja u oktobru povećan je za 20 odsto, kažu za BL portal iz marketing tima ove kompanije, što direktno povezuju sa početkom saradnje sa Temu.

    Temu je u BiH aktivan od početka oktobra, a građane su primamile reklame ove platforme na svakom “ćošku” interneta i, prije svega, nerealno niske cijene robe široke potrošnje. Mnogi su odmah krenuli sa narudžbama, a prvi paketi već su isporučeni sredinom oktobra.

    Iz kompanije „X Expres“ navode i da su, prema njihovim podacima, te „testne“ narudžbe prošle dobro i da su kupci zadovoljni isporučenim proizvodima, pa su se mnogi od njih odlučili za nastavak kupovine, tako da narudžbe, a samim tim i paketi, ne prestaju da pristižu.

    Tokom oktobra, građani Bosne i Hercegovine su pokazivali sve veće interesovanje za online kupovinu preko Temu aplikacije. Analize pokazuju da se značajan broj korisnika odlučuje za ovu platformu, što je rezultiralo povećanjem narudžbi i vraćanjem zadovoljnih kupaca. Korisnici koji su imali pozitivna iskustva sa aplikacijom, ponovo naručuju i kupuju, što dodatno potvrđuje rastuću popularnost Temu aplikacije na tržištu“, objašnjvaju iz ove kompanije za BL portal.

    Kako, zasad, jedini sarađuju sa Temu, a broj narudžbi raste, “X Ekspress” je bio prinuđen i na reorganizaciju, kako bi mogli da odgovore na povećan obim poslovanja.

    „U svjetlu tako dinamičnog razvoja, kompanija je sprovela reorganizaciju svoje distributivne mreže, izvršila optimizaciju ruta, povećala kapacitet voznog parka i angažovala dodatni kadar kako bi osigurala efikasniji sistem dostave. Ovo je zahtijevalo posebnu koordinaciju timova i tehnološka unapređenja, kako bi se sve pošiljke, bilo od postojećih klijenata ili novih kupaca, dostavljale u najkraćem mogućem roku“, dodaju iz ove kompanije.

    Ipak, taj najkraći mogući rok ne zavisi samo od dostavne kompanije. Kupci primjećuju da prilikom praćenja dostave paketa, koji je moguć na aplikaciji, najviše koči proces carinjenja i ulaska paketa, odnosno robe u BiH.

     

  • Kilogram brašna pojeftinio, hljeb poskupio

    Kilogram brašna pojeftinio, hljeb poskupio

    Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?

    Nisu ovo neke paušalni podaci, već zvanični Republičkog zavoda za statistiku. Naime, kilogram bijelog pšeničnog brašna prošlog septembra u prosjeku je koštao 1,68 KM, a ovog 1,54 KM. Kilogram polubijelog brašna u septembru ove godine koštao je 3,77, a prošlog 3,57 KM.

    Prema njihovim podacima, kilogram hljeba od bijelog pšeničnog brašna septembra 2023. godine koštao je 3,42 KM, a septembra ove godine 3,54 marke. Gdje je ovdje logika?

    Cijene dole, hljeb ni makac
    Svi se sjećamo kako su prije nekoliko mjeseci pekari podigli cijene proizvoda nakon povećanja mininalne plate. Moglo se tu još čuti svakakvih potencijalnih razloga za poskupljenjem – od sve skupljih komunalija, svjetskih cijena brašna i pšenice, a znalo se napomenuti i da je sukob u Ukrajini.

    U međuvremenu, cijene brašna odoše malo dole, ali hljeb ni makac. U marketima i pekarama koje smo obišli u najvećem gradu Srpske, uspjeli smo da nađemo hljeb koji košta manje od 2 marke. Ali, on je takve gramaže da ga odrasla osoba može pojesti za jedan obrok. Naprimjer, hljeb od 350 grama može da se kupi za 1,90 KM, mini pogača za 1,75, a bijeli hljeb od 300 grama za 1,45 maraka.

    Porodični hljeb od bijelog brašna težine 650g košta 2,55, hljeb ispod sača od 500g 2,20 marke, polubijeli 1,99 KM, ali generalno im je cijena od 2,05 do 2,25. Govorimo o najobičnijim bijelim, pšeničnim hljebovima. Hljeb sa sjemenkama bundeve od 500 grama je 2,75 KM, od raževog i heljdinog brašna 2,85. Cijena zavisi i ako kupujete veknu koja je u komadu ili isječena.

    Hljebovi koje znamo kao “posavac” ili “vodeničar” od 600 grama koštaju 2,4, odnosno 2,25 KM. Najobičnija pletenica košta do 1 KM, baget od 320 grama je 2 marke, a mala kukuruzna projica 1,30 KM.

    Banjačunka Jovana R. prije neki u marketu je bila u potrazi za “zdravijom” verzijom peciva. Ono koje je uzela je i vratila, zbog cijene.

    -To je jedna obična kifla sa sjemenkama. U korpu sam stavila dvije i htjela sam još dvije. Kada sam se vratila do rafa, tada sam uočila i cijenu. Ta jedna kifla košta 1,99 KM. Ne pada mi na pamet da dajem za kiflu, koliko za kilogram brašna – priča naša sagovornica koja kaže da je ostala šokirana cijenom pekarskog proizvoda.

    Kifla za marku
    Da li je normalno da bijeli hljeb plaćamo 2 marke, mnogi će reći da nije. Upitno je i koja je težina vekne koju nam prodaju, naglašava Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.

    -Mislim da danas samo kiflu možemo da kupimo za marku. Plaćamo danak neuređenosti tržišta i što svi od nas mogu da rade šta hoće, jer nema kontrole koja treba da zaustavi ovo divljanje cijena – ističe ona za Srpskainfo. Poručuje kako je hljeb preskup za naš džep, ali da o tome niko ne vodi računa, niti ko o tome priča.

    -Od političke volje zavisi uređenje ovog tržišta. Ali dokle god je na visokim cijenama veći PDV, onda se ne treba čuditi što nam je ovako – kaže ona. To što cijena brašna ili pšenica padne na svjetskom tržištu kod nas ništa ne znači. Građani su ljuti što je hljeb kod nas toliko košta.

    “Kad nema države ni kontrole, pekari kolo vode”, “Prošli izbori, sad kreću poskupljenja”, “Političarima odgovaraju visoke cijene jer beru pare od poreza. Ovce će da pasu travu”, neki su od komentara sugrađana.

    Na internetu se mogu naći podaci da najskuplj hljeb u Evropi jedu Finci i Švajcarci. U više njemačkih gradova, prema izvoru Numbeo, cijene bijelog hljeba od 500 grama su od 1,86 do 2,30 evra, U Parizu je 1,87, Londonu 1,74, Rimu 1,7 evra. U Ljubljani je hljeb 1,77 evra, Podgorici 0,85, Skopju 0,62 evra.