Kategorija: Ekonomija

  • Račić: Minimalnu platu treba smanjiti

    Račić: Minimalnu platu treba smanjiti

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, rekao je da nema osnova za povećanje najniže zarade u Republici Srpskoj i da ukoliko bi se gledali ekonomski pokazatelji, minimalnu platu treba smanjiti.

    “Ako uzmemo u obzir ekonomske pokazatelje u ovoj godini gdje je industrijska proizvodnja u padu preko 6,5 posto, u prerađivačkoj industriji takođe je došlo do pada i broja zaposlenih. Imamo i pad proizvodnje u rudarstvu, energetici, i kada bi ekonomski posmatrali, mi ispunjavamo sve uslove da smanjimo najnižu cijenu rada”, rekao je Račić.

    On kaže da privrednici u Republici Srpskoj trenutno imaju pritisak partnera iz inostranstva koji traže da se cijene smanje da bi ostali u poslu sa njima, i u ovom trenutku, pitanje zarada je bitno u samoj kalkulaciji tih proizvoda.

    “U ovom momentu ne može se uopšte razgovarati o povećanju minimalne zarade jer nema opravdanih uslova i realnih razloga. Imamo osjećaj da, ukoliko bi došlo do povećanja minimalne zarade da bi to prouzrokovalo velike probleme ne samo privrednim društvima već i u samoj potrošnji i trgovini, jer bi to bio lanac poskupljenja svih proizvoda. Radnici, a pogotovo penzioneri bi mnogo više izgubili ukoliko bi se povećala minimalna plata jer bi došlo do rasta cijena svih dobara koji oni koriste”, rekao je Račić.

    Naglasio je i da je minimalna zarada u Republici Srpskoj koja iznosi 900 KM, trenutno veća od FBiH za skoro 50 posto, a da je viša nego i u Srbiji koja je najveći investitor.

    “Nije prirodno da mi imamo višu zaradu od same Srbije koja je naš najveći investitor. Minimalna zarada od 900 KM za desetak maraka biće veća nego što će biti najniža cijena rada u Srbiji u 2025. godini”, rekao je Račić.

  • Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

    Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

    U BiH do daljeg ostaje “zarobljeno” između 800 i 900 miliona maraka, prikupljenih po više osnova, jer se političari ne mogu dogovoriti o raspodjeli, što analitičare ne iznenađuje, jer je to, kako kažu, politički kurs čiji smo svjedoci godinama i decenijama.

    Kako to izgleda u praksi, vidjeli smo prije nekoliko dana, kada su lideri stranaka koje čine vlast na nivou BiH, nakon sastanka održanog u Sarajevu, bili poprilično raspoloženi, iako se, u suštini, ništa nisu dogovorili.

    Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je “nenormalan način” na koji se ova zemlja vodi, zato što dominiraju privatni interesi, a tako se, dodaje, djelovalo i odlučivalo u protekle tri decenije.

    “Svaka promjena tog načina mogla bi se protumačiti kao njihova slabost, a sa druge strane, označila bi prostor za promjenu. Očito, nama trebaju ljudi na svim stranama koji će staviti javni, opšti interes, na čelo”, rekao je Mujkić.

    Ali, treba podsjetiti da građani ne biraju takve, odnosno nove, a Mujkić ocjenjuje da smo dopustili da se prestrašimo.

    “Dovoljno je da pratimo retoriku na svim izborima, i na opštim i na lokalnim. Vi ćete vidjeti da uglavnom dominira retorika zastrašivanja”, naglašava Mujkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Tanja Topić, politički analitičar, smatra da je riječ o zatezanju i uslovljavanju, gdje svaka strana želi pokazati mišiće, tražeći da se prvenstveno ispune njima bitni zahtjevi.

    “Ali ako ćemo biti potpuno iskreni, i to je posebno poražavajuće da smo mi svi sretni i označavamo uspjehom to kad oni razgovaraju. Zamislite, koliko su građani ove države skromni i ništa ne traže od svojih izabranika”, naglašava Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Nije to, dodaje ona, (ne)sposobnost, već je to vrhunac cinizma i bahatosti, igra moći i nebriga za opšte dobro.

    “Kako znaju da njihovi glasači neće da ih kazne, mogu tako da se ponašaju unedogled”, rekla je Topićeva.

    Sastanku u Sarajevu, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onog što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega par rečenica, dao je Čović.

    “Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate – mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

    Lider HDZ BiH tada se, između ostalog, bazirao i na sredstva koja čekaju da budu raspoređena.

    “Ne zaboravimo da se negdje u okvirima BiH ne koristi, ja ću kazati procjenu, 800 do 900 miliona maraka, zato što se mi ne možemo dogovoriti kako da ih implementiramo, a za to vrijeme se zadužujemo na svakoj razini u BiH. A to moramo izvršavati ako želimo usvajati proračune”, rekao je Čović.

    O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

    “Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.

    Podsjetimo, još prije pet mjeseci raspolagalo se podatkom da je više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu, a tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa BiH”, te sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

  • Koliko je teško kupiti nov automobil?

    Koliko je teško kupiti nov automobil?

    Kupovina novog automobila predstavlja veliku investiciju i mjesečna primanja ne mogu da pokriju dodatno zaduženje za jedan takav podvig.

    Ovo je u suštini najčešći odgovor koji smo dobili razgovarajući sa građanima o tome kakav automobil voze, koliko ga je teško održavati i koliko je danas teško kupiti novo vozilo.

    Bazu naših pitanja pronašli smo u podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, koji je saopštio da su u periodu jul, avgust i septembar ove godine u Srpskoj registrovana ukupno 138.272 vozila, od kojih je čak 82.215, odnosno oko 60 odsto, starije od 15 godina.

    Od ovog broja, kako su dalje saopštili iz Zavoda, putničkih automobila bilo je 111.855, od čega je 68.975 starijih od 15 godina, odnosno oni su proizvedeni prije 2009. godine.

    Što se novoregistrovanih vozila tiče, njihov broj je za 5,2 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što djelimično može značiti da se radi o novim automobilima.

    Upravo jedno takvo vozi Banjalučanin Nemanja I.

    On je svog četvorotočkaša kupio prošle godine, što bi se reklo ispod čekića.

    Za “Nezavisne novine” kaže da mu je to jedna od najboljih investicija koje je imao.

    “Kupio sam ga nenamjenskim kreditom, rata je sasvim pristojna. Ne dajem mehaničarima pare, već dajem banci. I znam šta vozim, ne brinem se kad putujem kroz Hrvatsku da će nešto otkazati. Pritom, konačno znam koliko svaki mjesec zarađujem i koliki su mi troškovi. Do tada sam vozio auto star 18 godina i više para sam trošio za majstore nego za gorivo. Svaki drugi, treći mjesec, taman kada se malo finansijski popravim, desi se kvar. Jednom majstoru 100, drugom  500, trećem  1.500 maraka. Gdje sam ja tu?”, kaže ovaj Banjalučanin.

    Dodaje da mu kupovina novog automobila štedi i novac i vrijeme i živce.

    “Nazovem majstora, on kaže da dovezem auto za 10 dana. Kako, šefe? Meni 10 dana da auto stoji na parkingu? A da ne kažem da dobar dio majstora radi na način da iz auta čupa i mijenja dio po dio dok ne pogodi onaj dio koji je pokvaren. Sad imam petogodišnju garanciju i jednu veliku brigu manje”, priča ovaj vozač.

    Kredit na koji se odlučio ovaj Banjalučanin, za većinu građana koji žele novo vozilo, apsolutno je jedina moguća opcija. Ipak, mnogi od njih su u vezi s tim pitanjem oprezni, jer, kako kažu, teško im se odlučiti za zaduženje, pogotovo ako već imaju kredit ili ako su im plate dovoljne samo da pokriju osnovne mjesečne potrebe, u sklopu kojih je i održavanje automobila, ukoliko ga već imaju.

    Stoga većina njih ćuti i vozi ono što može sebi priuštiti ili, kako kažu za “Nezavisne novine”, ono što im je u ovom trenutku najisplativije.

    “Vozim automobil star 12 godina, u pitanju je opel, a kupio sam ga prije tri godine. Vjerujem najviše njemačkim markama automobila, i ranije sam vozio ‘švabu’. Mislim da većina naših vozača tako razmišlja i da tim automobilima najviše vjeruju”, rekao je jedan dugogodišnji vozač iz Banjaluke, koji je svog limenog ljubimca uvezao iz Evropske unije.

    On objašnjava da su upravo ti automobili najisplativiji kad je u pitanju omjer cijene i kvaliteta, ali naglašava kako pri kupovini “voznog parka” u obzir treba uzeti cijenu i dostupnost rezervnih dijelova.

    Kada je u pitanju kupovina novog auta, naš sagovornik kaže da bi to za njega bila prevelika investicija.

    “Kad već nisam u prilici da kupim novi mercedes, folksvagen ili opel, uvijek bih prije kupio njemačkog polovnjaka nego novi automobil dalekoistočne marke”, rekao je ovaj sumnjičavi vozač.

    Milan J. iz Banjaluke ističe da vozi automobil koji je postao punoljetan.

    “Moj automobil je star već 18 godina, iako me za sada dobro služi. Naravno da bih kupio novije vozilo, ali situacija je takva da trenutno sebi mogu priuštiti jedino ovaj automobil. Nisam iznenađen činjenicom da dvije trećine stanovništva vozi automobil stariji od 15 godina”, kazao je ovaj Banjalučanin.

    S druge strane, ima i onih koji ne namjeravaju da odustanu od namjere da kupe nov auto, iako su cijene, priznaju, previsoke.

    “Unazad nekoliko mjeseci tražim automobil, ali zasad još nisam uspjela naći, jer je sve preskupo. Ipak, nekako više gledam u tom pravcu da bude novije nego polovno, jer bih se tada osjećala sigurno”, kazala je za “Nezavisne” Jelena T. iz Kneževa.

    I Jelena T. i oni kojima je nov automobil prioritet treba da znaju da će za tako nešto morati da izdvoje minimum par desetina hiljada KM.

    Tako vozila iz “Hjundaijeve” porodice, poput Bayona ili Tucsona, koštaju od 30.000 KM pa naviše, škoda oktavija – sportska linija, proizvedena ove godine ide i preko 70.000 KM, dok je i za škodu oktaviju, staru tri godine, potrebno platiti oko 33.000 KM.

    Za reno klio, 2021. godište, plaća se više od 20.000 maraka, a čak i ona koja su stara 10 godina, građane koštaju više od 10.000 KM. Golf 6 je postalo skoro nemoguće naći ispod 13.000 KM, a šta tek pričati za nove modele golfa sedam ili osam, koji su znatno iznad 25.000 KM.

  • Bitkoin dostigao istorijsku cijenu

    Bitkoin dostigao istorijsku cijenu

    Cijena bitkoina premašila je 79.000 dolara prvi put u istoriji, pokazali su podaci objavljeni na berzi za kriptovalute “Bajbit”.

    Podaci pokazuju da je cijena bitkoina u 5.55 časova bila 79.331 dolar.

    Tekst se nastavlja posle oglasa

    Cijena bitkoina nastavlja da raste nakon vijesti o pobjedi Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD.

  • Više od 1.000 stranih kompanija u BiH zapošljava oko 90.000 radnika

    Više od 1.000 stranih kompanija u BiH zapošljava oko 90.000 radnika

    Broj poslovnih jedinica stranih kompanija u Bosni i Hercegovini je, prema zadnjim podacima, ukupno 1.144, zapošljavaju 90.803 radnika, a ukupan promet im je veći od 25 milijardi KM.

    Iz Agencije za statistiku BiH su nedavno objavili da je ovaj broj stranih poslovnih jedinica 1,4 odsto od ukupnog broja poslovnih subjekata u BiH.

    “Najveće učešće stranih podružnica je u područjima prerađivačka industrija (26,7%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%). U stranim podružnicama angažovano je 15,1% od ukupnog broja zaposlenih u SPS obuhvatu. Struktura zaposlenih u stranim podružnicama pokazuje da je najveći dio zaposlenih angažovan u područjima prerađivačka industrija (51,2%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%)”, navodi se u podacima Agencije za 2022. godinu.

    Sa druge strane, poslovni subjekti iz Njemačke su zapošljavali 10.467 radnika, Slovenije 10.197 radnika, a Hrvatske 9.300 radnika.

    “Učešće stranih poslovnih subjekata u ukupno ostvarenoj dodanoj vrijednosti po faktorskim troškovima SPS obuhvata je bilo 21,5%. Prerađivačka industrija u stranim podružnicama učestvovala je sa 44,6% i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 25,7%. Oko 63% dodane vrijednosti po faktorskim troškovima stranih poslovnih subjekata je iz sedam zemalja, i to Srbije (10,6%), Njemačke (10,2%), Nizozemske (9,1%), Austrije (8,6%), Velike Britanije (8,6%), zatim iz Hrvatske (8,4%) i Slovenije (7,5%)”, stoji u ovim podacima.

    Ekonomista Admir Čavalić smatra da Bosna i Hercegovina nema veći broj stranih poslovnica jer je ipak riječ o stranim kompanijama.

    “Iskazani promet je veliki, ali profit je daleko manji, ali ne mora značiti da sav taj profit ide iz BiH, mislim da jedan dio i ostaje da se reinvestira u BiH. Od važnijih indikatora u ovim podacima jeste broj radnika koje zapošljavaju strane kompanije u našoj državi. Mi kao malo tržište trebamo cijeniti svaku investiciju. Mislim i da bi jako bitan podatak bio kada bismo mogli znati koliko je objekata izgrađeno iz temelja, a koliko je onih koji su preuzeti u procesima privatizacije ili nekom drugom kupovinom”, naglasio je Čavalić.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da je za našu ekonomiju koja usljed nepovoljne tehnološke osnove ima nizak nivo produktivnosti i konkurentnosti bilo poželjno otvaranje većeg broja stranih firmi odgovarajuće strukture.

    “Naime, zbog tehnološkog zaostajanja potrebno je privući strane firme koje bi sa sobom donijele i nove tehnologije. Na taj način bi se podigla produktivnost koja je ključni nosilac dugoročnog rasta. Isto tako bi bilo od velikog značaja da se dobit koju ostvare strane firme u BiH većim dijelom reinvestira. Za sve to je potrebno osigurati stimulativan ambijent kroz razne vrste podsticaja finansijske i regulatorne prirode”, naveo je Mlinarević.

  • Elektroprivreda Republike Srpske traži poskupljenje struje za 20 odsto

    Elektroprivreda Republike Srpske traži poskupljenje struje za 20 odsto

    Elektroprivreda Republike Srpske traži od regulatora dozvolu za povećanje struje privredi i građanima za čak 20 odsto.

    Pored toga,  ERS traži i spuštanje pragova potrošnje u svoju korist, a na račun kupca, potvrđeno je iz više izvora.

     

     

    Naime, domaćinstva koja trenutno troše do 500 kilovata mjesečno plaćaju najnižu cijenu struje. Međutim, ERS sada traži da se taj prag spusti na 300 kilovata.

    Takođe, ERS traži i da se drugi prag u kojem je struja nešto skuplja nego u prvom i koji trenutno iznosi 1.000 kilovata, spusti na 500 kilovata mjesečno.

    Pored stanovništva, ERS je tražio poskupljenje struje i za privredu.

    Prije nekoliko dana u Privrednoj komori Republike Srpske održan je sastanak između predstavnika ERS i poslovne zajednice gdje im je najavljeno da polako u svoje poslovanje ukalkulišu novi trošak izazvan povećanjem cijene.

    „Rečeno nam je da računamo na povećanje od 15 odsto zbog ogromnog rasta njihovih troškova, s tim da sam vidio spremnost da to bude i niže. Realno, oni uvijek traže veći procenat, s tim da kasnije po običaju pristanu i na nižu cijenu kako bi ispalo da su svi na dobitku“, kaže za Capital jedan od privrednika koji je prisustvovao tom sastanku.

    Dodaje da su se u ERS-u pravdali ogromnim rastom troškova poslovanja najviše prouzrokovanim zbog izgubljenih presuda.

    Pokušaji da se stupi u kontakt sa direktorom ERS-a Lukom Petrovićem i ministrom energetike i rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem kako bi se dobio komentar i obrazloženje ovog prijedloga nisu urodili plodom, jer se nisu javljali na telefon.

    Cijenu struje odobrava Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) kojoj će ERS morati nedvosmisleno da dokaže da postoji opravdan razlog za povećanje.

  • ECB nakon pobjede Trampa: Nove carine mogu da dovedu do trgovinskog rata

    ECB nakon pobjede Trampa: Nove carine mogu da dovedu do trgovinskog rata

    Nove carine mogu da budu štetne za globalni rast i dovedu do začaranog kruga trgovinskog rata, izjavio je potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Gindos nakon što je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tramp je u svojim predizbornim govorima najavljivao da će uvesti osnovne carine od 20 odsto na američki uvoz iz svih zemalja koje su trgovinski partneri Vašingtona i visoke carine od 60 odsto na uvoz iz Kine, a mnogi ekonomisti smatraju da bi takav potez bio izrazito negativan za globalnu ekonomiju.

    Ako uvedete carine, morate imati u vidu da će druga strana da reaguje i da će uzvratiti, a to bi moglo dovesti do začaranog kruga u smislu inflacije i carina, upozorio je de Gindos na konferenciji u Londonu i dodao da bi to bio “najgori mogući ishod”, prenosi Rojters.

    On je takođe govorio o oktobarskoj odluci Evropske centralne banke da smanji kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena, rekavši da taj potez bio zasnovan na ažuriranoj procjeni inflacionih izgleda, dinamici noseće inflacije i snazi transmisije monetarne politike.

    Informacije koje nam stižu ukazuju da je proces snižavanja inflacije u evrozoni na dobrom putu, zaključio je potpredsjednik banke u govoru koji je objavljen na sajtu ECB, prenosi Tanjug.

  • Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

    Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

    Prema svim relevantnim istraživanjima, privreda Republike Srpske je u ovoj godini na koljenima, dok istovremeno javni prihodi od toga samo profitiraju.

    Na listi 20 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini u prošloj godini nema nijedne privatne firme iz Republike Srpske.

    Naime, prema istraživanju regionalne bonitetne kuće “Company Wall”, u prvih 20 kompanija nema nijedne privatne kompanije.

    Koliko je privreda u Srpskoj u težem položaju nego prethodnih godina, pokazuju zvanični podaci.

    Tako je, prema podacima Privredne komore Republike Srpske, u tri kvartala ove godine ostvaren izvoz od 3,7 milijardi KM, što je za 218,3 miliona KM ili 5,6 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

    Sa druge strane, uvoz je dodatno skočio, te je u devet mjeseci ove godine iznosio 5,44 milijarde KM i povećan je za 206,65 miliona KM ili četiri odsto.

    Znači, u odnosu na prethodnu godinu deficit je povećan za 424,95 miliona KM ili čak 32,3 odsto.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68%, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9%, odnosno manja je za 6,9 procentnih poena”, navodi se u izvještaju Privredne komore RS.

    Industrijska proizvodnja je u padu, te je za godinu dana smanjena za 6,7 odsto.

    “Posmatrano po djelatnostima, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,3%. Pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosi 5,4%, dok je proizvodnja i snabdijevanje, električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za osam odsto”, piše u izvještaju Privredne komore RS.

    Ipak, Poreska uprava RS je u tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda prikupila 3,026 milijardi maraka, što je za oko 350 miliona KM ili 13% više u odnosu na isti period prethodne godine.

    Prema svim ovim podacima, od lošeg stanja u privredi jedino su profitirali javni prihodi Republike Srpske.

    Neke procjene govore da će javni prihodi samo od povećanja minimalne plate ove godine biti veći za oko 90 miliona KM za uplatu doprinosa na godišnjem nivou.

    Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.

    Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on prema svim parametrima ne bi trebao povećavati.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu, još nije poznato.

    U Federaciji BiH, čija je privreda u dosta boljem položaju, minimalna plata je trenutno 619 KM.

    Milenko Stanić, ekonomski analitičar, ističe da svi podaci pokazuju da Republika Srpska ima manje velikih preduzeća koja su inače nosioci privrednog razvoja.

    “Tu je nešto javnih preduzeća, ali po rezultatima koje pokazuju daleko su iza privrednih subjekata iz Federacije BiH. Oni su uspjeli da sačuvaju stare privredne sisteme i izgradili su u međuvremenu nove, sa velikim brojem zaposlenih radnika. Imaju veliku proizvodnju i velike prihode i po pravilu nastupaju na inostranom tržištu, te tako jačaju svoju konkurentnost. Republika Srpska je u tom segmentu veoma ograničena. Vlada RS ne radi na podršci krupnim, snažnim i prosperitetnim preduzećima, već čini suprotne korake. Od desetina krupnih, snažnih korporacija nije ostalo ništa. Zna se da krupna preduzeća “vuku” ona srednja i mala preduzeća i na tome treba raditi”, naglasio je Stanić.

    Prema njegovim riječima, očigledno je da je pretjerivanje sa podizanjem minimalne plate početkom godine bilo pogrešno od strane Vlade RS.

    “Oni nisu uvažavali zahtjeve i potrebe privrede, nego su gledali samo svoj aspekt, odnosno punjenje budžeta. Dobili su više od poreza i veće doprinose, a kao posljedica je to da je prvi put u nekoliko godina došlo do pada zaposlenih radnika. Posljedice etapno nastaju, tek će se u narednom periodu ispoljiti ozbiljan problem u dijelu privrede, i to prije svega u proizvodnji obuće, kožarskoj i tekstilnoj industriji. Skok sa 700 na 900 KM je skok od 28 odsto, tako da je očigledno da je Vlada RS gledala svoje uske interese u punjenju budžeta. Ipak, posljednje izjave Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, govore da su ipak na neki način to shvatili, te da je zahtjev sindikata nerealan. Posebno kada se vidi koliko je niža minimalna plata u Srbiji ili FBiH, čije su privrede dosta snažnije. Administrativno uređenje minimalne plate koje se zasniva samo na punjenju budžeta ima negativne posljedice i uništava privredu”, objasnio je Stanić.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je privreda u Federaciji BiH mnogo jača, te da većina velikih kompanija ima sjedište u ovom entitetu.

    “Ono što je na ovoj listi kompanija ipak najporaznije i jako negativno za ekonomiju jeste dominacija uvozno orijentisanih firmi, koje svojim poslovanjem generišu enorman odliv novca za uvoznu robu koja u većini sektora konkuriše domaćim proizvodima. Što se politike plata tiče, rast je potreban svuda, jer čak i veća od ove dvije entitetske minimalne plate je i dalje preniska, a dažbine koje ubire vlast su previsoke. Formalna visina plate ne znači suštinsku promjenu, ali ako se istovremeno radi na suzbijanju sive ekonomije i na povećanju penzija, onda radnik ipak ima koristi od uplaćenih doprinosa i stanje se može poboljšati. Potrebna je ne samo sistematizacija i reforma obračuna plata, nego i troškova, odnosno cijene koštanja proizvoda i usluga, pa da se onda mnogo lakše i preciznije može utvrđivati kada neko zloupotrebljava stanje na tržištu i neopravdano povećava cijene radi ekstraprofita”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

  • Koji turisti se najviše zadržavaju u BiH?

    Koji turisti se najviše zadržavaju u BiH?

    Za devet mjeseci ove godine BiH je posjetilo više od 1,5 miliona turista, a ostvareno je više od 3,1 milion noćenja, što je znatno više u odnosu na isti period lani.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu od januara do septembra turisti su ostvarili 1.513.756 posjeta, što je za 10,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    “Domaći turisti ostvarili su 0,7 odsto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine, dok su strani turisti ostvarili 14,6 odsto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine. U ovih devet mjeseci turisti su ostvarili 3.172.716 noćenja, što je za 7,9 odsto više u odnosu na isti period lani”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Navode da je u ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista 28,5 odsto, dok učešće stranih turista iznosi 71,5 odsto.

    “U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, i to 12,6 odsto, Srbije 11,5 odsto, Turske 9,8 odsto, Saudijske Arabije 9,2 odsto, Slovenije 5,3 odsto, Njemačke 4,2 odsto, SAD 3,4 odsto, Poljske tri odsto, Kine 2,9 odsto i Italije 2,8 odsto noćenja, što predstavlja 64,7 odsto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,3 odsto noćenja”, navode iz Agencije.

    Dodaju da je najveći broj noćenja ostvaren u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94 odsto.

    “Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu su turisti iz Irana i Letonije, zatim Egipta i Kuvajta, te Irske i Katara”, dodaju iz Agencije.

    Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da je evidentno povećanje broja turista, kao i da ne zaostajemo za kretanjima u Evropi, tj. imamo povećanje broja dolazaka i noćenja, što je, ističe, trend za evropski kontinent.

    “Ono što stalno govorimo u vezi s turizmom jeste to da je turistička ponuda, odnosno potencijal koji mi imamo u skladu sa trendovima i potražnjom u Evropi, samo što nismo dovoljno prepoznati u smislu vidljivosti i nemamo velike kapacitete, i to po pitanju visokih standarda kada je ta vrsta ponude u pitanju, a to se odnosi na aktivnosti i boravak u prirodi, te sadržaje koji propagiraju način korištenja resursa zaštite životne sredine itd. Dakle, imamo potencijal, ali nismo skroz razvili ponudu u skladu s tim, što su trendovi u svijetu”, rekao je Radić.

    No, kako kaže, taj trend govori da će ovdje ubuduće dolaziti do konstantnog povećanja broja dolazaka i noćenja.

    “Ali, mi treba da budemo spremni i moramo kreirati ponudu u skladu s potražnjom, tj. onim što turisti žele od jedne destinacije, a to je da je sigurna, čista, da je sve po zakonu, te da su ljudi prijavljeni. Oni žele i dobru uslugu, hranu, da su restorani uredni, te da su cijene u skladu sa ponudom, ali i da smo dobro povezani saobraćajnom infrastrukturom, više letova itd. U skladu s tim, sljedeće sedmice smo na sajmu u Solunu, a ovu godinu završavamo krajem novembra sa sajmom u Novom Sadu i već od januara kreću sajamske aktivnosti, od Beča, Ljubljane, Beograda, do Banjaluke”, dodaje Radić.

    Ističe da imaju dosta aktivnosti kako bi promovisali i pozicionirali Republiku Srpsku kao turističku destinaciju, pogotovo kao destinaciju koja propagira sadržaje i aktivnosti u prirodi, a čiji su temelji na održivom turizmu.

  • “Eksplozija” u Ukrajini nakon Trampove pobjede

    “Eksplozija” u Ukrajini nakon Trampove pobjede

    Ukrajinske dolarske obveznice skočile su nakon pobjede republikanskog kandidata Donalda Trampa.

    S navedenim obveznicama, koje su indirektno povezane s privrednim rastom, trgovalo se iznad 73 centa za dolar, što je i najviša vrijednost od početka rata 2022. godine. Vrijednost ukrajinskih obveznica pala je za vrijeme rata na samo 15 centi za dolar.

    “Rast obveznica odražava vjerovaznoću da bi rat mogao uskoro završit”, objasnio je Tis Lou, portfelj menadžer u uticajnoj internacionalnoj kompaniji za upravljanje imovinom Ninety One UK Ltd. Podaci Bloomberga pokazuju kako su obveznice ove srijede među najboljima na tržištu obveznica država u razvoju.

    Nakon što je Tramp detektovan kao favorit, investicioni fondovi su već posljednjih sedmicas počeli kupovali ukrajinske dolarske obveznice.

    Razlog iza ovakvog rasta vrijednosti inostranni analitičari dovede u vezu s projekcijama kako bi Trampova pobjeda mogla, na ovaj ili onaj način, okončati rat u Ukrajini.

    Tramp je tokom predizborne debate s potpredsjednicom Kamalom Haris u septembru rekao kako želi prekid sukoba i da će se čelnici dviju zemalja morati sastati i dogovoriti.

    “Želim da rat prestane. Riješiću to i prije nego što postanem predsjednik”, poručio je tada Tramp.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u julu da Rusija ozbiljno shvata Trampove izjave kako ima plan za okončanje rata, podsjeća Jutarnji.