VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Bitkoin dostigao najvišu cijenu do sada, predviđa se da će ići i preko 100.000 dolara do kraja godine

    Bitkoin dostigao najvišu cijenu do sada, predviđa se da će ići i preko 100.000 dolara do kraja godine

    Vodeća kriptovaluta Bitcoin (BTC) ponovo je probila svoju najvišu cijenu, dostigavši ​​novi vrh od 93.521 dolara u utorak, prema podacima iz CoinGecko.

    Nevjerovatan rast BTC-a stiže danima nakon što je Donald Trump osigurao ponovni izbor za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    Republikanski kandidat vodio je niz kripto-pozitivnih politika, od stvaranja strateške bitcoin rezerve do osiguravanja dominacije SAD-a u rudarenju kriptovaluta.

    Kao takav, Bitcoin je ostvario najviši nivo čim je Trumpova pobjeda počela da se oblikuje, iako prije posljednjeg zvižduka.

    Na dan izbora, BTC je nadmašio svoj prethodni martovski maksimum od 73.737 dolara popevši se na 74.504 dolara, a zatim nastavio da raste.

    Prethodni maksimum bitcoina je dostignut prije manje od sedmicu, nakon što je skočio na 93.477 dolara (po CoinGecko) 13. novembra, a zatim i pao na 87.300 dolara u naredna 24 sata. Od tada, vodeća kriptovaluta se vratila iznad 90.000 dolara.

    U utorak je ovaj novi vrhunac dosegnut jer je ojačao 2% u posljednja 24 sata, zahtijevajući tržišnu kapitalizaciju od skoro 1,85 biliona dolara. Ovim je indeks “kripto straha” i “pohlepe” ponovo vratio svoju najvišu cifru u godini na 90, tvrdeći da je tržište u stanju “ekstremne pohlepe”.

    Ovo je potaknulo glavnog direktora za investicije u ETF menadžeru Bitwise, Matta Hougana, da predvidi da će bitcoin na kraju vrijediti 500.000 dolara po komadu.

    U međuvremenu, Michael Saylor osnivač i izvršni predsjednik kompanije MicroStrategy koja drži 30 milijardi dolara vrijednih bitcoina vjeruje da je cijena od 100.000 dolara vjerovatno do kraja 2024.

  • Dio poslovne zajednice za smanjenje najniže plate

    Dio poslovne zajednice za smanjenje najniže plate

    Izjave pojedinih poslodavaca da minimalnu platu ne treba povećati, nego čak smanjiti, neozbiljne su i sramne.

    To poručuju iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da je povećanje minimalca značajno kako za samog radnika, tako i za državu.

    Podsjetimo, u Srpskoj su počeli pregovori za povećanje najniže plate, čiji ishod još nije ni na vidiku.

    Iz pomenutog sindikata stava su da bi minimalac sa 900 trebalo povećati na 1.050 KM, dok iz Unije udruženja poslodavaca Srpske tvrde da za to nema nikakvog osnova.

    Pojedini predstavnici poslovne zajednice ne kriju da su čak za smanjenje minimalca, pozivajući se na prilike u privredi.

    Podsjetimo, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić nedavno je izjavio da nema osnova za povećanje najniže zarade u Srpskoj i da, ukoliko bi se gledali ekonomski pokazatelji, minimalnu platu treba smanjiti.

    Njega je podržao tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke Marinko Umičević, koji se pita dokle će se plata povećavati dekretima i spiskom lijepih želja.

    – U realnom sektoru plata se može povećati samo proizvodnjom, uštedom i pomoći države. Podržavam predsjednika Područne privredne komore Banjaluka Gorana Račića – poručio je Umičević.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Srpske, naglašava da su ovakve izjave i nekorektne i neozbiljne.

    – Povećanje najniže plate utiče na standard radnika, ali i na budžet, te kako na realni, tako i na javni sektor. Svi smo svjedoci koliko su cijene skočile, a povećanje minimalca jedan je od načina da se one pokušaju sustići – kaže za Srpskainfo Savanović.

    Prema njegovim riječima, poslodavci koji se zalažu za to da minimalac ne bude povećan, bježe od istine i, kako kaže, svojih problema koje ne mogu riješiti na drugi način.

    – Žalosno je da je u kratkom periodu sa ovih prostora otišlo oko 10.000 radnika. Pa, ne odlaze oni zato što im je dobro. Između ostalog, ove prostore napustaju i zbog malih plata – kaže Savanović.

    Dodaje da je u Srpskoj svakim danom sve više zatvorenih objekata, jer nema radnika. Biće ih još manje, ako poslodavci ovako budu razmišljali. Dovešće svoje firme do zatvaranja, ali ne zbog troška povećanja plata radnicima, nego svog neznanja i nekorektnog odnosa prema zaposlenima i cjelokupnom društvu – poručuje Savanović.

  • Uskoro skuplje boravišne takse, nova pravila i za “stan na dan”

    Uskoro skuplje boravišne takse, nova pravila i za “stan na dan”

    “Stan na dan”, kao i objekti seoskog turizma, od Nove godine, odnosno nakon usvajanja prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, biće uključeni u ovaj sistem, pa će se tako boravišna taksa plaćati za usluge noćenja u svim smještajnim kategorijama.

    Osim navedene promjene, mijenja se i cijena boravišne takse. Umjesto od 0,5 do dvije KM, raspon visine takse po svakom ostvarenom noćenju biće od 1,5 do dvije KM, dok će u turističkim mjestima biti od tri do četiri marke, u odnosu na trenutni raspon od 2,5 do tri marke.

    Kako za “Nezavisne novine” objašnjava Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, iznos boravišne takse određuje jedinica lokalne samouprave.

    “Fizička lica koja se bave izdavanjem smještaja imaju zakonsku obavezu da do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostave broj dolazaka, noćenja i uplatu boravišne takse organizaciji ili agenciji sa kojom imaju potpisan ugovor. Jedinice lokalne samouprave imaju zakonsku obavezu da do 15. u mjesecu za prethodni mjesec doznače sva raspodijeljena sredstva od boravišne takse lokalnoj turističkoj organizaciji”, pojašnjava Radić.

    Kako ističe, prikupljena sredstva od boravišne takse će se, osim za promociju, moći koristiti i za unapređenje turističke infrastrukture i suprastrukture.

    On dodaje da će, i kada prilog postane zakon, i dalje sve zavisiti od kontrole na terenu od strane nadležnih inspektora.

    “Ono što nama treba jesu dvije stvari, a to je centralni informacioni sistem koji se našao u Zakonu u ugostiteljstvu i pritisak na platforme za iznajmljivanje da posluju samo sa iznajmljivačima koji poštuju republičke zakone vezane za registraciju smještaja, prijavu i odjavu turista, te naplatu i uplatu boravišne takse”, navodi on za “Nezavisne novine”.

    Tokom deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda po osnove boravišne takse, kako su istakli iz Turističke organizacije Republike Srpske za “Nezavisne novine”, uplaćeno je 1.904.713,26 KM, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 5,12 odsto.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma RS ističu da se prijedlogom zakona definiše da će pružaoci ugostiteljskih usluga u apartmanima, kućama za odmor i sobama za iznajmljivanje od 1. januara 2025. godine biti dužni da počnu sa plaćanjem boravišne takse po svakom ostvarenom noćenju, pod istim uslovima i na isti način kao i drugi ugostitelji.

    “Pružaoci usluga u apartmanima, kućama za odmor i sobama za iznajmljivanje su, prema važećem zakonu, obavezni da plaćaju godišnji paušalni iznos boravišne takse za svaki krevet u ugostiteljskom objektu, odnosno objektu u kojem se pružaju usluge smještaja, u zavisnosti od stepena razvijenosti jedinice lokalne samouprave”, objasnili su oni.

    Nikola Kokić, portparol Turističke organizacije Republike Srpske, ističe da je osnovna novina to što će svi gosti koji dođu u hotele, apartmane ili stanove na dan morati na licu mjesta da uplate boravišnu taksu.

    “Ono od čega mi imamo najveća očekivanja odnosi se na najave resornog ministarstva o uvođenju centralnog informacionog sistema, koji bi imao za cilj da na jednom mjestu objedini strukturu i uvid u popunjenost kapaciteta smještajnih objekata. Svakako da će biti potrebna i značajna podrška nadležnog inspektorata, kako bi se u što većoj mjeri suzbila siva zona, koje ima u velikim procentima u RS”, kaže Kokić za “Nezavisne novine”.

    Nada se da će ove promjene donijeti velike benefite u oblasti turizma.

    “Nadamo se da će finalni epilog biti uvećan priliv novca od naknada po osnovu boravišnih taksi, kako bi i naša turistička organizacija, ali i ostale u Republici Srpskoj, mogle da adekvatnije i u većem obimu rade i na promociji i marketingu, ali i promociji svih aktivnosti koje se tiču njihovih lokalnih zajednica”, navodi on.

  • Za koliko će u 2025. biti povećane penzije u Srpskoj

    Za koliko će u 2025. biti povećane penzije u Srpskoj

    U Republici Srpskoj doći će do redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i one će od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim parametrima, biti uvećane između 5,5 i 5,7 odsto, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.

    “Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 i 5,7 odsto imajući u vidu činjenicu da su prosječne plate rasle 9,6 odsto, a stopa inflacije 1,8 odsto. Po pola procenata od toga zbir daje 5,7 odsto”, rekao je Milić.

    Istakao je da je potrebno vidjeti kakvi će biti podaci u posljednjem kvartalu.

    “Ono što je svakako dobro jeste da imamo opadajući trend stope inflacije od početka godine, jer kao što je poznato rast inflacije uvijek slabi kupovnu moć stanovništva, a samim tim i kupovnu moć najstarije populacije”, rekao je Milić.

    Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.

    “Redovno godišnje usklađivanje penzija u ovoj godini je iznosilo 9,25 odsto. Ono je isplaćeno početkom februara, prilikom isplate januarske penzije i tako će biti i naredne godine”, rekao je Milić za RTRS.

  • Cijena litijuma opala za skoro 25 odsto od početka godine

    Cijena litijuma opala za skoro 25 odsto od početka godine

    Cijena litijum karbonata trenutno iznosi od 71.500 juana po toni (oko 9.378 evra), pošto je višak baterija za električna vozila iz Kine naveo proizvođače da snize tražene cijene za inpute u cijelom lancu snabdijevanja, piše Trejding ekonomiks.

    Cijena je pala za 24.000 juana po toni ili 24,87 posto od početka 2024. godine, nakon prvog pada cijena od 80 odsto u 2023. godini.

    Uprkos prezasićenosti, učesnici na tržištu očekuju da će globalna ponuda porasti za skoro 50 posto ove godine, jer proizvođači polažu nade u nove projekte, prenosi portal Bankar.

    Međutim, istovremeno stiže vijest da Nortvolt (Northvolt, švedska kompanija koja se bavi proizvodnom baterija i specijalizovana je litijum-jonsku tehnologiju za električna vozila) razmišlja o tome da podnese zahtjev za bankrot.

    Ljudi koji su uključeni u pregovore o budućnosti nekadašnje velike nade za evropsku automobilsku industriju rekli su da će se u narednim danima znati šta su sljedeći potezi.

    Prethodni razgovori o paketu spasavanja su propali, piše Fajnenšel Tajms (FT), prenosi Biznisinfo.

    Northvolt i dalje pokušava da dobije kratkoročni finansijski ugovor kako bi nastavio sa radom, ali razmatra i druge opcije kao što su Poglavlje 11 ili bankrot pošto je vremena malo, navodi izvori za FT.

  • Koje kompanije su najveći poreski dužnici u Srpskoj i Federaciji BiH?

    Koje kompanije su najveći poreski dužnici u Srpskoj i Federaciji BiH?

    Kompanije iz Bosne i Hercegovine duguju za poreze milijarde KM, pokazuju posljednji izvještaji poreskih uprava Federacije BiH i Republike Srpske.

    Tako je, prema podacima Poreske uprave Federacije BiH, u FBiH na kraju trećeg kvartala 5.109 privrednih subjekata imalo dug po osnovu poreza, doprinosa, taksa i drugih naknada veći od 50.000 KM, a njihov ukupan dug iznosi više od 2,67 milijardi KM.

    Za poreze najviše duguje firma “Željeznice FBiH”, koja je zaključno sa 30. septembrom ove godine dužna 161.753.582 KM.

    Rudnik mrkog uglja Kreka za porez duguje 159.935.035 KM, dok Rudnik Zenica ima dug od 140.639.449 KM.

    Među najvećim dužnicima je i Rudnik Breza, čiji je saldo duga na kraju septembra iznosio 125.617.832 KM.

    Univerzitetska klinička bolnica Mostar je dužna 115.108.984 KM, a sarajevski “Gras” 112.860.333 KM.

    Rudnik Kakanj ima dug za porez u iznosu od 102.877.237 KM, a sarajevska “Hidrogradnja” u stečaju za porez duguje 66.637.653 KM.

    Željezara Zenica u stečaju duguje 46.627.086 KM, a Rudnik mrkog uglja “Abid Lolić” 48.861.143 KM.

    Sa druge strane, 100 najvećih dužnika u Republici Srpskoj za poreze duguje ukupno 289.938.942 KM.

    Najveći dužnik je Fabrika cijevi UNIS iz Dervente u stečaju sa oko 16.190.508 KM duga.

    “Elektroprivreda Republike Srpske” za porez duguje 12.923.976 KM, a “Dobojputevi” u stečaju 11.700.832 KM.

    “Nova DI Vrbas” iz Banjaluke je dužna 10.454.558 KM, a “Kosmos” 8.334.739 KM.

    “Neimarstvo” iz Trebinja, koje je u stečaju, duguje 7.660.355 KM, a “Farmland” iz Nove Topole kod Gradiške, koji je takođe u stečaju, dužan je 7.057.018 KM.

    Banjalučki “Jelšingrad” je dužan Poreskoj upravi RS 6.923.058 KM, Dom zdravlja Trebinje 6.235.972 KM, a listu najvećih 10 dužnika u Srpskoj za poreze zatvara “Nova forma” iz Doboja, koja je dužna 5.391.887 KM.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da bi naplata poreza sigurno mogla i morala biti bolja, a posebno je apsurdno što se dozvoljava javnim preduzećima da gomilaju dugove.

    “Naravno, uprave tih preduzeća nikad ne odgovaraju ni za šta jer su politički imenovane. Primjer ‘Željeznica’ u Federaciji BiH je idealan jer, evo, već mjesecima imamo prekid pruge u Jablanici i potpuno nenormalno ponašanje i preduzeća i federalne vlade, koji i dalje nisu ni počeli, a kamoli završili sanaciju, iako se gubici gomilaju i kod njih i kod ostatka privrede. I onda će i ovi dugovi za poreze biti veći poslije, ako firme nemaju sredstava. Vlasti se istovremeno u oba entiteta često hvale naplatom prihoda i rastom naplate. Dakle, oni koji plaćaju poreze se osjećaju kao idioti jer financiraju vlast koja se ne trudi naplatiti porez od drugih”, naglasio je Gavran.

  • Gorivo pojeftinilo za 0,40 KM, šta je sa ostalim cijenama?

    Gorivo pojeftinilo za 0,40 KM, šta je sa ostalim cijenama?

    Iako je gorivo u BiH u proteklih godinu dana pojeftinilo za oko 0,40 KM po litru, u trgovinama se ne osjeti pad cijena proizvoda koje građani kupuju. Naprotiv, mnogo toga je i poskupjelo.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, euro dizel i benzin 98 su u novembru prošle godine koštali 2,80 KM po litru. Sada je za ove obje vrste goriva, primjera radi u Banjaluci, potrebno izdvojiti oko 2,40 KM.

    Šta se u isto vrijeme dešavalo u trgovinama? Ništa što bi značajnije obradovalo kupce. Od novembra prošle godine do septembra ove, za koji postoje posljednji podaci, poskupjeli su hljeb, junetina, piletina, sir… Dio proizvoda je, bar kroz statistiku, pojeftinio, ali je uglavnom riječ o gotovo zanemarivim iznosima.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da zabunu kod ljudi vječito stvara upravo pad cijena goriva.

    “Barel nafte je znatno pao cjenovno na svjetskoj berzi. Cijene kod nas mogu biti još niže nego što su trenutne. Istovremeno, sve pravdanje da nijedan ostali artikl neće pojeftiniti svodi se na to da je on proizveden kada je nafta bila skuplja”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dakle, kako je dodala, mi se stalno samo vrtimo ukrug i sve što se dešava nema više nikakve veze sa ekonomijom.

    “Činjenice govore u prilog tome da cijene sada mogu biti znatno niže. Dok god imamo politiku takva kakva jeste, u smislu da nema ograničenja, mi ćemo imati poskupljenja i tek neznatne padove”, pojašnjava Marićeva.

    Što se tiče cijena hrane, ona kaže da postoji konkurencija, ali…

    “To nas tjera sve više da obiđemo deset trgovina da kupimo deset artikala koji su danas jeftiniji. Trgovački lobi je očigledno najjači kod nas i on diktira sve ovo što nam se dešava”, ocjenjuje Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kaže da u Bijeljini ništa nije pojeftinilo. Štaviše, bilježe se obrnuti trendovi.

    “Iako su pale cijene goriva, evo i sami vidimo da ništa drugo nije pojeftinilo u trgovinama, već je čak došlo i do poskupljenja određenog broja proizvoda. Evo, recimo, cijene konditorskih proizvoda su otišle ka gore”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.

    Vrlo je interesantno, dodaje, što cijene peciva takođe rastu, a to se, recimo, može najbolje osjetiti na cijenama kifle.

    “Sigurno je da neko kupi kajmak, a naviše profitira država, jer kad cijene porastu, porastu i uplate u budžet. I sami vidite koliki se bilježi porast budžeta. Nije to zato što je nešto proizvedeno, nego zbog inflacije. A šta nas tek čeka kada dođe do poskupljenja struje?”, pita Vasilić.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su se cijene nafte u zadnju godinu dana na svjetskom nivou kretale otprilike između 70 i 85 dolara po barelu.

    “Pogotovo u zadnjih pola godine nije bilo ‘udara’ po pitanju cijene barela, tako da oni koji podižu cijenu svojih proizvoda pravdajući to višom cijene goriva traže samo izgovor da to urade, a ne zato što je to pravo stanje”, kazao je Bečarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u oktobru je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom bila 44,93 odsto.

  • Kada će biti poznati svi detalji o povećanju penzija

    Kada će biti poznati svi detalji o povećanju penzija

    Penzije će u Republici Srpskoj od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim pokazateljima, biti povećanje za najmanje pet odsto, a tačan procenat rasta očekuje se poslije 20. januara, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.

    Milić je naveo da bi prvo uvećanje penzioneri trebalo da dobiju početkom februara, kada je i predviđena isplata januarskih primanja.

    On je dodao da će iznos penzije za iduću godinu odrediti podaci o prosječnoj neto plati i potrošačkim cijenama u Srpskoj u ovoj godini.

    – Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 odsto. Vidjećemo kakvi će pokazatelji biti za posljednji kvartal ove godine, ali tu svakako neće doći do nekih većih promjena – rekao je Milić za Glas Srpske.

    Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.

  • Dobit banaka u BiH skoro 700 miliona KM

    Dobit banaka u BiH skoro 700 miliona KM

    Ostvarena neto dobit banaka u Bosni i Hercegovini je za tri kvartala ove godine iznosila 691,85 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo.

    Tako je u Republici Srpskoj za tri kvartala ove godine neto dobit banaka iznosila 197 miliona KM i za 34 odsto je veća u odnosu na isti period prošle godine.

    Tako su banke u Srpskoj u odnosu na prošlu godinu imale dobit veću za 50 miliona KM.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,5 milijardi (47 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 4,8 milijardi KM, od čega se 2,6 milijardi (54 odsto) odnosi na štednju fizičkih lica”, naveli su iz Agencije za bankarstvo RS.

    Dodali su da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 8,1 milijardu KM i u odnosu na kraj 2023. godine veća je za pet odsto.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,1 milijardu KM, a povećani su za 369 miliona KM ili pet odsto u odnosu na kraj 2023. godine”, istakli su iz Agencije.

    Ukupni bruto krediti iznose 6,4 milijarde KM i povećani su za 385 miliona KM ili 6,4 odsto u odnosu na kraj 2023. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,2 milijarde KM, od čega se 2,1 milijardu (67 odsto) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,2 milijarde KM, od čega se 2,1 milijardu (66 odsto) odnosi na potrošačke kredite”, kazali su iz Agencije za bankarstvo RS.

    Banke sa sjedištem u Federaciji BiH su u devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit od 494,85 miliona KM, što je za 62,13 miliona KM ili za 14,36 odsto više nego na kraju trećeg kvartala 2023. godine, kada je neto dobit banaka u FBiH iznosila 432,72 miliona KM.

    Kako su naveli iz Agencije za bankarstvo FBiH, svih 13 komercijalnih banaka je poslovalo bez gubitka.

    “U periodu januar-septembar dobit na prosječnu aktivu (ROAA) je 1,65 odsto, a dobit na prosječni ukupni kapital (ROAE) je 12,94 odsto. Neto prihodi banaka od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi na kraju septembra ove godine iznosili su 667,51 milion KM (64,2 odsto ukupnih prihoda), dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 311,33 miliona KM (29,9 odsto). Ukupni depoziti iznosili su oko 25,3 milijarde KM, a ukupni krediti 18,7 milijardi KM, a dominiraju krediti stanovništvu od 9,4 milijarde KM. Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Federaciji BiH na kraju septembra 2024. iznosila je 31 milijardu i 84,55 miliona KM, a ukupan kapital četiri milijarde i 14,39 miliona KM”, piše u izvještaju Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da je prije svega potrebno naglasiti da imamo stabilan bankarski sektor.

    “Ne želimo neke krize u bankarskom sektoru, jer to može brzo da se reflektuje na ostale sektore ekonomije. Međutim, može se reći da se radi o povlaštenom sektoru, koji funkcionira na principu oligopola, gdje nema prave tržišne konkurencije i koji kreira bankocentrični faktor gdje nema značajnijih alternativa. Posebno, tu imamo jednu bitnu postavku, da banke imaju tradiciju poslovanja sa državom, u smislu kupovine hartija od vrijednosti, te se 95 odsto kupaca odnosi na banke, što znači da one igraju sigurnu utakmicu. Najveći gubitnici ovoga su poduzetnici i građani, koji možda očekuju malo fleksibilnije bankarske, kreditne ili bilo kakve druge aranžmane”, pojasnio je Čavalić.

  • Troškovi Fonda samo za lijekove iznose 37 miliona KM

    Troškovi Fonda samo za lijekove iznose 37 miliona KM

    – Više od 200 djece oboljele od dijabetesa tipa jedan u ovoj godini iskoristilo je pravo na senzor za mjerenje šećera u krvi o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske.

    Iz Fonda je saopšteno da je u Republici Srpskoj omogućeno da roditelji djece do 18 godina sami odlučuju da li će koristiti senzore ili samo trakice za mjerenje šećera u količinama predviđenim pravilnikom koji reguliše oblast medicinskih sredstava.

    Iz FZO napominju da korisnici senzora imaju pravo i na određen broj trakica za mjerenje šećera što nije slučaj u drugim zemljama koje finansiraju senzore.

    Povodom 14. novembra – Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, iz FZO podsjećaju da od prošle godine Fond finansira senzore u trajanju od sedam i 14 dana za djecu oboljelu od dijabetesa tip jedan do 18 godina starosti, što je još jedan pokazatelj da, pored drugih prava za oboljele od dijabetesa, Fond kontinuirano analizira potrebe osiguranika i u skladu sa mogućnostima nastoji da unapređuje dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite.

    U saopštenju se dodaje da godišnja izdvajanja FZO Republike Srpske za lijekove i potrošni materijal za oboljele od dijabetesa iznose više od 37,6 miliona КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i sve drugo što im je potrebno.

    FZO Republike Srpske za oboljele od ove bolesti, podsjeća, finansira širok spektar prava, a, osim senzora, i insuline, insulinske pumpe, trakice za mjerenje šećera, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošne materijale za insulinske pumpe.

    Iz FZO napominju da su oboljelima od dijabetesa dostupni i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju pojedine zemlje regiona u kojima se izdvaja znatno više sredstava za zdravstvo.

    U saopštenju se ističe da su oboljeli od dijabetesa oslobođeni plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije.

    Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućeno je i da oboljeli od dijabetesa, ukoliko nemaju nijedan drugi osnov za prijavu na zdravstveno osiguranje, mogu po osnovu svoje bolesti biti zdravstveno osigurani, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se naglašava da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske veoma rano prepoznao važnost finansiranja prava oboljelih od dijabetesa, a sve s ciljem unapređenja kvaliteta života oboljelih od ove bolesti, pa se naročito od 2006. godine u kontinuitetu proširuju prava i u skladu sa mogućnostima uvode i finansiraju novi lijekovi.

    Fond je, primjera radi, u odnosu na 2016. godinu povećao sredstva za liječenje oboljelih od dijabetesa za čak 50 odsto. FZO Republike Srpske aktivno sarađuje sa predstavnicima udruženja pacijenata oboljelih od ove bolesti i sve novine po pitanju unapređenja prava su i uvedene u saradnji sa pacijentima, navodi se u saopštenju.

    “Uključivanje pacijenata u koncipiranje razvoja zdravstvenog osiguranja jedan je od prioriteta FZO Republike Srpske, a zahvalnice koje dobija od predstavnika udruženja pacijenata pokazuje da je Fond preopoznat kao istinski partner u pobošljanju dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite”, navodi se u saopštenju.