VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je rebalans budžeta planiran realno i da nije bilo većih korekcija.

    Vidovićeva je u završnoj riječi na sjednici Narodne skupštine o Prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za 2024. godinu istakla da inflacija pada i da je zadovoljna što je deficit smanjen, jer to znači da se prati usvojeni program.

    – Izmirena su sva socijalna davanja i da ne se smije nikome dugovati ni školama, ni studentima, ni borcima, ni penzionerima. Realizovane su uplate za traktore “belarus” za mlade privrednike, a za Ministarstvo unutrašnjih poslova izdvojeno više sredstava otkako je osnovana Srednja škola unutrašnjih poslova – navodi ona.

    Ona je ocijenila da su produktivne investicije izgradnja škole, puteva i bolnica, što stvara i bolji privredni ambijent.

    – Mislim da ćemo u narednoj godini imati realan budžet – poručila je Vidovićeva.

    U Banjaluci je u toku sjednica Narodne skupština Republike Srpske na čijem je dnevnom redu Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu, po hitnom postupku.

  • Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Da li će doći do povećanja minimalca u Republici Srpskoj za 2025. godinu, pitala je Tanja Vukomanović, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, tokom aktuelnog časa u parlamentu Srpske.

    Ona je konstatovala da povećanje najniže plate u ovoj godini nije donijelo dobre stvari po stanovništvo jer je došlo do brojnih poskupljenja, pa je zanimalo kako Vlada planira da ublaži taj udar na džepove građana.

    Radovan Višković, premijer Srpske podsjetio je da je povećanje najniže plate u Srpskoj stvar socijalnih partnera, Unije udruženje poslodavaca i Saveza sindikata RS. Ipak, priznao je da ne očekuje da će se socijalni partneri dogovoriti.

    “Mi ne želimo da izlazimo u javnost sa iznosom minimalca i da tako rušimo njihov eventualni dogovor. Ali još jednom ih javno pozivam da se dogovore i sve što se dogovore mi ćemo potpisati odmah. Ako ne bude dogovora, onda će Vlada RS vjerovatno do prve polovine januara donijeti odluku. Ali je praksa da se nikada nisu dogovorili“, poručio je Višković.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu nije poznato.

    Iz analize Privredne komore Republike Srpske vidljivo je da su gotovo svi ekonomski parametri u padu.

    Recimo, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu industrijska proizovdnja smanjena je za 6,7 posto, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 4,7 posto.

    Kada je riječ o robnoj razmjeni, prema podacima Privredne komore Republike Srpske u prvih devet mjeseci robna razmjena iznosila je 9,13 milijardi KM. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 3,7 miliojardi KM što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine manje za 218,3 miliona KM.

    Istovremeno uvoz je iznosio 5,44 milijardi KM i povećan je za 206.65 miliona KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. U poređenju sa prethodnom godinom došlo je do povećana deficita za 424,95 miliona KM, odnosno deficit je veći za 32,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68 posto dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9 posto”, navodi se u analizi Privredne komore Republike Srpske.

  • “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    Njemačka ekonomija je okrenuta leđima zidu – a to je, prema riječima uglednog njemačkog ekonomskog analitičara Marsela Fračera, predsjednika njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), dobro za zemlju.

    On, naime, naglašava, da pozitivne promjene najbolje uspjevaju tokom velike krize.

    “Država i njena ekonomija sposobne su za velike reforme samo kada su leđima pritisnute uza zid”, rekao je on, prenosi njemački magazin Focus.

    Fračer kao primjer navodi Njemačku s početka 2000-ih. U to vrijeme zemlja se borila sa preko pet miliona nezaposlenih, a njemačka industrija je u mnogim slučajevima bila otpisana. Ali reforme i odlučnost omogućili su preokret koji je uveo zlatne 2010. godine.

    Ali ovaj uspjeh ima i svoje negativne strane, jer smatra da je on uljuljkao Njemačku u stanje lagodnosti.

    “Tokom tog vremena, mnoge kompanije su se uzdržavale od ulaganja u nove tehnologije, efikasnost ili digitalizaciju jer ‘stvari idu i ovako’. Danas nam se to sveti”, rekao je on.

    Uprkos uljuljkanosti, on je optimista i ističe prednosti njemačke privrede – robusna mala i srednja porodična preduzeća.

    “Ove kompanije imaju dugoročne izglede, što ih čini otpornim čak i ako trenutno postoji ‘zdrava kontrakcija’. Njemačka ekonomska supstanca ostaje odlična”, kaže on.

    Međutim, Fračer upozorava na hitno potrebnu transformaciju koja je previše spora.

    “Što duže odgađamo potrebne promjene, to će šteta biti veća. To znači sve više nezaposlenih i gubitak čitavih kompanija”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, opasnost za ekonomiju nije u brzoj transformaciji, nego u transformaciji koja traje suviše sporo.

    Argumente koji podstiču na sporiji pristup, na primjer da se ne ide prebrzo sa zelenim tehnologijama ili prelaskom na elektromobilnost, vidi kao pogubne.

    “Sada usporiti zelenui transformaciju i nove tehnologije? To bi bila najveća greška koju trenutno možemo napraviti”, kaže on.

  • Pad na tržištu kriptovaluta, investitori unovčili dio zarade

    Pad na tržištu kriptovaluta, investitori unovčili dio zarade

    Cijena bitcoina povukla se dalje od psihološki važne prekretnice od 100.000 dolara, jer su ulagači unovčavali dobit stečenu proteklih sedmica.

    Najvećom svjetskom kriptovalutom po tržišnoj kapitalizaciji trgovalo se po 6,2% nižoj cijeni, 92.446,38 dolara u 5:55 ujutro ET, prema podacima CoinGecka.

    Ostali žetoni takođe su bili u minusu. Ether, drugi po veličini novčić, pao je 4,2% na 3346,86 dolara, dok je Solanin sol token pao 8,9% i trgovao se po cijeni od 231,88 dolara, prenosi Investitor sa portala SEEbiz.

    Cjelokupna kapitalizacija kripto tržišta — izračunata množenjem ukupnih kovanica u opticaju s cijenom — pala je za 182 milijarde dolara na 3,35 triliona dolara.

    Uprkos padu u utorak, bitcoin je porastao više od 30% od predsjedničkih izbora u SAD-u 5. novembra a koji su rezultirali izborom bivšeg čelnika Bijele kuće Donalda Trampa.

    Republikanski političar još nije inaugurisan. Međutim, optimizam oko Trampove pro-kripto političke platforme uoči glasanja ponovno je podstakao buku oko digitalnih valuta.

    Dodatak optimizmu na kripto tržištima je vijest da će predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i burze SAD-a Geri Gensler, pod čijim je vođstvom agencija preduzela pravne postupke protiv nekoliko velikih kripto kompanija, podnijeti ostavku 20. januara – na dan Trampove inauguracije.

    Tramp je obećao da će zamijeniti Genslera na čelu važne državne agencije koja reguliše tržište kapitala.

  • Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    ​Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzovni indeksi porasli, pri čemu je Dow Jones dostigao novi rekordan nivo, a najviše su porasle cijene dionica manjih i srednje velikih kompanija.

    Dow Jones ojačao je 0.99 odsto, na 44.736 bodova, dok je S&P 500 porastao 0.30 odsto, na 5987 bodova, a Nasdaq indeks 0.27 odsto, na 19.054 boda.

    Ulagače je ohrabrila odluka novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da za novog ministra finansija nominuje investitora Skota Besenta, koji je radio za poznatog investitora Džordža Soroša, a kasnije osnovao vlastiti hedge fond Key Square Group.

    Ulagači očekuju da će Besent biti naklonjen tržištu, smanjenju poreza i deregulaciji pojedinih sektora.

    Posljednjih dana po rastu cijena predvode dionice manjih i srednje velikih kompanija.

    “Sektori koji su ove godine zaostajali sada snažnije rastu, ne samo zbog izbora Trampa nego i zbog smanjenja kamata američke centralne banke”, kaže Adam Saran, direktor u kompaniji 50 Park Investments.

    Ali, kako privreda stabilno raste, dok je inflacija i dalje iznad Fedovih ciljanih nivoa od dva odsto, postoji zabrinutost da bi centraqlna banka mogla usporiti tempo smanjenja kamata, pa čak i prekinuti taj proces.

    Tim više ako inflacija ojača zbog Trampovih politika podsticanja rasta privrede i najavljenog povećanja carina.

    I na evropskim su berzama indeksi juče porasli. Londonski FTSE ojačao je 0.36 odsto, na 8291 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0.43 odsto, na 19.405 bodova, a pariški CAC 0.03 odsto, na 7257 bodova, prenosi “Index”.

  • Da li će američke sankcije Gazprom banci uticati na isporuku gasa u BiH

    Da li će američke sankcije Gazprom banci uticati na isporuku gasa u BiH

    Evropa se suočava sa potencijalno novom energetskom krizom jer se zalihe gasa brzo smanjuju, a smanjenje snabdijevanja iz Rusije stavlja tržište pod dodatni pritisak, ocjenjuju različite organizacije i stručnjaci, dok naši sagovornici kažu da ovo ne bi trebalo da se odrazi na bh. tržište.

    Kako ističu, Bosni i Hercegovini bi moglo da pravi problem to što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Gazprom banci preko koje BiH plaća gas.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su ovoj banci uvedene američke sankcije i to je ono što bih moglo da pravi problem BiH.

    “Onaj ko bude plaćao, neovisno da li posredno ili neposredno, dok BiH plaća posredno prema Gazprom banci preko Srbije, sad je pitanje da li će se te mjere, odnosno sankcije, primijeniti u Evropi”, kazao je Bečarević i istakao da bi se s ovakvom trenutnom situacijom moglo ući u ozbiljan problem.

    “Možemo da uđemo u vrlo ozbiljan problem, a on se zove plaćanje”, kazao je Bečarević.

    Dodao je da su prognoze nekih banaka da će platni promet sa Gazprom bankom potpuno stati 1. januara naredne godine.

    “Onda ćemo biti u velikom problemu, jer smo se mi u BiH oslonili na samo jedan sistem plaćanja, jednog isporučioca gasa, što nije nikako dobro, jer jedino je Gazprom banka bila ona koja je primala uplate za gas, a sada je i ona pod sankcijama”, ističe Bečarević.

    Ekonomista Igor Gavran ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da ako najnovije američke sankcije ovoj banci ne promijene stanje i ne onemoguće plaćanje ruskog gasa zemljama koje ga i dalje žele kupovati, kao i Bosna i Hercegovina, ne bi trebalo da bude bilo kakvih poremećaja jer, kako kaže, BiH ima uredno snabdijevanje.

    “To je u našem slučaju jedini realan rizik, da neko treći stvori probleme i prepreke, a inače ne očekujem bilo kakve poremećaje u snabdijevanju od strane Ruske Federacije niti prekid kupovine od strane Bosne i Hercegovine”, kazao je Gavran.

    Ističe da Evropa sama sebi donosi krizu vlastitim izborom i sankcijama, ni njima ne prijeti ništa što sami nisu izabrali i što ne mogu vrlo brzo riješiti ako tako odluče.

    “Ni kretanje cijene gasa u BiH ne bi trebalo da bude nepredvidivo, već će se jednostavno nastaviti kao i ranije s periodičnim usklađivanjima koja mogu biti i ne moraju i na više kao i do sada, ali bez radikalnih promjena”, istakao je Gavran.

    Dodaje da su američke sankcije prijetnja i ističe da se nada da ćemo brzo razjasniti eventualne posljedice.

    “S obzirom na to da nas ne mogu natjerati na kupovinu američkog plina jer nemamo tehničku mogućnost za to, nadam se da neće blokirati našu mogućnost kupovine od jedinog mogućeg snabdjevača, a to je ‘Gazprom’, odnosno nadam se, ako se to dogodi, da se može pronaći model izbjegavanja ovih sankcija jer bi bilo samoubistvo odreći se gasa radi nečijeg interesa koji nema nikakve veze s nama”, zaključio je Gavran.

    Mirza Ustamujić, direktor “Energoinvesta”, nedavno je rekao da trenutno ne postoji razlog za paniku među stanovništvom Bosne i Hercegovine i da snabdijevanje nije ugroženo, ali da će pratiti dalji razvoj događaja vezan za izazove u plaćanju, s obzirom na nove okolnosti koje bi mogle dovesti do problema.

    “Vezano za sankcije OFAC-a možemo istaći samo da su to naši pravni i stručni timovi uzeli u razmatranje. S druge strane, i ovaj događaj govori o našoj energetskoj ovisnosti i vrlo suženim mogućnostima djelovanja s obzirom na alternative i ukazuje na bitnost realizacije projekta Južne interkonekcije”, kazao je Ustamujić.

  • BiH će nedostajati 100.000 radnika

    BiH će nedostajati 100.000 radnika

    Iako su poslodavci to tražili, do povećanja kvote za zapošljavanje stranih radnika nije došlo.

    Trenutno Zavod za zapošljavanje Republike Srpske ni ne izdaje dozvole za radnike iz inostranstva jer je ranije određena kvota popunjena, a saglasnosti za njeno povećanje od nadležnog ministarstva nema.

    Da su radnici iz drugih zemalja potrebni poslodavcima u Srpskoj, nije tajna, pa je tako u julu na zahtjev Unije udruženja poslodavca RS Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Srpske na sjednici donio odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj.

    “Istom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva. Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota bi trebalo da se koristi do 31. decembra 2024. godine. Na istoj sjednici utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu. Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva”, podsjećaju iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da su pomenute odluke u skladu sa zakonskim procedurama proslijeđene na saglasnost Vladi Republike Srpske, međutim, saglasnosti nema, pa sve stoji i čeka.

    Zbog toga je i dalje na snazi 1.400 radnih dozvola, od čega je 1.000 novih i 400 produženih.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da Republika Srpska, pa tako i Bosna i Hercegovina, nema mnogo radnih dozvola, pogotovo, kako kaže, ako se u obzir uzme da se radne dozvole izdaju i za diplomatska predstavništva.

    “U ovakvim uslovima gdje je dozvoljen odlazak, a nije dozvoljen uvoz radne snage, mislim da ćemo imati dosta velike probleme. Već sada ih imamo, a u budućnosti će se to produbljivati. Ono što se nadamo da će se desiti u budućnosti jeste da će doći do povećanja broja radnih dozvola, da ćemo dobiti odobrenje i od ministarstva, da će se povećati kvote i da će se pojednostaviti procedure za dovođenje radne snage”, navodi Škrebić.

    On ističe da već sada značajno nedostaje radnika u Srpskoj, a posebno u manjim sredinama.

    “U slučaju odlaska radnika skoro pa da ne postoji mogućnost popunjavanja tog radnog mjesta, odnosno veoma je teško. Nekada se na popunjavanje mjesta čeka od tri do šest mjeseci. Međutim, ono što je daleko veći problem jeste što postoje neke procjene da će u narednih par godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, biće ih nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

    Koliko je tačno potrebno stranih radnika, on ističe da je teško procijeniti, ali je sigurno da su trenutne kvote nedovoljne jer svim branšama treba radnika.

    “Za početak bi trebalo da postoje kvote između 5.000 i 10.000 radnih dozvola. U prvim godinama se možda i ne bi popunile, ali veoma brzo bi došlo do potreba za povećanjem”, navodi on i podsjeća da su brojke u zemljama okruženja drastično veće.

    Iz Zavoda su pojasnili i samu proceduru utvrđivanja kvota, pa za “Nezavisne novine” ističu da godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva za Republiku Srpsku utvrđuje Zavod za zapošljavanje RS uz saglasnost Vlade Srpske.

    “Kvota radnih dozvola potom se upućuje Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, da bi Savjet ministara donio konačnu odluku o kvoti radnih dozvola u BiH”, navode oni.

  • Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnim trgovinskim transakcijama i prešli su na nacionalne valute zahvaljujući ranije potpisanim sporazumima Teherana i Moskve u finansijskom sektoru, izjavio je guverner Centralne banke Irana Mohamad Reza Farzin.

    “Ušli smo u sporazum o valutama sa Rusijom i potpuno izbacili dolar. Sada trgujemo samo u rubljama i rijalima”, rekao je Farzin.

    On je pomenuo da su se nadležni organi za finansije Irana i Rusije saglasili u vezi sa kursom valuta koji će se koristiti u transakcijama, prenio je TASS.

    Centralne banke Irana i Rusije potpisale su sporazum o trgovini u nacionalnim valutama u julu, prenosi Srna.

  • Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Višković je predsjednika Udruženja penzionera Srpske Ratka Trifunovića i predsjednika Skupštine ovog udruženja Slobodana Brdara u okviru konsultacija o izradi budžeta za narednu godinu upoznao o toku izrade budžeta Republike Srpske i ekonomske politike za narednu godinu.

    On je istakao da Vlada i Udruženje penzionera imaju odličnu saradnju, kao i da je Vlada posredstvom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite finansirala projekat banjske rehabilitacije za penzionere, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Predstavnici Udruženja penzionera iznijeli su prijedloge i sugestije na budžet i program ekonomskih reformi, te izrazili zadovoljstvo što će penzije u Srpskoj biti povećane i naredne godine i što Vlada preduzima mjere na poboljšanju statusa ove kategorije stanovništva.

    Oni su izrazili zadovoljstvo odnosom Vlade prema penzionerima i što su prioritet u isplatama budžetskih korisnika, navodeći da je projekat banjske rehabilitacije pokazao odlične rezultate.

    Trifunović je uručio i zahvalnicu premijeru Viškoviću, koji je bio glavni pokrovitelj završnice Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske.

    Sastanku su prisustvovali i ministri finansija Zora Vidović i rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Еgić, kao i direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić.

  • Ministarstvo finansija ćuti o zaduženju i dugovima Srpske

    Ministarstvo finansija ćuti o zaduženju i dugovima Srpske

    Američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, izjavio je u intervjuu za Srpskainfo da se Republika Srpska od početka 2023. godine zadužila za 1,1 milijardu KM putem Banjalučke berze. Ova izjava odmah je izazvala reakciju Ministarstva finansija, koje je u saopštenju tvrdilo da su Marfijevi navodi netačni i da je zaduženje u ovoj godini iznosilo 447 miliona KM. Ipak, iz ministarstva nisu precizirali podatke za cijeli period koji je Marfi spomenuo.

    Srpskainfo podsjeća da su čitaoci ukazali na dodatne dugove Vlade Srpske prema dobavljačima, zbog čega su novinari ovog portala 20. novembra uputili pitanja Ministarstvu finansija. Mejlom su zatražili informacije o ukupnom zaduženju Republike Srpske od početka 2023. godine, kao i o eventualnim dugovima prema dobavljačima.

    Kako odgovora nije bilo, Srpskainfo je kontaktirala portparolku ministarstva Vlatku Malidžan. Na pitanje kada će informacije biti dostupne, Malidžan je izjavila da je ministarka Zora Vidović već govorila o ovoj temi za Srnu. Prema navodima portala, portparolka je razgovor završila prije nego što su novinari uspjeli postaviti dodatna pitanja.

    Izvori Srpskainfo iz Ministarstva finansija navode da Vlada Srpske nije izmirila obaveze za struju u posljednjih šest mjeseci. Portal zaključuje da javnost i dalje nema jasne odgovore na pitanja o zaduženju i dugovima, što otvara prostor za spekulacije.