VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rastu prihodi od igara na sreću

    Rastu prihodi od igara na sreću

    Ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u 2024. godini premašiće prošlogodišnji iznos i biće više od 150 miliona maraka, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Da će nesumnjivo taj iznos biti i prikupljen pokazuju podaci koji govore da je za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod po ovom osnovu bio 140.697.256 KM. Lani su tokom čitave godine prikupljena nešto više od 124 miliona maraka.

    Dok ukupni prihodi rastu, broj nelegalnih priređivanja igara na sreću, barem prema podacima, bilježi pad. Kako ističu iz Republičke uprave za igre na sreću za “Nezavisne novine”, njihovi inspektori ove godine izdali su ukupno i 78 prekršajnih naloga u vrijednosti 228.400 KM.

    “U istom periodu prošle godine izdali su 95 prekršajnih naloga u vrijednosti 328.500 KM”, naveli su oni.

    Kako dodaju, najviše nelegalnog priređivanja igara na sreću otkriveno je u istočnom dijelu Republike Srpske, a najčešće nepravilnosti koje su otkrili inspektori su priređivanje igara na sreću bez rješenja, kao i posjedovanje ilegalne opreme na kojoj se priređuju igre na sreću.

    Ivan Šijaković, sociolog, ističe da građani ne traže spas u igrama na sreću, već su one postale sastavni dio svakodnevnog života.

    “Ljudi im pristupaju kao svakoj drugoj rutinskoj radnji, odevanju, odlasku na posao, razgovoru sa prijateljima, pogotovo online igrama i klađenjima. Sve je nadohvat ruke, na jedan klik, i to ljude privlači. Naravno, ljude privlači i večita želja da se dođe do novca na lagan način”, kaže Šijaković za “Nezavisne novine”.

    On dodaje da više nije riječ o siromašnima kojima je to vapaj da se izvuku iz tog stanja, već da se zapravo više bogatiji ili solidno stojeći zanimaju time.

    Šijaković ističe da je teško promijeniti to stanje.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da kako rastu prihodi, tako raste i broj ljudi koji se bave igrama na sreću.

    “U svom profesionalnom iskustvu kao psihoterapeut svjedočim sve većem broju klijenata koji se bore s ovim problemom, ali i njihovim porodicama koje trpe razne posljedice različitih razmjera”, ističe ona i dodaje da igre na sreću na prvi pogled djeluju kao način zabave ili brz način zarade, ali su često rezultat složenih unutrašnjih procesa poput bijega od problema.

    Dodaje da postoje i načini rješavanja ovog problema, ali da zahtijevaju svijest, podršku i posvećenost.

    “Jedan od ključnih koraka je prepoznavanje problema, što može biti izuzetno teško zbog osjećaja srama i stigme i straha od odbacivanja od okoline. Psihoterapija je jedan od ključnih rješenja jer kroz psihoterapijski rad klijenti počinju da razumiju uzroke svog ponašanja”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da je jako bitna i porodična podrška.

    Takođe, Savanović Zorićeva ističe da je važno potražiti stručnu pomoć što prije i da je oporavak moguć.

  • Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Tokom prošle godine su za ostvarene investicije u Republici Srpskoj potrošene 2,62 milijarde KM, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, koji su objavljeni u ponedjeljak u biltenu “Investicije”.

    Kako se navodi u ovim podacima, 2022. godine su ostvarene investicije iznosile 2,28 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,95 milijardi KM.

    S druge strane, izvršene isplate za investicije su u prošloj godini iznosile 2,56 milijardi KM.

    Tokom 2022. godine ostvarene investicije su iznosile 2,35 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,85 milijardi KM. Od ukupnog broja ostvarenih investicija u prošloj godini najviše je bilo u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom te klimatizacije i iznosile su oko 522 miliona KM.

    Od ovog broja je u građevinske objekte i prostore investirano 257 miliona, a u mašine, opremu i transportna sredstva oko 248 miliona KM.

    Slijede javna uprava i odbrana, te obavezno socijalno osiguranje, gdje su investirana 394 miliona KM. U građevinske objekte i prostore investirana su 323 miliona KM, a oko 48 miliona KM na mašine, opremu i transportna sredstva.

    U ovim podacima Zavoda piše da je u prerađivačku industriju investirano 374 miliona KM, od čega 143 miliona KM u građevinske objekte i prostore, a 224 miliona KM u mašine, opremu i transportna sredstva.

    S druge strane, izvršene isplate u investicije su najveće bile takođe u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije i iznosile su oko 504 miliona KM.

    Od toga je iz sopstvenih sredstava bilo oko 177 miliona KM, iz udruženih sredstava 251 milion KM, a iz finansijskih kredita oko 72 miliona KM.

    Slijedi prerađivačka industrija u kojoj su izvršene isplate iznosile oko 376 miliona KM.  Iz sopstvenih sredstava su isplate iznosile 273 miliona KM, iz udruženih sredstava 12,6 miliona KM, a iz finansijskih kredita 54,4 miliona KM.

  • Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Privreda Republike Srpska ne bi trebalo odmah da osjeti posljedice u slučaju da obistine najave i SAD od Nove godine uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije.

    Naime, Srpska i BiH naftu nabavljaju iz više izvora, a vlasnik naftne industrije u Srpskoj nije isti kao u Srbiji. Međutim, kako kaže ekonomista Marko Đogo, svaka turbulencija na tržištu Srbije, ali i Hrvatske, osjetiće se i na privredi Srpske.

    -Nama Srbija ulazi u TOP 5 izvoznih tržišta i trgovinskih partnera. I nas najviše pogađa šta se dešava sa privredom Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, te Slovenije i Austrije. Ako Srbiji i Hrvatskoj ne ide dobro, to će se osjetiti na privredi Republike Srpske. Ne odmah, ali sa nekim prolongiranim dejstvom od 3, 6, 9 mjeseci ili godinu dana svakako će se osjetiti – ističe on za Srpskainfo. Dodaje kako se to posebno odnosi na kompanije koje izvoze na strana tržišta.

    -Kada ljudi ostanu bez posla pitaju se kako da prehrane porodice, jer je kod nas socijalni sistem slab i ovdje ne možete da očekujete da vam država 6 mjeseci ili godinu daje 90 odsto plate, pa da se ne sikirate ako ostanete bez posla – kaže Đogo.

    Prema njegovim riječima, eventualno uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije bila bi bila ozbiljna turbulencija i ekonomski udar na Srbiju.

    -To je kompanija koja ima dominantan položaj u Srbiji. U ovom momentu ne vidim direktnu vezu ili posljedicu po privredu Republike Srpske. Ozbirom da mi u BiH ionako naftu nabavljamo iz više izvora koji vjerovatno nisu direktno ruski, a ne vjerujem da u Republici Srpskoj i BiH može doći do nestašice nafte i naftnih derivata – naglašava Đogo.

    Za NIS je specifično što je u vlasništvu ruskog preduzeća koje je u državnom vlasništvu. Ekonomista Predrag Mlinarević kaže kako se može čuti da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se napravi neki dogovor u kome bi rusko vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije palo ispod 50%, a da se Rusi pojavljuju kao većinski vlasnik u NIS.

    -NIS je jedan od najvećih punilaca budžeta, obzirom na obim plasmana, proizvodnju, porez koji plaća. Druga alternativna je da se razmišlja o snabdijevanju iz pravca naftovoda iz Mađarske. Ali, više sam uvjeren da će se pronaći aranžman za promjenu vlasničke strukture koje bi omogućile da se izbjegnu sankcije SAD, imajući u vidu značaj koji NIS ima. Riječ je o preduzeću koje je izvorno srpsko, a koje je u procesu privatizacije prešlo u ruke ruske kompanije. Pa bi vjerovatna promjena u vlaničkoj strukturi, uz određeno obeštećenje i razumijevanje od strane ruskih partnera, bilo neko dugoročno rješenje koje ne bi dovelo do posljedica – kaže on za Srpskainfo.

    A posljedice koje bi u Srpskoj mogle da se osjete, u slučaju da sankcije budu uvedene, ogledaju se u sigurnosti snabdijevanja.

    –Ako dođe do problema sa snabdijevanjem sirovom naftom NIS usljed sankcija, ako ih i bude, to bi moglo nepovoljno da se odrazi i na naše distributivne kanale u smislu da će nafta koja je dolazila iz Srbije biti manje prisutna kod nas. Onda će se morati otvoriti neki drugi kanali, vjerovatno Mađarske – objašnjava on. To bi, pojašanjava, eventualno moglo da dovede do povećanja cijena nafte u maloprodaji u Srpskoj.

    -Svjedoci smo da naši distributeri, čim imaju malo veće troškove nabavke, to preliju na povećanje cijena – naglašava Mlinarević.

  • Za koliko će poskupjeti struja građanima, a za koliko privredi u Srpskoj

    Za koliko će poskupjeti struja građanima, a za koliko privredi u Srpskoj

    Poskupljenje električne energije u idućoj godini za domaćinstva iznosiće 7,6 odsto, dok će za privredu biti 10,5 odsto, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, te precizirao da će računi građana biti uvećani od 2,5 KM do 10 KM, zavisno od potrošnje.

    Poslovna zajednica Republike Srpske, ali i udruženja za zaštitu prava potrošača, ne podržavaju najavljena poskupljenja, te ističu da se privreda, ali i stanovnici, višim cijenama guraju u dublji ambis.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da cijena za privredu viša za 10,5 odsto nije realna.

    Ističe da sadašnja cijena struje za privredu iznosi 65 evra po megavat-satu, a ovim povećanjem to će iznositi više od 71 evro po megavat-satu.

    “Smatram da je ovoliko povećanje električne energije puno jer je privreda u velikih problemima, smanjene su narudžbe, nema posla, troškovi rastu”, ističe Ćorić i dodaje da rastu pritisci inostranih partnera za manjim cijenama.

    Dodao je da ne očekuje dobra vremena u privredi Srpske.

    “Mislim da povećanje cijena električne energije u sadašnjem momentu nije dobra stvar”, istakao je Ćorić i dodao da je povećanje cijene struje za građane od pet, deset maraka po računu sasvim prihvatljivo.

    “Cijena za domaćinstva je izuzetno niska u odnosu na cijenu koju plaćaju privrednici”, kazao je Ćorić.

    Da su, u momentima kada je privreda u jako lošem stanju, dodatni udar više cijene struje smatra i Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    “Očekuje se da naredna godina bude teža nego što je to bila ova godina i to sad već pokazuju ugovori, odnosno otkazivanje ili smanjenje za iduću godinu”, kazao je Škrebić.

    Dodao je da će se više cijene za 10 odsto bilo kakvog troška negativno odraziti na ukupnu privredu Republike Srpske.

    “A to će se prvenstveno odraziti na spoljnotrgovinski deficit, koji je ove godine bio zaista značajan”, kazao je Škrebić.

    Podsjetimo, Višković je rekao da će u 2025. godini u Srpskoj doći do povećanja cijene električne energije, koju donosi Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske.

    “Vlada u funkciji Skupštine akcionara, kao vlasnik ERS, daje određene smjernice po kojima cijena električne energije ne smije biti veća za privredu i domaćinstva u odnosu na Federaciju BiH”, istakao je Višković.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, ističe da poskupljenje električne energije nije uopšte iznenađenje.

    “Prvo su nas držali u neizvesnosti, u razmišljanju hoće li biti ili neće, tenzijama… Verovatno da bi građani prihvatili bilo kakvo poskupljenje kao olakšanje”, kazala je Šešlija.

    Ističe da je svako povećanje cijene električne energije udar na građane Srpske, pogotovo u zimskom periodu, kada se većina stanovništva grije na struju.

  • Evropska centralna banka će dalje smanjivati kamatnu stopu

    Evropska centralna banka će dalje smanjivati kamatnu stopu

    Evropska centralna banka će vjerovatno dodatno ublažiti kamatnu stopu sljedeće godine, izjavio je jedan od kreatora politike ove finansijske institucije i predsjednik Banke Francuske Fransoa Viljeroj de Galo.

     Sljedeće godine će biti dodatnog smanjenja stope – rekao je Viljeroj radiju BFM.

    On je dodao da ne postoji opredjeljenje za putanju stopa unaprijed i da su svi prilično zadovoljni prognozama kamatnih stopa finansijskih tržišta za sljedeću godinu.

    ECB je juče smanjila osnovnu kamatnu stopu po četvrti put ove godine i zadržala otvorena vrata za dodatno popuštanje monetarne politike, budući da ekonomiju evrozone opterećuju unutrašnja politička nestabilnost i prijetnja novog trgovinskog rata sa SAD.

    ECB je snizila referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona sada iznosi tri odsto. Osnovna kamatna stopa direktno utiče na visinu euribora, odnosno na rate kredita koji su indeksovani u evrima.

    Ekonomisti očekuju da će novo ublažavanje uslijediti već u januaru, s obzirom na to da je vidljivo da se inflacija smiruje i približava cilju od dva odsto.

  • Poskupljuje kafa u lokalima

    Poskupljuje kafa u lokalima

    Ljubitelji kafe u Republici Srpskoj uskoro će, prema najavama domaćih ugostitelja, šoljicu omiljenog napitka plaćati i za pola marke više, s obzirom na to da je cijena sirove kafe na svjetskim berzama eksplodirala, srušivši višedecenijski rekord.

    Cijena zrna “arabike” premašila je 3,44 dolara po funti, skočivši za više od 80 odsto ove godine, čime je premašen rekord koji je postavljen još 1977. godine. Osim “arabike”, poskupjela je i “robusta”, a razlog enormnog rasta cijena ove berzanske robe je suša u Brazilu tokom avgusta i septembra, najgora u proteklih 70 godina, a potom obilne kiše u oktobru.

    Sudeći prema riječima domaćih ugostitelja, rast cijene na berzama samo je kap koja će preliti čašu.

    Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović rekao je za “Glas Srpske” da je poskupljenje kafe u ugostiteljskim objektima neminovno iz više razloga.

    – Ponovnim poskupljenjem poslovanja, u smislu povećanja minimalne plate, poreza, poskupljenja struje, pa na to sve i kafe, sigurno da će i ugostitelji korigovati cijene ovog napitka. Kafa je najreprezentativniji proizvod u svakom ugostiteljskom objektu, tako da je velika vjerovatnoća da će kafa poskupjeti odmah poslije praznika – rekao je Kurtinović.

    Naglašava da je prosječna cijena italijanske espreso kafe između 45 i 55 maraka po kilogramu.

    Ukoliko ta cijena poraste i do deset maraka, onda će sasvim sigurno šoljica kafe u domaćim lokalima poskupjeti i do pola marke – istakao je Kurtinović.

    Govoreći o cijenama kafe u banjalučkim lokalima, Kurtinović kaže da je najskuplja šoljica kafe oko četiri marke, a da je prosječna cijena u većini lokala između 2,5 i tri marke.

    Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je “Glasu” da s obzirom na to da je kafa berzanska roba, logično je da rast cijene na berzi prati adekvatan rast cijena i na domaćem tržištu.

    – S te strane poskupljenje je opravdano. Međutim, nikakvog smisla ni opravdanja nema ako, primjera radi, na berzi poskupi za pet odsto, a kod nas za 25 odsto. Isto tako, kada bilo koja berzanska roba pojeftini onda uglavnom nema lančane reakcije. Svjedoci smo da se to konstantno dešava sa naftom – rekao je Vasilić.

    On upozorava da nadležne inspekcije moraju da kontrolišu kretanja cijena i da ne dozvole da se bilo ko bogati preko leđa potrošača.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna cijena kilograma mljevene kafe, koja se koristi u domaćinstvima, u novembru 2020. godine iznosila je 12,88 maraka, dok su u novembru ove godine stanovnici Srpske za kilogram izdvajali u prosjeku 20,94 KM.

    Brazil

    Najpopularnije pržionice kafe u Brazilu, uključujući “JDE Peet's”, jednu od najvećih svjetskih kompanija u toj oblasti, namjeravaju da povećaju cijene početkom sledeće godine nakon što su loše vremenske prilike izazvale poskupljenje sirovog zrna.

    “JDE Peet's”, proizvođač brendova kao što su Jakobs, Tasimo i Dov egberts, povećaće sledeće godine cijene u Brazilu u prosjeku za 30 odsto, rekla su dva trgovca pozivajući se na dokumente poslate klijentima te kompanije, prenio je Rojters.

    Agencija ističe da još jedna velika brazilska pržionica ” Coracoes” planira da poveća cijene kafe za 11 odsto u januaru, iako ih je podigla za 10 odsto u decembru, dok “Melita” bilježi skok za 25 odsto ovog mjeseca, nakon nedavnog povećanja cijena od 12 odsto. Trgovci su dodali da će multinacionalne kompanije koje se bave proizvodnjom i trgovinom kafe takođe tražiti da povećaju cijene na drugim tržištima i to kasnije ovog mjeseca ili početkom sljedeće godine kada im isteknu dugoročni ugovori sa prodavcima. Globalne cijene sirove kafe skočile su na rekordno visoke nivoe ove nedjelje i porasle za oko 80 odsto ove godine, nakon što su nepovoljne vremenske prilike u Brazilu i Vijetnamu, najvećim proizvođačima kafe na svijetu, snizile očekivanja kada je riječ o prinosima.

    Brazil je druga po veličini zemlja na svijetu po konzumiranju kafe, posle Sjedinjenih Američkih Država.

  • Elektroprivreda Srpske na koljenima

    Elektroprivreda Srpske na koljenima

    Elektroprivreda Republike Srpske je na koljenima. Teško je stanje u dvije termoelektrane, Ugljeviku i Gacku. Najave, apeli i crne slutnje su se obistinile. Hoće li se smrzavati građani RS s obzirom da je upitna proizvodnja 70 posto električne energije?

    U opštini Ugljevik domaćinstva trpe hladnoću. Đaci ranije idu kućama. Zavladao je mrak, kažu radnici RiTE Ugljevik. Opstanak hiljade porodica je upitan. Razlog je nedostatak uglja, iako rudari bez pauze pokušavaju pronaći bar grumen.

    “Ja sam radnik preduzeća 30 godina, ni u jednom momentu nije se desilo da nema uglja na deponiji, nažalost, to se sada desilo. U ovom momentu, mi smo prepušteni dragom Bogu”, kaže Boban Benović, radnik RiTE Ugljevik.

    Ništa bolja situacija nije ni u RiTE Gacko. Zabrinuti gatački rudari poručuju da je dugova sve više, a uglja sve manje. Krivce pozivaju na odgovornost.

    “Glavni krivac jeste vlasnik, odnosno Vlada RS za ovakvu situaciju. Jeste li čuli da je neko u državi podnio ostavku, ministar, direktor, Gacka, EP, Ugljevika? Niste čuli”, poručuje Željko Tepavčević – predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Gacko.

    Zbog svega, sumnjaju da se potencijalno dešava privatizacija EPRS . Neadekvatno ulaganje posljednjih 10 godina, poručuje Tepavčević, dovelo je termoelektrane sa pozicije giganta do gubitaša.

    “Problem je što investicije idu u tome pravcu namještanja poslova i nama manje bitnih stvari a mi dole nemamo ispravnu rudarsku mehanizaciju . Od izvozno orijentisane kompanije došli smo na uvozno orijentisanu po velikim cijenama a taj ceh će na kraju platiti građani”, ističe Tepavčević.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da se mjerama dogovorenim na jučerašnjem sastanku sa rukovodstvom Rudnika i Termoelektrane (RiTE) “Ugljevik”, “Elektroprivrede Republike Srpske” i sindikata, te aktivnostima koje će biti provedene može osigurati kontinuiran rad ove elektrane.

    “Moj utisak, na osnovu svega onoga što je danas prezentovano, jeste da ne postoji zabrinutost da li će RiTE `Ugljevik` raditi u narednom periodu”, rekao je Đokić novinarima.

    Đokić je istakao da je prioritet da u narednom periodu sav novac od prodaje električne energije bude usmjeren za poboljšanje stanja u rudnicima i termoelektranama u Ugljeviku i Gacku, ali da oba preduzeća istovremeno moraju učiniti napore da eliminišu sve pojave koje stvaraju sumnju da li rade regularno.

  • Đajić: Povećavamo plate medicinskim sestrama u Srpskoj

    Đajić: Povećavamo plate medicinskim sestrama u Srpskoj

    Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske i poslanik SNSN-a u Narodnoj skupštini RS, rekao je da je na zahtjev Sindikata ali i zdravstvenih radnika, a u dogovoru sa premijerom Radovanom Viškovićem i Zorom Vidović, ministricom finansija, biće povećane plate svim medicinskim sestrama u Srpskoj.

    “Na prvoj skupštini ćemo da usvojimo zaključak da se medicinskim sestrama poveća plata linearno 100 KM u neto iznosu plus doprinosi koji će se plaćati na iznos te plate”, poručio je Đajić.

    Rekao je da je prezadovoljan ovom odlukom.

    “Uvijek smo na strani radnika”, dodao je Đajić.

  • Vidović: Dug Srpske pada

    Vidović: Dug Srpske pada

    Srpska iz budžeta po osnovu podsticaja privredi za nove tehnologije izdvojiće u narednoj godini 25,5 miliona KM, što znači da dug Srpske ne raste, kako tvrdi opozicija, već pada, rekla je ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović u završnoj riječi o predloženom budžetu Srpske za narednu godinu, koji iznosi 6,070 milijardi KM.

    Јavni dug Srpske bio je najveći 2005. godine, 53,68 odsto BDP-a, a sada je 33,33 odsto. Dug Srpske ne raste kako tvrdi opozicija, već pada. Srpska neće bankrotirati bez obzira ko to tvrdio. Za nas idu bolji dani u narednoj godini jer ispunjavamo sve obaveze i sprovodimo dogovorenu konsolidaciju budžeta – rekla je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da Republika Srpska nipošto neće bankrotirati kako tvrde neki domaći i strani faktori.

    – Stanovništvo Srpske će kupovati naše obveznice jer ono ima oko četiri milijarde KM depozita u bankama, od čega je milijardu izneseno vani. Želimo da ta sredstva vratimo u Srpsku i da se kod nas koriste – poručila je Vidovićeva.

    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je danas u Banjaluci Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2025. godini, a kojom se odobrava izdavanje garancija Srpske za zaduženja do iznosa od 800 miliona KM.

    – S tim da ukupna izloženost Srpske po izdatim garancijama ne može biti viša od zakonom definisanog ograničenja, koje iznosi 15 odsto BDP-a u toj godini – dodala je Zora Vidović.

    U obrazloženju ove odluke se navodi da će na osnovu izvršenih procedura, analiza i procjena Vlada donositi pojedinačne odluke o izdavanju garancija za zaduženja za koja se analizom i procjenom utvrdi da su opravdana i da ispunjavaju uslove.

    – U skladu sa ovom odlukom, planirano je izdavanje garancija Srpske za zaduženja u sektoru saobraćaja, energetike, trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora – rekla je Vidovićeva.

     

    Ona je navela da Srpska u ovom momentu ima izdatih 1,284 milijardi KM garancija.

    – Sve obaveze Srpske po pitanju garancija isplaćuju se redovno – poručila je Vidovićeva.

    Penzioneri mogu biti kada su mirna isplaćivanja.

    – Penzije će i dalje biti isplaćivane u skladu sa rješenjima, što nije bio slučaj kada je na vlasti bila opozicija – naglasila je Vidovićeva.

    Kada je riječ o prošlogodišnjem trošenju sredstava Gradske uprave u Banjaluci, Vidovićeva je navela da bi opozicioni poslanici trebali da znaju da je data negativna ocjena državnih revizorskih institucija.

  • Evropa puca pod pritiskom Kine

    Evropa puca pod pritiskom Kine

    Pokušaj Evrope da izgradi sopstvenu industriju baterija kako bi se prekinula dominacija Kine u mladom sektoru električnih vozila izgleda da propada.

    Najveći neuspeh do sada je usledio sa bankrotom Northvolta, švedskog startapa čiji investitori su, između ostalog, bili Volkswagen i BMW. Bankroti se šire regionom dok potražnja za električnim vozilima opada, a lokalni proizvođači se bore da ovladaju tom tehnologijom. Prema analizi Blumberga, 12 od 16 planiranih fabrika baterija pod okriljem evropskih zemalja odloženo je ili u potpunosti otkazano.

    Projekti pod vođstvom Evrope ili Azije odnose se na fabričke planove koje uglavnom podržavaju evropske ili azijske kompanije, prenosi portal Biznis.

    Norveški startap Freyr zaustavio je planove u Norveškoj u decembru 2023. i preselio se u SAD, Stellantis još nije objavio nikakve podatke o kapacitetu svoje planirane fabrike u Saragosi u Španiji, koja navodno vredi 2,5 milijarde evra.

    U međuvremenu, 10 od 13 projekata u regionu azijskih proizvođača, kao što su kineski Contemporary Amperex Technology i južnokorejski Samsung, na pravom su putu. To sugeriše da će se njihov uticaj na sektor samo povećati, stavljajući zapadne proizvođače automobila u nepovoljniji konkurentski položaj kada dođe do kršenja ponude ili političkog sukoba.

    Razvoj ugrožava ambicije Evrope da uspostavi zelenu ekonomiju koja može da izazove Kinu, najvećeg proizvođača električnih automobila i njihovih komponenti. CATL i BYD imaju već višegodišnju tehnološku prednost i prodaju baterije po jako povoljnim cenama.

    Evropski rivali se bore da povećaju proizvodnju, a spora prodaja električnih vozila u regionu navela je njihove kupce u proizvodnji automobila da se udalje od ranijih planova elektrifikacije i otkažu velike porudžbine baterija.