Kategorija: Ekonomija

  • Novi udarac Hrvatske na proizvode iz BiH

    Novi udarac Hrvatske na proizvode iz BiH

    U jeku poljoprivredne ljetne sezone poljoprivrednici iz BiH koji su izvozno orijentisani suočeni su sa problemom plasmana svježeg voća i povrća u Evropsku uniju zbog, kako tvrde, sporih kontrola na graničnim prelazima sa Hrvatskom, zbog kojih su reagovali i nadležni iz BiH tražeći da se taj problem riješi.

    Poljoprivrednici kažu da su njihovi zahtjevi da se ubrza kontrola i produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora, te smatraju da je u pitanju novi udarac iz Hrvatske na proizvode iz BiH.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istakao je juče da je potrebno uvažiti zahtjeve domaćih poljoprivrednika i omogućiti nesmetan izvoz na graničnim prelazima sa Hrvatskom.

    “Tražio sam od Mješovite komisije za praćenje ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske da uvaži stavove poljoprivrednika iz BiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz”, naveo je Košarac.

    Podsjetio je da je Hrvatska uvela radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnim prelazima od sedam do 15 časova radnim danima, što je nedovoljno za kontrolu kamiona iz BiH.

    “Usljed ograničavanja brzine prolaska robe iz BiH i višečasovnog čekanja na graničnim prelazima, naši poljoprivrednici imaju problem sa poštovanjem ugovorenih rokova za isporuku robe i moraju plaćati penale”, upozorio je Košarac.

    Istakao je da su isti problem sa Hrvatskom imali i prošle godine u periodu kada je posebno zastupljen izvoz svježih proizvoda iz BiH.

    “I tada sam insistirao na produženju radnog vremena fitosanitarnih inspektora radnim danima od sedam do 19 časova, te rada subotom od sedam do 15 časova, što je u konačnici hrvatska strana uvažila”, naglasio je Košarac.

    Odlukom hrvatske strane, za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman proizvoda iz BiH u Evropsku uniju.

    “Neophodno je obezbijediti primjenu ugovora između BiH i Hrvatske, kojim su za međunarodni cestovni promet putnika i robe, te za promet voća i povrća koje podliježe kontroli usklađenosti s tržišnim standardima i utvrđivanju zdravstvene ispravnosti proizvoda, definisani granični prelazi Orašje – Županja, Izačić – Ličko Petrovo Selo, Gorica – Vinjani Donji, te Ivanica – Gornji Brgat. Ukoliko zahtjevi poljoprivrednika iz BiH ne budu uvaženi, spreman sam otići u Zagreb i sa predstavnicima Vlade Hrvatske razgovarati o problemu”, naglasio je Košarac.

    Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da se ovaj problem sa čekanjem na graničnim prelazima u Hrvatskoj dešava svake godine.

    “Mi svake godine moramo intervenisati i tražiti od institucija Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nas zaštite samo zato što na graničnim prelazima u Hrvatskoj neće da produže radno vrijeme fitosanitarnih inspektora. Voće i povrće su lako kvarljiva roba i potrebno je da se ovo što prije riješi”, naglasio je Dojčinović.

    On kaže da je trenutno aktuelan izvoz svježih malina i šljive.

    Otkupljivači i izvoznici svježeg voća i šumskih plodova s područja Unsko-sanskog kantona našli su se, ističu, u velikim problemima zbog rada graničnih prelaza i inspekcija, usljed čega dolazi do propadanja i kvarenja robe.

    Prema riječima Amira Makića, vlasnika preduzeća “Vrganj promet” iz Bužima, koje je najveći izvoznik s područja USK, zbog pomenutih problema odlučili su se da ove godine u potpunosti odustanu o izvoza svježeg programa.

    “Na području našeg kantona postoje dva granična prelaza, a to su Izačić i Maljevac, međutim niti jedan od njih ne ispunjava kriterijume o izvozu Evropske unije. Zbog toga smo prinuđeni da koristimo prelaz Gradiška, ali to nam zbog udaljenosti stvara velike probleme i troškove”, kaže Makić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, to se prije svega odnosi na dugotrajno čekanje na ovom graničnom prelazu, a potom i na ograničen rad inspekcije koja pregleda robu. Rezultat svega je, kako kaže, da roba, poput malina ili gljiva, koja ne može dugo stajati, propada ili kvari u kamionima, a potom, kada stigne na odredište, kvalitetom ne može zadovoljiti krajnje kupce.

    “Ne znam šta je rješenje u ovome trenutku, možda da se osposobe granični prelazi u Unsko-sanksom kantonu za ovu vrstu izvoza ili da se produži rad inspektora na prelazu Gradiška. U ranijim godinama mi smo izvozili 30 do 40 tona svježih proizvoda, a zbog pomenutih problema potpuno smo se preorijentisali na zamrznuti program”, kazao je Makić.

    A za vikend je Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambrenu industriju Privredne komore TK, izjavio za medije da su imali slučaj da je jedan kamion sa jagodama koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, pa je izvoz na kraju propao.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” na naša pitanja i pozive nismo dobili odgovor iz Državnog inspektorata Hrvatske, te nismo saznali da li će biti produženo radno vrijeme fitosanitarnih inspektora.

  • Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

    Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

    Ukoliko danas na nekoj od benzinskih pumpi u Srpskoj gorivom napunite pun rezervoar zapremine 60 litara, to će vas izaći oko 20 maraka više nego godinu ranije, za koliko je, od lani, povećan i minimalac.

    Najbolje to ilustruje rast brojnih cijena, na koji se građani sve češće žale, a pogotovo oni s najnižim platama, koji najteže sastavljaju kraj s krajem.

    Sindikalci ističu da je, nažalost, u praksi vidljivo da svako povećanje plata proguta poskupljenje robe i usluga.

    “Povećanje plata koje imamo ne povećava i standard radnika u smislu da sebi mogu više priuštiti i kupiti”, rekao je za “Nezavisne novine” Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS.

    Prema njegovim riječima, na sceni su gotovo svakodnevna poskupljenja, kako goriva, tako i ostalih proizvoda, a što ne prati rast plata.

    “Prosječna plata u sektoru tekstila, kože i obuće je u 2020. godini bila veća za 26 maraka u odnosu na 2019. godinu. To bukvalno radnicima ne znači ništa kada odu u prodavnicu. Čak i da dođe do ozbiljnog povećanja plata, i to bi progutao rast cijena. Vidite da svaki dan cijene idu ka gore i to ne mogu pokriti povećanja plate kakva su kod nas”, ocijenio je Ružičić.

    Slažu se sa sindikalcima i borci za zaštitu potrošača, koji takođe napominju da smo svjedoci čestih poskupljenja, kako goriva, tako i brojnih prehrambenih artikala, bez kojih domaćinstva ne mogu.

    “Evo sada je gorivo kod nas u Bijeljini 2,05 odnosno 2,06 KM po litru, a u Banjaluci i ostalim gradovima je i skuplje. Potrošači su u sve težem položaju. Samim tim što cijene goriva rastu, to se odražava i na ostale prozvode koje kupujemo”, rekao je za “Nezavisne novine” Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

    A da će cijene goriva i dalje rasti, potvrđeno nam je iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Iz ove grupacije ističu da zadnjih dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i juče je bila 613 američkih dolara po toni ili 77 dolara po barelu, što je, kako tvrde, najviše u zadnje dvije godine.

    “Dakle, ovo je svakako porast koji će se odraziti na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama. Rast u prosjeku od četiri feninga se očekuje u narednim danima u svim regijama Srpske. Napominjem da je i u okruženju došlo do poskupljenja i ranije, a distributeri moraju da povećaju cijene zbog povećanja ulaznih cijena iz rafinerija”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjedavajući ove grupacije.

    On nam je potvrdio da se trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću od 2,03 do 2,15 KM za BMB 95 i od 1,99 do 2,09 KM za evro dizel 5.

    Podsjetimo, prije godinu dana dizel je u Banjaluci koštao 1,72 KM, dok je benzin bio za fening skuplji.

    Prema računici Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj za maj je iznosila 1.930,74 KM.

    Istovremeno, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata isplaćena u tom mjesecu iznosila je 981 marku.

  • Poreska uprava RS kaznila 62 subjekta, pogledajte spisak sankcionisanih

    Poreska uprava RS kaznila 62 subjekta, pogledajte spisak sankcionisanih

    Inspektori Poreske uprave Republike Srpske su širom Republike Srpske započeli opsežnu akciju pojačanih posebnih kontrola, i to kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i kontrola prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.

    U okviru ove akcije, inspektori Poreske uprave RS su za tri dana izvršili ukupno 115 kontrola, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 62 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 165.500 maraka.

    Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su za 28 poreskih obveznika izrekli usmeno rješenje, tj. mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti koja neće biti izvršena ukoliko poreski obveznici u roku od 72 časa od izricanja mjere, u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama, uplate izrečenu novčanu kaznu. Takođe, inspektori su izrekli i dva pisana rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, u trajanju od 15 i 30 dana. Pored toga, u okviru ovih kontrola inspektori Poreske uprave RS su otkrili i pet neprijavljenih radnika.

    Sankcionisani poreski obveznici su: “EIGHT” Srbac; “OКEI” Laktaši; DOO ”DOTS, PJ Vienna“, Banja Luka; ”988” Banja Luka; ”Da me nije” Gradiška; Кafana ”Staro mjesto” Gradiška; “Pekoteka Mia” Banja Luka.; “Jelena shop duo”, Banja Luka; “Sova” Banja Luka; “Refan 2” Banja Luka; “Garden” Banja Luka; doo “VOULE VOUZ” PJ “COCO LOUNGE” Prijedor; Кafe bar”Fashion” Prijedor; UR “КAFANICA”, Prijedor; UR “INTERMEZZO” Prijedor; TR ,,Jovana, Bijeljina; Pekara pekoteka ,,Sunce“ Bijeljina; Restoran brze hrane “BIG” Šamac; TR “TRGOCENTAR-2”, Gornja Tramošnica, Pelagićevo; TR “AMS-AUTO” Šamac; Caffe “CILJ” Pelagićevo; UR “ĐUКA S” Bijeljina; “Grand 1“ Bijeljina; TR ”NEON-S” Bijeljina; UR Кafe bar „ZEN“ Bijeljina; TR „ANASTASIA 2“ Bijeljina; ”Scottish Pub Highlander S” Bijeljina; ZR Autoperionica – Кafe bar ”Lukić” Bijeljina; TR Piljara ,,3-Mrkvice,, Bijeljina; TR ,,Tehnika,, Bijeljina; Doo “ANTIĆ“, Bijeljina; ZR pekara “КLAS B” Bijeljina; Кafe bar “SAN REMO” Trebinje; Voće i povrće “КRALJEVIĆ” Trebinje; Buregdžinica “TESTOTEКA” Trebinje; Salon zabavnih igara “TRON” Trebinje; ZU Stomatološka ambulanta “BABIĆ” Trebinje; Кafe bar ” MB” Nevesinje; SUR “PARADISO”Derventa; Кafe bar “ARENA” Modriča; Picerija “DEL CAPO”, Derventa; SUR “КOD NEŠE”, Derventa; TR “Ideal” Bratunac; TR “Liko” Кravice, Bratunac; Doo “ZAIM” Zvornik; Motel “Кristal” Milići; UR “Rafaelo” Zvornik; ZTR pekara “Crna Gora” Zvornik; Brza hrana “POPS” Zvornik; TR „Željana“ Zvornik; UR „SINDIКAT“ Milići; UR „TAКSI“ Tabanci; Restoran “КOD ČEDE” Branjevo; Restoran “Novi život” Pilica; UR “FRANŠ” Čelopek; UR “PARК” Кarakaj; UR “VIКTORIJA” Кarakaj; “Bar na otovrenom” Zvornik; Picerija “КITCHEN” Istočno Novo Sarajevo; Caffe bar “MOROCCO” Istočno Novo Sarajevo.

    Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, rekao je da ovi podaci pokazuju da je očigledno da još uvijek ima neodgovornih pojedinaca koji ne prijavljuju radnike i ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge, čime vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji posluju u skladu sa zakonskim propisima.

    “Naše opredjeljenje i u narednom periodu će biti objektivan pristup svakoj kontroli sa ciljem da suzbijemo nelojalnu konkurenciju i sve obveznike uvedemo u legalno poslovanje, jer za nas nema privilegovanih niti zaštićenih poreskih obveznika. Poreski obveznici treba da shvate da se utaja poreza na ovakav način apsolutno ne isplati. Pozivamo građane da prijave sve uočene nepravilnosti a mi ćemo ih informisati o efektima kontrola, jer ćemo zajedno biti efikasniji u borbi protiv utaje poreza i spriječiti da sredstva svih građana završe u džepovima pojedinaca”, rekao je Maričić.

    Inače, inspektori Poreske uprave RS će i u narednim danima nastaviti sa ovom akcijom pojačanih kontrola na teritoriji cijele Republike Srpske. Кontrole će u okviru ove akcije biti vršene svakog radnog dana, ali i u dane vikenda i to u smjenama, pa ovom prilikom pozivamo poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti i sebe ne dovedu u situaciju da u vrijeme ljetne sezone, kada je i promet najveći, budu privremeno zatvoreni na period do 30 dana zbog neizdavanja fiskalnog računa ili drugih prekršaja u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama.

    “Poreska uprava RS još jednom poziva građane da prijave apsolutno sve slučajeve neizdavanja fiskalnih računa ili druge nepravilnosti koje uoče i to putem e-mail adrese: kontakt@poreskaupravars.org ili na brojeve telefona istaknute na internet stranici Poreske uprave RS, u rubrici ‘Prijava neizdavanja fiskalnih računa’. Naglašavamo da cilj Poreske uprave RS nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije”, kažu u Poreskoj upravi.

  • U kontejnerima zrno nade za bh. privredu

    U kontejnerima zrno nade za bh. privredu

    Kontejnerski prevoz robe iz Kine poskupio je čak 2,5 puta, što bi dugoročno moglo predstavljati šansu za bh. privredu, u smislu dolaska potencijalnih evropskih investitora u BiH, smatraju stručnjaci.

    Ipak, sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da novonastala situacija, uz pozitivne, ima i brojne negativne efekte za našu ekonomiju.

    “Tačno je da je kontejnerski prevoz robe iz Kine poskupio oko 2,5 puta, ali to ne znači mnogo za BiH, jer je naša izvozna baza dosta niska, tako da ni u kom slučaju ne možemo biti konkurentni kineskoj robi. Pogodnost je ta da ćemo manje uvoziti robu iz Kine, a sadašnja pokrivenost uvoza izvozom je oko pet odsto. Ono što bi mogla biti šansa za bh. privredu jeste dolazak potencijalnih evropskih investitora u BiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Da bi ovakva situacija dugoročno mogla evropske, odnosno zapadne investitore okrenuti prema BiH, smatra i ekonomski analitičar Igor Gavran.

    Kako on ističe, sve češći poremećaji u snabdijevanju iz ovih dalekih istočnih regija koje smo osjetili, od pandemije, preko blokade Sueckog kanala, do obustava rada u lukama i aktuelnog rasta cijena kontejnerskog prevoza, navode evropske i druge zapadne kompanije da razmišljaju o prenosu dijela proizvodnje nazad u Evropu ili o razvoju vlastite proizvodnje.

    “U takvim planovima Bosna i Hercegovina bi, zahvaljujući svojoj lokaciji i slobodnoj trgovini sa EU, mogla biti jedan od kandidata za takva ulaganja i tako dugoročno profitirati”, pojasnio je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Međutim, kako i on upozorava, povećani troškovi kontejnerskog prevoza robe iz Kine i ostalih azijskih zemalja su štetni za one bh. proizvođače koji repromaterijale uvoze iz ovih zemalja i nemaju za njih domaću alternativu.

    “Iako bi dugoročno ovakvo stanje moglo podstaći razvoj domaće proizvodnje nekih od ovih repromaterijala i u BiH, upitno je ima li kapitala i spremnosti za ovako nešto, jer nema garancije da troškovi prevoza neće u narednom periodu biti smanjeni na raniji nivo koji bi takva ulaganja učinio neisplativim”, naveo je Gavran.

    On dodaje da su, kada je riječ o gotovim proizvodima koji se uvoze iz ovih zemalja, neki limitirani pozitivni efekti mogući, jer rast cijena uvoznih proizvoda čini domaće konkurentnijim.

    “Međutim, ponovno je problem u činjenici da veliki broj ovih proizvoda u BiH niko ne proizvodi i tako pozitivni efekat mogu osjetiti tek distributeri uvoznih proizvoda iz trećih zemalja”, naveo je Gavran.

    Vlasnik jedne firme koja se bavi veleprodajom robe široke potrošnje, a koju uvozi iz Kine, ističe da je rast cijene prevoza iz te zemlje drastično osjetan od novembra prošle godine.

    “Cijene non-stop skaču i niko ne zna kad će se to zaustaviti. Nema predviđanja, niko ništa ne može da garantuje. U novembru prošle godine transport je po kontejneru koštao od 8.000 do 9.000 dolara, a, evo, sada košta i do 17.500 dolara. Ponude, međutim, variraju, imate i one od 13.000 dolara. Ali, ako izaberete nižu cijenu, to vam je kocka, niko vam ništa ne garantuje u smislu transporta”, rekao je sagovornik “Nezavisnih”.

    Osim toga, kako je dodao, nije više problem samo u cijenama transporta, već se pojavio još jedan problem, a odnosi se na nedostatak praznih kontejnera.

    “Bukira se mjesto na brodu i to se završi, ali nema dovoljno kontejnera da biste u njih natovarili robu”, rekao je sagovornik “Nezavisnih novina”.

  • Banke se vraćaju starim nivoima profitabilnosti

    Banke se vraćaju starim nivoima profitabilnosti

    Nakon pada u prošloj godini od gotovo 40 posto, banke u Bosni i Hercegovini na početku ove godine vraćaju se starim nivoima profitabilnosti.


    U prvom kvartalu ove godine, kako izvještava Indikator.ba na osnovu podataka Centralne banke BiH, 23 komercijalne banke u BiH su ostvarile su profit od 110,5 miliona KM, što je bolji rezultat nego godinu ranije kada je dobit iznosila 95,3 miliona KM, ali i nešto slabije nego u istom kvartalu 2019. godine kada je zarada bila 116,4 miliona KM.

    Oporavak banakrskog sektora vidljiv je i kroz ukupan prihod koji je narastao na 363,0 miliona KM, nakon što je u prvom kvartalu 2020. iznosio 355,6 miliona KM.
    Prihod je istovremeno veći nego što je bio u prvom kvartalu 2019. kada je iznosio 349,2 miliona KM.

    Statistika pokazuje da je zahvaljujući oporavku ekonomskih aktivnosti u prvom kvartalu 2021. godine došlo do blagog oporavka kreditiranja. Ukupni krediti zabilježili su rast od 0,6 posto, dok su depoziti imali rast od 1,6 posto, ali je to daleko manje od stopa koje su bilježene u pretkriznom periodu.

    Ukupnim prihodima banaka još uvijek najviše doprinose prihodi od kamata koji, međutim i dalje bilježe trend smanjenja: u prvom kvartalu pali su na iznos od 198,8 miliona KM, sa 202,3 miliona godinu ranije.

    Nakvalitetna aktiva pala je na iznos od 1,30 mlrd KM, a rezervisanja za nekvalitetnu aktivu takođe imaju trend smanjenja i iznosila su na kraju prvog kvartala 1,03 mlrd KM.

    Nekvalitetni krediti na kraju prvog kvartala iznose 1,25 mlrd KM ili 6 posto i takođe bilježe trend pada, uz napomenu da su na snazi moratorijumi, te realna slika kredita koji kasne u otplati duže od 90 dana još nije vidljiva.

    Osnovi kapital banaka bilježi blagi porast, na 3,52 mlrd KM, dok regulatorni kapital iznosi 3,71 mlrd KM i nepromijenjen je u odnosu na kraj 2020. godine.

    Pokazatelji profitabilnosti banaka poboljšali su se početkom godine pa povrat na prosječni kapital iznosi 10,9 posto nakon što je u četvrtom kvartalu prošle godine pao na 6,0 posto.

    Povrat na prosječnu aktivu je 1,4 posto a na kraju prošle godine bio je 0,8 posto.

  • Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Bh. poljoprivrednici ponovo se nalaze u problemu vezano za plasman proizvoda u Evropsku uniju, zbog izuzetno sporih kontrola na graničnim prijelazima sa Hrvatskom, saznaje Klix.ba.

    Višesatna čekanja na graničnim prijelazima Republike Hrvatske ponovo stvaraju probleme bh. poljoprivrednicima koji proteklih dana svoje jagode na tržište Evropske unije nisu mogli plasirati u realnom vremenu.

    Naime, kako su za Klix.ba kazali iz Privredne komore Tuzlanskog kantona, Državni inspektorat Hrvatske ponovo je na graničnim prijelazima vratio rad fitosanitarnih inspektora u periodu od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, što nije dovoljno za pregled svih kamiona. Zbog toga je, kako navode, propao ovogodišnji izvoz bh. jagode na evropsko tržište.

    “Mi smo imali slučaj da nam je jedan kamion s jagodom koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, a nakon dolaska na odredište kupci su rekli da im više ne šaljemo takav proizvod jer nije onog kvaliteta kakav bi trebao zaista biti”, kazao je za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, istaknuvši da je vrijednost jednog natovarenog kamiona 40 hiljada eura.

    Isti problem bio je i prošle godine

    Isti problem između BiH i Hrvatske postojao je i prošle godine u jeku poljoprivredne ljetne sezone, ali je on nakon pritisaka nadležnih iz naše zemlje veoma brzo riješen.

    Međutim, to se, kako navodi Selimović, odnosilo samo na 2020. s obzirom na to da Hrvatska nije udovoljila zahtjevu trajnog uvođenja sezonskog radnog vremena od polovine maja do kraja oktobra, kada je posebno zastupljen izvoz svježih bh. proizvoda.

    “Fitosanitarni inspektori u toku radnog vremena na dva granična prijelaza ne mogu pregledati sve kamione koji dolaze. Slobodno možemo reći da je ovo jedna carinska barijera i uništavanje bh. domaće proizvodnje od Hrvatske jer nam ograničavaju brzinu prolaska naših utovarenih kamiona sa svježim proizvodima, koji nakon dva dana nisu za upotrebu”, upozorava Selimović.

    On navodi da naši izvoznici traže produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora od 7 do 19 sati, kao i rad subotom koji bi bio četiri sata kraći. Također, žele i otvaranje graničnog prijelaza Orašje za izvoz biljnih proizvoda, a koji je postojao do 2019. godine.

    Dnevno će ići do 80 kamiona

    Prvi izvozni kamioni svježih krastavca kornišona iz BiH kreću u ponedjeljak, dok su za srijedu planirani kamioni šljive. Prema odluci Hrvatske, za izvoz bh. proizvoda namijenjeni su samo granični prijelazi Bijača i Gradiška koji prema stavu izvoznika dodatno otežavaju njihov plasman proizvoda.

    “Sa regije sjeveroistočne BiH nama je najbolji granični prijelaz Orašje, ali je on ukinut te naši izvoznici moraju ići na Gradišku. Također, žalosno je i to da izvoznici kornišona iz Krajine moraju ići 200 kilometara do Gradiške, što je potpuno neisplativo”, navodi Selimović, istaknuvši da se u jeku izvozne sezone na granici dnevno očekuje do 30 kamiona sa kornišonima i 50 sa svježom šljivom.

    Inače, predstavnici Privredne komore TK, Grupacije proizvođača kornišona, Marketinške asocijacije bh. šljive i Državne komisije za izvoz i carine ove subote su u Tešnju održali zajednički sastanak u cilju rješavanja ovog problema. Ukoliko do toga ne bi došlo, naši izvoznici najvaljuju blokadu uvoza hrvatskih roba u BiH.

    Bitno je kazati i da izvoz domaćih proizvoda na tržište EU otežavaju i bh. vlasti, s obzirom na to da na posljednjoj sjednici Državni parlament nije usvojio zakon o carinskim prekršajima, koji bi omogućio uvođenje elektronskog slanja dokumentacije roba koje su namijenjene za izvoz.

    Prema predviđenom modelu, Selimović kaže da bi izvoznik četiri sata prije dolaska kamiona na granični prijelaz elektronskim putem nadležnoj graničnoj službi proslijedio neophodnu dokumentaciju, čime bi se skratilo čekanje na ulazak robe u Evropsku uniju.

  • Ratari prizivaju veću otkupnu cijenu pšenice

    Ratari prizivaju veću otkupnu cijenu pšenice

    Žetva pšenice na poljima u Republici Srpskoj se zahuktava, a prema procjenama poljoprivrednika, otkupna cijena ove godine mogla bi da iznosi i do 0,40 KM po kilogramu, što je daleko iznad višegodišnjeg prosjeka.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, istakao je da se definitivno može očekivati viša cijena nego prošle godine, kada je iznosila oko 30 feninga, ali da agronomi očekuju da će ove godine iznositi i 40 feninga po kilogramu.

    “Udruženje savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da sačekaju i ne prodaju odmah rod sa parcela, već da ga, ako mogu, uskladište do momenta formiranja cijena, s obzirom na trendove i na relativno visoku cijenu pšenice na svjetskom tržištu”, rekao je Marinković.

    Ističe da u posljednjih nekoliko godina po tom pitanju nema pravila, jer ko je prošle godine prodao pšenicu odmah sa njive, a nije sačekao, imao je određene gubitke, a prije dvije godine poslije je bila gotovo ista ili čak niža cijena.

    “To je, između ostalog, rezultat nenormalnih poremećaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda u svijetu, koji se odražavaju i na naše tržište”, pojasnio je Marinković.

    Da bi otkupna cijena od 40 feninga po kilogramu bila realna, ali i da bi ratari imali ekonomski isplativu računicu, smatra i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

    “Iako još nije zvanično poznata otkupna cijene pšenice, spekuliše se da bi ona mogla da iznosi od 35 do 40 feninga po kilogramu”, kazao je Bakajlić.

    Ističe da sve ispod cijene od 40 KM za 100 kilograma je neprihvatljivo za ratare.

    “Ove godine cijene repromaterijala bile su daleko veće nego ranijih godina, tako da je sama cijena koštanja pšenice ove godine drastično povećana, od sjetve pa sada do žetve sigurno i do 100 KM po hektaru”, kazao je Bakajlić.

    Da se pšenica već žanje po Semberiji, kaže i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji ističe da se već spekuliše da će cijena biti ove godine i do 40 feninga.

    Dodaje da ne mogu da očekuju velike prinose upravo zbog visokih temperatura koje su bile prethodnih dana, što je uticalo da pšenica ove godine naglo sazri.

    Jedan od najvećih otkupljivača pšenice ove godine je “Novi Žitopromet” iz Bijeljine, koji već u svojim silosima od ponedjeljka ima nove prinose ove žitarice.

    “Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom od 0,36 KM po kilogramu, te se nadamo da će ratari biti zadovoljni ovom cijenom, jer smatramo da je realna ove godine”, kazao je Duško Tomić, šef proizvodnje u ovom preduzeću.

    Dodao je da uglavnom cijenu pšenice u Srpskoj određuje kretanje cijene pšenice u Srbiji.

    “Poljoprivrednici su već u naše silose počeli da dovoze pšenicu, gdje smo primili znatne količine, i mogu reći da smo zasad zadovoljni kvalitetom, iako je u prethodnom periodu ova žitarica pretrpjela toplotni šok usljed visokih temperatura”, kazao je Tomić za “Nezavisne”.

    Ističe da će ratari besplatno moći da skladište pšenicu u njihovim silosima, te da je čuvaju jedan period.

    “Tako će ratari moći čekati, ukoliko bi otkupna cijena pšenice porasla, da je prodaju po većoj cijeni”, pojasnio je Tomić.

    Žarko Tubin iz prijedorske kancelarije Resora za pružanje usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kaže da će za desetak dana početi žetva pšenice u ovoj regiji, koja je zastupljena na 2.800 hektara, a prinos će ove godine sigurno biti umanjen zbog vremenskih prilika.

    Istakao je da je uticaj vremenskih prilika vidljiv i na parcelama zasijanim kukuruzom, pogotovo na pjeskovitom zemljištu, te smatra da će i prinos gotovo sigurno biti umanjen.

    “Biljke uvijaju listove. Radi se o fiziološkoj reakciji kojom nastoje da smanje transpiracionu površinu i što racionalnije troše dostupnu vlagu”, objasnio je Tubin.

  • Evropska unija priprema ekonomski plan pomoći Zapadnom Balkanu vrijedan 28 milijardi evra

    Evropska unija priprema ekonomski plan pomoći Zapadnom Balkanu vrijedan 28 milijardi evra

    Ministri ekonomskih poslova zemalja članica Evropske unije danas su uoči organizovanja samita Berlinskog procesa, razgovarali o mogućnostima pružanja ekonomske pomoći zemljama Zapadnog Balkana

    Informacije o sastanku saopćio je komesar Evropske unije za proširenje Oliver Varhelyi koji je naglasio kako EU i dalje potencira provođenje reformi u zemljama Zapadnog Balkana.

    “Uoči samita Berlinskog procesa koji će se održati 5. jula, danas su ministri ekonomskih poslova razgovarali o ekonomskom i investicijskom planu za oporavak Zapadnog Balkana koji je težak 28 milijardi eura. Sarađujemo s vlastima na provedbi ove agende kao i na neophodnim reformama”, rekao je Varhelyi.

    Osim toga, Varhelyi je naglasio kako zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana ima veliki potencijal te da vlade moraju raditi na njegovom uspostavljanju.
    “Ovaj sastanak je u skladu s našom podrškom za uklanjanje prepreka za poslovanje na Zapadnom Balkanu. Zajedničko regionalno tržište koje vlasti grade ima ogromni potencijal i treba vrlo brzo biti uspostavljeno”, zaključio je Oliver Varhelyi.

    Berlinski proces je inicijativa koja za cilj ima jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i pomoć integraciji ovih zemalja u Evropsku uniju. Ovaj samit pokrenula je 2014. godine njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Proces se odvija uz podršku Evropske komisije, međunarodnih finansijskih institucija i država članica uključenih u proces – Austrije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije i Slovenije.

  • Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku

    Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku

    Ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević i ministarka trgovine i turizma Suzana Gašić tokom današnjeg susreta sa delegacijom Uralske regije, koja boravi u dvodnevnoj posjeti RS, istakli su da je Ruska Federacija drugi po veličini strani ulagač u Srpsku, te da međusobna saradnja dvije zemlje prevazilazi ekonomski aspekt, znajući za kulturnu, nacionalnu i istorijsku povezanost ruskog i srpskog naroda.

    Petričević je privrednike iz Uralske regije upoznao s povoljnim uslovima poslovanja i prednostima za ulaganje u RS, kao i podsticajima za ulaganja na koje strani investitori mogu računati pod jednakim uslovima kao i domaći privredni subjekti, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Gašićeva je naglasila da Srpska raspolaže značajnim turističkim potencijalima u banjskom, ruralnom i eko turizmu koji su posebno privlačni turistima iz Rusije, te je izrazila opredjeljenje da u narednom periodu saradnja RS i Uralske regije bude intenzivirana, ali i unaprijeđenja kroz zajedničke projekte institucija RS i ove regije.

    Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koji su prisustvovali sastanku, istakli su da postoji interesovanje domaćih poljoprivrednika za nabavku mehanizacije i opreme od ruskih partnera.

    Delegaciju iz Ruske Federacije predvodilo je rukovodstvo Zavoda “Traktor”, jednog od najvećih proizvođača mini-traktora u Rusiji i Fabrike “Zlatdekor”, koja se bavi izradom stilskog oružja i suvenira, te drugi privrednici i preduzetnici iz Uralske regije.

  • Inicijativa “mini Šengen” mijenja ime

    Inicijativa “mini Šengen” mijenja ime

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da će se inicijativi “mini Šengen”, u kojoj je Srbija sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, promijeniti ime na samitu u Skoplju koji će biti održan 28. i 29. jula.

    Dodaje da će tri zemlje da nastave da rade sa povjerenjem jedni u druge.

    Prema njegovim riječima, svi koji su se zalagali za Balkan Balkancima stradali su jer su ih svađali svi kako bi mogli da koriste potencijale Balkana.

    “Kada razumemo da smo na evropskom putu, ali da sami možemo trenutno da uradimo više, da stvaramo poverenje i ako uspemo do 29. jula da napravimo tri dogovora, svi naši kapaciteti biće veći”, naveo je predsjednik Srbije dodajući da to nije zamjena za evrointegracije bilo koje zemlje.

    Ocijenio je da je ovaj projekat je veoma važan i to kao ideja za budućnost, kao i zato što će omogućiti kapacitete svih koji učestvuju u tome.

    “Pred kraj svačijeg mandata političari kojima nije stalo do ličnog bogaćenja analiziraju šta su radili i šta su sem puteva, pruga, muzeja, fabrika, svega ostalog, od ideja ostavili i za budućnost. Ta inicijativa je veoma važna”, kazao je Vučić na TV Euronews.