VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Šeranić: Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno

    Šeranić: Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno

    Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno, i ići će onom dinamikom kako je i dogovoreno, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Medicinske sestre i tehničari u Republici Srpskoj, od januarske plate će dobiti povećanje od 100 KM, a od aprila – svi radnici u zdravstvu trebali bi dobiti povećanje plata od 10 odsto.

    Međutim, pojavile su se neke informacije o namjerama nekih direktora da zbog toga smanje koeficijente, što Šeranić kategorički odbija.

    Bilo je takvih informacija. Ono što se može reći da se ne smije dovesti u pitanje ovo povećanje plata. Zdravstvene ustanove su bile u strahu da li će moći ispoštovati to povećanje, za ova izdvajanja Vlada će obezbijediti 53 miliona KM – dodao je Šeranić.

    Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

  • Vlada planira emitovanje obveznica, građani bez povjerenja

    Vlada planira emitovanje obveznica, građani bez povjerenja

    Republika Srpska će od 1. marta započeti izdavanje narodnih obveznica, omogućujući svim građanima njihovu kupovinu, najavila je ministar finansija Zora Vidović.

    Gostujući na RTRS-u, Vidovićeva je izjavila da je projekat završen prije dvije godine, ali da se čekalo sa njegovom realizacijom kako bi se izbjegle negativne reakcije javnosti.

    „Nismo htjeli da ulazimo u to dok nismo riješili probleme sa finansiranjem, jer bi se govorilo da nemamo novca i da sada uzimamo od građana, a nećemo vratiti“, kazala je Vidovićeva.

    Vlada Republike Srpske, na čijem je čelu ministar finansija Zora Vidović, prethodno je prodala nenaplativa potraživanja Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS), čime se odrekla značajnih sredstava.

    Primjer advokata Miloša Stevanovića iz Bijeljine, koji je za 32 miliona KM kupio potraživanja vrijedna 180 miliona KM, izazvao je brojne kontroverze. Stevanović je istakao da nije imao problema s naplatom dugovanja, objašnjavajući da su krediti dobro osigurani hipotekama i drugim sredstvima.

    „Svi krediti su dobro kolaterizovani, a zahvaljujući radu naše advokatske kancelarije, naplata dugova teče ubrzano“, rekao je Stevanović, navodeći primjer firme „Energolinija“ koja je povezana s „Aluminom“.

    S obzirom na ove događaje, građani izražavaju nepovjerenje prema narodnim obveznicama. Jovanka S. iz Banjaluke smatra da građani neće imati koristi od ovog poteza Vlade.

    „Sve je opljačkano, a sad bi još da uzmu novac od nas. Ko je lud da kupi obveznice od ove Vlade?“ rekla je Jovanka.

    Ekonomista Risto R. također sumnja u uspjeh projekta, ističući da ministrica finansija ne djeluje uvjerljivo.

    „Republika Srpska nema novca, a priče o finansijskoj stabilnosti su bajka“, rekao je Risto, dodajući da ekonomisti teško mogu biti prevareni.

    Arhitekta Zoran B. iznosi stav da nema povjerenja u vlast, posebno zbog loše ekonomske situacije.

    „Da mi nije djece u inostranstvu, ne bih preživio. Pare neću dati ovoj Vladi“, izjavio je Zoran.

    Ekonomista Svetlana Cenić tvrdi da građani ne vjeruju Vladi, što može ugroziti uspjeh narodnih obveznica.

    „Ne bih uložila ni dinar, jer mislim da je to propast. Ova Vlada je uništila sve, pa ko će im sada vjerovati?“ poručila je Cenićeva za Srpskainfo.

    Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta i profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, smatra da ideja narodnih obveznica nije loša, ali da trenutna situacija ne ulijeva povjerenje.

    „Vlada je sama produbila nepovjerenje građana, jer izgleda da nema druge opcije nego da se oslanja na narod“, kazala je Trivićeva.

    Prema njenim riječima, pitanje je koliko građana ima sredstva za kupovinu obveznica, s obzirom na niske plate i visoke troškove života.

  • Tužilaštvima podneseno 45 izvještaja o krivičnom djelu u “Šumama RS”, šteta milionska

    Tužilaštvima podneseno 45 izvještaja o krivičnom djelu u “Šumama RS”, šteta milionska

    Od početka 2023. godine do kraja 2024. godine pričinjena je materijalna šteta Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske” od 1.474.158 KM, a nadležnim tužilaštvima podneseno je 45 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i 63 izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama, rečeno je u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske dostavilo je MUP-u i nadležnim tužilaštvima zapisnike o izvršenim inspekcijskim pregledima kojima se ukazuje na nezakonitosti u poslovanju šumskih gazdinstava u sastavu Javnog preduzeća “Šume Srpske” Sokolac, naveli su iz MUP-a za Srnu.

    “S tim u vezi, MUP Srpske, uz nadzor nadležnih tužilaštava, preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da su odgovorna lica počinila krivična djela, u vezi s čim će po okončanju biti dostavljeni odgovarajući izvještaji nadležnim tužilaštvima”, naglasili su iz MUP-a.

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić rekao je ranije da su protiv 22 direktora u “Šumama Republike Srpske” pokrenuti disciplinski postupci i da su dostavljeni zapisnici MUP-u kada je riječ o sumnji da su počinjena krivična djela.

  • Tramp uvodi carine na robu iz EU

    Tramp uvodi carine na robu iz EU

    Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će uskoro uvesti carine na robu koja se uvozi u SAD iz Evropske unije, a nije isključio takvu mjeru ni protiv Velike Britanije.

    “Oni ne kupuju naše automobile, ne kupuju naše poljoprivredne proizvode. Ne kupuju gotovo ništa, a mi uvozimo sve – milione automobila, ogromne količine hrane i poljoprivrednih proizvoda”, naveo je Tramp.

    Na pitanje BBC-ija da li postoji rok za uvođenje carina prema EU, Tramp je rekao da ne postoji vremenski okvir, ali da će se to desiti “prilično brzo”.

    “Praktično sve zemlje na svijetu pljačkaju SAD. Imamo deficite sa skoro svakom zemljom – ne baš sa svakom, ali gotovo sa svakom, i mi ćemo to promijeniti. To je nepravedno”, istakao je Tramp.

    Prema njegovim riječima, SAD za sada ne razmatraju uvođenje carina na proizvode koje uvoze iz Velike Britanije, ali ne zna kako će se situacija razvijati.

    “Vidjećemo šta se se dogoditi. Možda se to d

  • Oglasili se organizatori bojkota u BiH: Uspjeli smo, naredne sedmice dva dana

    Oglasili se organizatori bojkota u BiH: Uspjeli smo, naredne sedmice dva dana

    Organizatori bojkota u BiH koji je bio juče saopštili su da je protekao prilično uspješno, a proveden je u trgovinama, benzinskim pumpama i ugostiteljskim objektima.

    Ipak, tu borba ne staje. Organizatori su poručili da će je nastaviti.

    “Hvala vam na zajedništvu i odlučnosti! Zajedno smo pokazali da možemo stati u odbranu svojih prava i jasno poslati poruku trgovcima i vlastima da nećemo šutjeti dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu bez kontrole”, stoji u objavi na stranici BOJkot BiH.

    Organizatori zatim poručuju da je “bojkot je uspio, ali borba još nije gotova!”

    Organizatori su najavili da bi bojkot u BiH u narednoj sedmici trebao biti produžen na dva dana.

    “Kako bismo nastavili s pritiskom, u narednoj sedmici BOJkot zakazujemo za dva dana, obzirom da je ta opcija izglasana u prethodnoj anketi.

    Naš prijedlog je da to budu srijeda i petak, ali uvažavamo i drugačija razmišljanja, da to bude petak i subota”, napisali su oni, prenosi Avaz.

    Građani se u anketi izjašnjavaju o tome.

    “Pozivamo vas da se tih dana ponovo uzdržimo od kupovine u trgovačkim lancima koji i dalje odbijaju sniziti previsoke cijene na razuman nivo.

    Mi ne prihvatamo ono što vlast trenutno nudi, a to je zamrzavanje trenutnih cijena – jer zbog tih cijena smo i napravili BOJkot! Cilj nije zadržati napumpane cijene, već ih smanjiti na fer i realan nivo”, piše u objavi.

    Jučerašnji bojkot osjetio se u velikim supermarketima u cijeloj BiH koji su u većini slučajeva zjapili prazni.

  • Untitled post 127897

    Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

    Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto.

    U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

    HRANA NASUŠNA

    Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

    Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

    Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

    Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas.

    Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

    Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

    Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

    NADUVANE MARŽE

    Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

    Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

    U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

    Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

    Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane.

    Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

    EKSTRA PROFITI

    Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

    Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje.

    Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

    U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

    Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

    Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

    Minimalac

    U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

    Gorivo i alibi

    Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi.

    Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana.

  • Počeo bojkot u BiH

    Počeo bojkot u BiH

    Bojkot trgovačkih lanaca, trgovina, benzinskih pumpi i ugostiteljskih objekata, kao reakcija na visoke cijene počeo je i u Bosni i Hercegovini.

    Protest je najavljen i širom regiona, a danas osim građana Bosne i Hercegovine bojkot prodavnica održava se i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i kako izvještavaju mediji u još nekim zemljama Evrope.

    Bojkot je organizovan putem društvenih mreža, ali su podršku pružila i brojna udruženja koja se bave pravima potrošača.

    Cilj bojkota je da se pošalje poruka nadležnima ali i trgovcima da su osnovne životne namirnice preskupe te da je posljednjih mjeseci došlo do neopravdanih poskupljenja, a čemu se mora stati u kraj.

    Tokom prethodnih nekoliko dana, građani širom regiona pozvani su da ne troše svoj novac, a ideja o masovnom bojkotu potekla je iz Hrvatske gdje su građani prošlog petka masovno bojktovali trgovine. Tada je došlo do drastičnog pada prometa trgovinskih lanaca, ali po najavama, sa bojktom se neće stati i takve akcije kako stvari sada stoje biće organizovane i u narednom periodu.

  • Evropske zemlje hoće da se vrate ruskom gasu

    Evropske zemlje hoće da se vrate ruskom gasu

    ​Evropski zvaničnici razmatraju mogućnost obnavljanja isporuka ruskog gasovodnog gasa u EU u okviru potencijalnog sporazuma o rješavanju sukoba u Ukrajini.

    Zagovornici ove inicijative tvrde da bi takav potez mogao smanjiti visoke cijene energenata u Evropi, podstaći Moskvu na pregovore i pružiti objema stranama razlog da poštuju primirje, prenosi “Komersant”, pozivajući se na upućene izvore koje je citirao “Financial Times”.

    Cijena gasa po TTF indeksu u Evropi premašila je 520 dolara za 1.000 kubnih metara.

    Međutim, čak i preliminarna rasprava o ovoj temi izazvala je oštre kritike od najbližih saveznika Ukrajine u EU.

    Prema informacijama tri dobro obaviještena izvora lista, inicijativu su podržali neki zvaničnici iz Njemačke i Mađarske.

    Istovremeno, ova ideja naišla je na nezadovoljstvo kod briselskih zvaničnika i diplomata iz istočnoevropskih zemalja, kao i kod izvoznika tečnog prirodnog gasa iz SAD. Oni smatraju da bi obnavljanje ruskih isporuka moglo smanjiti njihov udio na evropskom tržištu.

    Sredinom januara “Bloomberg” je, pozivajući se na izvore, objavio da tim američkog predsjednika Donalda Trampa razvija strategiju antiruskih sankcija koja bi trebalo da izvrši pritisak na Rusiju da postigne mirovni sporazum sa Ukrajinom.

    Takođe, agencija je pisala da bi sankcije protiv ruskih proizvođača nafte mogle biti ublažene ako sukob bude blizu okončanja, prenosi “b92”.

  • Bojkot širom regiona zbog visokih cijena

    Bojkot širom regiona zbog visokih cijena

    Police pune, a korpe i kase prazne. Tako bi trebalo da izgleda sutrašnji dan za trgovce i potrošače ukoliko se građani Bosne i Hercegovine odazovu bojkotu trgovina.

    Bojkotovaće sutra i građani Crne Gore i Srbije, a sve je krenulo prošle sedmice iz Hrvatske.

    Građani sa kojima smo pričali u bojkot hoće jer, kako kažu, cijene su sve više, a uslovi života sve teži.

    “Ja živim od 216 KM iz socijalnog. I meni treba uvijek u kući, ali ne mogu da živim od toga”, kaže jedna Banjalučanka.

    Druga dodaje da je odjednom sve poskupjelo duplo.

    “Ja imam 319 maraka penzije, kupim sebi lijekove, platim obaveze i ja nemam šta da jedem. Idem u Crveni krst, ne smijem jesti nikakve hrane, daju nam po kruh. Pa zar to nije žalosno”, pita se ona.

    Da je vrijeme za reakciju smatraju i mlađi, pa nam jedna Banjalučanka ističe da je nemoguće uopšte opstati u ovakvoj situaciji. Dodaje da treba puno više, a primanja su puno manja.

    “Smatram da su visoke cijene. Podržaću bojkot i svaki apel, svaki oblik upozorenja, svaki oblik građanske inicijative koji ukazuje na sve teži i dramatičniji ekonomski položaj stanovništva”, kaže jedan Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dok drugi dodaje:

    “Ne znam šta bih vam rekao… Cijene su katastrofa za sve penzionere, radnike… Ja se čudim kako se ovaj narod snalazi uopšte i kako živi”, kaže on.

    I dok građani muče muku sa visokim cijenama, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, ističe da cijene nisu rasle previše naglo pa ne podržava ni bojkot.

    “Smatram da je bojkot nepotreban. Ne podržavam ga, ali isto tako kao građanin dopuštam svaku građansku inicijativu koja ima cilj. Nadam se da ima cilj da se neki društveni procesi unaprijede i da budemo bolje društvo”, rekao je on.

    Dodao je da je potrošačka korpa u decembru lani bila veća za 40 maraka u odnosu na januar.

    “Postoji rast cijena, ali za taj rast ne možemo nikako reći da je eksponencijalan, odnosno da je nešto raslo previše naglo, pa da smo imali rast cijene određenog artikla koji je bio u decembru dvije KM, a da je sada sedam KM. Možemo se složiti da je rast tih cijena bio određen, blagi rast ili malo jače od toga, ali ne možemo reći da je bio nagli skok cijena”, kazao je Šulić i dodao da je nagli skok cijena bio kod proizvoda koji se nalaze na berzi.

    Kao mjere na navedeno Šulić kaže da Ministarstvo još od maja 2023. godine sprovodi kampanju “Društveno odgovorni”, a najavljuje da će u narednim danima razgovarati i sa proizvođačima i dobavljačima kako bi kreirali novi dio kampanje “Društveno odgovorni”, dok je druga stavka pojačani inspekcijski nadzori u trgovinskim lancima.

    Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, ističe da kampanja, posmatrajući rezultate u Hrvatskoj, nije realna.

    “Naš stav je da treba da nastavimo sa društveno odgovornim ponašanjem i nastavkom kampanje ‘Društveno odgovorni’, a bojkot ne smatramo da je realan”, rekla je ona i dodala da se ne može govoriti o ekstraprofitu niti velikom rastu cijena.

    Ipak, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, sve vidi drugačije, pa kaže da je zabilježen značajan porast cijena prehrambenih proizvoda, ali i pad cijena drugih proizvoda.

    “U novembru je inflacija bila 0,5 odsto, u decembru 1,9 odsto. To je sve posljedica rasta cijena hrane, ništa drugo nije poraslo u decembru”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

    O bojkotu su podijeljenih mišljenja i predstavnici udruženja potrošača.

    Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su potrošači oni koji odlučuju šta će i kako će raditi, dok oni kao udruženje nemaju nikakve zvanične informacije osim onoga što su vidjeli na društvenim mrežama.

    “Ništa nije ozbiljno. Ništa nije definitivno, nego se samo pronijelo: ‘Ajde da uradimo kao što je urađeno u Hrvatskoj’. Ne mogu stati iza nezvaničnih i neprovjerenih informacija. Ako potrošači misle da tako treba, mi stojimo uvijek iza potrošača”, rekla je ona.

    S druge strane, Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, za “Nezavisne novine” ističe da smatra da će bojkot imati veliku podršku.

    “Ovo je prilika da građani pokažu svoje nezadovoljstvo zaista neopravdanim divljanjem cijena ne samo u trgovačkim lancima, nego i u ugostiteljskim objektima. A ono što će biti posebno interesantno je što ćemo moći uporediti bojkot u BiH s bojkotom koji je, takođe za danas, zakazan u Crnoj Gori i njihove rezultate u ove dvije države”, kaže Arnautović.

    Kako dodaje, očekuje da će se veliki broj građana odazvati ovoj akciji i da će trgovci i ugostitelji napokon shvatiti da oni više zavise od potrošača nego mi od njih.

    Usljed povećanja cijena proizvoda i usluga, na teren će i nadležni. Republička uprava za inspekcije poslove će intenzivirati inspekcijski nadzor u trgovinama na veliko, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

    Oni dodaju da je sve to radi zaštite potrošača i osiguravanja fer i poštenih tržišnih uslova.

    “Sve aktivnosti ćemo planirati u dogovoru sa Ministarstvom trgovine i turizma, koje intenzivno radi, kroz razne akcije, na poboljšanju uslova za potrošače pri kupovini i korištenju robe i usluga”, rekli su u Inspektoratu.

    Biće podržani svi koraci koje zakonodavac utvrdi s ciljem zaštite potrošača, a izražena je spremnost da, kao kontrolni organ, na terenu sprovede sve mjere koje resorno ministarstvo donese radi kontrole cijena.

  • Šulić: Novi koraci Ministarstva trgovine i turizma ka snižavanju cijena

    Šulić: Novi koraci Ministarstva trgovine i turizma ka snižavanju cijena

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je danas da se u narednih sedam dana očekuje iskorak ka snižavanju cijena robe kako bi proizvodi u Republici Srpskoj bili još jeftiniji.

    Prema njegovim riječima, prosječne cijene robe široke potrošnje u regionu su najniže u Republici Srpskoj.

    – U narednih sedam dana biće održan sastanak sa dobavljačima i proizvođačima, sa ciljem da se uključe u kampanju “Društveno odgovorni. Krajem 2023. godine pojedini proizvodi domaćih proizvođača bili su bez marže. Na sličan način ćemo pristupiti i na ovom sastanku, sjesti sa trgovcima, dobavljačima i proizvođačima i kreirati dodatni iskorak da bismo imali još jeftinije proizvode u Srpskoj – najavio je Šulić.

    Tržišna inspekcija pojačano će kontrolisati marže svih maloprodajnih objekata u Srpskoj kako bi utvrdila da li postoji ekstra-profit kod nekih trgovaca, izjavio je ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić nakon sastanka sa predstavničima potrošača i trgovaca.

    Šulić je istakao da će biti upoređeno da li su marže u skladu sa slobodnom tržišnom trgovinom, odnosno da li su prevelike.

    – To je samo jedna od mjera koje će Ministarstvo preduzeti sa ciljem zaštite potrošača. Udruženja za zaštitu potrošača skrenula su nam pažnju da dolazi do situacija da je na rafu jedna cijena proizvoda, a da na kasi plaćate drugu. Te stvari ćemo sankcionisati i imaćemo pojačane inspekcijske nadzore u trgovačkim lancima – upozorio je Šulić.

    Šulić je napomenuo da je sa predstavnicima udruženja za zaštitu potrošača razgovarao o donošenju novog zakona o zaštiti potrošača u kojem treba da budu najbolja moguća rješenja koja će biti primjenjiva na terenu.

    – Biće nastavljena kampanja “Društveno odgovorni” u koju je uključeno 18 kompanija i koja je dala odlične rezultate. Ukupan rast prodaje tih proizvoda je između 40 i 50 odsto. Ne želimo ovdje da stanemo. Ministarstvo već dvije godine aktivno radi na različitim kampanja čiji je cilj smanjivanje cijena robe široke potrošnje – rekao je Šulić.

    Komentarišući najavljen bojkot trgovina Šulić je rekao da bojkot nikada nije dobar i da zajedničkim radom i angažovanjem svih društveno odgovornih lica treba promovisati pozitivne stvari i na taj način pristupiti javnosti.

    – Smatram da je bojkot nepotreban, ali kao građanin mogu reći da svako ima pravo na tako nešto ako je cilj da se društveni procesi unaprijede i postanemo bolje društvo – poručio je Šulić.

    Šulić je podsjetio da je Vlada Srpske od 20. januara podijelila značajnu količinu osnovnih životnih namirnica za socijalno najugroženije kategorije, putem Crvenog krsta i javnih kuhinja.

    – I na taj način pokušavamo da ublažimo inflatorne udare za najugroženije porodice – naglasio je Šulić.