VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • U Srpskoj 275.400 zaposlenih: Dok troje radi, jedan čeka na birou

    U Srpskoj 275.400 zaposlenih: Dok troje radi, jedan čeka na birou

    Na birou u Srpskoj u martu ove godine bilo je prijavljeno 81.053 građana, dok je istovremeno broj zaposlenih bio tri puta veći, pokazuju zvanični podaci.

    URepublici Srpskoj je, zaključno sa 31. martom, bilo zaposleno 275.358 građana, što je u odnosu na septembar prošle godine više za 0,7 odsto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 0,1 odsto, podaci su Zavoda za statistiku. Od ukupnog broja zaposlenih u Srpskoj, 125.685 su žene.

    – Ako posmatramo oblik svojine, 81.269 zaposlenih radi u poslovnim subjektima u državnoj svojini, 162.712 u privatnoj svojini, 288 u zaduržnoj, te 31.089 u mješovitoj svojini – precizirali su iz Zavoda.

    Kada je riječ o stepenu obrazovanja, od ukupno 233.749 zaposlenih, između ostalih, 62.973 je sa visokom, 111.432 sa srednjom stručnom spremom, kvalifikovano je 27.424, a nekvalifikovanih 11.256 zaposlenih.

    Na Zavodu za zapošljavanje Srpske, prema posljednjim podacima iz maja, prijavljeno je 77.455 građana. To je manje za oko 3.600 u odnosu na mart ove godine.

  • Skok na tržištu: “Šjaomi” prestigao “Epl” po prodaji telefona

    Skok na tržištu: “Šjaomi” prestigao “Epl” po prodaji telefona

    Kineski proizvođač pametnih telefona “Šjaomi” prestigao je “Epl” u drugom kvartalu i postao drugi u svijetu po proizvodnji i prodaji pametnih telefona, saopštila je kompanija za tržišne analize “Kanalis”.

    Šjaomi je prvi put zauzeo drugo mjesto sa udjelom od 17 odsto u isporukama pametnih telefona širom svijeta, što je povećanje za tri odsto u odnosu na prethodni kvartal.

    Globalne isporuke pametnih telefona porasle su za 12 odsto u drugom kvartalu, a prvi je “Samsung elektroniks” sa udjelom od 19 odsto. “Epl” je treći sa 14 odsto.

    Prosječna cijena prodatih “Šjaomijevih” telefona je manja za 40 odsto od “Samsungovih”, odnosno za 75 odsto od “Eplovih” aparata.

    Zvaničnik “Kanalisa” Ben Stenton izjavio je da je prioritet za “Šjaomi” ove godine povećanje prodaje u segmentu najmodernijih uređaja.

    Kineska kompanija povećala je isporuke u Južnoj Americi za preko 300 odsto, u Africi za 150 odsto, a u Zapadnoj Evropi za 50 odsto.

  • BiH odobren izvoz goveđeg mesa u Ujedinjene Arapske Emirate

    BiH odobren izvoz goveđeg mesa u Ujedinjene Arapske Emirate

    Bosni i Hercegovini odobren je izvoz mesa goveda u Ujedinjene Arapske Emirate, potvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    “Dosadašnji napori Ministarstva vanjske trgovine i ekonomsih odnosa BiH i Ureda za veterinarstvo BiH urodili su plodom i rezultirali pozitivnim ishodom za domaći poljoprivredni sektor. Otvaranje novog tržišta znači novu šansu za razvoj i unapređenje kako primarne proizvodnje, tako i prerađivačkih kapaciteta iz BiH”, poručio je ministar Košarac.

    Košarac je napomenuo da je izvoz goveđeg mesa iz BiH u Ujedinjene Arapske Emirate odobren nakon što su usaglašeni veterinarsko-zdravstveni certifikati između dviju zemalja te privrednim subjektima iz BiH odobren izvoz od nadležnih institucija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    “Ured za veterinarstvo BiH zadužen je da, u skladu s usaglašenim veterinarsko-zdravstvenim certifikatima, pokrene neophodne aktivnosti kako bi kompanije, odobrene za izvoz, taj posao mogle neometano vršiti”, naglasio je Košarac nakon sastanka s direktorom Ureda za veterinarstvo BiH Sašom Boškovićem.

    Prema njegovim riječima, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH provodi kontinuirane aktivnosti na otvaranju novih tržišta s ciljem zaštite i unapređenja domaće proizvodnje te razvoja poljoprivrednog sektora.

    “U završnoj smo fazi usaglašavanja veterinarsko-zdravstvenih certifikata s Izraelom, tako da uskoro očekujemo otvaranje ovog tržišta za naše proizvođače. Naš prioritet je evropsko tržište s 500 miliona potencijalnih potrošača, ali i tržišta Rusije, Kine, Malezije, Kuvajta i Saudijske Arabije, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda”, naveo je Košarac.

  • Izvoz robe prijaviti 24 časa ranije

    Izvoz robe prijaviti 24 časa ranije

    Izvoznici šljiva i kornišona iz BiH moraju 24 časa prije izvoza preko graničnog prelaza Gradiška sa Hrvatskom da najave dolazak na ovaj granični prelaz, istakao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    On je i danas ponovio da svi zastoji koji su prijavljeni proteklih dana na graničnom prelazu Gradiška, koji su usporili izvoz robe iz BiH, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo bh. proizvođača, trebali biti prekinuti i trebalo bi da se omogući neometan promet robe preko graničnih prelaza sa Hrvatskom.

    “S tim u vezi uputio bih apel bh. izvoznicima da na vrijeme najave izvoz. Kako smo dogovorili, svaki izvoz koji je najavljen za taj dan će biti i ispoštovan i realizovan”, istakao je Košarac.

    Osvrnuo se i na radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnom prelazu kazavši kako će inspektori pregledati sve pošiljke najavljene za taj dan, pa i nakon predviđenog radnog vremena.

    “Vjerujem da u narednom periodu neće dolaziti do zastoja, da će se spoljnotrgovinski promet odvijati nesmetano, bez zastoja, a ukoliko se pokaže potreba, dobili smo uvjeravanja da bi rad inspektora, koji sada rade od sedam do 15 sati, mogao biti produžen”, kazao je Košarac najavljujući da će naredne sedmice obići granične prelaze kako bi se uvjerio u sprovođenje dogovora dvije države.

    Podsjetio je da je problema sa prelaskom kornišona i šljiva namijenjenih tržištu EU bilo i prošle godine, zbog čega je ove godine ranije uputio dopis nadležnim hrvatskim institucijama kako bi se ovaj problem preduprijedio.

    Ističući opredijeljenost za zaštitu primarne domaće proizvodnje i olakšavanje izvoza poljoprivrednicima iz Republike Srpske i FBiH, Košarac je rekao da je razmišljao i o nekim drugim mjerama koje bi bilo moguće donijeti.

    “Treba istaći da fitosanitarni granični nalazi nisu nadležnosti nivoa BiH, postoje neke druge nadležnosti koje bismo mogli da donosimo. Ne na bazi reciprociteta, ali i mi moramo da štitimo naše ljude i naše interese”, zaključio je Košarac

    Iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske za “Nezavisne” su rekli da je, u skladu sa propisima EU, subjekat odgovoran za pošiljku obvezan unaprijed najaviti prispijeće pošiljke na mjesto prvog ulaska u Evropsku uniju.

    “Subjekat je obvezan fitosanitarnog inspektora jedan radni dan prije, putem sistema TRACES, obavijestiti o očekivanom prispijeću pošiljke ili ako se zbog logističkih ograničenja taj rok ne može poštovati, najmanje četiri sata prije očekivanog prispijeća pošiljke”, kazali su iz pomenutog inspektorata.

    Dodaju da u elektronskom obliku TRACES Evropske komisije evidentiraju sve pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta koje se pregledavaju na graničnim prelazima te na ovaj način i Evropska komisija ima uvid u broj pregledanih i najavljenih pošiljaka.

    “Na graničnoj kontrolnoj postaji Gradiška u razdoblju od 1. jula do 12. jula broj pristiglih i pregledanih pošiljaka je bio između dvije do 11 pošiljaka, 13. jula 18 pošiljaka, a 14. jula devet pošiljaka”, kazali su iz Državnog inspektorata Hrvatske.

    Tvrde da je fitosanitarna inspekcije sve najavljene i pristigle pošiljke na graničnom prelazu Gradiška pregledala za vrijeme redovnog radnog vremena od sedam do 15 sati.

    “Broj graničnih prelaza preko kojih se može obavljati unos pošiljaka bilja i biljnih proizvoda u Evropsku uniju ne može se mijenjati bez udovoljavanja striktnim uslovima koji su propisani zakonodavstvom EU. Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata kontinuirano prati najave pošiljaka te će, ovisno o povećanju broja istih, pravovremeno reagirati”, dodali su iz Državnog inspektorata.

    Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kazao je da su svi izvoznici bili upoznati sa tim da je potrebno da prijave svoj dolazak na granicu.

    “Veliki broj izvoznika je prijavljivao svoje utovare, ali ima i onih koji možda nisu znali pa su njihovi kamioni dolazili u Gradišku bez najave”, kazao je Selimović.

    Ističe da je jedan od najvećih problema što fitosanitarni inspektori u 13 časova pregledaju posljednji kamion i to odrade do 15 časova i to je to za taj dan.

    “Kamioni koji ne stignu do tog perioda na granični prelaz ostaju do sutra”, kazao je Selimović.

    Bh. poljoprivrednici su se ranije žalili na zastoje tvrdeći da im svježa roba koju izvoze propada.

  • Vlada RS usvojila Odluku o devetoj emisiji obveznica

    Vlada RS usvojila Odluku o devetoj emisiji obveznica

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 130. sjednici u Banjaluci, Odluku o devetoj emisiji obveznica Srpske za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske.

    Ovom odlukom realizuje se deveta emisija obveznica Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje.

    Iznos emisije obveznica je 10.290.916,00 KM i predstavlja neisplaćeni iznos verifikovanih obaveza po osnovu računa stare devizne štednje nakon gotovinske isplate, za štediše koji su verifikaciju računa stare devizne štednje izvršile od 3. novembra 2020. godine do 5. marta 2021. godine, navodi se u saopštenju.

    Datum emisije je 30. juli 2021. godine, rok dospijeća: pet godina od dana emisije, kamatna stopa je fiksna 2,5 odsto godišnje i računa se na ostatak glavnice uz primjenu linearnog modela obračuna kamate.

    lada Srpske donijela je Odluku o gotovinskoj isplati sredstava za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje.

    Ova odluka je donesena u svrhu izmirenja duga Srpske po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje.

    Republika Srpska će obaviti gotovinsku isplatu u iznosu do 2.000,00 KM za svakog pojedinačno verifikovanog štedišu koji je ostvario pravo na gotovinsku isplatu, u skladu sa Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, a koji je verifikaciju obavio u periodu od 3. novembra 2020. godine do 5. marta 2021. godine, navodi se u saopštenju.

    Ukupan iznos gotovinske isplate za 523 štediše koje su ostvarile pravo na gotovinsku isplatu je 856.015,86 KM.

    Vlada Srpske usvojila je Informaciju o realizaciji Akcionog plana provođenja omladinske politike Republike Srpske u 2020. godini.

    Akcionim planom provođenja Omladinske politike Republike Srpske iz 2020. godine je obuhvaćena ukupno 61 aktivnost.

    Kada je u pitanju Ministarstvo porodice, omladine i sporta najznačajnija aktivnost je bila nastavak realizacije Programa subvencionisanja kamatnih stopa za mlade i mlade bračne parove i raspisivanje konkursa za izbor novih korisnika subvencije, po kome je subvencija odobrena za novih 499 korisnika.

    Poseban program subvencionisanja kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove se realizuje od 2008. godine, a ukupan broj dodijeljenih subvencija od početka realizacije ovog programa, uključujući i posljednji raspisani konkurs, iznosi 4.347.

    Za realizaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom provođenja Omladinske politike Republike Srpske u 2020. godini, sa različitih tekućih grantova izdvojeno je 18.972.122,47 KM, a određeni broj aktivnosti je finansiran u okvirima redovnog finansiranja nadležnih ministarstava, navodi se u saopštenju.

    U okviru navedenih sredstava, za realizaciju Akcionog plana provođenja Omladinske politike Republike Srpske u 2020. godini, nadležne institucije su izdvojile 16.890.674,91 KM, a organizacije su iz drugih izvora finansiranja obezbijedile 2.081.447,56 KM, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske, piše RTRS.

  • Košarac: Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti i postigao jednu vrstu razumijevanja s Hrvatima

    Košarac: Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti i postigao jednu vrstu razumijevanja s Hrvatima

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac održao je danas konferenciju za novinare na kojoj je govorio o problemima sa kojima se suočavaju izvoznici poljoprivrednih proizvoda u posljednje vrijeme.

    “Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti, da se omogući nesmetan transport roba preko graničnih prijelaza, a riječ je o poljoprivrednim proizvodima, o sezonskoj robi. Sa hrvatskom stranom sam postigao jednu vrstu razumijevanja, a to je da naši izvoznici moraju 24 sata prije izvoza robe preko granice da najave svoj dolazak na granični prijelaz. To je obaveza koju imaju i kroz EU traces (sistem kontrole i trgovine), gdje je Hrvatska obavezna da posao nakon toga završi u zadatom roku”, kazao je Košarac.

    Podsjetio je kako je trenutno radno vrijeme fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima sa Hrvatskom od sedam do 15 sati, ali je istakao i kako je dogovoreno da će sva roba, čiji je dolazak najavljen 24 sata ranije, biti pregledana na vrijeme.

    “To znači da će fitosanitarni inspektori ostajati duže kako bi pregledali sve što je najavljeno za taj dan. Za sve što nije najavljeno, morat će se čekati i radno vrijeme se za takvu robu neće produžavati. Vjerujem da će se ovaj dogovor poštovati i da će robe iz BiH, one prethodno najavljene, biti prioritet i da neće dolaziti do zastoja. Ukoliko se obim posla bude povećao i ukoliko bude potrebe, postoji mogućnost da se dodatno produži radno vrijeme inspekcije, ali i to uz prethodnu najavu od 24 sata ranije, jer je takav sistem i takvi su standardi”, istakao je Košarac.

    Najavio je Košarac i kako će naredne sedmice posjetiti granični prijelaz u Gradišci kako bi se uvjerio da se prevoz robe vrši nesmetano. Ukoliko se ovaj dogovor ne bude poštovao, dodao je, bit će spreman i za neka druga rješenja.

    Podsjetimo da su prethodnih dana poljoprivrednici koji izvoze sveže kornišone i šljive naišli na problem sa predugim čekanjem na granici u Bosanskoj Gradišci, zbog čega su kasnili sa isporukom robe kupcima u EU, a s obzirom na to da je u pitanju lako kvarljiva roba, upitan je bio i kvalitet. Zbog toga su i tražili da država reaguje.

  • Vidović: Rast BDP-a u Srpskoj 4,5 odsto, rebalans budžeta u septembru

    Vidović: Rast BDP-a u Srpskoj 4,5 odsto, rebalans budžeta u septembru

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je Srni da očekuje da će na kraju ove godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj biti od četiri do 4,5 odsto i da bi u septembru trebalo da bude usvojen rebalans budžeta.

    Vidovićeva je rekla da se isti takav rast BDP-a očekuje i u sljedećoj godini, što će, kako je istakla, Srpsku dovesti u dosta povoljniji položaj.

    “Sve to nam govori da smo dobro radili u prošloj godini kada smo pomagali privredi, jer je pad BDP-a u 2020. godini u Republici Srpskoj bio minus 2,8 odsto, i to je najmanji pad poslije Srbije u čitavom regionu, dok je Srbija imala pad od jedan odsto”, podsjetila je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, sve to ukazuje da je rast prihoda u ovoj godini, koji su veći od plana, posljedica i takvih ulaganja u prethodnoj godini.

    “Rebalans budžeta će sigurno biti i procjenjujemo da će biti u septembru”, rekla je Vidovićeva.

    Razlog za rebalans budžeta je da se Kompenzacionom fondu usmjeri još sredstava, a do rebalansa će doći i zbog povećanja prihoda koji su veći od planiranih, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je tokom ove godine došlo i do povećanja plata i da je bilo i određenih isplata za penzionere i borce, te da sve to podrazumijeva rebalans budžeta Republike Srpske.

    “Prvi razlog za rebalans budžeta je što ćemo potrošiti sredstva iz Kompenzacionog fonda koja su namijenjena za zdravstvo i privredu, tako da ćemo morati raditi rebalans da bi tom fondu usmjerili još sredstava”, ukazala je Vidovićeva.

    Ona je ponovila da će do rebalansa doći i zbog povećanja prihoda koji su mnogo veći od plana u ovom periodu, što jako raduje.

    Ministar finansija je rekla da očekuje da će se takvo povećanje prihoda zadržati do kraja godine, tako da će i deficit i zaduženje biti manji od plana, mada je, kako je rekla, javni dug Republike Srpske 42,9 odsto, što je među najmanjim zaduženjima u regionu.

  • Inflacija u SAD-u uzrokovala najveći rast cijena od 2008. godine

    Inflacija u SAD-u uzrokovala najveći rast cijena od 2008. godine

    Vrijednost američkih dionica se smanjila nakon što je inflacija uzrokovala znatno veći porast cijena roba i usluga, nego što se to očekivalo tokom prošlog mjeseca. Riječ je o najvećem povećanju cijena u posljednjih 13 godina.

    Indeks potrošačkih cijena je prošli mjesec porastao za 0,9 posto, što je znatno više od procjene ekonomista koji su očekivali da će porast iznositi 0,5 posto. Ovo je najveći jednomjesečni rast cijena još od 2008. godine.

    Od početka godine cijene su porasle za 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su analitičari očekivali da će taj rast biti 4,9 posto.

    Mike Lowengart iz finansijske kompanije E Trade Financial smatra da je ključno pitanje koliko dugo će trajati inflacija. Upozorio je da će posebno biti nezgodno ako potraje više godina, piše poslovni list Business Insider.

  • Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Hrvatska i dalje nema sluha za proizvođače i izvoznike iz BiH, koji apeluju da radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na granici bude produženo, zbog čega više od 30 kamiona sa svježim kornišonima i šljivama stoji na prelazu u Gradišci i pitanje je da li će roba u ispravnom stanju stići do kupaca.

    Problem je, kao i lani, nastao jer je Hrvatska u jeku poljoprivredne sezone skratila radno vrijeme svojih sanitarnih inspektora, koji rade samo od sedam do 15 časova, zbog čega roba predugo čeka na granici.

    Da su već sada u ozbiljnim problemima i proizvođači i izvoznici, juče su upozorili iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, naglasivši da kamioni i po dva dana ostaju na granici.

    “Zbog toga dolazi do kaliranja proizvoda, naši izvoznici ne mogu da ispoštuju termine isporuke, što ih dovodi u opasnost od otkazivanja ugovora”, rekao je sekretar tog udruženja Suad Selimović, dodavši da su pojedinim firmama kupci rekli da će im odbiti 20 odsto od fakture zbog toga što nisu ispoštovali rok isporuke.

    Podsjetio je da je Hrvatska najavila da će produžiti radno vrijeme i uvesti rad subotom kada bude više od 20 kamiona na granici, ali to još nisu učinili.

    “Ljudi ne znaju šta da rade, neki kreću preko Mađarske, što je za oko 300 kilometara dalja ruta”, kazao je Selimović i poručio da je moguća i blokada graničnog prelaza ako problem uskoro ne bude riješen.

    Da su proizvođači u ozbiljnim problemima, saglasan je i predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović, koji je za “Glas Srpske” rekao da proizvođači već sada trpe štetu jer berba šljive uveliko traje.

    “Bolje će nam biti da se okrenemo i vratimo sa granice, pa da se snalazimo kako da prodamo voće i povrće dok je još dobrog kvaliteta. Budemo li čekali na granici satima, samo ćemo gomilati gubitke”, kazao je Dojčinović i naglasio da će proizvođači tražiti sastanak sa nadležnima kako bi našli razumno rješenje za ovaj problem.

    Rješavanje ovog problema prije sedam dana zatražio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. On je od Mješovite komisije za praćenje Ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske zatražio da uvaži stavove izvozno orijentisanih poljoprivrednika iz Srpske i FBiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz.

    Prelazi
    Odlukom hrvatske strane za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman na tržište EU. Domaći poljoprivrednici traže da se za te namjene otvore svi granični prelazi u skladu sa postojećim ugovorom između BiH i Hrvatske.

  • “Lidl” cilja lokaciju u Banjaluci

    “Lidl” cilja lokaciju u Banjaluci

    Poznati njemački trgovački lanac “Lidl” još traži lokaciju na kojoj će biti njihov prodajni objekat u Banjaluci, potvrdili su izvori “Nezavisnih novina”.

    Naši sagovornici ističu da su u potrazi za oko 10.000 metara kvadratnih zemljišta, na kojem bi, po svemu sudeći, gradili objekat.

    “Zainteresovani su za neku od lokacija na izlazu iz Banjaluke, odnosno na ulazu u ovaj grad, a treba im, dakle, veća površina, kako bi uz objekat imali i prostor za parking”, ističe sagovornik “Nezavisnih”.

    Prema riječima našeg izvora, ako predstavnici “Lidla” uskoro pronađu zemljište koje bi im odgovaralo, gradnja objekta bi mogla početi na proljeće iduće godine.

    “Koliko će sama gradnja trajati, teško je reći, sve zavisi od više faktora, mada nije isključeno da bi objekat mogao biti završen do kraja te godine”, rekao je izvor “Nezavisnih novina”.

    Inače, prema pisanju portala Akta, “Lidl” je već registrovao poslovnice u Banjaluci, u Ulici Sime Šolaje 1a, te Brčkom, na Bulevaru mira 22.

    Prema podacima istog izvora, potencijalne lokacije ovog njemačkog giganta u Sarajevu su Hadžići, Nedžarići, gdje se trenutno nalazi ruševni objekat Doma penzionera, te lokacija na potezu Bojnik – Butila.

    Kako se dodaje, ono što je sada zvanično jeste da je “Lidl BiH” d.o.o. registrovan na adresi Maglajska 1 u sarajevskoj opštini Centar.

    Osnivač je njemački “W E-International Zweite GmbH”, a kapital “Lidla BiH” nešto je manji od milion KM.

    Na direktorskoj poziciji je, dodaje se, Allen Halamić, koji je bio i u Upravi “Lidla Hrvatska”. Kao izvršni direktor društva naveden je Roland Schreiber.

    Među članovima Uprave spominje se još jedno ime – Dean Sunek, takođe kao izvršni direktor. Sunek je bio i izvršni direktor “Lidla Srbija”.

    Podsjetimo, “Nezavisne novine” su u novembru prošle godine objavile da su agenti “Lidla” počeli istraživanje tržišta BiH, odnosno ispitivanje kupovne moći bh. građana, što dokazuje da je ovaj njemački gigant zainteresovan da posluje i u našim gradovima.

    “Oni su u fazi istraživanja tržišta, koliko je profitabilno tržište za njih u BiH, s obzirom na to da u BiH ima mnogo stranih tržnih lanaca”, rečeno je tada za “Nezavisne novine” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Prije toga iz “Lidla” su, podsjetimo, potvrdili da neprestano istražuju potencijalne ciljeve za širenje.

    “Lidl” je prve prodavnice u Srbiji otvorio prije nekoliko godina i radnje koje se tamo nalaze sada su među najuspješnijima. U Hrvatskoj lanac supermarketa “Lidl” ima koristi od brojnih turista koji u ovu zemlju dolaze. “Lidl” trenutno ima 11.200 poslovnica u 32 zemlje širom svijeta.