VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Poskupjelo sve od goriva, osnovnih životnih namirnica…

    Poskupjelo sve od goriva, osnovnih životnih namirnica…

    Oporavak privrede i rast potrošnje donijeli su, između ostalog, za osam mjeseci ove godine skoro 105 miliona maraka više u zajedničku kasu u odnosu na rekordno prikupljene prihode od indirektnih poreza u godini prije pandemije.

    U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH naveli su da su prihodi od indirektnih poreza za osam mjeseci ove godine iznosili 5,363 milijarde KM i veći su za 660 miliona u odnosu na isti period prošle godine, te za 104,86 miliona maraka u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

    Navode da je iznos u kasi rekordan od uspostavljanja UIO, a samo u avgustu ove godine prikupljeno je 768 miliona KM indirektnih poreza što je za 186 miliona više u odnosu na isti mjesec lani.

    Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH Ratko Kovačević pojasnio je za “Glas Srpske” da je do rasta prihoda došlo usljed oporavka svih privrednih aktivnosti nakon prošle godine i vanredne situacije uzrokovane virusom korona.

    • Zabilježen je značajan rast uvoza, a samim tim je povećana i naplata uvoznih dadžbina. Došlo je do značajnog rasta potrošnje, a to znači i veću naplatu PDV-a – rekao je Kovačević.

    Dodao je da je zabilježen i veći iznos naplaćenog PDV-a u unutrašnjem prometu koji su prijavili i uplatili obveznici u svojim prijavama.

    Sa druge strane ekonomisti tvrde da je uz sve navedeno na rast prihoda od indirektnih poreza najveći uticaj imalo poskupljenje svih proizvoda i rast troškova života.

    • Poskupjelo je sve od goriva, osnovnih životnih namirnica, do građevinskog materijala. Svi ti elementi su značajno uticali na rast prihoda od indirektnih poreza. Porast cijena je sigurno veći u odnosu na rast prihoda, ali smatram da je globalna inflacija koja ni nas nije zaobišla imala najznačajniji uticaj – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.
  • Manji prinos diže cijenu krompira u BiH

    Manji prinos diže cijenu krompira u BiH

    Vremenske neprilike, kao što su dugotrajna suša i rani mrazevi, koje su zadesile BiH ove godine negativno su uticale na proizvodnju krompira, istakli su poljoprivredni proizvođači navodeći da će cijena ovog povrća i dalje rasti, a da ga na nekim pijacama skoro i nema.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je da je situacija u BiH u odnosu na lošu situaciju u regionu još gora, te da krompira na pijacama u Srpskoj gotovo nema.

    “Postoji više razloga zašto je to tako, a prvi je taj što prošle godine krompir nije prodat, propao je i završio na deponiji te proizvođači nisu imali šta zasaditi, pa su zasadili manje ove godine”, rekao je Mastalo za “Nezavisne”.

    Dodao je da su poljoprivrednici ostali dužni poljoprivrednim apotekarima te su sadili svoje sjeme, koje nije odgovarajuće, što je uticalo na prinos.

    “Takođe, razlog loše situacije je suša koja je smanjila rod za oko 30 odsto. Dalje, ove godine je daleko veća potražnja za krompirom, a većina je prodata ljetos za niže veleprodajne cijene, koje su tada iznosile 0,30 do 0,35 KM po kilogramu”, kazao je Mastalo.

    Kako je naveo, sve je to uticalo da na tržištu bude manje krompira, manji je prinos, a veća potražnja dovodi do toga da cijene rastu.

    “Takvo je stanje i u Srbiji i Hrvatskoj, zbog toga krompir ne možemo ni uvesti jer je i kod njih ista situacija kao i kod nas”, rekao je Mastalo.

    Naveo je da se trenutno veleprodajna cijena kreće oko 0,60 KM, a u maloprodaji 0,70 ili čak do 0,80 KM, te je istakao da je sigurno da će cijena krompira još ići naviše.

    Kada je riječ o situaciji u FBiH, prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, ona je ista kao i u Srpskoj, te je istakao da je suša negdje napravila pravu katastrofu.

    “Kad je riječ o proizvodnji krompira, to je uvijek isto. Borimo se da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu prelevmani. Kod nas su jako mali podsticaji i zbog toga naši proizvodi propadaju”, rekao je Bićo za “Nezavisne”.

    Dodao je da je pandemija virusa korona prošle godine uticala na to da se proizvodnja poveća te da nastane hiperprodukcija, zbog čega je dosta krompira propalo.

    “Problem je što je uvozna roba jeftinija od naše, lako će naš krompir poskupjeti, ali to nije rješenje”, kazao je Bićo.

    S druge strane, uzgajivači ranog krompira kažu da nisu imali problema sa sušom, ali da im je dio uroda propao zbog kasnih mrazeva.

    “Mi navodnjavamo, te do 1. jula mi sav krompir pokopamo i prodamo”, rekao je za “Nezavisne novine” Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog i brenda “Ljubuški rani”.

    Dodao je da je kasni mraz uticao na to da proizvodnja krompira zakasni te ju je umanjio.

    “Vađenje krompira je trebalo da počne 1. maja, ali zbog mraza smo počeli tek mjesec dana kasnije. Cijene su ove godine lošije u odnosu na lani jer mi prošle godine nismo mogli ništa prodati, a ove godine je bolja situacija”, kazao je Vukojević.

    Istakao je da je kilogram krompira na pijaci u Ljubuškom sada oko 0,80 KM.

    “U šestom mjesecu i početkom sedmog je cijena bila loša i kretala se od 0,30 do 0,40 KM po kilogramu jer su se tada sastali viškovi starog krompira koji se nije prodao godinu ranije sa novim krompirom”, naveo je Vukojević.

    Dodao je da cijene svega rastu te da je nejasno kako građani BiH opstaju, a posebno seljaci koji od dizanja cijena robe skoro nemaju ništa zarade.

  • Poskupljenje pšenice na berzama poguralo nove cijene hljeba

    Poskupljenje pšenice na berzama poguralo nove cijene hljeba

    Zbog visoke cijene pšenice na berzama, cijene brašna u BiH su porasle za 12 odsto, a može se očekivati da se taj trend rasta nastavi i u narednom periodu, što će se odmah odraziti na poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda, saglasni su bh. mlinari.

    Naime, Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je da je cijena pšenice u odnosu na prošlu godinu viša za 100 evra po toni te da je došlo do poskupljenja brašna za oko 12 odsto.

    “Očekujemo u narednom periodu i značajan rast cijena brašna, ali i pekarskih proizvoda”, kazao je Kos.

    Dodao je da pšenica sada košta oko 250 evra, ali da prognoze kažu da se na zimu očekuje i do 300 evra, dok je, kako kaže, prošle godine to bilo oko 150 evra po toni.

    “Budući da ove godine očekujemo i jako slabe prinose kukuruza, sve će to dovesti do viših cijena pšenice koje će se odmah odraziti na poskupljenje brašna, što mora dovesti do viših cijena pekarskih proizvoda”, zaključio je Kos.

    Da je došlo do poskupljenja brašna kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, koji ističe da je u proteklom periodu cijena brašna porasla za 10 do 12 odsto.

    “Čim je počela da se koristi ovogodišnja pšenica, odmah je došlo do poskupljenja brašna, tako da se može očekivati da u narednom periodu rastu cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda”, kazao je Pelemiš.

    Kako je rekao, mlinari su opet najavili dodatni rast cijena brašna, do kojeg će sigurno doći u neko skorije vrijeme upravo zbog visoke cijene pšenice.

    Ističe da u Semberiji još nije bilo korekcija cijena pekarskih proizvoda, ali kako je rekao možemo očekivati da one porastu.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da oni još koriste stare zalihe pšenice.

    “Očekujemo da u narednim danima stigne neka nova, viša cijena brašna, jer rast cijene pšenice na svjetskom tržištu je ogroman, ali je evidentno da cijene pekarskih proizvoda cijele godine pomalo rastu, tako da se može očekivati da se taj rast od pet do šest odsto godišnje nastavi”, kazao je Trivić.

    Dodao je da ako se rast cijena brašna zaustavi na sadašnjem poskupljenju – neće doći do viših cijena pekarskih proizvoda.

    Dragan Vučić, izvršni direktor za prodaju i izvoz u preduzeću “Klas” Sarajevo, kazao je za “Nezavisne novine” da kod njih još nije bilo promjena cijene proizvoda.

    “Iako pšenica iz dana u dan poskupljuje, mi još nismo podizali cijenu brašna, međutim sigurno je da ćemo vrlo brzo biti primorani da to uradimo”, kaže Vučić.

    Ističe da niko nije očekivao ovakav trend rasta cijene pšenice jer, kako kaže, prinosi su bili jako dobri u cijelom regionu.

    “Kad dođe do poskupljenja brašna, mora doći do viših cijena pekarskih proizvoda”, ističe Vučić.

    Da je evidentno da je došlo do poskupljenja brašna za više od 10 odsto smatra Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

    “Pšenica jeste poskupjela u otkupu, rod 2021. godine, ali to ne bi trebalo da bude razlog za velika poskupljenja”, kazao je Bićo.

  • Upitne plate više od 20.000 činovnika u institucijama BiH

    Upitne plate više od 20.000 činovnika u institucijama BiH

    Više od 20.000 zaposlenih u institucijama BiH moglo bi u oktobru ostati bez plata i naknada ukoliko Vijeće ministara BiH ovih dana ne donese novu odluku o privremenom finansiranju.

    Naime, ovog mjeseca ističe ranija odluka Vijeća ministara o privremenom finansiranju s obzirom na to da Parlamentarna skupština BiH još nije razmatrala i usvojila budžet institucija BiH za ovu godinu.

    Situacija je neizvjesna s obzirom na to da predstavnici iz Republike Srpske ne učestvuju u radu i donošenju odluka u institucijama BiH jer ih na to obavezuje odluka koja je donesena u Narodnoj skupštini Republike Srpske zbog nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

    Dušanka Majkić (SNSD), predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Doma naroda BiH, za “Nezavisne novine” ističe da se zajedničke institucije neće moći finansirati bez usvojenog budžeta ili odluke o privremenom finansiranju.

    “Samo su te dvije mogućnosti da se redovno primaju plate. Nema odlučivanja i to je alarm koji poziva da se sjedne za sto. Ovo nalaže krajnju ozbiljnost svih učesnika da pokušaju da urade nešto što bi moglo da omogući da se sve vrati u pređašnje stanje. To se može postići jedino dogovorom za stolom. To su ozbiljne stvari i nije samo jedna, sve će ići jedno za drugim. Zemlja ne funkcioniše. Čim nema odluka – nema ništa. Ne dolazi nam pošta. Jedino dogovor i razgovor mogu to riješiti”, kaže Majkićeva.

    Dženan Đonlagić (DF), zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH, za “Nezavisne novine” kaže da ukoliko Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, ne sazove sjednicu i ukoliko se ne usvoji odluka o privremenom finansiranju za period oktobar – decembar 2021. godine, sve isplate će biti onemogućene.

    “Dakle, neka predstavnici SNSD-a objasne zaposlenicima državnih institucija da ako ne dobiju plate od 1. oktobra to je zato što blokiraju rad u ovom konkretnom slučaju Vijeća ministara BiH”, kazao je Đonlagić.

    Mira Pekić (PDP), poslanik u Predstavničkom domu BiH i član Komisije za finansije i budžet ovog doma, za “Nezavisne novine” ističe da je besmisleno u septembru pričati o budžetu zajedničkih institucija.

    “Mi kao poslanici iz Republike Srpske i svi predstavnici iz RS treba da poštujemo odluke NS RS koje su vrlo jasne i decidne. Ali pitanje budžeta je pitanje koje je trebalo da bude riješeno prošle godine u decembru. Ne smatram da je za ovo odgovorna opozicija – za neusvajanje budžeta i situaciju u kojoj se trenutno nalazimo – zato što je budžet tehničko pitanje. Tu su brojevi u pitanju, rashodi institucija i tri političke partije se nisu mogle dogovoriti ni u decembru, ni u januaru, niti jedan mjesec do sada”, kaže Pekić.

    Iako smo u Vijeću ministara BiH tražili odgovor na pitanje šta će biti sa finansiranjem institucija BiH ukoliko ne bude nove odluke o privremenom finansiranju, odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili.

  • Bez obzira na rekordne zapljene šverc cigareta i dalje potkopava finansije BiH

    Bez obzira na rekordne zapljene šverc cigareta i dalje potkopava finansije BiH

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH za sedam mjeseci ove godine oduzela je duvan i cigarete u vrijednosti čak 4,4 miliona KM koji je bio namijenjen za prodaju na crnom tržištu.

    Za usporedbu, u cijeloj 2020. godini, prema podacima UIO, oduzeta je roba vrijedna nešto više od 2,4 miliona KM, u 2019. taj iznos je bio oko 1,2 miliona, 2018. oko 1,7, a 2017. godine tek 470 hiljada KM.

    “Evidentno je da su rezultati ostvareni u sedam mjeseci ove godine daleko veći u odnosu na cijelu 2020, kao i na prethodne godine, što je rezultat intenziviranja aktivnosti na suzbijanju nelegalnog prometovanja ove robe. Ovo su samo podaci iz UIO, a na njih treba još dodati i ostvarene rezultate Granične policije, kao i svih nadležnih MUP-ova u cijeloj BiH. Pojačane aktivnosti službenika UIO i broj izvedenih akcija doprinijeli su smanjenju prodaje duhana i cigareta na crnom tržištu u BiH”, kazao je za Klix.ba Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Najveća količina cigareta koje se pokušavaju prokrijumčariti i prodavati na crnom tržištu, kaže Kovačević, dolaze iz Crne Gore, a tome u prilog idu i činjenice da je najveća količina ove oduzete akcizne robe zaustavljena upravo na pokušaju ulaska iz Crne Gore u našu zemlju.

    “Sektor za provođenje propisa u UIO na osnovu Programa rada UIO i Upravnog odbora UIO za 2021. godinu, u svome Planu rada za 2021. godinu, kao jedan od prioriteta definisao je da će kontinuirano provoditi nadzor nad primjenom propisa iz oblasti indirektnih poreza u cilju otkrivanja, istraživanja i procesuiranja prekršaja i krivičnih djela posebno na suzbijanju nelegalnog prometa roba bez porijekla na teritoriji BiH, sa posebnim akcentom na nedozvoljenom prometu akciznih proizvoda prvenstveno duhana i duhanskih prerađevina, odnosno cigareta. Jedan od značajnijih razloga većih rezultata je i upotreba specijalističkog uređaja skener Nuchtech koji su NR Kina i kompanija Nuchtech donirali UIO. Korištenjem navedenog skenera, u toku 2021. godine, službenici UIO su imali dvije veoma značajne aktivnosti u kojima su zaplijenjene veće količine nelegalnih akciznih proizvoda (cigareta) i to u februaru 585 kartona cigareta i u julu 495 kartona cigareta. Pored toga, važno je napomenuti i saradnju koja se, u odnosu na predmetno, ostvaruje između nadležnih policijskih i drugih agencija za provođenje zakona u BiH u okviru koje se vrši razmjena podataka i provode se zajedničke operativne aktivnosti, a unaprijeđena je i saradnja sa susjednim carinskim administracijama i razmjena podataka na međunarodnom nivou što će se nastaviti i u narednom periodu”, istakao je Kovačević.

    Osim zajedničkih operativnih aktivnosti, u julu ove godine Vlada Crne Gore najavila je kraj šverca cigareta preko Luke Bar. Ovo nije jedina aktivnost koje je Vlada Crne Gore poduzela, ali je svakako najznačajnija i uveliko utiče na stanje crnog tržišta u BiH, odnosno na neko vrijeme će utjecati na dostupnost nelegalnih proizvoda u našoj zemlji. Postavlja se pitanje, ima li Vlada BiH, sa entitetima, namjeru napraviti slične poteze kako bi sačuvala i sanirala legalno tržište čime bi također podržali rad državnih agencija koje bilježe sjajne rezultate.

    Granična policija BiH u prvih sedam mjeseci prošle godine zaplijenila je i privremeno oduzela 73.685 kutija cigareta bet akcizne markice, ukupne procijenjene vrijednosti oko 350 hiljada KM, i 360 kilograma duhana ukupne vrijednosti 10.827 KM.

    “U prvih sedam mjeseci 2021. godine, Granična policija Bosne i Hercegovine ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 129.180 kutija cigareta bez akcizne markice ukupne procijenjene vrijednosti 657.910 KM i 215 kilograma rezanog duhana ukupne vrijednosti 42.530 KM. Privremeno oduzete cigarete i duhanski proizvodi su najčešće pronađeni i otkriveni u blizini granične linije između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Zaplijenjeni proizvodi se po naredbi Suda BiH čuvaju ili deponuju na depozit Suda do okončanja postupka protiv osoba koje su zatečene u krijumčarenju navedene robe. Granična policija BiH nastavlja kontinuirano raditi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duhanskih proizvoda”, kazali su nam iz Granične policije BiH.

    Međutim, bez obzira na pojačane akcije zapljena, država je i dalje u gubitku. Bosna i Hercegovina, u poređenju sa drugim zemljama Evrope, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić, ima previsok nivo poreskog opterećenja na duhan, ako se posmatra procentualni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni.

    “Ovo opterećenje je sada oko 90 posto, što znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu, 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Drugim riječima, ako je cijena kutije cigareta 5 KM, država sebi uzme 4,50 KM. Visok nivo poreskog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta. Ovaj problem se može riješiti kroz smanjivanje poreskog opterećenja na duhan i to kroz smanjenje akciza, te jačim radom inspekcijskih organa. Na ovaj način bi došlo do smanjenja razlike između ilegalnih i legalnih duhanskih proizvoda, što bi uz smanjivanje ponude ilegalnih proizvoda dovelo i do većih prihoda državi”, kazao nam je Hadžić.

    Ono što treba zajedno ići u ovom paketu, smatra on, jeste namjensko usmjeravanje dijela akciza na duhan u zdravstveni sektor, konkretno za liječenje teško oboljele djece, ‘kako se ne bi stalno morali pozivati humanitarni brojevi i tako sakupljati novac’.

    “Kada je u pitanju poresko opterećenje na duhan u susjednim zemljama, ono je manje od preporuka u EU, koje iznosi 80 posto, dok je isto u Crnoj Gori 75 posto, u Srbiji 77, a u Hrvatskoj 81 posto. Kretanja na crnom tržištu u BiH će u najvećoj mjeri zavisiti od mogućnosti plasmana dijelom i zbog akcija u susjednim zemljama na suzbijanju ilegalne proizvodnje. U svakom slučaju, država i društvo gube stotine miliona KM kroz neprikupljene poreze zbog crnog tržišta”, poručio je Hadžić.

  • Od početka godine u BiH uvezena hrana u vrijednosti od 1,8 milijardi KM, a izvezeno 488,3 miliona KM

    Od početka godine u BiH uvezena hrana u vrijednosti od 1,8 milijardi KM, a izvezeno 488,3 miliona KM

    Bosnu i Hercegovinu od početka godine pogađaju konstantne vremenske neprilike koje su uticale i na rod poljoprivrednih proizvoda. Međutim, podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je od početka godine porastao i uvoz i izvoz agroindustrijskih i prehrambenih proizvoda.

    • Agroindustrijski i prehrambeni sektor u robnoj razmjeni učetvuju sa 12 posto, a u analiziranom periodu je povećan i izvoz i uvoz. Izvezeno je ovih proizvoda u vrijednosti od 488,3 miliona KM, što je povećanje od 20 miliona KM ili 4 posto. Uvoz je povećan za 4 posto ili 76 miliona KM, tako da je ukupno uvezena vrijednost ovih proizvoda 1,8 milijardi KM – Danijela Kovač asistent predsjednika i potpredsjednika VTK.

    Vrijednosno u izvozu najviše učestvuju mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, masti i ulja, proizvodi na bazi žitarica i jestivo voće. U uvozu vrijednosno dominiraju meso i drugi klaonički proizvodi, jestivo voće, proizvodi na bazi žitarica, pića i alkohol.

    • Meso najviše izvozimu u Crnu Goru i Tursku, a uvozimo iz Italije, Holandije i Poljske. Prerađevine od mesa izvozimo najviše na tržište CEFTA-e (top izvozna tržišta su Srbija, Makedonija i Kosovo), a uvozimo iste uglavnom iz Srbije i Hrvatske – istakli su iz VTK.

    Mlijeko i mliječne proizvode najviše izvozimo u CEFTA-u i Hrvatsku, a top izvozna tržišta su Srbija i Crna Gora. Iste proizvode uvozimo vrijednosno najviše iz Njemačke, Hrvatske i Srbije.

    Naveli su da voće i povrće izvozimo u Rusiju, Njemačku i Srbiju, a uvozimo ugavnom iz Turske, Slovenije i Italije. Žitarice izvozimo uglavnom u Hrvatsku, a uvozimo iz Srbije i Mađarske.

  • UIO BiH prikupila rekordnih 5,3 milijardi KM indirektnih poreza

    UIO BiH prikupila rekordnih 5,3 milijardi KM indirektnih poreza

    Prihodi od indirektnih poreza u osam mjeseci 2021. godine iznosili su 5 milijardi i 363 miliona KM i veći su za 660 miliona KM ili 14,04 posto u odnosu na isti period 2020. kada su iznosili 4 milijarde i 703 miliona KM.

    Samo u augustu 2021. godine prikupljeno je 768 miliona KM indirektnih poreza što je za 186 miliona KM više u odnosu na august 2020. godine.

    Nakon što je UIO izvršila povrat PDV-a privrednicima u iznosu od 958 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za period januar – august 2021. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 4 milijarde i 405 miliona KM i veći su za 543 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu 2020. godine.

    Za finansiranje državnih institucija za period januar – august 2021. godine raspoređen je iznos od 515 miliona KM. Fedraciji BiH raspoređeno je 2 milijarde i 428 miliona KM, Republici Srpskoj milijarda i 321 milion KM, a Brčko distriktu 134 miliona KM.

    Vanjski dug Federacije BiH sa 288 miliona KM u 2020. godini, porastao je na 318 miliona KM u 2021, što je rast za 10,34 posto. Kada je u pitanju Republika Srpska, vanjski dug je prošle godine bio 145 miliona, a ove godine je 149 miliona KM što je rast od 3,30 posto. Vanjski dug Brčko distrikta sa šest miliona KM u 2020. smanjen je na 5 miliona KM u ovoj godini.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, Federacija BiH je dobila 136 miliona KM, Republika Srpska 89,9 miliona KM i Distrikt Brčko 4,6 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM

  • Za Radovića zabrinjavajući trend: Rekordan dug Srpske, prihodi od PDV-a veći zbog rasta cijena

    Iako se nosioci vlasti u Republici Srpskoj hvale ekonomskim pokazateljima, rast duga RS nakon prva dva kvartala 2021. godine treba da zabrine naše građane, tvrdi Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS.

    Kaže da se postavlja logično pitanje zašto nas Vlada i dalje zadužuje kada se hvali rastom poreskih prihoda i rastom bruto domaćeg proizvoda.

    On ističe da je dug Republike Srpske na rekordnom nivou i da je po prvi put zvanično premašio dug drugog entiteta, Federacije BiH, za nekoliko stotina miliona KM. Taj podatak je, navodi Radović, zaista zabrinjavajući obzirom da u Republici Srpskoj živi duplo manje stanovnika nego u Federaciji BiH.

    Radović kaže da je do rasta BDP u Srpskoj u 2021. u odnosu na 2020. godinu, došlo iz dva razloga.

    “Prvi razlog leži u činjenici da je zbog problema sa korona virusom u 2020. godini evidentno da su mnogi privredni subjekti imali pad poslovne aktivnosti, dok smo u devet mjeseci u 2021. imali mnogo bolju situaciju i kod nas, ali i u zemljama koje su naši glavni izvozni trgovinski partneri”, pojašnjava Radović.

    Drugi razlog i veoma važan faktor koji je uticao na rast BDP u 2021. godini je, kaže Radović, sektor stanovništva, što prije svega treba da zahvalimo našoj dijaspori.

    “Za razliku od prošle godine, kada su mnogi od njih propustili da dođu u Republiku Srpsku jer su postojale mjere ograničenja,ovoga ljeta je dijaspora došla, a samim tim i trošila svoj novac ovdje. Ta naša dijaspora nije došla u iznajmljenim automobilima i da potroši svoju platu kako bi se pokazali, već su ti ljudi došli u svoju zemlju i pokazali da se pošten rad, kvalifikovanost i stručnost cijene u zemljama gdje trenutno borave i rade i da sa svojim primanjima mogu veoma dobro da žive”, rekao je Radović.

    On ističe da ono što predstavnici vlasti u Republici Srpskoj ne vide ili ne žele da vide rast cijena osnovnih životnih namirnica i to do 50 odsto: ulja, brašna, mlijeka, hljeba, šećera, mesa…

    “Upravo je rast cijena uzrok rasta prihoda od PDV i to opet na teret standarda ili novčanika građana Republike Srpske. Sa rastom cijena ovih životnih namirnica, cijena potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu je značajno uvećana. Vlada taj rast nažalost ne može da kontroliše jer je uvoz ovih roba značajno veći od one koju može da obezbijedi domaća proizvodnja i naša privreda” navodi Radović.

    On je podsjetio da je SDS upozoravala da je Vlada zapostavila domaću privredu i proizvodnju i da isključivo provodi fiskalnu politiku uvodeći nove namete i poreze.

    “Mi smo predlagali da se privreda rastereti kako bi se stekli uslovi za novi investicioni ciklus. Sada će opet građani morati da plate cijenu loše ekonomske politike zasnovane na rastu poreza i pritisku na privredu”, kaže Radović.

    Napominje da je poražavajuća činjenica da gotovo nema domaćih i stranih privatnih investicija.

    “Vlada se opredijelila za javne investicije koje su veoma skupe i netransparentne. Te investicije se opet finansiraju kreditnim sredstvima koje će u krajnjoj instanci građani i privreda Republike Srpske morati da vrate. Ovakva ekonomska politika koja je bazirana na uzimanju kredita za budžetsku potrošnju ali i za skupe, netransparentne i neproduktivne državne ili javne investicije nas može dovesti do velikih problema u budućnosti i to javnost i građani u RS moraju da budu svjesni”, rekao je Radović.

    Navodi da SDS ima potpuno drugačiji pristup ekonomskoj politici od ove koju trenutno provodi vlast na čelu sa SNSD.

    “Naša ekonomska politika i program se bazira na razvoju domaće privrede i na poreskom rasterećenju privrednih subjekata kako bi se obezbijedila nova radna mjesta i investicije. Na taj način bi se povećao priliv u budžet što bi dovelo do rasta plata i penzija. Takođe domaća privreda bi zamijenila uvoz mnogih proizvoda što bi moglo dovesti do kontrole nad kretanjem cijena osnovnih životnih namirnica, jer bi domaći proizvodi bili mnogo jeftiniji od onih koje sada uvozimo”, zaključuje Radović.

  • Vučić: Raste podrška Otvorenom Balkanu

    Vučić: Raste podrška Otvorenom Balkanu

    Za napredak su potrebni mir, stabilnost, otvorene granice, i pogled u budućnost, istakao je sinoć predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da naravno postoje oni kojima nije pravo inicijativa “Otvoreni Balkan”.

    “Da li ”Otvoreni Balkan” ima budućnost – siguran sam da ima. Ne možete zaustaviti narode koji žele nesmetano da sarađuju, koji se bore za sve principe na kojima počiva Evropska unija, kao što je slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi”, objasnio je on za TV Pink.

    Upitao je kome bi smetalo da nema granica između Beograda i Skoplja, Beograda i Tirane, odnosno Tirane i Skoplja.

    “Mislim da je to veoma važno i da ne postoji neko ko bi mogao na bilo koji način da nam pokaže i ukaže na to zašto bi to bilo loše. Da li postoje oni koji nisu saglasni i misle drugačije, kao i oni koji nisu sigurni da mogu da upravljaju tim procesima, jer mi upravljamo sami, šta da im radim. Mi ćemo nastaviti”, podvukao je on.

    Vučić je istakao da razumije razloge, jer su velike sile od sticanja nezavisnosti Srbije 1878. pokušavale na svake načine da drže sve pod kontrolom nad Balkanom, da Srbiju obudzavaju i snaže sve druge.

    “To nije od juče. Zato je za nas strahovito važno da nastavimo da čuvamo mir i snažimo Srbiju, da razumemo da takvi interesi postoje i danas. Zašto bi neko drugi želeo toliko snažnu Sbriju”, naglasio je on.

    Podsjetio je da je javni dug Crne Gore prije sedam godina bio 52 odsto, u Srbije 79 odsto, a danas je 58 odsto u Srbiji, a u Crnoj Gori preko 100, dok je u BiH, i Sjevernoj Makedoniji slično pomijeranje u korist Srbije.

    Isto tako je rekao da je prosječna plata u Srbiji bila 330 evra, a u Crnoj Gori 505 evra, a danas je 520 evra u Crnoj Gori, a u Srbiji 560 evra

    I kod stranih investicija Srbije u protekle tri godine privlači 63 odsto u odnosu na sve ostale na Zapadnom Balkanu.

    “To su neverovatne promene. To je velika prednost koju smo uspostavili, a postoje velike sile kojima ne odgovara”, dodao je on.

    Kaže da će one dolaziti da čestitaju, i ukazuje zašto bi im to odgovaralo.

    “Pokušavaće da dižu druge, a Srbiju da spuštaju. Doživljajaju da Srbija želi da dominira projektom ‘Otvoreni Balkan’, a to je naš pokušaj da imaju svi koristi od toga koji se priključe. Razumljivo da ne nailazi na oduševljenje”, dodao je on.

    Kazao je važno da je “Otvoreni Balkan” podržala SAD, Višegradska grupa, kao i danas šef danske diplomatije, te dodao da vjeruje da ćemo tu podršku širiti dalje.

    Inače Vučić je večeras, po dolasku na Bled, priredio večeru u Počasnom konzulatu Srbije za premijere Sjeverne Makedonije i Albanijie, Zorana Zaeva i Edija Ramu, kao i gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.

    Prenio je da se Janković našalio da je i on domaćin prijema pošto je polu-Srbin.

    “Razgovarali smo o ‘Otvorenom Balkanu’, mnogim zajedničkim inicijativama, kako građani da žive bolje, da otvaramo granice, ali i sa Jankovićem o bitnim pitanjima”, kazao je on.

  • Suša pokosila suncokret u BiH i još zagrijava cijenu ulja

    Suša pokosila suncokret u BiH i još zagrijava cijenu ulja

    Suša koja je pogodila BiH ove godine negativno je uticala na uzgoj suncokreta, zbog čega se očekuje da će doprinosi ove godine biti za oko 50 odsto manji u odnosu na lani, a manji urod će najvjerovatnije uticati i na novo povećanje cijena suncokretovog ulja.

    Kako su za “Nezavisne” rekli poljoprivredni proizvođači, iako je otkupna cijena suncokreta još nepoznata, male površine su zasijane ovog uljaricom, a i ono što je zasijano, dobrim dijelom je uništila suša, zbog čega je izvjesno da će cijene jestivog suncokretovog ulja i dalje rasti.

    Cijene suncokreta su u porastu i u regionu, te tako, prema pisanjima “Novosti”, u Srbiji tona suncokreta sada iznosi oko 470 evra, zbog čega se očekuje i rast cijene ulja, a s obzirom na to da BiH dio suncokreta uvozi i iz Srbije, rast cijena u ovoj susjednoj zemlji će se vjerovatno odraziti i na situaciju u BiH.

    U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su za “Nezavisne novine” rekli da je prošle godine u Srpskoj 895 hektara bilo pod suncokretom, dok je procjena za ovu godinu mnogo manja.

    “Ove godine se procjenjuje da će pod suncokretom biti 658 hektara”, naveli su u nadležnom ministarstvu.

    Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kazao je da u Semberiji poljoprivrednici uzgajaju suncokret uglavnom za sjemensku kuću iz Vojvodine, te da i to što je zasađeno nije dobrog roda.

    “Suša je prepolovila i suncokret, mada ako bude nešto viša otkupna cijena, oko 20 odsto, ljudi će moći da pokriju sjetvu”, rekao je Bakajlić za “Nezavisne”.

    Dodao je da se ne očekuju veći prinosi suncokreta ove godine, te da otkupna cijena još nije određena.

    “Situacija prošle godine je bila dosta bolja, jer je bio bolji prinos, ali su zato ove godine suša i visoke temperature upropastile sve prinose i kulture koje su ljudi zasijali na otvorenom”, kazao je Bakajlić.

    Istakao je da je cijena ulja već sada povećana za skoro 200 odsto, ali da će vjerovatno i dalje rasti.

    Kada je riječ o uzgoju suncokreta u FBiH, situacija je slična kao i u Srpskoj, te tako Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da je prinos suncokreta u FBiH ove godine smanjen.

    “Suncokret je ostao nizak, nije izrastao dovoljno zbog suše, te nije bilo blagovremenog dotoka kiše. Zbog toga je prinos umanjen i do 50 odsto u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je Hasanović.

    Dodao je da je primjetno da ove godine u odnosu na lani nije ni puno hektara zasijano ovom uljaricom.

    “Mnogo je više zasijano soje ove godine, jer je cijena soje bolja u odnosu na suncokret”, rekao je Hasanović.

    Istakao je da suncokret još nije za žetvu, zbog čega otkupne cijene nisu utvrđene.

    “Sigurno je da će ovo dovesti do rasta cijena suncokretovog ulja, jer čim nema velike proizvodnje, a potražnja je i dalje prisutna, sigurno je da će cijene ulja dodatno rasti”, kazao je Hasanović.

    On je dodao da je cijena suncokretovog ulja u BiH trenutno oko tri KM po litru.