VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Korona pogurala kućne biznise

    Korona pogurala kućne biznise

    Biznisi u kućnoj radinosti vještih žena širom Srpske naglo su procvjetali, što one pripisuju pandemiji virusa korona, ali i bogatom marketingu putem društvenih mreža.

    Vrijedne žene pronašle su način da doskoče nezaposlenosti i niskim platama, pretvarajući svoje hobije u poslove koji donose solidnu zaradu, a u vrijeme zatvaranja radnji zbog pandemije interesovanje za njihovim proizvodima i uslugama nikad nije bilo veće.

    Pune ruke posla u prošloj, ali i u ovoj godini blagog oporavka ima Banjalučanka Ružica Maričić, koja ukusnim tortama osvaja nepca i dalje od grada na Vrbasu.

    • Tokom pandemije obim posla je baš porastao, narudžbi ima kao nikada, ne mogu sve ni stići. Najtraženije su torte sa fondanom, a ovog ljeta je, kako su počele svadbe, zainteresovanost za svadbene torte ogromna – kazala je Maričićeva.

    Dodala je da je sve počelo iz hobija, a pretvorilo se u mali kućni biznis.

    • Posao se proširio zahvaljujući društvenoj mreži “Instagram”, putem koje dobijam najviše narudžbi. Osim toga, preporuka od usta do usta takođe je veoma važna u ovom poslu – rekla je Maričićeva.

    Hobi je u biznis pretvorila i Kristina Budiša iz Slatine, koja se bavi manikirom i izradom dječijih dekica. U biznis je ušla spontano, kada je postala majka, a taj posao dobro dođe i da se dopuni kućni budžet.

    • Mušterije su mi uglavnom prijatelji i komšije. Sve što radim reklamiram na “Instagramu” i zahvaljujući toj društvenoj mreži posao sa dekicama je procvjetao – kazala je Budiša.

    Iako je pandemija odgodila velika svadbena slavlja, krštenja i druge svečanosti, posla su imale i djevojke koje se bave šminkanjem.

    • Posla je bilo jer su se dame uređivale i kada su odlazile na manja druženja, a nakon što su epidemiološke mjere ublažene, i posao se vratio, pa su nam sada termini popunjeni, čak i mjesec dana unaprijed – rekla je jedna djevojka iz Ugljevika koja nije željela da joj navodimo ime.

    Cijene

    Cijene poslastica koje nastaju u kućnoj radinosti kreću se od 50 do 150 KM, u zavisnosti od veličine torte i utrošenog materijala. S druge strane, cijene manikira i pedikira kreću od 15 do 50 KM.

  • “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    “Željeznice FBiH” na čelu kompozicije najvećih dužnika

    Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i činjenica da su preduzeća koja su u vlasništvu entiteta i kantona najveći porezni dužnici i da nečija dugovanja premašuju stotine miliona maraka.

    Prvo mjesto na ime dugovanja, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, zauzimaju “Željeznice” Federacije BiH, čiji je dug čak 192.375.884 KM. Drugo mjesto zauzima Rudnik mrkog uglja Zenica, koji posluje u okviru “Elektroprivrede BiH” sa dugom od 157.213.743 KM, treće mjesto pripada sarajevskom “Grasu”, koji duguje 130.217.198 KM. Tu su i ostali rudnici iz koncerna “Elektroprivrede” BiH – Kreka, koja duguje 126.236.422 KM, Breza sa dugom 106.709.692 KM i Kakanj sa 78.893.828 KM. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69.368.086 KM, a “Autoceste FBiH” 61.234.283 KM.

    Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” ističe da je ovdje u pitanju fiskalna disciplina, te da geneza ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju dažbina, a Ustavni sud to nije odobrio, a ljudi ipak nisu plaćali.

    “Da je država prava i da ne sprovodi selektivnu pravdu, onda bi oni platili sve ono što nisu platili. Zamislite da neki privatni privredni subjekat ne plati porez. Oni bi ga odmah zapečatili”, kazao je Isaković i dodao da dugovi javnih preduzeća kojima je većinski vlasnik država vrše pritisak i na samu privredu države.

    Dodaje da je problematično sve ono što je u vlasništvu države i da se pokazalo da država nije dobar vlasnik, te da se to najbolje pokazalo u izvještaju MMF-a iz 2018. godine, koji jasno kaže da u FBiH godinu i po dana nisu mogli ustanoviti čak koja su preduzeća u njenom vlasništvu.

    “Način dobrog gazdovanja kaže da prvo treba ustanoviti šta je tvoje vlasništvo i da upravljaš s dobrom namjerom tim privrednim subjektima. Niko ne govori o izvještaju MMF-a o dugovanjima državnih javnih preduzeća koji kaže da je to opterećenje na bruto društveni proizvod 18 posto i to je cifra o kojoj treba govoriti. Međutim, to je najbolja glasačka mašina u državi i zato niko neće da čisti ta preduzeća jer bi ostao bez glasačke mašinerije”, rekao je Isaković i istakao da je suština da je država najlošiji poslodavac.

    Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo nastavak politike diskriminacije države u onome u čemu ona upravlja i uslovima u kojima upravlja u odnosu na privatni sektor, koji doslovno pritišće “čizmom na vrat” da joj naplati porez.

    “A u okviru javnog sektora se protivzakonito tolerišu isplate plata bez doprinosa, toleriše se neplaćanje poreza i drugo”, rekao je Žuljević i dodao da imamo potpuno suprotnu situaciju između onoga što Vlada govori i onoga što je na terenu.

    “To se u posljednje vrijeme jasno može vidjeti na primjeru namjenske industrije. Svake godine pričaju kako ta namjenska industrija doživljava ekspanziju u smislu uspjeha, a onda imate situaciju da u posljednjih šest mjeseci doslovno isplivava jedna po jedna firma koja ne isplaćuje plate radnicima u toj industriji po četiri-pet mjeseci – ‘Binas’, ‘Zrak’, ‘Vrapčići'… “, ističe Žuljević.

    Podsjeća na situaciju sa akcizama i kako su vlasti govorile da će se u BiH popraviti životni standard, natalitet…

    “A mi imamo situaciju da nas nikad nije bilo manje, a uzeli nam 300 miliona KM iz džepova, niti imamo auto-put, niti se razvijamo, ali je kontekst toga da su vlasti i zapošljavale svoje peto koljeno”, kazao je Žuljević.

    Centar civilnih inicijativa, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama, uradio je jedno istraživanje o radu javnih preduzeća u cijeloj BiH, te je tokom tog istraživanja kreiran jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. Po njemu, u BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčkom, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH.

    Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi maraka godišnje, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.

  • Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Iako je godinama unazad u ljetnim mjesecima vladala mala potražnja za medom i pčelinjim proizvodima, ovog puta, i pored veće cijene, traži se tegla više.

    Kako je rekao Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci i dugogodišnji pčelar, ranijih godina u ljetnim mjesecima jako malo se tražio med, dok je ove godine situacija totalno drugačija.

    “I pored toga što sam u prethodnom periodu morao da korigujem cijenu meda s 15 na 20 KM po kilogramu, jako je velika potražnja, a posebno naših ljudih iz dijaspore”, kazao je Mirjanić.

    Što se tiče ovogodišnjih prinosa, ističe da je ovo jedna od lošijih godina te da se samo u nekim područjima pčelari mogu pohvaliti dobrim prinosima.

    “Odmah se to odrazilo na poskupljenje meda, jer dosad je koštao od 15 do 20 KM, dok sada to prelazi 20 KM s tendencijom rasta”, ističe Mirjanić za “Nezavisne novine”.

    Bude li se nastavio trend loših klimatskih prilika, koje direktno utiču na prinos meda, a indirektno i na prinos ostalih pčelinjih proizvoda, ističe, moraće dodatno povećati cijenu.

    Kako je pojasnio, pčelari bi trebalo da vode računa da cijenu, kada dođe do velike proizvodnje meda, vrate kao što je nekad bila – od 12 do 15 KM po kilogramu.

    Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

    “Ove godine je potražnja veća nego ikada, iako su pčelari morali povećati cijenu upravo zbog jako loših prinosa”, kazao je Barašin za “Nezavisne novine”. Kako je rekao, potražnja za medom je povećana od pojave virusa korona, koja se nastavila i ove godine.

    “Ranijih godina med i pčelinji proizvodi skoro da se nisu ni prodavali u ljetnim mjesecima, ali sada da je gotova identična potražanja u svim mjesecima”, kazao je Barašin.

    Ove godine česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini s nekadašnjih 10 do 15 kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.

    Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe da je ovo još jedna katastofalna godina što se tiče prinosa meda, ali da je ove godine zabilježen porast cijene.

    “Sama potražnja diktira cijenu, pa stoga ne čudi da je cijena meda sada već 20 KM, a može se očekivati da opet dođe do rasta”, kazao je Deljo za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su ovogodišnji prinosi samo u tragovima, te da značajne količine bh. pčelari nisu imali.

    “Imali smo tokom proljeća kišne periode i vjetrove, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura”, rekao je Deljo.

  • Šajić: Vakcinacijom spriječiti eventualno zatvaranje

    Ugostiteljski sektor jedan je od najpogođenijih pandemijom virusa korona, te vakcinacija ugostiteljskih radnika ima veliki značaj za očuvanje i stabilizaciju privredne grane u narednom periodu, rekao je Dalibor Šajić iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva Republike Srpske “Horeka”.

    Šajić je izrazio zadovoljstvo što se danas u Banjaluci na vakcinaciju bez zakazivanja, koju je organizovalo Udruženje, odazvao veliki broj ugostiteljskih radnika.

    “Do sada je bilo oko 150 ljudi, te pozivam i ostale poslodavce i radnike da se vakcinišu, kako bi na taj način smanjili pritisak na zdravstvo, ali i spriječili eventualno zatvaranje ako se epidemiološka situacija pogorša”, rekao je Šajić.

    On je naveo da je u planu da se vakcinacija za radnike u ugostiteljskom i turističkom sektoru organizuje i u drugim većim gradovima i sredinama.

    Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izrazio je zadovoljstvo velikim odzivom ugostitelja na vakcinaciju, s obzirom na to da je ugostiteljstvo među najpogođenijim sektorima.

    “Cilj nam je da građani prepoznaju značaj vakcinacije, te da se što prije vakcinišu, naročito zbog pogoršane epidemiološke situacije”, rekao je Zeljković.

  • Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 820.979.

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati. Broj nezaposlenih krajem februara bio je 410.776, a samo nekoliko mjeseci kasnije krajem juna u BiH taj broj smanjen za 16.995 osoba.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH 30.juna 2021. u Bosni i Hercegovini je bilo 393.781 osoba na evidencijama Službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

    U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 2.218 osoba ili 0,56 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 226.132 ili 57,43 posto su žene.

    U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 27.519 osoba ili 6,53 posto. U odnosu na početak pandemije Covida, nezaposlenost se smanjila za 9.107 osoba ili 2,26 posto.

    Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 363 osobe, u Republici Srpskoj za 1.774 i u Brčko distriktu BiH za 81 osobu.

    U junu je obrisano 17.475 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.459 žena. Od ovog broja zaposleno je 12.086 osoba, od čega 6.104 žene.

    Istovremeno je za 8.194 osobe prestao radni odnos, od čega 3.931 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.754 nova radnika, prenosi Avaz.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba je bilo 820.979.

  • Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

    Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

    Priznato 3.600 diploma iz BiH

    Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

    Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

    Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

    Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali, piše Avaz.

    Broj radno sposobnog stanovništva opada

    – Od toga obje strane imaju koristi”, kaže ministarka.

    – Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima. U isto vrijeme, Njemačka dobija hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva – dodaje Karliček.

    Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

    – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je Šele pozivajući vladu da interveniše.

  • Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Online kupovina u julu je postala skuplja za 3,1 posto

    Zahvaljujući ekonomskim procvatima i padovima, e-trgovina je dugo bila praktično imuna na inflatorne pritiske, a prosječne online cijene padale su svake godine između 2015. i 2019. No, koronavirus je okončao taj nekad pouzdan trend.

    Online cijene skočile su u julu za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema izvještaju koji je objavio Adobe. Od 18 kategorija obuhvaćenih Adobeovim indeksom digitalne ekonomije, sve osim šest zabilježile su skok cijena prošlog mjeseca. Rast cijena bio je najdramatičniji u julu za odjeću, lijekove bez recepta i sportsku robu.

    “Prije koronavirusa mislim da nije bilo inflacije. Ona je bila isključivo deflatorna”, rekao je za CNN Austan Goolsbee, bivši Obamin savjetnik koji je pomogao Adobeu u razvoju indeksa.

    Ovo nije jednomjesečna greška. Mrežne cijene počele su rasti ubrzo nakon izbijanja pandemije u martu 2020. i taj se trend nastavio.

    Adobe je otkrio da su online cijene porasle za 2,3 posto tokom 12 mjeseci, zaključno s junom, a da su u julu zabilježile zamah. To označava oštar preokret od historijskog trenda prije koronavirusa. I Između 2015. i 2019. online cijene padale su u prosjeku za 3,9 posto svake godine.

    “Centralna banka bi apsolutno trebala obratiti pažnju na ono što se događa na internetu”, rekao je Goolsbee.

    Mrežna inflacija velika je stvar jer se pad cijena e-trgovine često navodi kao glavni razlog zašto bi se inflacija na kraju trebala vratiti na zdrave nivoe.

    Dugo je bilo jeftinije kupovati stvari putem interneta nego u lokalnim trgovinama. To je djelomično zato što kupci mogu brzo i jednostavno pronaći web stranice koje nude najbolje ponude. Potrošači ne moraju čak ni napuštati kauč da bi kupovali.

    Ipak, u julu su godišnje cijene naglo porasle za online odjeću (15,3%), lijekove bez recepta (5,7%) i sportsku opremu (3,5%), kažu iz Adobea. Ostale kategorije su se vratile svojim deflatornim trendovima. U julu su online cijene pale za računare (-7%), igračke (-4%) i kancelarijski materijal (-2,5%).

    Međutim, čak i u područjima gdje su cijene pale, to nije bilo tako brzo kao obično. Adobe je rekao da su cijene elektronike na mreži pale za 2 posto tokom 12 mjeseci do kraja jula. To je oštar kontrast u odnosu na historijski prosječni pad cijena elektroničke cijene za 2015-2019. od 9 posto.

    Adobe mjesečno prati online cijene od 2014. godine, ali je tek prošlog mjeseca počeo objavljivati podatke o inflaciji e-trgovine. Ranije je Adobe te podatke dijelio gotovo isključivo s vladinim agencijama i akademicima.

    Inflacija koju mjeri vlada, uključujući i kupovinu putem interneta, u posljednje je vrijeme sve veća. Potrošačke cijene u SAD-u skočile su za 5,4 posto u 12 mjeseci koji su završili u julu. To je povezano s junom za najbržu godišnju inflaciju potrošača od 2008. godine.

    Predsjednik Centralne banke Jerome Powell kazao je da je inflacija vjerovatno prolazna, da se hladi kako se ekonomija ponovo otvara. Kao dokaz je ukazao na dramatičan rast i kasniji pad cijena drvne građe. Powell je, međutim, priznao da postoji rizik da Centralna banka i investitori griješe i da se inflacija zadržava duže nego što se očekivalo.

    Izvršni direktori kompanija BlackRock (BLK) i JPMorgan (JPM) nedavno su rekli da ne misle da će inflacija biti privremena. Rasprava o inflaciji postala je politički fudbal, a republikanci su napali demokrate zbog povećanja cijena namirnica i školskog pribora.

  • Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Pojedina pitanja kada je riječ o zaštiti prava potrošača u Republici Srpskoj do sada nisu bila regulisana na odgovarajući način, te je s ciljem da se to riješi Vlada RS-a utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Kako je rečeno iz Vlade RS-a, ovim prijedlogom se na potpuniji i jasniji način uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni.

    “Sada se dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom, a to je 30 dana, i rok od sedam dana za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom. Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda”, saopćeno je iz Vlade RS-a.

    Ovim izmjenama i dopunama Zakona, kažu, dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koji je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima, kao što su ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično.

  • Milionski projekti za napredak Hercegovine

    Milionski projekti za napredak Hercegovine

    Najveći energetski gigant Hercegovine “Hidroelektrane na Trebišnjici” uložio je u proteklom periodu više od 200 miliona maraka u sopstvene objekte ili objekte od opšteg značaja za lokalnu zajednicu.

    Ilija Tamindžija, izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove HET-a, kaže da će ova kompanija i ubuduće ostati stub razvoja ove regije, bez obzira na poteškoće koje izaziva stanje na globalnom tržištu.

    “Mi smo u najvećem investicionom ciklusu od osnivanja do danas, a samo u posljednjoj godini smo priveli kraju radove na šetalištu u riječnom priobalju i uređenju takozvanog Ćatovića kraka, što je investicija vrijedna preko dva miliona maraka, a pri kraju su radovi i na zatvorenom bazenu vrijednom oko 14 miliona maraka, kao i radovi na gradskom rezervoaru za vodu Vrelo Oko, za šta smo izdvojili oko tri miliona maraka”, rezimirao je Tamindžija ulaganja u gradsku infrastrukturu, napominjući da su tek započeli radovi na mostu preko rijeke Trebišnjice, koji će biti dio takozvane velike obilaznice, a za koji je potpisan ugovor na više od 10 miliona maraka.

    Napominjući da su pri kraju radovi na Ćatovića kraku, on navodi da su i na zatvorenom bazenu završeni svi poslovi, ali se još ispituje instalirana oprema, kako bi se mogao odrediti i konačni datum otvaranja, dok je na izvorištu Vrelo Oko urađen novi rezervoar, te novo pumpno i postrojenje za hlorisanje, tako da u gradu neće biti ni nestašica ni zamućenja vode.

    Najveće ulaganje HET-a je ipak Hidroelektrana Dabar od 160 megavata instalisane snage, što je najveći razvojni projekat u region, gdje je do sada HET uložio oko 134 miliona maraka bez ikakvih kreditnih zaduženja, a očekuje se realizacija kreditnog ugovora sa Kinezima od 85% njihovog učešća, po sistemu “ključ u ruke”.

    “Najvažniji objekat hidroelektrane, dovodni tunel, u potpunosti je probijen, a mimo toga se izvodi ugovor vrijedan oko 30 miliona maraka, prema kome se radi konačno betoniranje tunela Fatnica – Bilećko jezero, kojim će se steći uslovi za gradnju HE Bileća”, objašnjava dalje Tamindžija.

    On je dodao da je dosadašnja ostvarena proizvodnja, bez obzira na neraspoloživost jednog od agregata u HE Dubrovnik, u skladu sa energetskim bilansom i da je u prvih šest mjeseci ostvarena dobit od pet miliona konvertibilnih maraka, a trenutno je, prema sporazumu između ERS i EPHB, angažovana i PHE Čapljina.

  • Srpskoj od MMF-a 200 miliona KM

    Srpskoj od MMF-a 200 miliona KM

    Ministarstvo finansija Republike Srpske saglasno je da se 602,5 miliona KM koje je MMF doznačio BiH raspodijeli u skladu s Memorandumom o razumijevanju BiH s MMF-om iz 2016. godine, saznaju “Nezavisne novine”.

    Tako će Republika Srpska dobiti 33,3 odsto, ili malo više od 200 miliona KM, a ne 38 odsto koliko su očekivali i tražili pojedini zvaničnici Republike Srpske.

    “Prema ovom memorandumu, omjer raspodjele je određen prema kvotama članstva u MMF, tj. dvije trećine Federaciji BiH i jedna trećina Republika Srpska. Ministarstvo finansija u toku dana poslalo je odgovor Centralnoj banci da smo saglasni s raspodjelom iz Memoranduma o razumijevanju od 30. juna 2016. godine, na osnovu kojeg Republici Srpskoj pripada 200.846.783 KM”, rekli su iz Ministarstva finansija Republike Srpske za “Nezavisne novine”.