VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • EP BiH rasipa novac, a najavljuje poskupljenje struje

    EP BiH rasipa novac, a najavljuje poskupljenje struje

    Javno preduzeće “Elektroprivreda BiH” dobilo je negativnu ocjenu revizora za finansijsko poslovanje. U izvještaju koji potpisuje Ured za reviziju FBiH istaknuto je da je u 2020. godini bilo niz manjkavosti kada su u pitanju javne nabavke, sudski sporovi, dugovanja.

    Revizori su, između ostalog, utvrdili da je vrijednost ulaganja u zavisna društva umanjena za 414.803.402 KM, te da u 2020. godini, kao ni u dvije prethodne, nije došlo do napretka u investicijama koje su započete, a u koje je prethodno investirano najmanje 30.516.693 KM.

    Ističu da je od tih investicija najznačajnija u HE Vranduk od 21.952.783 KM, što, po ocjeni revizora, nije u skladu sa zakonom.

    Parlamentarci i analitičari kažu da je ovdje riječ o netransparentnom poslovanju i lošoj investicijskoj politici ovog društva. Dodaju i da je ovaj izvještaj dokaz bahatog trošenja javnog novca te da pokazuje da nema potrebe za poskupljenjem električne energije, o čemu se u javnosti već neko vrijeme govori, s obzirom na to da se novac trošio na nepristojno visoke plate nekih zaposlenika, poput direktora, koji ima platu kao pet prosječnih plata u ovom preduzeću, a prosječna plata iznosi 1.817 KM. Mnogo se trošilo i na službena putovanja i službena vozila.

    Jedan od problema koji je naznačen u revizorskom izvještaju za prošlu godinu je i netransparentno zapošljavanje, gdje su revizori utvrdili da je zapošljavano bez javnog oglašavanja.

    Revizori su ustanovili da društvo nije izvršilo procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, a koji su stariji od 365 dana.

    “Vrijednost sudskih sporova koji se vode protiv društva iznosi 35.938.852 KM. Ta vrijednost ne uključuje arbitražni postupak konzorcija ‘Strabag AG’ Austrija i ‘Končar’ d.d. Zagreb u iznosu od 20.076.947 eura. Društvo je procijenilo da Arbitražno vijeće neće donijeti odluku do kraja 2021. godine, zbog čega nije izvršilo rezervisanja po ovom sporu”, ističe se u izvještaju.

    Revizori su ustanovili i da tenderska dokumentacija za nabavku autohtone riblje mlađi – ribe za poribljavanje ribolovnih zona voda sliva rijeke Neretve nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim propisima, niti su postupci pokrenuti blagovremeno, što je za posljedicu imalo da nisu provedeni za 2020. godinu.

    “Zbog toga društvo nije osiguralo nesmetano poribljavanje kako nalaže Zakon o slatkovodnom ribarstvu”, stoji u izvještaju.

    Utvrđeno je i da su na poziciji investicija koje su u toku iskazana ulaganja u iznosu od 84.956.692 KM za izgradnju bloka 7 Termoelektrane Tuzla, na osnovu odluke Vlade FBiH od 8. marta 2010. godine.

    “Realizacija predmetnog ugovora obustavljena je usljed obavještenja izvođača o odustajanju podizvođača za isporuku turbine, kotla i generatora. S obzirom na to da društvo ne pristaje na ponuđena alternativna rješenja, skrećemo pažnju na potrebu hitnog rješavanja statusa ove investicije u skladu sa zaključenim ugovorom, čije odgađanje može prouzrokovati štetu i dodatne troškove za društvo kao nosioca aktivnosti”, zaključak je revizora.

    Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka, za “Nezavisne novine” ističe da izvještaj revizora potvrđuje javašluk, neodgovornost i bahatost “Elektroprivrede”, koja je nabavljala najskuplja vozila u vremenu pandemije i koja sad ispostavlja fakture tog svog ponašanja u smislu pokušaja povećanja cijene struje.

    “Revizorski izvještaji i za jednu i za drugu elektroprivredu u FBiH potvrđuju da nikada nije bilo potrebe da se poveća cijena struje u FBiH ako na čelo elektroprivrede dođu ljudi koji će se domaćinski odnositi prema resursima. Mislim da na bazi računovodstvenih bilansi postoji dovoljno prostora da se čak i u pojedinim segmentima struja i prema privredi i prema domaćinstvima racionalizira i na taj način se pomogne u smislu socijalne politike”, kaže Žuljević te dodaje da je ovo posao za pravosudne institucije.

    Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” kaže da je riječ o netransparentnom poslovanju, odnosno da je agonija samih rudnika i “Elektroprivrede” davno počela, a vrhunac je došao 2014. godine, kada su rudnici dosegli cifru od preko pola milijarde KM duga.

    “‘Elektroprivreda’ je rudnike dovela u nezgodnu poziciju zbog toga što je cijenu uglja stavila na gotovo minimalnu. Skuplji je bio kubik pijeska nego tona uglja”, kazao je Isaković, dodavši da je netransparentno poslovanje praksa vladajuće kaste jer zapošljavaju podobne, a ne sposobne te da se “Elektroprivreda” ponaša kao slon u staklenoj prostoriji, jer nema konkurencije.

    “Elektroprivreda BiH” dostavila je komentar na nacrt finansijskog izvještaja Ureda za reviziju FBiH uz određenu dokumentaciju. Obrazloženja su data za procjenu umanjenja vrijednosti ulaganja u zavisna društva i investicije u toku, u dijelu procjene očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima, zapošljavanje na određeno vrijeme, izmjene plana poslovanja, prihode, naplatu garancije za HE Vranduk, naknadne događaje i javne nabavke.

  • Nisu ispunjeni svi uslovi: BiH nije spremna da upravlja milijardama iz evropskih fondova

    Nisu ispunjeni svi uslovi: BiH nije spremna da upravlja milijardama iz evropskih fondova

    BiH još nije spremna sama da upravlja IPA projektima, iako bi na zapadni Balkan uskoro trebalo da počnu stizati milijarde iz fondova EU za pripremu ovih zemalja za ulazak u EU.

    Iako je proteklih godina BiH uspjela implementirati projekte iz IPA II, česte političke blokade i problemi u funkcionisanju institucija i dalje ne daju nadu da će uskoro biti u stanju sama preuzeti menadžment ovim sredstvima, kao što potvrđuju i u Kancelariji EU.

    Ferdinand Konig, portparol Kancelarije EU u BiH, za “Nezavisne novine” kaže da budžet iz IPA, odnosno instrumenata pretpristupne pomoći, izvršava Delegacija EU u BiH, a ne BiH.

    “U ovoj fazi nije moguće reći kada bi se indirektno upravljanje od strane zemlje korisnice moglo primijeniti na BiH, jer zemlja još nije ispunila sve potrebne uslove”, rekao je on.

    Što se tiče novih sredstava iz IPA III, Konig kaže da je ovaj fond više strateški orijentisan i fokusiran na vladavinu prava i poštivanje osnovnih vrijednosti, jačanje demokratskih institucija i reformu javne uprave, promovisanje ekonomskog upravljanja i reforme za poboljšanje konkurentnosti.

    “Takođe unosi više sinergije sa širokim nizom programa unutrašnjih politika EU kako bi se povećao uticaj na ključne prioritetne sektore, kao što su sigurnost, povezanost i energija, migracije, istraživanja i inovacije, ekologija i klimatske aktivnosti”, rekao je on.

    U Direkciji za evropske integracije kažu da su u određenoj mjeri spremni da prihvate sredstva iz IPA III.

    “Resorne institucije u BiH već rade, a u skladu s ranijim zahtjevom Evropske komisije, na pripremi projektnih prijedloga za državne programe IPA III za 2021. i 2022. godinu, što govori u prilog tome da institucije imaju određene kapacitete i iskustvo u korištenju pomoći EU. Na primjer, cijela dostupna alokacija sredstava za IPA II je isprogramirana i finansijski sporazumi su potpisani. Kada govorimo o teritorijalnoj saradnji, partneri iz BiH su do sada ostvarili visok nivo učešća u projektima za finansijski period 2014-2020, tj. njih 185, što takođe govori u prilog određene razvijenosti kapaciteta”, naglasili su oni za “Nezavisne novine”.

    Pojašnjavaju da je IPA III u najvećem dijelu državni program pomoći usmjeren na podršku ispunjavanju prioriteta čija realizacija je zadatak institucija u BiH.

    “Određeni dio IPA usmjeren je na podsticanje saradnje među državama u regiji i EU na rješavanju zajedničkih izazova zajedničkim rješenjima kroz teritorijalnu saradnju. Korisnici ovog dijela IPA su, uz organe uprave i različite neprofitne organizacije, razvojne agencije, organizacije civilnog društva i slično”, objašnjavaju oni.

    Vladimir Šušak, banjalučki novinar, koji prati evropske integracije, smatra da problem u povlačenju ovih sredstava nije nestručnost, već politika.

    “Sklon sam da vjerujem ljudima uključenim u proces evrointegracija da problem BiH u vezi sa povlačenjem novca iz EU fondova nije nestručnost. Ključni problem koji bi mogao da utiče i na brzinu i na kvalitet predlaganja projekata jeste nedostatak političke volje, odnosno traženje političkog problema tamo gdje ga nema”, rekao je Šušak.

  • Google ugasio svoju banku prije nego što je i počela sa radom

    Google ugasio svoju banku prije nego što je i počela sa radom

    Usluga Plex, koja je trebalo da ponudi bankovne račune i platne kartice Googleovim korisnicima ipak se neće dogoditi.

    Predstavljajući novu Pay aplikaciju, Google je 2020. godine najavio i novu uslugu koja je trebalo da omogući korisnicima otvaranje bankovnih računa i platnih kartica, u saradnji sa Citigroupom i Stanford Federal Credit Unionom. Ova usluga trebalo je da pruži račune bez mjesečnih naknada i minimalnih neophodnih sredstava, sa debitnim karticama koje bi funkcionisale “preko” Mastercarda.

    Vijest o odustajanju od usluge prvobitno je objavio The Wall Street Journal, a kao razlozi navedeni su navodno probijeni rokovi i odlasci zaposlenih iz tima koji se bavi ovim uslugama.

    U odgovoru na pitanja koja je postavio CNBC, Google je rekao da planove mijenjaju ka omogućavanju i približavanju postojećih usluga svojim korisnicima, umjesto da ih sami pružaju.

  • Volkswagen prinuđen da zaustavi proizvodnju

    Volkswagen prinuđen da zaustavi proizvodnju

    Njemački automobilski div Volkswagen je najavio da će potpuno prekinuti proizvodnju u Wolfsburgu na dvije nedjelje zbog nedostatka poluprovodnika.

    Volkswagen (VW) je potvrdio da će u potpunosti zaustaviti proizvodnju svih vozila u svom matičnom gradu Wolfsburgu između 2. i 13. oktobra, javlja regionalna javna radiotelevizija Norddeutscher Rundfunk (GDR).

    Oko 20.000 zaposlenih će raditi nepunim radnim vremenom. Proizvodnja će takođe biti zaustavljena na 12 dana u fabrikama u Emdenu, Hanoveru i Osnabriku.

    Portparol Volkswagena je rekao da je globalna nestašica poluprovodnika dostigla potpuno novu i neočekivanu dimenziju.

    Volkswagen je ove nedjelje u početku planirao samo tročetvrtinsko smanjenje proizvodnje.

  • OPEK o dodatnom povećanju proizvodnje nafte

    OPEK o dodatnom povećanju proizvodnje nafte

    Predstavnici zemalja OPEK-a i njihovih saveznika razgovaraće sutra o količini nafte koju treba da puste na tržište, gdje je prekid u dostavi i pandemija virusa korona dovela do toga da cijena barela bude iznad 80 dolara.

    OPEK i njihovi saveznici na čelu sa Rusijom saglasili su se u julu da povećaju dnevnu proizvodnju za 400.000 barela do aprila naredne godine.

    Izvori iz OPEK navode da proizvođači planiraju da dodatno povećaju proizvodnju, ali nisu objavljeni detalji o količini ili kada će se to desiti.

    Analitičari navode da bi bilo kakvo povećanje proizvodnje moglo da se desi u novembru pošto se na posljednjem sastanku odlučivalo o proizvodnji u oktobru.

  • Da li se vraća optimizam investitora: Treći dan rasta vrijednosti tržišta kriptovaluta

    Da li se vraća optimizam investitora: Treći dan rasta vrijednosti tržišta kriptovaluta

    Tržišna kapitalizacija tržišta kriptovaluta se u posljednja 24 sata popela na 2.18 triliona dolara, što predstavalja uvećanje od 8,2 odsto.

    Bitkoin je u proteklih 24 sata dobio 6,7 odsto svoje vrijednosti, i njim se trenutno trguje po cijeni od 47.864 dolara.
    Itirijum, kojim se trguje po cijeni od 3.289 dolara je zabilježio nešto manji rast od bitkoina, 6,6 odsto, piše Blic.

  • Vučić: Evropa i svet pred krizom težom od korone

    Vučić: Evropa i svet pred krizom težom od korone

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je danas da se Evropa i svijet nalaze pred krizom nesagledivih posljedica, koja je, kada je riječ o privredi, teža od korone, a to je energetska kriza.

    Vučić je, na otvaranju biznis haba Srbije u Dubaiju, rekao da u svijetu svi trenutno o tome ćute.

    “Najveći problem, veći od korone, za privrednike, za celu Evropu i svet počinje da predstavlja energetska kriza, koja je najveća u poslednje tri decenije i to sa nesagledivim posledicama. Sada se vidi da smo bili u pravu. S ponosom mogu da kažem da smo pustili gas kroz Srbiju”, naveo je on.

    Vučić je rekao da trenutno preko gasovoda koji ide preko Srbije uzimaju 6,5 miliona kubika gasa, da imaju obavezu da prenesu do Mađarske 15 miliona kubika.

    Ukazao je da je to važno, navodeći da je cijena gasa u Njemačkoj, na primjer, skočila u nebesa, da u Velikoj Britaniji fabrike hoće da napuste zemlju zbog cijene energenata.

    “Naša cena energije je visoka na tržištu, ali je subvencionišemo. Gubimo ogroman novac na tome”, rekao je on.

    Vučić je kazao da Srbija želi da zadrži investitore, i da je zbog toga svaki posao koji privrednici donesu u zemlju, svaki dinar koji zarade i donesu u Srbiju važniji nego ikada.

    Najavio je da će se uspostaviti poseban tim PKS i Vlade Srbije koji će se baviti tim problemom, jer je pred nama kriza nesagledivih razmjera.

    “Pitanje je sada ko će da se smrzava, koje cene će da budu i koje će fabrike da se zatvaraju. Verujem da ćemo imati snage da se sa svim tim izborimo”, podvukao je Vučić.

    Naglasio je da je lijepo u prostorijama biznis haba, ali da je mnogo važnija sva logistika koja se pruža privrednicima koji treba da ostvare kontakte sa predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), i drugim zemljima.

  • U Hrvatskoj goruća tema, u Srbiji – istorijski minimum

    U Hrvatskoj goruća tema, u Srbiji – istorijski minimum

    U proteklom periodu veliku pažnju u susednoj Hrvatskoj privukli su prećutni minusi.

    Početkom prošlog meseca Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je da banke više neće smeti da daju prećutna prekoračenja na tekućem računu veća od 1.500 kuna (200 evra). Time je pokrenula inicijativu za promenu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi se ograničilo masovno odobravanje prećutnih prekoračenja.

    Veliki broj tamošnjih građana oslanja se upravo na tu finansijsku praksu i mnogi su zabrinuti. Kako su preneli hrvatski mediji, direktor HUB-a Zdenko Adrović pre par dana izrazio je nadu da će rešenje pitanja prećutnih minusa koje će Vlada i HNB ponuditi biti razumno, dok je guverner HNB-a Boris Vujčić istakao da potrošačima nova regulacija u finansijskom pogledu neće ništa bitno promeniti. Adrović i Vujčić izjavili su to posle konferencije “Stvaranje savremenog bankarskog sistema”.

    Naime, očekuje se da će sledeće nedelje biti poznato rešenje oko pitanja prećutnih minusa, o čemu je predsednik Vlade Andrej Plenković u prvoj polovini septembra održao sastanak s bankarima. Vujčić je naglasio da niko građanima neće ukidati minuse, te da od toga ne treba da strahuju, pri čemu je podsetio na pomenutu HNB-ovu zakonsku inicijativu kojom bi se prećutna ograničenja vratila u isti režim regulacije koji važi i za dopuštena prekoračenja.

    “Onim građanima koji su iz dopuštenih prešli u prećutne minuse, a to je većina klijenata koji koriste minuse, nastoji se osigurati da imaju istu vrstu zaštite potrošačkih prava kao oni koji su u dopuštenim minusima”, kazao je Vujčić i pojasnio da se to prvenstveno odnosi na mogućnost da, ukoliko im banke ukidaju ili smanjuju minuse, imaju mogućnost otplate na 12 mesečnih rata, a na njih bi se odnosilo i ograničenje kamatnih stopa koje se odnosi na one s dopuštenim prekoračenjima.

    HNB je rešenja predložio Vladi, a u ovom trenutku se radi o tome hoće li se odmah ići sa zakonskim rešenjima ili ipak prvo pokušati s podzakonskim aktima.

    Vujčić je kazao i da u HNB-u smatraju da bi visinu minusa trebalo ograničiti na tri plate, što i jeste standard u bankarskoj industriji, no, anketa iz 2020. je ipak pokazala da ima i nekih banaka čijim klijentima je odobren minus u visini pet – šest plata.

    “To smatramo da nije dobro”, rekao je on.

    Tako, za one koji imaju minuse veće od visine tri plate, u HNB-u smatraju da bi im trebalo omogućiti i povećanje vremena u kom bi taj minus mogli da otplate.

    NBS: Nema “prećutnog minusa”, pozajmice koristiti samo u krajnjoj nuždi

    A kakvo je stanje u našoj zemlji? Obratili smo se Narodnoj banci Srbije (NBS).

    “Najpre napominjemo da pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplji bankarski proizvod, pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni. S tim u vezi, Narodna banka Srbije je uvek upozoravala građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ovu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit. Sasvim sigurno je da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda. Zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara itd. nego pozajmice po tekućem računu”, kažu za B92.net u NBS-u.

    Kada je reč o bankarskim proizvodima, ističu da je pozitivnim propisima uređeno dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje računa, odnosno da ne postoji proizvod kao što je “prećutni minus”.

    Paprene kamate, procenat korišćenja minusa najmanji dosad

    Iz NBS kažu da, u slučaju dozvoljenog prekoračenja banka na osnovu ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa korisniku računa na raspolaganje stavlja ugovoreni iznos novčanih sredstava, dok nedozvoljeno prekoračenje predstavlja iznos sredstava koji korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom. Dakle, samim ugovorom određuje se, između ostalog, najviši iznos novčanih sredstava koji korisnik može koristiti, kao i kamatna stopa koja će se primeniti na iznos prekoračenja.

    “Prema poslednjim raspoloživim podacima za jul 2021. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 29,2%, dok je prosečna ponderisana kamata na nedozvoljena prekoračenja iznosila 28,6%. U periodu od januara 2014. do jula 2021. godine, od kada Narodna banka Srbije objavljuje pojedinačne podatke po bankama, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništva smanjena je za 4,4 p.p. (sa 33,6% na 29,2%). Posmatrano po bankama, od 23 banke koje su odobravale ovaj vid pozajmice, 17 banaka je smanjilo kamatne stope, pri čemu je osam banaka smanjilo kamatne stope za preko 5 p.p, među kojima su četiri banke koje su smanjile kamatne stope na dozvoljene pozajmice za preko 10 p.p. Kada su u pitanju nedozvoljena prekoračenja stanovništvu po tekućem računu, u istom periodu prosečna ponderisana kamatna stopa je smanjena za čak 15,6 p.p. (sa 44,2% na 28,6%)”, objašnjavaju.

    Iz naše centralne banke dodaju da je važno naglasiti da je trenutno učešće prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu na istorijskom minimumu i iznosi svega 1,5% (primera radi, u januaru 2014. godine ovo učešće je iznosilo 4%).

    Kako se uopšte ulazi u nedozvoljeno prekoračenje?

    Kako su za B92.net naglasili u jednoj od banaka koje posluju u Srbiji, nedozvoljeni minus ili nedozvoljeno prekoračenje je potraživanje koje banka ima prema klijentima koji koriste sredstva za koja nemaju pokriće na tekućem računu i to nije bankarski proizvod.

    “Klijent tada postaje dužnik koji kasni sa ispunjenjem novčane obaveze i koji po Zakonu o zateznoj kamati pored glavnice, duguje i zateznu kamatu na iznos neizmirenog duga do dana isplate. Kamatna stopa je u ovom slučaju utvrđena Zakonom”, kažu bankari.

    Banke u Srbiji poslale poruku građanima koji su ih tužili: Odustanite na vreme

    U nedozvoljeni minus ili neugovoreno prekoračenje po računu se ne ulazi tako lako, s obzirom na to da kada nema sredstava na računu ne može da se podiže novac sa bankomata, plaća na POS terminalima, koristi netbanking.

    “Najčešći razlog za ulazak u nedozvoljeno prekoračenje su čekovi bez pokrića odnosno situacija kada ček koji je klijent izdao stigne na naplatu u banku, a na dan dospeća čeka nema sredstava na računu. Posledice korišćenja nedozvoljenog minusa mogu biti da se klijentu više ne izdaju čekovi, nemogućnost dobijanja kredita usled evidentiranih kašnjenja u Kreditnom birou i slično”, navode u banci za naš portal.

  • Uvoz odjeće cvjeta kao prije pandemije

    Uvoz tekstila i proizvoda od tekstila u Bosnu i Hercegovinu vratio se na stanje prije pandemije virusa korona, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Prema podacima UIO, u prvih osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno tekstila i proizvoda od tekstila ukupno 44.400.008 kilograma vrijednosti 570.884.173 KM.

    “U istom periodu 2020. godine uvezeno je 37.246.995 kilograma tekstila i proizvoda od tekstila ukupne vrijednosti 468.870.655 KM, dok je u toku 2019. godine uvezeno 44.023.956 kilograma ovih proizvoda ukupne vrijednosti 559.025.259 KM”, rekli su u UIO BiH.

    Istakli su da je u prvih osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog, i to ukupne vrijednosti 142.519.420 KM.

    “Zatim slijedi, uvoz odjeće i pribora za odjeću osim pletenih i heklanih u iznosu od 135.105.906 KM, pa ostali tekstilni proizvodi, kao što su kompleti, korištena odjeća i korišteni tekstilni proizvodi i krpe ukupne vrijednosti 59.532.984 KM i tako dalje”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Iz podataka UIO BiH možemo zaključiti da je najviše tekstila i proizvoda od tekstila u toku prvih osam mjeseci ove godine uvezeno iz Turske i to ukupne vrijednosti veće od 180 miliona KM, a zatim slijede Kina, iz koje je uvezeno ove robe za više od 110 miliona KM, i Italija, više od 33 miliona KM.

    Vlasnica jednog butika kaže da je ove godine svakako više kupaca odjeće, jer su potrošači prošle godine manje kupovali zbog pandemije, a neko vrijeme i prodavnice su bile zatvorene.

    “Takođe, tržni centri imaju radno vrijeme kao i prije pandemije, a butici nabavljaju robu po posljednjim trendovima”, kaže ona.

    Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da se takođe oporavlja i tekstilna industrija u BiH, te da kompanije koje se bave ovom djelatnošću imaju više posla u odnosu na 2020. godinu.

    Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, kazala je za “Nezavisne” da je u Republici Srpskoj uglavnom došlo do oporavka tekstilne industrije, ali i da su neke kompanije tokom pandemije izgubile kupce.

    “Mnoge su se kompanije, kako bi opstale, preorijentisale i uvrstile u svoje proizvode neke koje prije pandemije nisu. Na primjer, neke kompanije su radile zaštitne maske. Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke”, navela je Mihajlović Bijelićeva.

    Jasmina Zejnilagić, sekretar Udruženja za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH, kazala je da je pandemija virusa korona uticala na ove sektore, koji su imali gubitke.

    “Tekstilni sektor je nekako pronašao kanale za prodaju radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu. Veliki broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta”, naglasila je Zejnilagićeva.

    Dodala je da je sada dosta bolja situacija u tekstilnom sektoru nego prošle godine.

    “I obućarski sektor, koji je možda i najviše bio pogođen, takođe se oporavlja i ima uzlaznu putanju, ali još nije na razini prije pandemije”, zaključila je Zejnilagićeva.

  • Poslodavci prijete da će prekinuti razgovore o minimalcu

    Poslodavci prijete da će prekinuti razgovore o minimalcu

    I dok Samostalni sindikat BiH koji djeluje u Federaciji BiH poručuje da neće prihvatiti minimalac ništa manji od 70 posto od prosječne plate u FBiH, iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu da su sindikalci licemjerni i da ovakvim javnim istupima stvaraju mogućnost da se pregovori prekinu.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za “Nezavisne novine” je rekao da su Sindikati jako licemjerni, da su oni do sada potpisali ugovore sa tri granska sindikata o povećanju minimalnih plata, te da su juče potpisali ugovor i iz oblasti građevine, gdje je granski sindikat zahtijevao minimalne plate od 530 KM.

    “I onda njihovi šefovi izađu i kažu da im je malo 700 KM. Rekli smo im da ukoliko se budu ovako ponašali – s nama dogovarali, a u javnosti nešto drugo prepričavali – mi ćemo prekinuti pregovore. Nema smisla onda pregovarati. Premijer Fadil Novalić je izašao s prijedlogom i to je legitimno”, kazao je Smailbegović te tvrdi da je ovdje fokus na pratećim zakonima za koje misli da ih treba donijeti u parlamentu, bez obzira na to što oni imaju neke svoje negativne i pozitivne stvari.

    Mevludin Bektić, predsjednik SSS BiH, kazao je da ne žele da se manipuliše toplim obrokom, prevozom i regresom, koji su dodaci na platu, navodeći da to može biti samo proširena osnovica svim poslodavcima. Istakao je da će u slučaju da Vlada FBiH ne uvaži njihove stavove iskazati nezadovoljstvo organizovanjem protesta, a u krajnjem slučaju i štrajka, u skorom periodu. Rekao je da je neprihvatljivo dalje širenje onoga što poslodavci predlažu – diferenciranu stopu minimalne plaće ovisno o djelatnosti.

    Zijad Latifović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća, objasnio je da žele da metodologija za utvrđivanje minimalne plate bude ista kao za prosječnu platu, što bi u praksi značilo da ako prosječna plata pada – pada i minimalna, ali ako raste prosječna plata – raste i najniža plata. Inače, prosječna plata u FBiH za avgust ove godine iznosila je 999 KM.

    Iz Vlade Federacije BiH “Nezavisnim” je rečeno da neće komentarisati izjave predstavnika Sindikata jer pregovori još traju. S druge strane, parlamentarci smatraju da, bez obzira na posljedice, minimalne plate u Federaciji treba podići i da Vlada FBiH treba stinuti zube te donijeti takav zakon, jer je 406 KM minimalne plate u FBiH sramota.

    Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, kazao je za “Nezavisne” da su, po njegovom mišljenju, ključne dvije stvari koje je Sindikat rekao, a to je da minimalna plata ne bude manja od 70 posto od prosječne i da se ne dozvoli Vladi FBiH da granski dogovara povećanje plata.

    Ismet Osmanović (SDA), poslanik u Predstavničkom domu FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da se to mora posmatrati sa najmanje tri aspekta, te da ako posmatramo taj neki socijalni, radnički aspekt, pošteno je da se utvrdi plata, a da li je to 70 posto, 65 posto, o tome se može razgovarati, ali da je to dobar zakon.