VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Amerika bi mogla da bankrotira”

    “Amerika bi mogla da bankrotira”

    Sjedinjene Američke Države finansijski su iscrpljene podsticajima kojima su sprečavale produbljivanje recesije izazvane pandemijom.

    Prema pisanju Fajnenšel tajmsa i Njujork tajmsa, šefica američkog Treasury-a (pandan evropskim ministrima finansija) uputila je vrlo dramatično pismo američkim kongresnicima.

    Dženet Jelen tvrdi kako je Treasury iscrpeo sve “vanredne mere” za finansiranje države, te bi od oktobra Sjedinjene Američke Države mogle biti u situaciji da više ne mogu da plaćaju obaveze. Tvrdi kako ne mogu da procene tačno vreme kad bi Amerika mogla da prestane da plaća obaveze, to jest da bankrotira, ali je utvrdila kako brzo ističe vreme u kom se može sprečiti ekonomska katastrofa, prenosi Jutarnji list.

    “Jednom kad sve moguće mere i gotovina ne budu bili dostupni, odnosno kada budu potpuno iscrpljeni, Sjedinjene Američke Države neće moći da ispune obaveze po prvi put u svojoj istoriji”, napisala je Jelen.

    Istekla dva ključna programa

    Kako bi odložili bankrot, američki Treasury prošli je mesec suspendovao investicije u Fondu za penziono i invalidsko osiguranje, Fondu za beneficije penzionera u poštanskoj službi i Fondu za penzionisanje državnih službenika. Drugim rečima, prestali su da ulažu u buduće penzije državnih zaposlenih.

    Sjedinjene Američke Države finansijski su iscrpljene podsticajima kojima su sprečavale produbljivanje recesije izazvane pandemijom.

    Jelen je takođe izjavila kako bi bankrot mogao da izazove “nepopravljivu štetu” ekonomiji Sjedinjenih Američkih Država i globalnim finansijskim tržištima. Tvrdi kako i samo vremensko približavanje toj mogućnosti čini ogromnu štetu.

    Ukratko, izabrani predstavnici u Kongresu primili su jedno od najdramatičnijih pisama američkih fiskalnih vlasti koje bi se moglo nazvati vapajem.

  • Nizak standard najstarije populacije u Srpskoj: Penzioneri u dodatnim troškovima zbog kovida

    Nizak standard najstarije populacije u Srpskoj: Penzioneri u dodatnim troškovima zbog kovida

    Penzioneri su najveće žrtve virusa korona, a oni koji su preležali ovu bolest sada se suočavaju s dodatnim troškovima za lijekove i oporavak.

    Ocijenio je to novoizabrani predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović, koji je za Srpskainfo govorio o standardu naše najstarije populacije.

    U Srpskoj živi oko 220.000 penzionera, kojima su redovna primanja povećana za dva odsto. Za prosječnu penziju od 405 marka, to u praksi znači osam maraka više na računu.

    Trifunović napominje da je teško preživjeti mjesec sa ovim iznosom.

    – Penzije će u ovoj godini ukupno biti uvećane za pet odsto. Moramo podsjetiti i da je Vlada RS isplatila jednokratnu pomoć od 50 i 80 maraka, ali to je malo za standard penzionera, s obzirom na nagli skok cijena i pandemiju koja je donijela dosta problema za zdravlje ove populacije. Zato se zalažemo da penzije rastu. Znamo da i zaposleni imaju male plate, svi teško živimo i pokušavamo razumjeti ekonomsko stanje u Republici, ali penzioneri zaista spadaju u najugroženiju kategoriju – poručio je on.

    Trifunović je juče razgovarao i sa ministrom rada i boračko-invalidske zaštite RS, Duškom Milunovićem, kako da se poboljša socijalno-materijalni položaj penzionera.

    – Dogovorili smo da se u budžetu za iduću godinu uplaniraju značajnija sredstva za redovno usklađivanje penzija od 1. januara. Razgovarali smo i da se za banjski oporavak i liječenje penzionera, poslije preležane korone, izdvoje zanačajnija sredstva u odnosu na ovu i prošlu godinu – pojasnio je Trifunović.

    Iz Udruženja apeluju i na opštine i gradove u Srpskoj da u svojim budžetima planiraju određenu sumu za pomoć penzionerima, jer su to „najodgovorniji građani i zaslužuju da budu paženi od strane svoje lokalne zajednice“.

    – Ima dosta lokalnih zajednica koje imaju razumijevanja za potrebe penzionera, ali ima i onih koje nemaju sluha, pa smo predložili da Savez opština i gradova na zajedničkom sastanku pokrene ovo pitanje – zaključio je Trifunović.

    Podsjetimo, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina iznosi 415 maraka.

  • EU odobrila milijarde za Balkan

    EU odobrila milijarde za Balkan

    Savjet Evropske unije odobrio je 14,2 milijarde evra iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA-III) za zemlje zapadnog Balkana i Tursku, koje će biti na raspolaganju do 2027. godine, a retroaktivno će se početi primjenjivati za projekte od 1. januara ove godine.

    Formalno gledano, ovaj paket će biti usvojen tek nakon što ga, nakon što je to u utorak učinio Savjet, u nekoliko narednih dana izglasa i Evropski parlament, a posmatrači u Briselu očekuju da je to samo pitanje formalnosti.

    Ono što je novina u odnosu na prvu i drugu komponentu IPA, koju je koristila i BiH, mnogo je izdašnija količina novca, ali i mnogo rigoroznija kontrola utrošenih sredstava.

    Primjera radi, kako su “Nezavisne novine” pisale prije godinu dana, usvojene su odredbe o tome da će Evropska kancelarija za borbu protiv korupcije (OLAF) imati nadležnost da obavlja istrage u slučaju sumnji na zloupotrebe sredstava, a u slučaju BiH, iako to nije napisano u usvojenom tekstu, ali je “Nezavisnim novinama” još ranije potvrđeno, zahtijevaće se i novi zakon o javnim nabavkama, koji treba u potpunosti da bude usklađen s evropskim normama.

    Iz samog iščitavanja teksta se na više mjesta može zaključiti da će EU iskoristiti razne mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječila zloupotreba i omogućilo da novac stigne do onih kojima je namijenjen.

    Takođe, ono što je novo u odnosu na ranije komponente IPA, sredstva se neće doznačavati u skladu sa zahtjevima zemalja primateljica, već nakon što zemlje usklade svoje strategije i razvojne planove sa planovima EU, koji se odnose na zaštitu životne sredine, digitalizaciju i jačanje interneta, transportno povezivanje, programe za mlade, mala i srednja preduzeća, reformu javne administracije, kao i za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.

    Drugim riječima, EU želi da ovaj novac bude iskorišten za one projekte koje je ona predvidjela u vlastitom razvoju do 2050. godine.

    Iz Kancelarije EU u BiH rekli su “Nezavisnim novinama” da, kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila koristi od pomoći iz IPA-III, ključne su cjelodržavne sektorske strategije za pripremu BiH za strateški okvir IPA-III.

    “Takođe, važno je imati zrele prijedloge projekata za finansiranje. Kao što je pokazalo iskustvo u implementaciji prethodne pomoći EU, od ključne je važnosti imati odgovarajuće administrativne i ljudske resurse za implementaciju projekata”, naveli su iz Kancelarije EU u BiH.

    Podsjećanja radi, EU je poslije usvajanja Strategije za zapadni Balkan u februaru 2018. godine promijenila svoj kurs u odnosu na raniji period i najavila period značajnijeg angažovanja u regionu, što su i “Nezavisne novine” tada napomenule.

    U pitanju je potpuna promjena kursa, s ciljem da EU preuzme vodeću ulogu u regionu u odnosu na druge konkurente, a za BiH ciljevi i planovi iz te strategije pretočeni su u 14 ključnih reformskih prioriteta koje je Evropska komisija usvojila povodom aplikacije BiH za članstvo u EU.

    Iako su mnogi sumnjali da će EU taj teoretski dokument prenijeti u praksu, to se odobravanjem ovih sredstava pretače u praksu.

    U Savjetu EU kažu da će doznačavanje pomoći biti bazirano na osnovu učinjenih konkretnih koraka i na osnovu principa ravnopravne zastupljenosti.

    “Posebna pažnja će biti posvećena naporima u temeljnim reformama, kao što su vladavina prava i temeljna prava, demokratske institucije i javna administrativna reforma, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost”, rečeno nam je.

    Što se tiče principa ravnopravne zastupljenosti, naglašeno nam je da će se voditi računa i o potrebama i o kapacitetima primatelja, kako bi se izbjeglo da neke zemlje ne dobiju dovoljno pomoći.

  • Višković: Ruska kompanija Biokad zainteresovana za poslovanje na našem tržištu

    Višković: Ruska kompanija Biokad zainteresovana za poslovanje na našem tržištu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Sankt Peterburgu sa predstavnicima kompanije Biokad.

    Aleksej Torgov, zamjenik generalnog direktora i direktor za korporativno komunikacije, upoznao je Viškovića sa razvojem i dostignućima kompanije po pitanju, ulaganja u proizvodnju i istraživanja, prenosi RTRS.

    Denis Kovalev, direktor za biznis i razvoj, upoznao je premijera Viškovića sa sertifikacijom i poslovanjem kompanije Biokad, te istakao je da imaju sedam objekata za proizvodnju, 60 preparata u prometu i 10 preparata u razvoju.

    Kompanija Biokad orijentisana je na biotehnološki pravac, zapošljava 2.700 zaposlenih, posjeduje 40 laboratorija u Sankt Peterburgu i jedna trećina zaposlenih usmjerena je na istraživanjima i razradu.

    Istakli su da je kompanija Biokad zainteresovana za poslovanje na tržištu BiH i provode sve potrebne procedure za sticanje dozvole za promet lijekova u BiH kod nadležnih institucija kao i sa probelmima sa kojima se susreću u tom postupku.

    • Višković je pozvao je rukovodstvo kompanije Biokad da istraju i preduzmu sve pravne radnje i mjere kako bi kvalitetni lijekovi ove kompanije, a posebno lijek za liječenje najtežih malignih oboljenja pluća bio na raspolaganju pacijentima u BiH i pomogao u liječenju i zaštiti zdravlja naših građana – saopšteno je iz Vlade Srpske.

    U saopštenju se ističe da je Vlada Republike Srpske opredjeljena da građanima omogući kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kvalitetne lijekove odgovarajućeg kvaliteta, efikasnosti i bezbijednosti i povoljne cijene dostupnih lijekova.

  • “Poražavajući podaci” U pet godina stranci uložili u Srpsku 1,3 milijardi KM

    “Poražavajući podaci” U pet godina stranci uložili u Srpsku 1,3 milijardi KM

    Trećina stranih direktnih investicija uloženih u BiH završi u Republici Srpskoj. Ukupna ulaganja u BiH su nešto veća od 15 milijardi KM, od čega se na RS odnosi oko 5,5 milijardi KM.

    Narodni poslanik Jelena Trivić tražila je od od Ministarstva privrede i preduzetništva RS informaciju o stranim direktinim ulaganjima u RS, počevši od 2015. godine.

    Podatke je dobila zaključno sa 2019. godinom, a ukupna vrijednost stranih direktnih investicija u tih pet godina iznosi oko 1,3 milijardi KM.

    Stanje ukupnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku do kraja 2019. godine kumulativno iznose oko 5,5 milijardi KM. Srpskainfo podsjeća da su samo “Telekom Srpske” i Naftna industrija RS prodati ukupno za oko milijardu i po KM (646 miliona evra i 121,1 milion evra).

    Vrijednost stranih direktnih investicija po godinama, a po podacima Ministarstva, iznose: u 2015. godini 146,5 miliona KM, u 2016. godini 84,5 miliona KM, u 2017. godini 284 miliona KM, u 2018. godini 407,3 miliona KM i u 2019. godini 382,8 miliona KM.

    – Podaci su poražavajući. U prosjeku su godišnje strane investicije oko 260 miliona KM. Ako se uzme u obzir da u ove podatke ulazi i reinvestirana dobit postojećih stranih firmi, onda bismo došli do toga da su podaci o vrijednosti novih investicija na nivou statističke greške – ocjenjuje Trivićeva.

    – Naravno da vlast u Srpskoj to pravda komplikovanošću političkog sistema na nivou Bosne i Hercegovine, ali učestvovali su u toj vlasti i mogli su da promijene situaciju. Dakle, stalno govore kako rasterećuju privredu i da stvaraju bolje poslovno okruženje, ali ovi podaci to demantuju – zaključila je ona.

  • “Lidl” mjerka lokacije na izlazu iz Banjaluke

    “Lidl” mjerka lokacije na izlazu iz Banjaluke

    Njemački maloprodajni trgovinski lanac “Lidl” potvrdio je za “Nezavisne” da planira dolazak u BiH, mada nisu bili spremni da u ovom trenutku govore o detaljima.

    Istovremeno, “Nezavisne” su od više sagovornika dobile nezvaničnu informaciju da se “Lidl” makar raspituje o mogućim lokacijama u BiH, uključujući i u blizini Sarajeva i u Banjaluci, kao najvećem gradu u RS, kojem gravitira nekoliko stotina hiljada ljudi.

    Naime, “Lidl” očigledno razmatra da svoje prodajne objekte otvori u onim dijelovima BiH gdje živi veliki broj potencijalnih kupaca, što su područja Sarajeva i Banjaluke.

    Iz “Lidla” su na naš upit poslali korporativni tipski odgovor, ali se u njemu ipak može nazrijeti namjera da se pojave i na našem tržištu.

    “‘Lidl’ neprestano preispituje moguće ciljeve proširenja i analizira tržišne uslove i potencijal kupaca. Tačno je da trenutno analiziramo tržište u BiH i da je predstavništvo registrovano u BiH”, potvrdili su nam oni.

    Dodaju da u ovom trenutku ne mogu davati više informacija o mogućem obimu aktivnosti ili lokacijama ili datumima eventualnih otvaranja.

    “‘Lidl’ se zalaže za transparentnu komunikaciju i informacije i blagovremeno će komunicirati sa zaposlenima i zainteresovanim stranama”, rečeno je “Nezavisnim” u Međunarodnom odjeljenju za odnose s javnošću ove njemačke kompanije.

    Kao jedna od mogućih lokacija spominje se prostor u blizini Trna, na izlazu iz Banjaluke, kod brze ceste koja vodi ka Laktašima, ali, kao što smo rekli, zvanične potvrde zasad nema. Jedino što smo nezvanično uspjeli da saznamo je da se interesuju za parcelu između 8.000 i 10.000 kvadratnih metara.

    Moguća lokacija spomenuta je i u Istočnoj Ilidži, koja se nalazi u blizini Sarajeva.

    Takođe nezvanično, “Lidl” bi bio zainteresovan za parcelu slične veličine kao u Banjaluci, s tim da bi trebalo da se nalazi u blizini aerodroma i s prilazom na Ulicu Kurta Šorka, odnosno Ravnogorsku u dijelu koji se nalazi u RS.

    Marinko Božović, gradonačelnik Istočne Ilidže, pak, za “Nezavisne” kaže da nikakvih zvaničnih kontakata između predstavnika opštine i ove kompanije dosad nije bilo.

    “Činjenica jeste da mi u opštini razvijamo poslovnu zonu, ulažemo u infrastrukturu, gradimo most i izvodimo druge projekte. Svaki investitor je naravno dobro došao u našu opštinu”, rekao je Božović.

    Inače, prije nekoliko sedmica su se pojavile informacije da će njemački “Lidl” glavni distributivni centar graditi na području RS, te da se s Božovićem sastao Alen Halamić, regionalni direktor “Lidla” za jugoistočnu Evropu. Navodno je na sastanku kao jedna od lokacija ponuđena parcela u naselju Vojkovići.

    Na ovom sastanku “Lidl” je navodno potpisao i protokol s opštinom, a kojim se opština obavezuje da će osigurati sve uslove za njemačku kompaniju, od infrastrukturnih, saobraćajnih do otkupa i prenosa vlasništva s privatnog na opštinsko za navedenu lokaciju.

    BHRT je javio da je “Lidl” kupio lokaciju u Istočnom Sarajevu, u blizini tržnog centra “Tom”.

    Inače, “Lidl” je dosad u BiH registrovan na adresama u Sarajevu, Banjaluci i Brčkom.

  • Nedostatak čipova za automobilsku industriju mogao bi potrajati do 2023. godine

    Nedostatak čipova za automobilsku industriju mogao bi potrajati do 2023. godine

    Nedostatak čipova koji remeti globalnu proizvodnju automobila mogao bi se nastaviti do 2022., pa čak i 2023. godine, rekao je jedan od vodećih njemačkih proizvođača automobilske industrije.

    Covid je bio stres test za industriju koja je trebala temeljit pregled svojih lanaca snabdijevanja, rekao je predsjednik Daimlera Ola Källenius.

    Isporuke poluvodičkih čipova nisu uspjele zadovoljiti potražnju u širokom spektru industrija. To uključuje proizvodnju automobila koja je omogućila brzi oporavak od pandemije.

    “Nedostaci su uzrokovali zatvaranje u Maleziji i mogli bi značajno utjecati na proizvodnju i prodaju u trećem tromjesečju”, rekao je za BBC Källenius, koji je i šef Mercedes-Benza.

    To je značilo da bi nestašica mogla potrajati do 2023. godine, ali se Källenius nada da će to biti na nivou ozbiljnosti koji su doživjeli posljednjih nekoliko mjeseci.

    Källenius jej rekao da je Covid bio stres test i “prometna gužva” za automobilsku industriju. Proći će, dodao je, neko vrijeme dok se sve ne pokrene.

    “Naučit ćemo iz ovog stresnog testa i još dublje razmotriti sve nivoe lanca opskrbe kako bismo sistem učinili robusnijim”, rekao je Källenius.

    Harald Kroeger, član uprave Boscha – jednog od najvećih svjetskih dobavljača dijelova i sistema, rekao je za BBC da je glavni razlog smanjenja ponude na tržištu automobila taj što je potražnja dramatično porasla, što je, prema njegovim riječima, dobra vijest za industriju.

    “Prije samo godinu bili smo u mračnom dobu koronavirusa, prodaja je pala i niko nije očekivao tako brz oporavak tržišta automobila. Sada definitivno žurimo da pokušamo ispuniti taj zahtjev”, rekao je.

  • Stanivuković: Gradska kasa veća za 17 miliona KM

    Stanivuković: Gradska kasa veća za 17 miliona KM

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najavio je da će u srijedu predložiti Nacrt rebalansa budžeta grada koji predviđa povećanje sredstava u gradskoj kasi za 17 miliona KM.

    “To je zato što smo pošteno radili i prihode koje smo trebali smo naplaćivali, a rashode, gdje god je moglo, nismo ih napravili. Svih 17 miliona KM ćemo dati građanima, svakom čovjeku”, rekao je on.

    Uz ovih 17 miliona KM budžet grada Banjaluka iznosiće 166 miliona KM.

    “Banjaluka postaje snažnija, što potvrđuje nesporna činjenica da je ovogodišnji budžet uvećan za 17 miliona KM u osam mjeseci”, naglasio je Stanivuković.

    Istakao je da su besplatni udžbenici postali realnost, kao i besplatan prevoz za pojedine kategorije penzionera, studenata i srednjoškolaca.

    “Napravili smo uštede od osam miliona KM, a taj iznos će biti i veći nakon što u septembru donesemo Odluku o smanjenju plata funkcionera, što smo rekli da ćemo učiniti”, rekao je on.

    Uskoro će, prema njegovim riječima, biti predstavljen i prvi Urbanistički plan koji će nakon 40 godina posložiti mnoge kockice unutar građevinskog sektora.

    “Rješavaćemo i najkrupnije infrastrukturne projekte kao što su saobraćajnice u naseljima Kuljani, Debeljaci, Petrićevac, Motike, Priječani i Šargovac za šta izdvajamo više od pet miliona KM u ovoj i narednoj godini. Gradićemo dvorane, škole, vrtiće, igrališta i parkove, ali i ono najprijoritetnije, otvaraćemo nova radna mjesta”, rekao je Stanivuković.

  • Sindikat uprave traži sastanak sa Vladom: Vratiti topli obrok i regres

    Sindikat uprave traži sastanak sa Vladom: Vratiti topli obrok i regres

    Sindikat uprave Republike Srpske uputio je premijeru Radovanu Viškoviću poziv na sastanak na kome bi se razgovaralo o vraćanju toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi.

    Prema dopisu, u koji je Srpskainfo imala uvid, premijera pozivaju da se organizuje “hitan sastanak” u cilju iznalaženja najoptimalnijeg rješenja kojim će se ovaj dugogodišnji problem riješiti na jedinstven način za sve radnike u Republici Srpskoj, bez obzira u kom sektoru rade.

    Sindikat podsjeća da je sadašnjim odredbama zakona koji regulišu plate u javnim službama, organima uprave, osnovnim i srednjim škola i đačkim domovima, kulturi, visokom obrazovanju, zdravstvu, MUP i pravosuđu Republike Srpske propisano da je naknada za topli obrok uračunata u iznos osnovne plate i da se ne može posebno iskazivati.

    “Ovakvim propisivanjem definicije plate u skladu sa posebnim zakonima radnici u navedenim sektorima su dovedeni u neravnopravan i diskriminatorski odnos u odnosu na radnike na koje se primjenjuje Zakon o radu. U prethodnom periodu, a u cilju obezbjeđenja podrške za izmjene postojećih zakonskih rješenja, održan je niz sastanaka sa predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka i klubovima poslanika, koji su podržali prijedlog i inicijativu za drugačije normativno i suštinsko uređenje ovih pitanja”, piše, između ostalog, u dopisu.

    Imajući u vidu da bi uređenje pitanja toplog obroka i regresa za radnike u javnom sektoru iziskivalo dodatna finansijska sredstav iz budžeta RS, Sindikat uprave predložio je i izmjene zakona koji se odnose na oporezivanje toplog obroka i regresa i uopšte drugačiji koncept uređenja sistema plata i naknada u Srpskoj. Predlažu da se za svaku granu djelatnosti utvrdi najniža poreska osnovica, da se uvaže njihove sugestije koje se odnose na novu poresku politiku, za koju tvrde da će dovesti, ne samo do rasta plata, nego i do rasta produktivnosti.

    Ukoliko Vlada RS u narednom periodu ne preduzme mjere u cilju rješavanja zahtjeva Sindikata uprave RS, ova reprezentativna sindikalna centrala kaže da će pripremiti interpelaciju koju će uz potpise narodnih poslanika uputiti Narodnoj skupštini na izjašnjenje. Interpelacija je način na koji se neka tema stavlja na dnevni red parlamenta, od koga se potom očekuje da Vladi da jasna zaduženja.

    Predsjednik Sidikata uprave RS, Božo Marić, za Srpskainfo kaže da novac očigledno nije problem.

    “Podsjetiću na izjavu direktora Poreske uprave Srpske koji je rekao da je do sada prikupljeno 214 miliona KM prihoda više nego u istom periodu prošle godine, dakle više nego je planirano. Smatramo da novca ima i da je potrebna samo politička volja da se vrati topli obrok i regres za 55.000 zaposlenih”, kaže Marić.

  • U BiH skoro 100.000 blokiranih računa poslovnih subjekata

    U BiH skoro 100.000 blokiranih računa poslovnih subjekata

    U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom septembra bila blokirana 99.433 računa poslovnih subjekata te da 53.879 firmi ima blokiran bar jedan račun.

    U odnosu na prošli izvještaj, broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan je za 801, a broj firmi koje imaju bar jedan blokiran račun za 113.

    U novom izvještaju, koji sadrži 3.994 stranice, pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.