VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Plin već poskupio na pumpama u RS, ni cijene goriva neće mirovati

    Plin već poskupio na pumpama u RS, ni cijene goriva neće mirovati

    Na benzinskim pumpama širom RS došlo je do poskupljenja plina, pa je tako na nekim skuplji čak 10 feninga po litru, dok se u narednom periodu očekuje i skok cijene goriva.

    “Plin trenutno košta 1,27 KM po litru, a prije dva dana bio je 1,17”, rekli su u petak za “Nezavisne” iz jedne banjalučke benzinske pumpe, odakle su precizirali da je do promjene cjenovnika došlo dan ranije.

    Osim na ovoj, do poskupljenja je došlo i na drugim benzinskim pumpama, ali u nešto manjem iznosu.

    Tako je na jednoj bijeljinskoj pumpi plin poskupio osam feninga i trenutno košta 1,25 KM.

    Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, rekao je da su cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u porastu zbog drastičnog povećanja ulaznih cijena u posljednjih desetak dana.

    “Na svim benzinskim pumpama doći će do poskupljenja tečnog naftnog plina u prosjeku pet do sedam feninga po litru. Tako da će se kretati od 1,11 do 1,25 KM zavisno od distributera ili regije”, kazao je Trišić.

    Kako je precizirao, u petak se nafta brent na berzi visoko kotirala, odnosno 616 dolara po toni ili 74 dolara po barelu, što je takođe drastičan skok.

    “Postoji mogućnost da u narednoj sedmici dođe do povećanja ulaznih cijena iz rafinerija i drugih eksternih izvora snabdijevanja, a samim tim i cijena na benzinskim pumpama. Zasad su cijene goriva na pumpama stabilne, kreću se od 2,11 do 2,18 KM za BMB95 i od 2,04 do 2,15 KM za ED5 zavisno od distributera i regije”, ističe Trišić.

    Kako je rekao, cijene će blago rasti u narednom periodu, ali svakako će zavisiti od ulaznih cijena i dinamike berzanskih kretanja, kao i zaliha distributera koje se prodaju po eventuelno starim, nižim ulaznim cijenama.

    “Ponovo se vraća period nestabilnosti, kada se može očekivati da geopolitika diktira globalna kretanja ponude i potražnje, restrikcije. Svjedoci smo da ulazimo u period neizvjesnosti razvoja događaja s pandemijom, geopolitičkim konfliktima, migrantskom krizom i apokaliptičnim scenama nevremena, te u tom smislu treba zaključiti da nema izgleda za stabilnost, a mi smo malo tržište koje osjeti sve promjene”, zaključio je Trišić.

    Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola” iz Banjaluke, u razgovoru za “Nezavisne” potvrdio je da je cijena tečnog naftnog gasa porasla te istakao da će od subote na ovim pumpama koštati 1,25 KM po litru umjesto dosadašnjih 1,17.

    “Plin je sezonska roba i pred jesen uglavnom uvijek poskupi zbog veće potražnja”, kazao je Bajić.

    Što se tiče plinskih boca, cijene još stagniraju, ali Bajić očekuje i da tu u narednom periodu dođe do promjena.

    Prema riječima Murise Marić, izvršne direktorice Udruženja građana DON Prijedor, svaki rast cijena plina i goriva, ali i drugih proizvoda, je udar na budžete potrošača.

    “Ovo poskupljenje je dodatni udar na ionako prazan džep potrošača. Ni povećanje plate od 20 KM nije mnogo pomoglo kada svaki dan bilježimo novi rast cijena životnih namirnica”, rekla je Marićeva.

  • Naplata javnih prihoda u Republici Srpskoj veća za 214,7 miliona KM

    Naplata javnih prihoda u Republici Srpskoj veća za 214,7 miliona KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS, prikupila 1,818 milijardi maraka, što je za čak 214,7 miliona KM ili 13 posto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

    Da se radi o kontinuiranom trendu rasta naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje i podatak da je naplata u prvih osam mjeseci ove godine za čak 150,7 miliona maraka ili devet posto veća nego u istom periodu 2019. godine, koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom korona virusa i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine, a što je u jednom periodu prošle godine uzrokovalo manju naplatu javnih prihoda.

    Kada je u pitanju samo august ove godine, naplata je iznosila 225,7 miliona KM, što je za 18,2 miliona maraka ili devet posto više nego u augustu prošle godine. Rast naplate u augustu zabilježili su doprinosi i ostali javni prihodi od 12, odnosno 19 posto u odnosu na august prošle godine. Međutim, direktni porezi su u augustu ove godine naplaćeni u iznosu od 33,2 miliona KM, što je za 5,2 miliona KM ili 13 posto manje nego u augustu prošle godine.

    Manja naplata u augustu bilježi se kod poreza na dohodak, i to za 1,7 miliona KM, prije svega zbog toga što je Vlada RS povećala neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM i na taj način se odrekla dijela prihoda u korist radnika. Pored toga, manja naplata u augustu je zabilježena i kod poreza na dobit, za nešto više od tri miliona KM. Razlog manje naplate ove vrste poreza je zbog toga što je, sa ciljem pomoći privredi u prevazilaženju krize izazvane pandemijom koronavirusa, poreskim obveznicima data mogućnost da obaveze za porez na dobit koje dospjevaju 31. marta, mogu platiti do 30. juna ili do kraja godine u ratama. Što se tiče naplate poreza na nepokretnosti u augustu, i on bilježi smanjenje, i to za 19 posto, prije svega jer su pojedine skupštine općina i gradova u Republici Srpskoj, među kojima je i Banja Luka, donijele odluke o nižim stopama poreza na nepokretnosti za ovu godinu.

    “Posmatrano od početka godine, naplata direktnih poreza je u periodu januar – august ove godine iznosila 337,8 miliona maraka, što je za 36,8 miliona maraka ili 12 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 169,4 miliona maraka, što je za 20,6 miliona KM ili 14 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan rast naplate bilježi se i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 138,6 miliona KM, što je za 10,3 miliona KM ili osam procenata više. Veća naplata ostvarena je i kod poreza na nepokretnosti i to za oko 5,5 miliona KM ili 44 posto više nego u prvih osam mjeseci 2020. godine”, saopćeno je iz Poreske uprave RS-a.

    Naplata doprinosa je u periodu januar – august ove godine iznosila 1,167 milijardi maraka i veća je za 111,6 miliona KM ili 11 posto nego u istom periodu prošle godine, odnosno za skoro 133 miliona maraka ili 13 posto više nego u istom periodu 2019. godine. Za Fond PIO naplaćeno je 664,5 miliona KM ili 10 posto više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 421,5 miliona KM ili 11 posto više, a i naplata doprinosa za Fond dječje zaštite i za Zavod za zapošljavanje je također veća za po 11 posto.

    Kod ostalih javnih prihoda naplata je u prvih osam mjeseci ove godine iznosila 313,4 miliona KM, što je za 66,2 miliona KM ili 27 posto više. U tom segmentu javnih prihoda, takse i naknade su naplaćene u iznosu od 189,6 miliona maraka ili 18 posto više, dok je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću naplaćeno ukupno 41,6 miliona maraka ili 50 posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prethodne godine. Također, povećana je i naplata prihoda po osnovu koncesionih naknada i kazni za 68, odnosno 46 posto, dok je naplata ostalih prihoda povećana za 14 posto.

    Na pozitivne pokazatelje u naplati javnih prihoda uticalo je više faktora, među kojima su svakako mjere koje je donosila Vlada RS-a sa ciljem prevazilaženja posljedica pandemije. Pored toga, za stabilnu naplatu svakako treba zahvaliti i odgovornom odnosu većine poreskih obveznika prema svojim poreskim obavezama, te redovnim aktivnostima Poreske uprave RS-a na kontroli i naplati javnih prihoda. Važan faktor stabilne naplate je i konstantno uvođenje novih elektronskih usluga Poreske uprave RS, odnosno automatizacija procesa naplate javnih prihoda te ohrabrujući oporavak domaće privrede nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

  • Nešić prozvao Vladu „Po prvi put javni dug Republike Srpske veći od javnog duga Federacije“

    Nešić prozvao Vladu „Po prvi put javni dug Republike Srpske veći od javnog duga Federacije“

    Zaduživanje treba da bude sredstvo za ubrzavanje privrednog rasta i zapošljavanja, a ne da služi za angažovanje firmi bliskih vlasti i pokrivanje budžetskih rupa, čime samo postaje teret države i svih građana, istakao je Nenad Nešić, komentarišući najnoviji izvještaj o stanju javnog duga. Prema riječima predsjednika DNS, odgovorna vlada bi postojeći dug refinansirala i time obezbjedila dodatna sredstva za bolji život ljudi i pokretanje privrede, dok bi novo zaduživanje isključivo odobravala za investicione projekte u strateškim privrednim granama.

    Republika Srpska mora imati javne investicije od 500 miliona KM, a javne i privatne investicije na nivou 25 odsto BDP da bi obezbjedila kontinuirani rast od pet procenata u periodu od najmanje deset godina. Samo tako počećemo da sustižemo zemlje u okruženju. Umjesto toga za samo tri mjeseca vlada SNSD svaku kuću u Republici Srpskoj zadužila je za dodatnih 1.200 maraka. To se vidi iz zvaničnog izveštaja Ministarstvo finansija, po kome su Republiku Srpsku u drugom kvartalu zadužili za dodatnih 470 miliona maraka i javni dug zemlje u samo jednom kvartalu uvećali za osam odsto – saopštio je Nešić.

    Time je ukupan javni dug zemlje povećan na 6,4 milijarde maraka, što, prema njegovim riječima, znači da svako domaćinstvo sada duguje 16 hiljada maraka, a da niko ne zna gdje su otišle tolike pare, pošto narod u Republici Srpskoj sve teže živi.

    – Koliko neodgovorno vodite finansije zemlje vidi se i po tome što je po prvi put javni dug Republike Srpske veći od javnog duga Federacije, iako bi po svim parametrima morao biti značajno manji. Zato sklonite šapu sa državne kase i prekinite sa zaduživanjem i nemilice trošenju narodnih para, u očajničkom pokušaju da se održite na vlasti – poručuje Nešić.

  • Udar na džep: Talas poskupljenja tek dostiže vrhunac

    Udar na džep: Talas poskupljenja tek dostiže vrhunac

    Usprkos najavama mlinara i pekara da će cijene brašna i pekarskih proizvoda ostati stabilne, brašno u BiH je poskupjelo za čak 12 posto, javlja BHRT.

    U pojedinim lokalnim zajednicama već je poskupio i hljeb, kao i ostali pekarski proizvodi, a u ostalim krajevima zemlje poskupljenja se očekuju za desetak dana.

    Talas poskupljenja u Bosni i Hercegovini dostiže vrhunac.

    Zbog visoke cijene pšenice na burzama, za 12 posto skočila je i cijena brašna, što je najava za ostala poskupljenja.

    Glavni razlog poskupljenja je suša i podbačaj roda kukuruza.

    Građane je poskupljenje dodatno zabrinulo, jer je ionako skroman kućni proračun već maksimalno rastegnut.

    Da bi stabilizovala nabavka u vanrednim situacijama, država mora intervenisati puštanjem na tržište proizvoda iz robnih zaliha kojima upravljaju entiteti i pojedini kantoni.

    Međutim, prema Zakonu o robnim rezervama, informacije o količinama i asortimanu su pod oznakom “državna tajna” te je teško znati koliko su građani sigurni u vanrednim situacijama.

  • Mali: “Nismo očekivali toliku razliku”

    Mali: “Nismo očekivali toliku razliku”

    Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je jedan od ciljeva Vlade napredak u približavanju minimalne cene rada minimalnoj potrošačkoj korpi.

    Prema njegovim rečima, očekuje se da se to postigne 2023. godine.

    On je u intervjuu za današnje Večernje novosti rekao da je pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalnom cenom rada 2017. godine iznosila 62 odsto, dok ove godine iznosi 81,5 odsto. Kako je rekao, predlog Vlade je da se minimalna cena rada uveća za 9,4 odsto, što je 35.012 dinara mesečno.

    Takođe, on je najavio da će neoporezivi deo zarade porasti sa 18.300 na 19.300 i da će se doprinosi za PIO smanjiti za 0,5 odsto.

    “Nismo očekivali toliku razliku”

    Mali je rekao i da će penzije rasti više od pet odsto, u skladu sa švajcarskom formulom, kao i da će se plate u javnom sektoru značajno povećati. Mali je rekao i da je pozitivan uticaj na smanjenje manjka u državnoj kasi prvenstveno imala bolja naplata prihoda, budući da je naplaćeno 100 milijardi dinara više od planiranog.

    “Očekujemo i da se dobar trend nastavi do kraja godine. Mi jesmo konzervativno planirali budžet, ali ipak nismo očekivali toliku razliku. Raduje nas jer je to znak da se privreda oporavlja”, rekao je Mali.

    “Od danas zvanično; čekam pitanja”

    Mali je istakao i da je odluka da se ide na monetarne i fiskalne podsticaje bila ispravna ističući da toga nije bilo imali bi smo veliki broj otpuštenih radnika i zatvorenih preduzeća.

    “Mi smo reagovali mnogo pametnije nego što je rukovodstvo Srbije činilo 2008. Sa odgovornom fiskalnom politikom nastavljamo dalje”, rekao je Mali.

    Ostaje ispod kriterijuma Mastrihta; na kraju godine među najboljima

    Upitan kada očekuje da javni dug Srbije počne da pada, Mali je rekao da je izvesno da će javni dug ostati ispod kriterijuma Mastrihta od 60 odsto BDP i da je dobro da je Srbija ušla u krizu sa niskim javnim dugom, što joj je omogućilo da pomogne privredu i građane.

    Mali je istakao i da će rast na kraju godine biti jedan od najboljih u Evropi, budući da će biti veći od 6,5 odsto, kao i da je od početka januara do kraja jula srpska industrija zabeležila rast od 7,8 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, kao i da je izvoz u tom periodu porastao za 28 odsto.

    “Fenomenalna vest za sve građane Srbije”

    “Naša privreda je uspela, pre svega zahvaljujući sebi i svojoj žilavosti, ali i državi koja je uspela da je sa svojim podsticajuma održi u životu. U prvih sedam meseci privukli smo dve milijarde i 72 miliona stranih direktnih investicija, što znači da su i u vreme krize investitori zadržali poverenje u našu zemlju”, rekao je Mali.

    Ističe i da se mnogo ulaže u javne investicije koje utiču na veći rast BDP i bolji kvalitet života građana.

  • BiH se obrukala, preduzetnici privatno idu u Dubai na sajam

    BiH se obrukala, preduzetnici privatno idu u Dubai na sajam

    Bosna i Hercegovina se obrukala i neće učestvovati na prestižnoj izložbi preduzetništva “Expo Dubai”, koja se, počevši od oktobra, narednih šest mjeseci održava u Dubaiju, potvrdio je ovo “Nezavisnim” Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VK) BiH.

    “Tu smo zakasnili, to je već davno završeno. Sve ozbiljne zemlje do aprila su predale promotivne materijale. Od maja je već krenula pretpromocija. BiH to nije napravila. Vi zapravo znate da to rade države, a ne komore ili neke druge institucije. Mi smo tu trebali da imamo određene prateće sadržaje kada su u pitanju poslovni susreti. I mi smo razočarani kao i privrednici i nije realno da očekujemo bilo šta”, kaže Egrlić.

    Istakao je da službeno niko neće učestvovati, ali da pretpostavlja da će neko od privrednika iz BiH privatno otići u Dubai.

    “Država se obrukala u Dubaiu, pored svega što nam je dato kao privilegovanoj zemlji u smislu podrške i nekih besplatnih stvari, BiH ipak neće učestvovati na izložbi”, naglasio je Egrlić.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, rekao je da zasad nema konkretnu informaciju šta je s izložbom u Dubaiju te da se sada pripremaju za Sajam poljoprivrede u Novom Sadu, koji će biti održan 18. septembra.

    Blagojević je “Nezavisnim” rekao da BiH ima ponudu od Republike Srbije da izlaže na njihovom štandu.

    Ranije su iz Privredne komore Republike Srpske kazali da je ova izložba u Dubaiju dobra prilika da se BiH predstavi, jer tu ima mnogo investitora koje se mogu zainteresovati za saradnju.

    Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da organizovanog puta na izložbu u Dubai nema, jer država ne učestvuje i pored niza olakšica koje je dobila, ali da postoji nekoliko kompanija u Federaciji BiH koje su već u kontaktima s Privrednom komorom FBiH i koje su zainteresovane da o svom trošku posjete “Expo Dubai” jer je to dobra prilika za investicije.

    “Mi smo tu za sve zainteresovane. Omogućićemo im podršku u smislu da ih uputimo na najbolje agencije i hotele te da ih obavijestimo o mogućnosti da sami mogu ispratiti dešavanja na njihovoj oficijalnoj stranici i vidjeti šta ih konkretno najviše zanima. Mi smo tu da za njih to istražimo, te omogućimo neke kontakte”, kazao je Jašarspahić.

    Na pitanje koje su to kompanije, Jašarspahić je odgovorio da to ne može reći pošto u ovom momentu ne žele da se medijski eksponiraju, jer im to nije u interesu.

    Ističe da je šteta što BiH nije na vrijeme odgovorila te da je rok, koji je bio kraj avgusta, za prijavu istekao.

    Mjesecima se čekalo na odluku Vijeća ministara BiH u vezi s učešćem na ovoj svjetskoj izložbi preduzetništva, a kako su iz Vanjskotrgovinske komore BiH ranije potvrdili, organizatori su čak ponudili i da finansiraju štand na kojem bi se BiH predstavljala.

    Učešće na ovom uglednom sajmu inače košta oko tri miliona KM.

    Budžet bh. institucija iz kojeg bi se finansiralo ovo učešće još nije usvojen, a s obzirom na to da je na snazi blokada rada institucija BiH zbog odluke predstavnika iz Republike Srpske

  • Republika Srpska i Srbija prelaze na ćirilicu, olakšice za privrednike koji koriste to pismo

    Republika Srpska i Srbija prelaze na ćirilicu, olakšice za privrednike koji koriste to pismo

    U Srbiji i Republici Srpskoj će 15. septembra biti usvojen zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi “jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma”. Prije nego što ga odobre dva parlamenta, učinile su to danas dvije Vlade.

    Oglasi o sniženjima, rasprodajama, popustima, čak i o nazivima firmi, uskoro bi mogli biti ispisani na ćirilici. Vlada RS je usvojila Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi “jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma”, koji predviđa olakšice za sve privrednike koji informacije o svom biznisu budu komunicirali upravo na ćirilici. Olakšice za privrednike koji budu upotrebljavali ćirilicu ne znače i zabranu latinice onima koji je upotrebljavaju.

    Prijedlog zakona definiše i “način društvene brige o zaštiti i očuvanju jezika i ćirilice, kao i Vijeće za standardizaciju jezika i ćiriličnog pisma koje će funkcionisati kao tijelo upravnog i inspekcijskog nadzora”, prenosi RTRS.

    “Donošenje ovog zakona osigurava zaštitu i očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i osigurava prenošenje budućim generacijama u izvornom obliku. Takođe, osigurava širenje saznanja o vrijednostima i značaju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma”, saopćeno je iz Vlade RS.

    Zakonom, koji bi i u Banjoj Luci i u Beogradu trebao da bude usvojen 15. septembra, između ostalog predviđeno je i da sve institucije, javna preduzeća i privredna društva sa većinskim javnim kapitalom, kao i udruženja, u svom radu ubuduće upotrebljavaju “srpski jezik i ćirilicu”.

  • Radnicima u Srpskoj na raspolaganju vakcine četiri proizvođača

    Radnicima u Srpskoj na raspolaganju vakcine četiri proizvođača

    Privredna komora Republike Srpske pozvala je danas sve zainteresovane privredne subjekte da iskažu interes za vakcinaciju zaposlenih i izaberu koju od četiri ponuđene vakcine žele: sputnjik V, sinofarm, astrazeneca i pfizer.

    “S obzirom da su u toku kolektivne vakcinacije do sada korištene isključivo vakcine kineskog proizvođača Sinofarm, čime je jednim dijelom iscrpljena zainteresovanost radnika za ovom vakcinom, u dogovoru sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske biće omogućeno vakcinisanje i vakcinama drugih proizvođača”, saopšteno je iz Privredne komore RS.

    Posjeta mobilnih timova za vakcinaciju u privrednim subjektima, navode, biće organizovana u zavisnosti od broja radnika zainteresovanih za vakcinaciju.

    Ukoliko se bude radilo o manjem broju zainteresovanih radnika ili radnika iz preduzeća koja ne posjeduju adekvatne prostorije za nesmetano obavljanje kolektivne vakcinacije, ona će, ako i do sada, biti obaveljna u prostorijama Privredne komore Republike Srpske u Banjoj Luci.

    Takođe, poziv je otvoren i preduzećima iz drugih gradova, a komora će u saradnja sa domovima zdravlja organizovati vakcinaciju na za to najpogodnijoj lokaciji.

    Posredstvom komore do sada je vakcinisano više od 1.300 radnika zaposlenih u privrednim društvima u Srpskoj.

  • Međunarodni analitičari: Politika koči ekonomiju

    Međunarodni analitičari: Politika koči ekonomiju

    Međunarodna rejting agencija Moody's potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, „B3“ sa stabilnim izgledima.

    “Centralna banka je prepoznata kao institucija koja efikasno implementira aranžman valutnog odbora i koja uživa visok nivo kredibiliteta, te je prepoznata kao pozitivan faktor snage institucija i uprave”, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Fiskalna snaga zemlje je ocijenjena boljom u poređenju sa zemljama istog suverenog rejtinga. “Blagi budžetski suficiti iz ranijih perioda, i struktura i nivo javnog duga, kreirali su fiskalni prostor za odgovor na pandemiju, bez značajnog porasta fiskalnih ranjivosti”, dodaju u saopštenju. Analitičari ocjenjuju kako je suvereni rejting najviše ograničen kompleksnom političkom strukturom koja usporava institucionalni i progres na polju ekonomskih reformi.

    “Ovi negativni faktori su djelimično neutralisani umjerenim nivoom zaduženosti i opredijeljenosti međunarodne zajednice ka ekonomskoj stabilizaciji zemlje”, navodi Centralna banka.

    Dodaje se da su izgledi trenutno stabilni jer se ocijenilo kako makroekonomski utjecaj pandemije i još održivi nivo vladine zaduženosti u značajnoj mjeri stvaraju protutežu pomenutim faktorima rizika. U ocjeni ove rejting agencije je navedeno da valutni odbor koji provodi Centralna banka Bosne i Hercegovine predstavlja važno sidro ekonomske politike u BiH.

  • Radnici “ERS-a” traže veće plate, vodi li to poskupljenju struje?

    Radnici “ERS-a” traže veće plate, vodi li to poskupljenju struje?

    Radnici Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) traže od uprave preduzeća da poveća cijenu rada sa 140 na 160 maraka, odnosno za 12,5 odsto.

    Svoje zahtjeve pravdaju činjenicom da se cijena nije mijenjala jedanaest godina, a da je situacija na tržištu električne energije veoma povoljna.

    „Cijena rada u ERS-u nije povećana od 2008 godine, a cijena električne energije na tržištu je fantastična“, kažu u Sindikatu ERS-a.

    U upravi ERS-a te činjenice ne spore, ali tvrde kako je cijena električne energije na tržištu nema puno uticaja na poslovanje preduzeća.

    „Većina električne energije koju proizvedemo ide domaćoj privredi i domaćinstvima koji plaćaju subvencionisanu cijenu. Tek manji dio struje izvozimo“, kažu oni.

    Ipak ne odbacuju mogućnost da dođe do povećanja cijene rada.

    „Uprava zajedno sa rukovodstvom Sindikata ERS analizira mogućnosti povećanja cijene rada za zaposlene u Mješovitom holdingu. Tijesno sarađujemo i sagledavamo mogućnosti povećanja plata shodno poslovanju sistema i ostvarenim rezultatima“, kažu u ERS-u.

    Dok su u upravi raspoloženi za razgovor, u pojedinim zavisnim preduzećima ignorišu radnike.

    Tako je situacija u rudniku i termoelektrani Ugljevik dovedena do usijanja jer rukovodstvo odbija da sa predstavnicima sindikata razgovara kada je povećanje plate u pitanju.

    Naime, radnici su tražili povećanje plate od sedam odsto, te još neke benefite za radnike koji su radili u uslovima pandemije ali ih čelni ljudi na čelu sa vršiocem dužnosti direktora Čedomirom Stojanovićem ignorišu.

    Zbog toga su najavili štrajk.

    „Rok za izjašnjenje direktora je istekao. Obavještavamo vas da idemo u pripremu štrajka upozorenja“, stoji na oglasnoj tabli sindikata.

    Predsjednik sindikalne organizacije Zoran Mićanović tvrdi kako preduzeće ima odakle da poveća primanja radnicima.

    „Dovoljno je samo da uprava prestane trošiti i bacati pare na bespotrebne javne nabavke“, tvrdi Mićanović.

    Mogu li se povećati plate bez poskupljenja struje?

    Međutim, veliko je pitanje da li bi se radnicima zaposlenim u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske mogla povećati plata, a da usput, to ne dovede do povećanja cijene struje.

    Jer podsjećamo, ERS već duže vrijeme vrši pritisak na Vladu Republike Srpske da joj se dozvoli povećanje cijene što govori da nije u pretjerano povoljnoj situaciji.

    Tako nešto su bili najavili u februaru ove godine, ali se od toga odustalo nakon negodovanja javnosti.

    Međutim, odustalo se samo do momenta okončanja pandemije.

    Nema sumnje da će čim se ona okonča ERS nastaviti priču oko poskupljenja koju je započeo ove godine.