VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: Realan rast BDP-a gotovo pet odsto

    Višković: Realan rast BDP-a gotovo pet odsto

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je u odnosu na prošlu godinu Srpska ostvarila realan rast BDP-a od gotovo pet odsto, kao i da u odnosu na regiju ima najviši neoporezivi dio i najveći iznos najniže plate.

    On je za RTRS pojasnio da je rast BDP-a Republike Srpske u prvom kvartalu realnih 2,5 odsto, a Srpska je prethodnu godinu završila sa minusom od 2,8 odsto, što je praktično rast od pet odsto BDP-a u odnosu na prošlu godinu, a to se odrazilo i na likvidnost i priliv sredstava.

    Direktni porezi i ostali javni prihodi su bili veći u ovom periodu za 15 odsto, indirektni za 18 odsto, iz čega se, kaže Višković, išlo na povećanja plata i ostale aktivnosti.

    On je ocijenio da su to dale mjere aktivnosti koje su osmislili Vlada i institucije Republike Srpske radi ublažavanja posljedica virusa korona.

    Višković je podsjetio da je u prethodnom periodu povećan neoporezivi dio plata sa 500 na 700 KM kako bi podstakli poslodavce u Srpskoj da povećavaju plate, kako bi što više ljudi ovdje ostalo, opstalo i od svoje plate moglo da živi.

    On ističe da je najniža plata u Republici Srpskoj najveća u regiji i okruženju i od 1. juna iznosi 276 evra, u Federaciji BiH (FBiH) je 208, u Srbiji 272, Crnoj Gori 222 i Sjevernoj Makedoniji 247 evra.

    – Neoporezivi dio, odnosno odbitak, u Srpskoj je 358 evra, u FBiH 153, u Srbiji 158, u Sjevernoj Makedoniji 130, a u Crnoj Gori toga nema nikako – rekao je Višković.

    On je ukazao da je izvoz znatno povećan i to za 26 odsto, a uvoz je bio 18 odsto, što pokazuje da znatno više raste izvoz nego uvoz, a pokrivenost uvoza izvozom je bila preko 80 odsto.

    – Imamo i rast broja zaposlenih, bez obzira na godinu virusa korona. U septembru 2020. smo imali više zaposlenih radnika nego 2019. godine, a imamo i sada rast – za 6.089 veći broj zaposlenih nego onih koji su izgubili poslove zbog virusa korona – rekao je Višković.

    On je istakao da se zbog rasta direktnih i indirektnih poreza u Ministarstvu finansija radi rebalans budžeta, koji slijedi u septembru, te najavljuje da će možda biti čak i dva rebalansa.

    – Moraće biti povećan i iznos u Kompenzacionom fondu, gdje je od projektovanih 90 miliona KM za ovu godinu, u prvoj polovini već odobrena isplata gotovo 80 miliona KM – rekao je Višković i izrazio zadovoljstvo zbog tog podatka.

    Višković izjavio je da je zadovoljan radom Garantnog fonda Srpske, ističući da su institucije Srpske dobro radile tokom pandemije virusa korona, što dokazuju ekonomski pokazatelji.

    Govoreći o novim infrastrukturnim projektima, Višković je naveo da je riječ o velikim projektima koji ne mogu da se realizuju u jednoj godini, da će za to biti potrebno nekoliko godina, ali je naglasio da Srpska želi da do kraja ove ili početkom naredne godine započne što više takvih projekata.

    On je najavio da će u predstojećem rebalansu budžeta Srpske za 2021. godinu stavka javne investicije biti povećana.

    – U budžetu je taj iznos bio 45 miliona KM i to je u prvih šest mjeseci ove godine već raspoređeno, tako da ćemo u rebalansu sigurno i tu stavku znatno povećati – rekao je on.

    Višković je podsjetio da su, u dogovoru sa ministrom finansija, lokalne zajednice obaviještene da do kraja avgusta treba da dostave svoje projekte i da će Vlada Srpske učestvovati u njihovoj realizaciji u iznosu od 20 miliona KM u ovoj godini.

    On je naveo da će se projekti kretati u vrijednosti od 100.000 KM do maksimalno milion KM, kao sufinansiranje, novi projekat ili učešće donatora.

    – U prošloj godini smo 30 miliona KM iz budžeta Srpske doznačili lokalnim zajednicama kao pomoć njihovim budžetima i sa ovih 20 miliona KM to je 50 miliona KM za dvije godine – rekao je Višković i dodao da će to biti nastavljeno.

  • Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Laktašima da postoji potpuna saglasnost svih u BiH da sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) razgovaraju o aranžmanu, ali sa jasnim ciljevima i politikama za njihovo ostvarenje.

    -Entiteti i zajedničke institucije su spremni da razgovaraju sa predstavnicima MMF-a. Potrebno je da imamo aranažman sa ovom institucijom, ali za njegovo uspostavljanje potrebno je više spremnosti za razgovore nego što ih je bilo u prethodnom periodu, a sigurno je da se na starim osnovama ne može postići dogovor – rekao je Tegeltija novinarima u Laktašima.

    On je naveo da Misija MMF-a u BiH ima novog šefa sa kojim je razgovarao, te da očekuje dolazak Misije u BiH kada budu dozvoljena putovanja iz SAD.

    -Sve je pitanje politika i nadam se da će Misija MMF-a biti sprema da razgovara o ciljevima aranžmana. Nemamo probema da kažemo koji su ciljevi, ali se moramo dogovoriti koje su mjere potrebne da bi ciljevi bili realizovani, jer do sada o tome nije bilo saglasnosti – pojasnio je Tegeltija.

  • Prosječna neto plata u BiH u maju iznosila 981 KM, godišnji rast 4,4 posto

    Prosječna neto plata u BiH u maju iznosila 981 KM, godišnji rast 4,4 posto

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u maju ove godine iznosila je 981 KM i nominalno je niža za 0,7 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 4,4 posto u poređenju sa majem lani.

    Najniža prosječna neto plata od 584 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 680 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 675 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Najveću zaradu imali su zaposleni u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.564 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata iznosila je 1.480 KM, a u sektoru informacija i komunikacija 1.439 KM.

    Prosječna mjesečna bruto plata u BiH za maj ove godine iznosila je 1.519 KM i nominalno je niža 0,5 posto u odnosu na decembar lani, te viša za 4,7 posto u poređenju sa majem prošle godine.

  • Hrvatska obećala da će biti fleksibilna po pitanju prelaska kamiona preko granice

    Hrvatska obećala da će biti fleksibilna po pitanju prelaska kamiona preko granice

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je danas u Bosanskoj Gradišci da je u prvoj polovini jula na ovom graničnom prijelazu pregledano i u Hrvatsku pušteno 106 pošiljki voća i povrća iz BiH.

    “U prvih 16-17 dana jula bilo je ukupno 106 pošiljki, što je na nivou prošle godine. Informisan sam da su dosadašnja praksa i analiza stanja utvrdili da hrvatska strana može dnevno pregledati između 14 i 18 pošiljki”, rekao je Košarac.

    O problemima prilikom izvoza voća i povrća iz BiH preko graničnih prijelaza s Hrvatskom Košarac je razgovarao s glavnim državnim inspektorom Hrvatske Andrijom Mikulićem.

    “S Mikulićem sam razgovarao na prijelazu Stara Gradiška, cijeneći da je veoma značajno da dođem na prijelaz, a ne da sjedim u Sarajevu i tamo dobijam informacije”, kazao je Košarac.

    On je naveo da hrvatski organi cijene da će biti fleksibilni u smislu da sve ono što je prošlo princip najave taj dan i bude pregledano.

    “Vjerujem da ćemo u tom kontekstu uspjeti osigurati adekvatan vanjskotrgovinski promet naših proizvoda, tranzitno kroz Hrvatsku, a najvećim dijelom upućenih na tržište Slovenije”, pojašnjava Košarac.

    S duge strane, ističe on, apelovao je i zamolio Mikulića da se, ukoliko se obim prijavljenih kamiona poveća, razmotri mogućnost produženja radnog vremena na graničnim prijelazima, za šta postoji fleksibilna spremnost hrvatskih organa.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je problem što u BiH ne postoji zakon o carinskim prekršajima, a u vezi s digitalnim prijavama pošiljki, Košarac je rekao da bi jedan od adekvatnih odgovora na trenutno stanje mogao biti “mali Šengen”.

    “Primjena ovog modela ubrzala bi protok robe, ljudi i usluga i u tom kontekstu treba vršiti napore. Ovdje nije riječ o nepostojanju zakona, nego se radi o načinu implementacije ugovora koji je potpisan između BiH i Hrvatske, ali i o autonomnosti odlučivanja hrvatske strane koja uređuje svoju oblast fitosanitarne zaštite na graničnim prijelazima i provodi direktive EU”, naveo je Košarac.

    Košarac je ponovio da je BiH i dalje zarobljena nekim stavovima EU i da bi za privredu najbolje bilo da postoji zajedničko regionalno tržište poput “malog Šengena”, na kojem bi se moglo ostvariti ubrzanje vanjskotrgovinskog prometa u regionu.

    Prije toga, kaže Košarac, treba profilisati i definisati domaće kapacitete i rezultate.

    Košarac je podsjetio da je prije nekoliko dana telefonom razgovarao s Mikulićem i da je tada definisana određena vrsta kretanja, kako ne bi bilo zastoja na graničnim prelazima, ali i kako ne bi došlo do usložnjavanja poslovanja primarnih prozvođača iz BiH.

    “Cijenim da smo tada dogovorili vrlo jasnu aktivnost da je veoma važno i značajno zbog propisa i standarda elektronskog načina komuniciranja, da naši primarni proizvođači najave dolazak na granični prijelaz. Veoma važno je i to da se bez te najave u zakazanom danu neće moći vršiti kontrola i zato još jednom apelujem na domaće proizvođače da adekvatno najave termin svog dolaska na granični prijelaz kako bi se pravovremeno mogla izvršiti fitosanitarna kontrola”, naglasio je Košarac.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima u snažnom padu i drugu sedmicu

    Cijene nafte na svjetskim tržištima u snažnom padu i drugu sedmicu

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, što je druga zaredom, jer je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) postigla dogovor o povećanju proizvodnje i jer se trgovci plaše usporavanja oporavka ekonomija od korona-krize.

    Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala za 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 3,7 posto, na 71,81 dolar.

    Ovaj pad analitičari dovode u vezu ponajviše s dogovorom OPEC-a i njegovih saveznika, na čelu s Rusijom, o povećanju proizvodnje. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postigli su kompromis koji bi trebao otvoriti put za dogovor o isporuci više nafte, što bi trebalo ublažiti rast cijena.
    Razgovori između članica OPEC-a i saveznika prekinuti su prije desetak dana, nakon što se UAE usprotivio prijedlogu Rijada i Moskve o produženju sporazuma o ograničenju snabdijevanja za osam mjeseci, do kraja 2022. Ipak, prošle sedmice pronađeno je kompromisno rješenje koje uključuje povećanje proizvodnje UAE nakon aprila.

    “Sve upućuje na zaključak da OPEC+ ide prema potencijalnom kompromisnom sporazumu koji će UAE-u omogućiti prilagodbu osnovice. Ostali će proizvođači nesumnjivo tražiti sličan tretman i potencijalno produžiti razgovore do ministarskog sastanka u augustu”, ocjenjuju analitičari RBC Capitala u bilješci, prenosi CNBC.

    OPEC je u četvrtak objavio da očekuje da će se svjetska potražnja za naftom iduće godine približiti pretpandemijskom nivou od oko 100 miliona barela dnevno, predvođena rastom potražnje u SAD-u, Kini i Indiji.

  • U planu jedinstveni transportni sistem: Vozom ekspresno kroz region

    U planu jedinstveni transportni sistem: Vozom ekspresno kroz region

    EU želi da do 2023. godine, u okviru planova o zajedničkom regionalnom tržištu, uspostavi jedinstveni ekspresni željeznički saobraćaj na području cijelog zapadnog Balkana, a u sličnom periodu i da omogući povezani sistem za naplatu putarina na auto-putevima u cijelom regionu.

    Kako je navedeno u Strategiji za održiv saobraćaj Transportne zajednice EU, koju je EU formirala sa sjedištem u Beogradu, do 2025. godine, dvije godine nakon uspostavljanja jedinstvenog ekspresnog željezničkog saobraćaja, EU želi da vidi i jedinstveno željezničko tržište u cijelom regionu.

    Od 2022. do 2024. godine EU želi da kroz Transportnu zajednicu obezbijedi jedinstveni elektronski sistem u cijelom regionu za naplatu putarina i ostalih transportnih dadžbina.

    “Trenutno sve zemlje imaju sisteme za naplate putarine, koji su, iako različiti, svi bazirani na pređenoj udaljenosti u kilometrima i potencijalno interoperabilni.

    Uvođenje evropske elektronske putarine neće zamijeniti nacionalne sisteme za naplatu cestarine, ali je plan da svi sistemi budu tehnički povezani kada su u pitanju uređaji za naplatu, sistemi za geografsko pozicioniranje i komunikacione tehnologije”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Napomene radi, iz teksta se indirektno može zaključiti da se ovi sistemi ne odnose samo na drumski saobraćaj, nego i na ostale vidove naplate saobraćaja, poput upotrebe željezničkih pruga.

    Najveći dio planova odnosi se na ekološki održiva rješenja, a EU će potpomagati projekte koji će smanjiti i na kraju potpuno isključiti korištenje fosilnih goriva u drumskom, željezničkom i vodenom transportu, dok je plan da aerodromi u istom periodu postanu karbon-neutralni.

    “Do 2035. godine sva putovanja do 500 km udaljenosti treba da budu karbon-neutralna”, naglašeno je u strategiji. Pojašnjenja radi, termin karbon-neutralnost znači da sistemi za transport ne smiju da emituju više ugljen-dioksida nego što priroda može apsorbovati i neutralisati.

    U tom cilju EU, odnosno Transportna zajednica, želi da se vlade u regionu obavežu na programe koji će pomoći građanima da nabavljaju vozila na električni ili hibridni pogon. Osim subvencija za nabavku ovakvih vozila, EU želi da se zemlje u regionu obavežu na plaćanje emisija ugljen-dioksida, što bi dodatno trebalo da ohrabri korištenje alternativnih vidova transporta.

    EU planira da na evropskim putevima do 2030. godine najmanje deset odsto ličnih automobila i pet odsto kamiona ne emituju nikakve štetne emisije, odnosno treba da budu ili električni ili na vodonični pogon.

    Jako važna novina je ta da EU od naredne godine više neće finansirati niti potpomagati izgradnju željezničkih koridora koji nisu u potpunosti elektrificirani. Što se tiče vozila na električni pogon, u strategiji je napomenuto da nijedna od zemalja u regionu ne nudi podsticaje, niti ima razvijenu infrastrukturu za električne punjače i drugu potrebnu infrastrukturu.

    “U svim zemljama regiona naftni proizvodi su dominantan tip goriva i glavni zagađivač u sektoru transporta, posebno kad je drumski saobraćaj u pitanju. Postoji potreba za jedinstveni pristup u postavljanju standarda za emitovanje ovih čestica, koji su trenutno od EURO 3 do EURO 6. Ovaj problem bi trebalo da zajednički rješavaju nadležna ministarstva u sektorima saobraćaja, ekonomije, životne sredine i drugih relevantnih institucija. Zapadni Balkan bi trebalo da teži istim standardima kao i EU, tako što će postaviti strože standarde za suzbijanje zagađenja”, naglašeno je.

  • Ministar vanjske trgovine ne zna šta se iz BiH najviše izvozi!?

    Koliko apsurdnim i bespotrebnim procedurama se znaju zamajavati bh. političari pokazali su Zukan Helez i Staša Košarac.

    Naime, nakon što je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta u zvaničnu proceduru uputio pitanje “Koja privredna grana u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH učestvuje sa najvećim procentom”, ministar je odgovorio da nema podatak!?

    Osim nevjerovatne činjenice da ministar vanjske trgovine ne barata tom informacijom, činjenica je da i jedan i drugi tu informaciju mogli su saznati u nekoliko sekundi, s nekoliko klikova na internetskoj stranici Vanjskotrgovinske komore BiH.


    “Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima o privrednim granama, niti koliko je njihovo udešće u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. Naime, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH preuzima statističke podatke od Agencije za statistiku BiH, koji se odnose na podatke o robama, na najvećem nivou disagregacije, po važećoj carinskoj tarifi. Carinska tarifa obuhvata nomenklaturu roba koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija”, osgovorio je Košarac.

    Za Helezovu i Košarčevu informaciju, namještaj, posteljina, madraci, nosaci madraca i slični proizvodi u količini od 164.398.684 kg i vrijednosti 1.024.104.563 KM najviše su izvoženi iz BiH u prošloj godini.


    S druge strane, mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi najviše se uvoze. Lani je to bilo 3.049.610.496 kg vrijednosti 1.643.615.915 KM.


    Isti proizvodi dominiraju i u izvozu i uvozu i u 2021. godini. Ovi podaci, koji se redovno ažuriraju, javno su dostupni na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH.

  • Za pola godine 16 izvještaja tužilaštvima: Budžet RS oštećen za 4,4 miliona KM

    Za pola godine 16 izvještaja tužilaštvima: Budžet RS oštećen za 4,4 miliona KM

    Inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove Poreske uprave RS su u prvoj polovini ove godine nadležnim tužilaštvima u RS dostavili 16 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog postojanja osnova sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetila budžet RS u iznosu od oko 4,4 miliona maraka.

    U tom periodu, inspektori su izvještaje podnosili zbog utaje poreza i doprinosa, ali i zloupotrebe ovlaštenja u privredi, te nepravilnog izdvajanja sredstava i povrede obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

    Od ukupnog broja podnijetih izvještaja, tri izvještaja su podnijeta Republičkom javnom tužilaštvu – Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije i najtežih oblika privrednog kriminaliteta, sedam izvještaja Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, dva izvještaja Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor i po jedan izvještaj okružnim javnim tužilaštvima Bijeljina, Prijedor, Doboj i Trebinje.

    Najviše izvještaja nadležnim tužilaštvima u tom periodu, njih 12, podneseno je zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, odnosno zbog sumnje da poreski obveznici utajili poreze i doprinose u ukupnom iznosu od 3.658.670 KM štete za budžet RS. Pored toga, nadležnim tužilaštvima podnijeta su i dva izvještaja protiv poreskih obveznika zbog sumnje u postojanje krivičnog djela povreda obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, čime je budžet RS oštećen za 122.069 maraka.

    Takođe, inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove podnijeli su i po jedan izvještaj nadležnim tužilaštvima zbog sumnje u postojanje krivičnih djela nepravilno izdvajanje sredstava pravnog lica i zloupotreba ovlaštenja u privredi, čime je budžet RS oštećen za 235.510 KM, odnosno 372.340 maraka.

    “Poređenjem ovih podataka sa istim periodom prošle godine može se zaključiti da je rad istražilaca Poreske uprave RS iz Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove u 2021. godini bio intenzivniji jer je nadležnim tužilaštvima podneseno više izvještaja, a samim tim je razotkrivena i veća šteta po budžet Republike Srpske”, izjavio je Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS. Naime, u prvoj polovini 2020. godine nadležnim tužilaštvima dostavljeno je 13 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog osnova sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetila budžet RS u iznosu od 3,2 miliona maraka, što je za tri izvještaja, odnosno 1,2 miliona KM manje štete po budžet RS nego u istom periodu ove godine.

  • Svjetska tržišta u padu zbog širenja delta soja koronavirusa

    Svjetska tržišta u padu zbog širenja delta soja koronavirusa

    Cijene dionica na svjetskim tržištima pale su prošle sedmice jer se ulagači plaše da će širenje delta varijante koonavirusa u svijetu usporiti oporavak ekonomije.

    Na Wall Streetu Dow Jones je prošle sedmice oslabio 0,5 posto, na 34.687 bodova, dok je S&P 500 skliznuo oko 1 posto, na 4.327 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 14.427 bodova.

    Prvi pad tih indeksa u posljednje četiri sedmice posljedica je znatnog pada cijena dionica u petak, nakon što je objavljeno da je broj slučajeva novozaraženih koronavirusom u SAD-u prošle sedmice porastao za 70 posto, a broj umrlih za 26 posto.

    Dosad su ulagači ignorisali vijesti o širenju delta varijante virusa u Aziji i Europi.

    “Covid počinje utjecati na tržište prvi put od prošloga ljeta, kada se počelo trgovati na temelju najava o otvaranju privreda nakon lockdowna”, kaže Jake Dollarhide, direktor u kompaniji Longbow Asset Management piše Reuters.

    Među najvećim su gubitnicama prošle sedmice su bile dionice velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Amazon, Facebook i Nvidia.

  • Direktor Wizz Aira: Bosna i Hercegovina je odlično tržište u koje ćemo nastaviti investirati

    Osnivač i direktor aviokompanije Wizz Air József Váradi boravio je proteklih dana u Bosni i Hercegovini, a za Klix.ba govorio je o problemima koje je pandemija donijela i njima, ali i cijelom sektoru, o otvaranju baze u Sarajevu te o nekim planovima za naredni period.

    Kako je Wizz Air završio prošlu godinu s obzirom na pandemiju COVID-19, sva ograničenja i zatvaranje granica?

    “Covid-19 je napravio probleme svima, uključujući i aviokompanije. Bio je to pravi roller coaster, veoma težak period kada su sva tržišta bila pod nekim restrikcijama. Bili su zabranjeni i letovi, ali smo u ljeto prošle godine počeli raditi sa 80 posto kapaciteta. Ovog ljeta smo ostvarili 100 posto kapaciteta, što je dosta bolje nego 2019. Veoma mali broj aviokompanija je bio u mogućnosti da investira tokom pandemije, ali smo mi uspjeli da otvorimo nova tržišta, otvorili smo 18 novih baza za operacije, između ostalog i u Sarajevu. Uključili smo i nove avione, 22 tačnije, na početku korone smo imali 121, a ulagali smo i u upravljački kapacitet. Jedna smo od najjeftinijih aviokompanija i imamo jedan od najlikvidnijih biznisa te nismo bili obuhvaćeni državnom pomoći, niti bilo kojom drugom vrstom mjera pomoći zbog pandemije, ali ipak i dalje imamo veoma jaku likvidnu poziciju. Bez obzira na to koliko dugo će trajati situacija u vezi s pandemijom, mi ćemo preživjeti i bit ćemo strukturni pobjednik Covid-19.”

    Foto: I. Š./Klix.ba
    Foto: I. Š./Klix.ba
    Kako ste svoje poslovanje prilagodili novim uslovima, da li je osoblje moralo proći bilo kakvu posebnu obuku i koliko se organizacija letova promijenila?

    “Zbog koronavirusa morali smo otpustiti 20 posto naših uposlenika, ali srećom, sada ih vraćamo. Bili smo odgovorni, uradili smo sve što je bilo neophodno kako bismo poštovali mjere koje su bile na snazi kako bismo se osigurali da ćemo sačuvati i zdravlje, ali i održivost biznisa. Kroz sve ovo prolazili smo zajedno sa svojim uposlenicima, kao tim. Sada smo u drugačijoj situaciji, danas smo skoro potpuno operativni i svaki pilot i član naše posade leti.”

    Wizz Air aktivno ulaže u smanjenje utjecaja na okoliš. Kako vidite budućnost letenja? Da li putovanje avionom ima održivu zelenu budućnost?

    “Mnogo toga će zavisiti od avionske tehnologije, tehnologije motora. Motori su sada na bazi ugljika, ali postoje alternative. Znam da industrija razmatra vodik za pogonske motore koji imaju drugačiji utjecaj na okoliš. To se neće desiti preko noći. To je više razvojni projekt za narednu deceniju, ali optimističan sam da će industrija uspjeti da se izbori s tim i da bude bolja i održivija. Od Wizz Aira možete očekivati da bude potpuno uključen u ove razvoje i da bude aviokompanija koja prihvata nove tehnologije prije drugih. Mi smo najmlađa aviokompanija i ako nova tehnologija dolazi, možete sigurno očekivati od nas da uskočimo u to.”

    Koji su najveći izazovi poslovanja na bh. tržištu?

    “Moram reći da se Bosna i Hercegovina dobro nosila s pandemijom. Bila je prilično elastična, otporna tokom pandemije, čak i otpornija od velikog dijela tradicionalnog evropskog tržišta na kojem Wizz Air saobraća. Bile su na snazi mjere vlada, ali su se ljudi i dalje kretali. Mnogo više ljudi je putovalo iz BiH nego iz drugih zemalja. Mislimo da je BiH dobro tržište za ulaganja, da ima mnogo prilika za investiranje i prilika da dovede više aviokompanija u zemlju, da se uspostave nove linije, a to ćemo tek vidjeti narednih nekoliko mjeseci.”

    Spomenuli ste već da ste otvorili bazu u Sarajevu. Odakle potreba da se, pored Tuzle, otvori baza i u Sarajevu?

    “Već neko vrijeme smo razmatrali Sarajevo, nije to bila iznenadna odluka. Prije tri-četiri godine sam bio u Sarajevu i tada sam imao ideju o pokretanju letova s ovog aerodroma. Pokušali smo postići dogovor, samo je trebalo neko vrijeme da shvatimo kako da to uradimo. To je bilo malo teže početkom pandemije Covid-19. Bilo je jasno da nije baš mnogo aviokompanija u situaciji da vrati stare kapacitete ili da mogu širiti posao. Mogu reći da je rast kapaciteta bio mnogo cjenjeniji tokom pandemije nego ikada prije. Mi smo bili u mogućnosti da postignemo sporazum i to je rezultiralo otvaranjem ureda u Sarajevu prije oko dva mjeseca.”

    Imate li već neke rezultate? Je li se odluka o otvaranju baze u Sarajevu pokazala kao dobra?

    “Mislim da je to bila prava odluka. Otvorili smo ured u Sarajevu prije dva mjeseca tako da je još rano govoriti, ali za sada ide dobro. Tržište je odgovorilo veoma dobro. Potražnja za Wizz Airom i našim uslugama i linijama koje uvodimo na tržište je velika i gledat ćemo i dalje šta još možemo uraditi ovdje.”

    Váradi se sastao sa direktorom sarajevskog aerodroma Alanom Bajićem (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Váradi se sastao sa direktorom sarajevskog aerodroma Alanom Bajićem (Foto: I. Š./Klix.ba)
    Strategija Wizz Aira da se neprestano širi na nove lokacije ponekad se naziva agresivnom. Koliko je to održivo i uspješno, posebno u ovim još uvijek nesigurnim vremenima?

    “Mi smo jedna od najuspješnijih aviokompanija na svijetu i imamo jedan od najprofitabilnijih biznisa. Naša strategija funkcioniše veoma dobro. Tržište se mijenja iz korijena, sve je više aerodroma koji se trude da ubace naše avione. Mislim da strategija radi veoma dobro.”

    Prilikom boravka u BiH imali ste nekoliko sastanaka s predstavnicima aerodroma u Sarajevu i Tuzli, koji su zaključci ovih sastanaka?

    “Mislim da su sastanci prošli veoma dobro. Vidim da se avijacijski i aerodromski sistem razvija u zemlji, vidim investicije u povećanje kapaciteta, unapređivanje operacija, poboljšanje infrastrukture. To je veoma dobro. Korona je dokazala koliko elastično tržište može biti. Iz naše perspektive, BiH je tržište u koje se može ulagati. To u kombinaciji sa svim razvojem koji vidim ohrabruje nas da mislimo o tome šta je sljedeće u smislu povećanja broja aviona, broja uposlenika, usluga i proizvoda. To je ono na čemu radimo i prilično sam siguran da BiH sa svim tim može biti pobjednik.”

    Vaši avioni počeli su letjeti i s aerodroma u Banjoj Luci. Imate li u planu daljnji razvoj s ovog aerodroma?

    “Naravno. Trenutno letimo sa tri aerodroma u BiH – Sarajevo, Tuzla i Banja Luka. Iz Sarajeva naši avioni lete na 11 lokacija u 8 zemalja, iz Tuzle u 15 gradova u 6 zemalja, a iz Banje Luke u 5 gradova u 4 zemlje. Mislim da je važno da već imamo uspostavljene linije na svim ovim aerodromima. Trenutno imamo baze u Sarajevu i Tuzli, ali u jednom trenutku bi se to moglo desiti i u Banjoj Luci. S banjalučkog aerodroma smo počeli saobraćati kad i sa sarajevskog, tako da nije isključeno da ćemo otvoriti bazu i u tom gradu.”

    Dakle, BiH se pokazala kao dobro tržište za vas?

    “Da, veoma dobro tržište u koje ćemo nastaviti investirati.