VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Skupa hrana, niske plate: Koliko nas košta život u Srpskoj?

    Skupa hrana, niske plate: Koliko nas košta život u Srpskoj?

    Prosječna plata u Irskoj iznosi 3.300 evra (6.435 KM), dok je u Republici Srpskoj 1.438 KM. U Dablinu litar mlijeka košta 2,30 KM, dok se kod nas kreće od 1,90 do 3 marke. Litar ulja u Irskoj je tri marke, a u Srpskoj od 3,09 KM naviše. Razlika u primanjima i troškovima života postavlja pitanje: zašto je hrana kod nas toliko skupa?

    Troškovi života u Srpskoj svakim danom rastu. Sindikalna potrošačka korpa za decembar prošle godine iznosila je 2.666,22 KM, od čega je na prehranu odlazilo više od 45 odsto, odnosno 1.213,74 KM.

    Za Srđana T., koji izdržava petočlanu porodicu, hrana je najveći trošak.

    – Više od pola primanja supruga i ja potrošimo na hranu. Ono što smo nekad plaćali 20 maraka, sada košta 50. Osim toga, značajno su poskupjeli i higijenski proizvodi, vrtić i režije – kaže on za Srpskainfo.

    I Milica A. iz Banjaluke potvrđuje da njena četvoročlana porodica najviše novca izdvaja za osnovne životne namirnice.

    – Najskuplje je meso, pa kupujemo po pola kilograma. Nevjerovatno mi je da paprike koštaju sedam maraka, pa uzmem samo nekoliko komada za kuvanje – priča ona.

    Cijene osnovnih proizvoda rastu i za one koji žive sami. Nikola P. ističe da su mliječni proizvodi, jaja i povrće preskupi.

    – Kilogram luka u Irskoj košta 1,80 KM, dok su kod nas osnovne namirnice daleko skuplje – navodi on.

    Pored cijena hrane, jedna od ključnih razlika je i poreska politika. U Irskoj, mnogi osnovni proizvodi oslobođeni su PDV-a. U tu grupu spadaju kobasice, puter, humus, sir, voće, salame i peciva. U Srpskoj, cijene pojedinih proizvoda poput paprika, paradajza i mladog luka dostižu i do 10 KM.

    Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” smatra da je ključ problema u slobodnom tržištu.

    – Država ne reguliše formiranje cijena, već se oslanja na trgovačke i distributivne marže. U EU su poljoprivredni proizvođači značajno subvencionisani, što omogućava niže cijene proizvoda – objašnjava Jošić.

    Prema njegovim riječima, moguće rješenje bi bilo zamrzavanje cijena osnovnih proizvoda ili ograničavanje marži.

    – Do 2013. godine, svako povećanje cijena moralo je biti odobreno od strane ministarstva. Takođe, nulta stopa PDV-a mogla bi smanjiti cijene, ali bi zahtijevala precizne ekonomske mjere – dodaje on.

    Pored toga, domaći proizvođači često prodaju robu na inostranim tržištima po nižim cijenama kako bi se probili, dok gubitke nadoknađuju povećanjem cijena u zemlji.

    – Da bi se izborili za tržište vani, naši proizvođači prodaju robu jeftinije, a razliku nadoknađuju kroz više cijene kod kuće – zaključuje Jošić.

  • Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Rast cijena proizvoda u BiH nije zaobišao ni apoteke, pa su poskupjele brojne vrste lijekova.

    Apotekari su za “Nezavisne novine” potvrdili da su lijekovi u Srpskoj prošle godine poskupjeli dva puta.

    “Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda, marža je u RS za lijekove bila ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji. Ta uredba je važila do 30. juna 2024. godine, a nedugo nakon što je istekla, uslijedilo je povećanje marže u apotekama na 20 odsto. Samim tim poskupjeli su lijekovi. Novo poskupljenje uslijedilo je krajem 2024. i marža je podignuta na 22 odsto. Poskupjeli su svi lijekovi, od kafetina, preko brufena itd. Apsolutno svi”, ispričala je za “Nezavisne novine” jedna apotekarka.

    Na poskupljenje lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, koja ističe da mnogo toga ostaje nezapaženo dok se priča o osnovnim životnim namirnicama.

    “Nije ovo samo više divljanje cijena u trgovinama, mi imamo ogromne cijene sad i u našim apotekama”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Slično stanje bilježi se i u drugim gradovima.

    “Posljednjih nekoliko dana dobijamo prijave od potrošača o novim ‘korigovanim’ cijenama u apotekama, gdje je veliki broj lijekova skuplji za 0,5 do šest KM u odnosu na januar ove godine. Svi razlozi koji se navode za opravdanje rasta cijena u ostalim sektorima u ovom trenutku, mislim da se ne mogu primijeniti na prodaju lijekova – i potrošači su zaista u pravu kada negoduju”, ističe za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    On podsjeća da su najveći potrošači lijekova upravo ljudi s najmanjim primanjima – penzioneri.

    “Ako još tome dodamo da je više od pola penzionera na penziji do 600 KM i da na lijekove troše prosječno 100 do 300 KM mjesečno – zaista je veliko pitanje kako oni prežive od penzije do penzije”, poručuje Arnautović.

    Da su lijekovi poskupljivali u prošloj godini, proističe i iz podataka Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, koji finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

    “U 2024. godini propisano je 5.494.800 recepata, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio 69,9 miliona maraka. Godinu ranije, propisano je 5.630.259 recepata, a trošak Fonda iznosio je 67,6 miliona maraka. Iako podaci pokazuju da je lani propisan manji broj recepata, trošak Fonda bio je veći u odnosu na 2023. godinu, što se moglo očekivati”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, iz godine u godinu raste trošak za lijekove koji se izdaju na recept na teret FZO RS, a izuzetak je bila epidemija virusa korona.

    “Na povećanje troška najviše utiče količina propisanih lijekova u 2024. godini, ali i rast cijena pojedinih lijekova, uvođenje novih lijekova, a za mnoge lijekove proširena je indikacija, odnosno povećan broj dijagnoza kod kojih se može primijeniti terapija.

    Finansiranje i uvođenje novih lijekova na liste Fonda je kontinuirana praksa u cilju poboljšanja dostupnosti terapija, ali i efikasnijeg liječenja”, kažu iz FZO RS.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je pravni okvir za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept i plasira na BiH tržište definisan Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    “Pravilnikom je definisano da se za izračun maksimalne veleprodajne cijene uzima prosjek cijena iz tri referentne zemlje: Srbija, Hrvatska, Slovenija, a ukoliko u tim zemljama nema registrovanih lijekova, uzimaju se lijekovi iz rezervnih zemalja: Bugarske i Italije”, navode iz Agencije.

    Pravilnikom je, dodaju, definisana marža na lijekove, na način da je maksimalna veleprodajna marža do osam odsto, dok maloprodajnu maržu određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.

  • Novi dvodnevni bojkot potrošnje u BiH: Hoće li ovog puta donijeti rezultate?

    Novi dvodnevni bojkot potrošnje u BiH: Hoće li ovog puta donijeti rezultate?

    Građani Bosne i Hercegovine danas i sutra mogu da učestvuju u novom bojkotu potrošnje, koji je pokrenut kao odgovor na visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

    Ovaj dvodnevni bojkot dolazi nakon prvog protesta potrošača održanog 31. januara, kada su građani pozvani da taj dan ne kupuju ništa.

    Organizatori inicijative ponovo apeluju na građane da ograniče svoju potrošnju i u drugim danima, kupujući samo neophodne namirnice, dok za danas i sutra pozivaju na potpunu obustavu kupovine u znak protesta protiv rasta cijena.

    Međutim, podaci Poreske uprave Republike Srpske, kao i Poreske uprave Federacije BiH, pokazuju da prvi bojkot, održan prošlog petka, nije imao željeni efekat. Umjesto pada prometa, zvanični podaci govore o njegovom povećanju. Ovo otvara pitanje da li su građani zaista poslušali poziv na bojkot.

    Dok organizatori smatraju da je svaki oblik protesta protiv visokih cijena koristan i da građani imaju moć da izvrše pritisak na trgovce i vlasti, ekonomski analitičari upozoravaju da je za stvarni efekat potrebno dugoročnije strateško djelovanje.

    Ostaje da se vidi hoće li drugi bojkot polučiti drugačije rezultate ili će se ponoviti scenario iz januara. Građani i trgovci će u narednim danima saznati da li je ovaj vid protesta zaista efikasan način borbe protiv visokih cijena.

  • Građani podigli pet milijardi KM više kredita za 10 godina

    Građani podigli pet milijardi KM više kredita za 10 godina

    Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini su za 10 godina narasli za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

    Ako su, prema ovim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili 7,42 milijarde KM, dok su u oktobru prošle godine oni bili u iznosu od 12,76 milijardi KM.

    Znači, veći su za tačno 5,34 milijarde KM.

    Kako stoji u ovim podacima, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u oktobru 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i iznosili su 25,36 milijardi KM.

    Iz Centralne banke BiH su u analizi naveli da i pored pooštravanja kreditnih standarda u sektoru nefi¬nansijskih privatnih preduzeća i percepcije viših rizika od strana banaka, visoka tražnja za kreditima i dalje presudno utiče na kreditnu dinamiku u BiH.

    “Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u oktobru 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u zadnjih 15 godina (9,7% u 7/2024). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na nivou je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita ne¬finansijskim preduzećima prosječna ponderisana kamatna stopa u oktobru iznosila je 4,4%, a kod sektora stanovništva 5,6%”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da je visoka tražnja za kreditima i dalje glavni faktor kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.

    “Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u oktobru bio koncentrisan u sektoru stanovništva i nefinansijskih privatnih preduzeća. Obaveze sektora generalne vlade prema bankama su blago porasle, a izloženost banaka prema ovome sektoru se nije značajno promijenila”, kazali su iz CB BiH.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjene ključnih makroekonomskih indikatora u protekloj deceniji.

    “Ukoliko imamo u vidu da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi ne predstavlja iznenađujući podatak. Usljed rasta zarada u proteklom periodu rasla je i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka”, naglasio je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita usljed nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu našeg trgovinskog deficita i ovaj kreditni rast ne podstiče rast domaće proizvodnje.

    “Iz ugla uticaja kreditnih plasmana banaka mnogo je značajnije pratiti obim i strukturu njihovih plasmana privredi. Preko analize tog podatka bismo mogli doći do odgovora u kojoj mjeri je bankarski sektor faktor podrške privrednom razvoju BiH”, zaključio je Mlinarević.

  • Savić: Prema svim ulaznim parametrima – cijene goriva će ostati iste u narednom periodu

    Savić: Prema svim ulaznim parametrima – cijene goriva će ostati iste u narednom periodu

    Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Đorđe Savić rekao je u  Јutarnjem programu RTRS da će prema svim ulaznim parametrima cijene goriva ostati iste u narednom periodu.

    – Trenutne cijene evrodizela na tržištu Srpske i BiH su od 2.50 od 2.55 KM, a benzina od 2.40 do 2.45 KM – rekao je Savić.

    Istakao je da su cijene na istom nivou kao prošle godine uz manje promjene.

    – Ne možemo govoriti da je došlo na većeg poskupljenja. Trenutno su svi pogledi okrenutu prema predsjedniku SAD Donaldu Trampu i njegovim odlukama. Najavio je mjere prema Kanadi i Meksiku, a uveo carine Kini i postoje odrđene najave prema Iranu. I zato dolazi do straha da će doći do rasta cijena na tržištu. Globalna ekonomija utiče na sve, ali za sad su na tržištu samo špekulativna nagađanja – naveo je Savić.

     

    Što se tiče američkih sankcija NIS-u, Savić ističe da se oko 20 odsto tržišta BiH snabdijeva iz Rafinerije Pančevo.

    – To najviše može uticati na dio Srpske i FBiH koji gravitira prema Pančevu. Međutim, veća opasnost je za tržište Srbije, jer NIS snabdijeva 80 odsto Srbije – naveo je Savić.

    Kaže da je ono što je najvažnije da tržište neće ostati bez naftnih derivata i da potrošači neće osjetiti probleme.

    – Najviše će trpjeti logistika, ali će se naći novi kanali snabdijevanja – istakao je Savić.

    Naveo je da se nada da će Rafinerija Pančevo i dalje raditi.

    – Nadamo se da će doći do kompromisa – rekao je Savić.

  • Talas zatvaranja firmi u FBiH

    Talas zatvaranja firmi u FBiH

    Privreda Zeničko-dobojskog kantona suočava se s ozbiljnom krizom, jer sve veći broj preduzeća obustavlja poslovanje ili otpušta radnike, pišu federalni mediji.

    Fabrika “Еni M” iz Doboj Juga, koja je poslovala 25 godina, ovih dana zatvara pogone i raskida ugovore sa svim zaposlenicima.

    Osim toga, ugostiteljski objekt “CIOM” već je otpustio dva radnika, dok je tržni centar “Robot” u Doboj Jugu potpuno zatvoren. Prodajni objekti “Azel Frans” u Tešnju i Maglaju prestaju s radom, a istu sudbinu doživljavaju i trgovine brendova “Alpina”, “Astra” i “Borovo”.

    Pred zatvaranjem je i veliki drvni centar “Nansi” iz Žepča, što dodatno produbljuje problem nezaposlenosti u kantonu.

    Sve ovo ukazuje na ozbiljnu ekonomsku nestabilnost, zbog koje sve više radnika ostaje bez izvora prihoda, a lokalne zajednice trpe posljedice zatvaranja preduzeća.

    Privrednici upozoravaju da su visoki nameti, niska kupovna moć građana i nedostatak podrške vlasti ključni razlozi ovakvog stanja.

    Ukoliko se ne pronađu rješenja, postoji bojazan da će se ovaj trend zatvaranja firmi nastaviti, što bi moglo dovesti do još većeg ekonomskog kolapsa u Zeničko-dobojskom kantonu. 072

  • Kolike su marže na hranu iz uvoza?

    Kolike su marže na hranu iz uvoza?

    Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

    To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

    “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

    Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

    Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

    Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

    Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

    Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

    “Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretiran”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

    Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da će danas održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

    Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

    S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

    Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

    Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

    Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23.274.523 KM.

    Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23.212.813 KM.

    Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22.908.884 KM

  • Da li građani žive bolje ili samo vlast priča da je tako?

    Da li građani žive bolje ili samo vlast priča da je tako?

    Ako biste predsjednika Republike Srpske pitali ko je najvažnija figura vlasti, njegov odgovor bi bio jasan – Zora Vidović. S druge strane, ministarka finansija ne krije koga vidi kao nezamjenjivog lidera – Milorada Dodika.

    Predstavnici vlasti često ponavljaju da je Srpska finansijski stabilna, da se penzije i plate isplaćuju bez kašnjenja te da dug nije prekomjeran. Međutim, predsjednik Srpske ide i korak dalje, ističući da se može postići još veći napredak.

    – Predsjednik ima toliko ideja da ih je nemoguće sve pratiti i realizovati. Iskreno vjerujem da bi Republika Srpska bila u velikom problemu bez njega. Mi to ne smijemo dozvoliti – poručila je Vidovićeva.

    Prema riječima Dodika, protekla godina bila je izazovnija za vlast nego za narod.

    – Očekujem kritike zbog ove izjave, ali istina je da je nama bilo teže nego građanima. Moji saradnici i ja smo danonoćno radili na zaštiti Srpske, zanemarivši vlastiti komfor – izjavio je predsjednik Srpske.

    Kako navodi Srpska Info, građani Republike Srpske i dalje se suočavaju s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Prosječna plata iznosi 1.438 KM, dok je prosječna penzija 630 KM, a potrošačka korpa dostiže 2.666 KM. Samo za hranu, prosječno domaćinstvo u decembru je izdvajalo 1.213 KM, što je značajan rast u odnosu na 794 KM iz decembra 2021. godine.

    Jelena Trivić, liderka Narodnog fronta i profesorica ekonomije, smatra da se vlast često služi samohvalom kako bi stvorila sliku boljeg stanja nego što ono zaista jeste.

    – Za Dodika, Zora Vidović možda i jeste ključna figura, jer bespogovorno sprovodi njegove odluke. Nije sve crno, ali kada uzmemo u obzir ogromne finansijske gubitke zbog lošeg upravljanja, vlast bi trebalo da bude obazrivija sa bombastičnim izjavama – naglašava Trivićeva.

    Ona dodaje da, uprkos brojnim idejama koje vlast ističe, javna preduzeća Srpske nisu u zavidnom stanju, a da je zaduživanje putem narodnih obveznica postalo ključni način održavanja budžeta.

    – Možda imaju mnogo ideja, ali one su najčešće usmjerene na preusmjeravanje javnih sredstava u privatne tokove. Šteta po društvo je ogromna – tvrdi ona.

    Politički analitičar Velizar Antić ocjenjuje da su izjave Dodika i Vidovićeve rezultat interesnog odnosa.

    – Jasno je da će Dodik hvaliti ministre koje je sam postavio, dok će oni uzvratiti zahvalnost jer im pozicije ne zavise od stručnosti, već od pripadnosti stranci. Na kraju, građani najbolje znaju kakav je rezultat njihovog rada – kaže Antić.

    On takođe podsjeća da je rad Vlade Srpske često netransparentan.

    – Javnosti nisu poznati detalji mnogih ugovora, kao ni uslovi pod kojima Srpska pribavlja sredstva iz inostranstva. Pravu sliku ćemo vidjeti tek kada sadašnja vlast ode i kada se otkriju svi sporazumi – ističe on.

    Dodaje da se ekonomska politika vlasti svodi na preživljavanje dana za dan, bez dugoročne strategije.

    – Očigledno je da se više vodi računa o kratkoročnom opstanku nego o budućnosti Srpske. Javni sektor, umjesto da bude oslonac razvoja, postao je ogroman gubitaš – kaže Antić, ističući da su javna preduzeća često korištena za političke ciljeve umjesto ekonomskog prosperiteta.

    Govoreći o izjavi Zore Vidović da bez Dodika nema Republike Srpske, Antić je kategoričan:

    – To je stara teza vlasti i potpuno netačna. Srpska nije zavisna od jednog čovjeka. Ona ima svoj ustav, institucije i narod. Svoditi sudbinu Srpske na pojedinca znači potcjenjivati njenu snagu – zaključuje on.

  • Kilogram kafe i do 30 KM

    Kilogram kafe i do 30 KM

    Cijene kafe na berzi dostigle su rekordne visine, pa tako sada kilogram kafe u BiH košta i do 26 maraka, dok naši sagovornici ističu da se u narednom periodu očekuje dodatni rast te dodaju da će cijena omiljenog napitka bh. građana dostići i 30 maraka.

    Momčilo Banjac, direktor Pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, kazao je da cijene sirove kafe na berzi stalno rastu i sada su na istorijskom maksimumu, te da se ne pamti kada su bile ovako visoke.

    “Jedini, ali i najveći razlog zbog kojeg dolazi do skoka cijena na policama u marketima je visoka cijena sirove kafe na berzi”, kazao je Banjac i istakao da je od početka godine kafa već poskupjela, ali da se dodatni skok očekuje i u narednom periodu.

    “Teško je reći šta će se dešavati u narednom periodu što se tiče cijena, ali u zadnjih deset dana cijena sirove kafe na berzi svaki dana ide prema gore”, kazao je Banjac.

    Dodao je da trenutno kilogram kafe košta od 25 do 26 maraka, zavisno od proizvođača.

    “Vjerovatno u narednom periodu očekujemo cijenu od 30 maraka po kilogramu u marketima”, kazao je Banjac i dodao da bi pržioničari i sa ovom cijenom poslovali sa pozitivnom nulom.

    Kako je rekao, slab prinos u Brazilu  i Vijetnamu, ali i globalna dešavanja, rast dolara te ratovi, sve je uticalo da cijena kafe neprestano raste.

    “Cijene svega rastu, ali situacija sa kafom je strašna, nama proizvođačima to uopšte nije drago, jer će nam, naravno, opasti i prodaja”, pojasnio  je Banjac.

    Dodaje da će ovako visoke cijene kafe uticati na manje proizvođače te ističe da će sigurno teško opstati. On kaže da će manje pržionice, manja preduzeća biti prinuđena da zatvaraju svoja vrata.

    Kako je rekao, prošle godine cijena kilograma kafe bila je oko 16 maraka.

     

     

    Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kazao je da su visoke cijene sirove kafe na berzama te da niko ne može znati šta će se dešavati u narednom periodu.

    “Kafa je trenutno na svom istorijskom maksimumu, te su neka predviđanja da će cijena kafe rasti za 15 do 20 odsto, što bi bilo oko 30 maraka po kilogramu”, kazao je Samardžija.

    Da se više cijene kafe za oko 30 odsto očekuju u narednom periodu, ali i da se trend rasta cijena neće zaustaviti, kaže za “Nezavisne novine” Dragan Grbić, pržioničar iz Banjaluke.

    “A, više cijene su zbog suše u Vijetnamu i Brazilu. Te usjeve mi najviše koristimo na našim području”, kazao  je Grbić i istakao  da je, pored visoke cijene sirove kafe, došlo i do rasta cijena prevoza.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, za “Nezavisne novine” ističe da cijena kafe već više od pola godine polako raste u trgovinama.

    “Nove najave poskupljenja su samo rezultat najava poskupljenja na svjetskom tržištu zbog nepovoljnih klimatskih uslova u zemljama velikim proizvođačima kafe. Da li je ovaj najavljeni rast samo rezultat rasta cijena kafe na svjetskom tržištu, svakako nije, ali će ovaj rast pratiti i nove cijene kafe u ugostiteljskim objektima. A uz gorivo i brašno, rast cijena kafe je uvijek bio okidač i za rast cijena širokog spektra proizvoda i usluga, tako da, nažalost, možemo očekivati uskoro novi talas poskupljenja”, kazao je Arnautović.

    Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi Federacije BiH, kazao je, što se  tiče kafe, da oni trenutno mogu naplatiti kazne onima koji krše one marže koje su propisane. “Ako bismo tu kafu zaključali na cijenu koja sad nije tržišno prihvatljiva, samo bismo izazvali nestašicu kafe. Za kafu se desio slom na berzi. Ne možete je skoro nikako nabaviti”, kazao je Hasičević.

  • Zora Vidović otkazala sutrašnju aukciju trezorskih zapisa

    Zora Vidović otkazala sutrašnju aukciju trezorskih zapisa

    Ministarka finansija Zora Vidović otkazala je aukciju trezorskih zapisa koja je bila zakazana za sutra, a kojom je RS planirala da se zaduži 20 miliona KM.

    Tvrdi da u ovom periodu nema potrebe za dodatnim likvidnim sredstvima.

    – Budući da u ovom periodu budžet RS nema potrebu za dodatnim likvidnim sredstvima, otkazuje se aukcija trezorskih zapisa zakazana za 5. februar, te se rješenje od 30. januara stavlja van snage – navodi se u obrazloženju rješenja o stavljanju van snage rješenja o emisiji trezorskih zapisa.

    Podsjećamo, Srpska se juče obveznicama zadužila 35 miliona KM, a za sutra je bila planirana aukcija trezorskih zapisa, koja je sada otkazana, prenosi CAPITAL.