VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Amazon najveća svjetska kompanija po prodaji

    Amazon najveća svjetska kompanija po prodaji

    Amazon je prestigao Walmart i postao najveća svjetska kompanija po prihodima od prodaje, čime je okončana trinaestogodišnja dominacija tog trgovačkog lanca.

    Tehnološki gigant je u 2025. godini zabilježio prodaju od 717 milijardi dolara, dok je Walmart, koji je više od decenije držao vodeću poziciju, u istom periodu ostvario 713 milijardi dolara, objavila je kompanija u četvrtak, prenosi CNN.

    Iako su dvije kompanije veliki konkurenti u maloprodaji, Amazonov uspjeh zasniva se na rastu prihoda van tog sektora, prvenstveno od računarstva u oblaku, oglašavanja i drugih usluga. Kompanija koju je Džef Bezos 1994. godine pokrenuo kao internet knjižaru prošle je godine samo od odjeljenja Amazon Web Services (AWS) prihodovala gotovo 129 milijardi dolara.

    AWS pruža širok spektar usluga računarstva, skladištenja podataka i vještačke inteligencije kompanijama i vladama širom svijeta i ključni je pokretač dobiti koji Amazonu pomaže da pokrije gubitke iz maloprodajnog poslovanja.

    Većina Amazonovih prihoda, 464 milijarde dolara, i dalje dolazi od prodaje u internet i fizičkim prodavnicama, kao i putem eksternih prodavaca na njegovoj platformi. Pored toga, kompanija je zaradila više od 100 milijardi dolara od oglašavanja i pretplata na uslugu Prime.

    Za razliku od toga, više od 90 odsto Walmartove prodaje ostvaruje se u fizičkim prodavnicama i putem internet sajta.

  • Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel razmatra oštre mjere zbog Trampovih carina

    Brisel ima načina da uzvrati Sjedinjenim Američkim Državama zbog najavljenog povećanja carina, a članice Evropske unije treba da usvoje “jedinstveni pristup” povodom uvođenja dodatnih carina, izjavio je francuski ministar trgovine Nikola Forisije.

    Pariz traži jedinstven odgovor Evropske unije

    Forisije je rekao za “Fajnenšel tajms” da Pariz razgovara sa kolegama iz EU i Evropskom komisijom o odluci američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo uvede carine, koja je uslijedila nakon presude američkog Vrhovnog suda da su mnoge carine koje je on prošle godine uveo trgovinskim partnerima nezakonite.

    “Ukoliko to postane neophodno, EU ima odgovarajuće instrumente na raspolaganju”, rekao je Forisije.

    Šta podrazumijeva “trgovinska bazuka” (ACI)

    Francuski zvaničnik je naveo da je prerano spekulisati o odgovoru EU, ali da opcije uključuju “trgovinsku bazuku”, odnosno instrument prisile (ACI), koji bi mogao da utiče na američke tehnološke kompanije.

    ACI ima širok spektar ovlašćenja – od kontrole izvoza do uvođenja carina na usluge, kao i isključivanja američkih kompanija iz ugovora o javnim nabavkama EU.

    Forisije je rekao i da su Trampove prijetnje učvrstile jedinstvo EU, ali da blok mora biti spreman da uzvrati.

    “Više ne smijemo da budemo naivni. Moramo da koristimo svoje alate, a ne samo da pričamo o njima. Ne želimo da budemo zavisni. Ne želimo da budemo neka vrsta taoca”, istakao je Forisije.

    U saopštenju francuskog Ministarstva spoljne trgovine koje prenose francuski mediji, Forisije je poručio da Francuska, pred novim carinskim pravima koje Tramp nameće, želi “jedinstvenu reakciju” EU.

    Njemačka traži koordinisan evropski stav

    Njemački kancelar Fridrih Merc je, sa svoje strane, juče poručio da želi da vodi razgovore sa evropskim saveznicima kako bi se pronašao zajednički odgovor na nova američka carinska prava, prije sastanka sa Trampom u Vašingtonu.

    “Imaćemo veoma jasan evropski stav po tom pitanju, jer je carinska politika u domenu EU, a ne država članica na individualnom nivou”, rekao je Merc kanalu ARD, prije posjete koja je predviđena za nešto više od sedmicu dana.

    Evropski parlament će se sastati sutra kako bi razgovarao o daljem odlaganju ratifikacije trgovinskog sporazuma koji je postignut sa Vašingtonom prošle godine.

    Tramp je u petak potpisao ukaz, koji treba da stupi na snagu 24. februara sa trajanjem od 150 dana i koji nameće “globalne” carine od 10 odsto, a za koje je u subotu najavio da će povećati na 15 odsto, uz rijetke izuzetke za farmaceutske proizvode i uvoz pokriven sporazumom SAD, Meksika i Kanade.

  • Ljekari i zdravstveni radnici nezadovoljni: Plate se ne dogovaraju preko medija

    Ljekari i zdravstveni radnici nezadovoljni: Plate se ne dogovaraju preko medija

    Sindikalne organizacije u zdravstvu poručuju da najavljeno povećanje plata od pet odsto za njih nije tema za kompromis. Smatraju da je takvo povećanje nedovoljno i da ne odgovara realnom stanju u zdravstvenom sistemu.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine i Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske ističu da je minimalni zahtjev rast plata od 20 odsto. Navode i da linearni dodatak od 250 KM, koji je najavljen, remeti postojeće koeficijente i ne obuhvata sve zaposlene, zbog čega, kako tvrde, ne predstavlja sistemsko rješenje.

    Sindikalci naglašavaju i da je potrebno ukinuti važeći Zakon o platama i ponovo uspostaviti kolektivno pregovaranje kao osnov za uređivanje prava radnika. Kao ključni problem izdvajaju izostanak institucionalnog dijaloga.

    Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske, dr Zorislava Lukić, od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite zahtijeva otvaranje socijalnog dijaloga.

    „Tražimo da se pregovori o statusu radnika u zdravstvu obavljaju isključivo na nivo institucija. Jer, ako se te institucije ne poštuju, ne postoji ni država. I lani smo imali incident, kad smo iz medija saznali za povećanje plata“, naglasila je Lukićeva.

    Podsjećanja radi, predsjednik SNSD Milorad Dodik je prilikom otvaranja novog objekta onkologije u UKC Republike Srpske saopštio da će od aprila zaposlenima u zdravstvu plate biti uvećane za pet odsto.

    „Od 1. jula ide poseban dodatak za sve medicinske radnike, 250 KM linearno na platu. To je kod medicinskih sestara na ovu platu povećanje od 18%, a kod ljekara 10%“, poručio je Dodik.

    Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Srpske, dr Jovica Mišić, ocjenjuje da način na koji je informacija plasirana dodatno komplikuje odnose između sindikata i resornog ministarstva.

    „Žao mi je što između sindikata i resornog ministarstva ne postoji socijalni dijalog. Mi ne želimo da u Ministarstvo zdravlja idemo kako bismo se slikali, nego da razgovaramo o našem statusu. Siguran sam da su i mnogi zaposleni u ovom ministarstvu o povećanju plata čuli iz medija“, kaže Mišić.

    Sindikati poručuju da su spremni na razgovor, ali isključivo kroz formalne kanale i uz poštovanje institucija. Bez toga, smatraju, najavljena povećanja ne mogu riješiti suštinske probleme u sistemu zdravstva.

  • Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?

    Nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo pravni osnov za takozvane “recipročne carine”, uključujući i dodatne namete od 30 odsto na robu iz Bosne i Hercegovine, otvara se pitanje povrata novca kompanijama koje su ove carine plaćale od avgusta prošle godine.

    S obzirom na to da su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima, piše BiznisInfo.ba.

    U igri milijarde dolara

    Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara.

    Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.

    Mogućnost povrata za bh. izvoznike

    Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

    Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

    U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 odsto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

    Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

    Neke carine i dalje ostaju na snazi

    Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi, prenosi BiznisInfo.ba.

  • Izvoz piva iz BiH porastao za 67 odsto, deficit i dalje ogroman

    Izvoz piva iz BiH porastao za 67 odsto, deficit i dalje ogroman

    Vrijednost izvoza piva iz BiH lani iznosila je gotovo 24,55 miliona KM, što je više za 67,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 184,4 miliona KM, odnosno za 0,1 odsto više u odnosu na 2024, rečeno je u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

    Deficit sektora iznosi 169 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom u 2025. godini iznosila je 11,7 odsto, a u 2024. godini osam odsto.

    Kada je riječ o količini izvezenog piva, iz Komore su naveli da je lani izvezeno više od 246.000 hektolitara, što je povećanje od 54,4 odsto u odnosu na 2024, dok je najznačajnije povećanje izvoza zabilježeno kod piva u posudama do 10 litara i to 91,5 odsto, te piva u buradima 82 odsto.

    Iz Spoljnotrgovinske komore su napomenuli da je količinski uvoz piva u 2025. godini iznosio 1,7 miliona hektolitara, što je za 0,02 odsto manje u odnosu na 2024.

    Lani je u Srbiju izvezeno piva u vrijednosti od 10.422.998 KM, Poljsku 5.895.362 KM, Hrvatsku 2.270.518 KM, dok je u Rusiju izvezeno 1.298.452 KM, a Crnu Goru 1.297.360 KM.

    “Poređenje izvoznih tržišta u 2024. i 2025. godini ukazuje na izražene promjene u strukturi tržišta za izvoz piva iz BiH. Srbija je dodatno učvrstila poziciju najznačajnijeg izvoznog tržišta, uz rast i količinski i vrijednosno”, naveli su iz Komore.

    U Komori su napomenuli da je, istovremeno, evidentno značajno preusmjeravanje izvoza prema tržištima Poljske i Ruske Federacije, koje su u prošloj godini ušle među pet vodećih tržišta, dok su Slovenija i Italija izašle iz “top pet”.

    – Struktura izvoza pokazuje pomak ka tržištima sa većim količinskim potencijalom, ali uz nižu prosječnu izvoznu cijenu piva – pojasnili su iz Komore.

    Iz Srbije je u prošloj godini uvezeno piva u vrijednosti od oko 107,66 miliona KM, Hrvatske oko 63,61 milion KM, Slovenije oko 5,32 miliona KM, Crne Gore oko 2,26 miliona KM, te Njemačke oko 2,53 miliona KM.

    – Ovih pet zemalja činilo je gotovo cjelokupan uvoz piva u 2025. godini, pri čemu Srbija i Hrvatska zajedno učestvuju sa više od 90 odsto ukupne količine i vrijednosti uvoza – ukazali su iz Komore.

    Iz Komore su istakli da poređenje uvoznih tržišta 2024. i 2025. godine pokazuje da je struktura uvoza piva u BiH uglavnom stabilna po tržištima, ali uz izražene promjene u obimu.

    Srbija, kako su naveli, zadržava apsolutno dominantnu poziciju kao najveći dobavljač piva, Hrvatska bilježi rast i količinski i vrijednosno, Slovenija bilježi pad uvoza, a Crna Gora i Njemačka ostaju stabilne.

     

  • Uvoz struje u BiH skočio za više od 100 odsto

    Uvoz struje u BiH skočio za više od 100 odsto

    Uvoz najtraženijeg bh. proizvoda struje tokom prošle godine porastao je za više od 100 odsto, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Ključni podaci o uvozu i izvozu struje

    • Uvoz 2025: 628.956.522 KM
    • Uvoz 2024: 312.612.061 KM
    • Rast uvoza: 101%
    • Izvoz 2025: 868.807.398 KM
    • Rast izvoza: 30%

    Koliko je uvezeno struje?

    U ovim podacima se navodi da je tokom prošle godine uvezeno električne energije za 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM ili 101 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz električne energije iznosio 312.612.061 KM.

    S druge strane, i izvoz struje je skočio za 30 odsto, te je ovo proizvod koji je BiH tokom prošle godine najviše izvozila.

    Tako je 2025. godine izvoz električne energije iznosio 868.807.398 KM, što je za 199.028.963 KM više nego 2024. godine.

    Snažna uloga energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naveli da rast izvoza električne energije potvrđuje snažnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj izvoznoj strukturi BiH i njegov značajan uticaj na ukupne izvozne rezultate.

    “Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101%, dostigavši vrijednost od 628,96 miliona KM. Ovakav nagli porast ukazuje na izražen energetski disbalans, uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Šta pokazuje struktura rasta izvoza

    Dalje su dodali da struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije, dok tradicionalne industrije poput metalnih konstrukcija i namještaja bilježe sporiju dinamiku rasta, pa čak i blago nazadovanje.

    “Ovi trendovi potvrđuju da se bosanskohercegovačka privreda sve snažnije oslanja na sektore veće izvozne elastičnosti i da se postepeno pomjera ka industrijama sa većom dodanom vrijednošću i jačom povezanošću sa inostranim tržištima”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Šta su razlozi povećanog uvoza struje?

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da su najveći razlozi za povećan uvoz električne energije u prošloj godini manja proizvodnja uglja, loša hidrologija, te svi problemi sa termoelektranama u Republici Srpskoj.

    “Ovo su tri glavna uzroka zbog čega je došlo do drastičnog uvoza struje. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje šta će se dešavati u ovoj i narednim godinama zbog CBAM-a. Što se tiče državnih elektroprivreda, ulaganja u obnovljive izvore energije su veoma mala. Privatna inicijativa je mnogo ažurnija, odnosno puno bolje se snalazi u tome. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a doći do pada izvoza u ovoj godini, ali vrlo vjerovatno i do povećanja uvoza električne energije. Ovo može imati dalekosežne posljedice. Ono što moram spomenuti je da je ‘Elektroprivreda BiH’ u svojim planovima poslovanja planirala da pokrene novi tarifni postupak u drugom dijelu ove godine i da im FERK odobri povećanje cijena električne energije prema domaćinstvima. Ja ne mogu reći da će do toga sigurno doći, ali tako piše u njihovim planovima”, objasnio je Bečarević.

     

     

  • Bez smanjenja letova: Ryanair ostaje na istom broju linija iz Banjaluke

    Bez smanjenja letova: Ryanair ostaje na istom broju linija iz Banjaluke

    Za sada ostaje isti broj letova kompanije Ryanair sa banjalučkog aerodroma prema Švedskoj, Njemačkoj i Austriji tokom ljetne sezone.

    To su za RTRS potvrdili iz Ryanair-a i javnog preduzeća Aerodromi Republike Srpske. Ovih dana pojedini mediji prenijeli su objavu jedne strane medijske kuće da ova irska niskobudžetna avio -kompanija smanjuje broj letova, što se po njihovom odgovoru koji smo dobili ne može zaključiti.

    Anđela Nikolić živi u Tesliću. Sa banjalučkog aerodroma leti u njemački Karlsrue u pokrajinu Baden Baden. Kaže da je iz medija čula da će određeni broj letova sa ovog aerodroma u toku ljeta biti smanjen. To joj ne odgovara ni zbog privatnih ni poslovnih planova.

    “Putujem prvi put ali ubuduće planiram da putujem češćnje i privatno i poslovn”, kaže Anđela Nikolić.

    Ovih dana mediji su prenijeli vijest da Ryanair planira da smanji određeni broj letova, pa i sa banjalučkog aerodroma.

    To je zabrinulo mnoge koji planiraju putovanje na evropske destinacije i kojima je let iz Banjaluke skratio put do Skandinavije, Njemačke, Austrije i mnogih zemalja Evropske unije. Iz Aerodroma Republike Srpske kažu da nemaju takvu informaciju.

    “Prema preliminarnom planu letenja za ljeto 2026. godine Rajaner sa banjalučkog aerodroma saobraćati prema Geteborgu, Briselu, Stokholmu Arlanda,  Baden Badenu, Memingenu i Beču isto kao i u ljeto 2025”, istakla je Sanela Kasalović, porptaprolka Aerodroma Republike Srpske.

    Da broj letova sa banjalučkog aerodroma i ovog ljeta ostaje isti potvrđeno je iz kompanije Ryanair.

    “Za ljeto 2026. godine, trenutno obavljamo 34 nedeljna leta do/od aerodroma Banjaluka. Stokholm Arlanda: šest letova. Geteborg Landveter: osam letova. Memingen: Šest letova. Karlsrue/Baden-Baden: Četiri leta. Brisel Šarlroa: četiri leta. Beč: šest letova”, naveli su.

    U saopštenju Ryanair navode još da se ovi letovi mogu rezervisati preko njihove aplikacije i veb stranice. Takođe prave plan za zimu koji će naknadno biti objavljen. Za sada je zvanično tako.

    “Kompanije zadržavaju pravo izmjene letenja kako prije početka sezone, tako i u toku same sezone”, dodala je Kasapovićeva.

    Lani je sa banjalučkog aerodroma letjelo oko 484 hiljade putnika, što je 21 odsto više nego godinu prije, a za pet procenata više od rekordne 2023.

  • Vlada Srpske usmjerila milione za razvoj poljoprivrede i sela

    Vlada Srpske usmjerila milione za razvoj poljoprivrede i sela

    Vlada Republike Srpske na današnjoj 5. sjednici donijela je niz odluka i informacija koje imaju za cilj podsticanje razvoja poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća, zdravstvenog sistema, regionalne infrastrukture i kulture, obezbjeđujući finansijsku podršku i stvaranje uslova za dugoročan rast i konkurentnost.

    Za razvoj poljoprivrede i sela u 2026. godini predviđena su sredstva u iznosu od 180 miliona KM, koja će biti usmjerena na tekuću proizvodnju, dugoročna ulaganja i sistemske mjere. Poljoprivrednici će, između ostalog, imati pravo na regresirano dizel gorivo, investicije u mehanizaciju, skladištenje i preradu, kao i podršku zdravstvenoj zaštiti životinja i biljaka.

    Mala i srednja preduzeća dobijaju 2,5 miliona KM za digitalizaciju, nabavku opreme i očuvanje tradicionalnih zanata, uz podršku novim i tekućim ulaganjima.

    Zdravstveni sistem biće ojačan dodatnim kreditom od 45 miliona evra kod Svjetske banke za rekonstrukciju, izgradnju i opremanje psihijatrijskih ustanova, nabavku medicinske opreme i sanitetskih vozila, kao i nastavak digitalizacije.

    U oblasti infrastrukture i zaštite od poplava, Vlada je odobrila nastavak Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine sa investicionim okvirom od oko 332 miliona USD i izdvojila 2,34 miliona KM za idejno rješenje zaštite Doboja od poplava.

    Kulturni razvoj podržan je kroz projekat „Reci naglas“ u saradnji sa JU Gradsko pozorište „Semberija“ iz Bijeljine, sa finansijskom podrškom od 50.000 KM za afirmaciju domaćih dramskih autora i razvoj pozorišne scene u Republici Srpskoj.

  • Udvostručene radne migracije u Njemačku, 18.000 zahtjeva odbijeno

    Udvostručene radne migracije u Njemačku, 18.000 zahtjeva odbijeno

    Interes za rad u Njemačkoj nastavlja da raste, a radne migracije su se više nego udvostručile od 2020. godine.

    Ipak, zbog ograničene kvote, njemačke vlasti su u decembru 2025. morale odbiti oko 18.000 zahtjeva radnika sa Zapadnog Balkana.

    Udvostručene migracije

    Radne migracije u Njemačku više su se nego udvostručile od 2020. godine. Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u junu 2025. godine 420.000 radnika koji plaćaju doprinose za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjenja u Njemačkoj na osnovu zaposlenja. U 2020. godini ta brojka bila je nešto veća od 200.000. Oko polovine njih došlo je u Njemačku sa plavom kartom Evropske unije.

    Zakon o kvalifikovanoj imigraciji stupio je na snagu 1. marta 2020. godine, a od tada su uvedene dodatne olakšice, prenosi Fenix magazin.

    Lakši uslovi za plavu kartu

    Minimalni uslovi prihoda za dobijanje plave karte smanjeni su 2023. godine. Trenutno više od 164.000 radnika koji plaćaju doprinose za socijalno osiguranje, a dolaze iz zemalja van EU, posjeduje plavu kartu. U poređenju sa 2020. godinom, to predstavlja povećanje od 114 odsto.

    Više savjetovanja za strane državljane

    Rastući interes za rad u Njemačkoj ogleda se i u većoj potrebi za informacijama među kvalifikovanim radnicima. Broj digitalnih savjetovanja koje Agencija za zapošljavanje nudi kandidatima iz inostranstva porastao je na ukupno 360.000 do kraja 2025. godine.

    Pored opštih informacija, agencija pruža savjete i o priznavanju kvalifikacija, čak i prije dolaska u Njemačku. Samo tokom 2025. godine sprovedeno je 23.600 savjetovanja u vezi sa profesionalnim priznavanjem.

    Snažna potražnja sa Zapadnog Balkana

    Više od četvrtine radnika koji plaćaju doprinose, a imaju dozvolu boravka ili nastanjenja na osnovu zaposlenja, dolazi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije ili Srbije.

    Na njih se primjenjuje Uredba o Zapadnom Balkanu, koja omogućava kvalifikovanim i drugim radnicima iz tih zemalja da se zaposle u Njemačkoj. Ova uredba je na snazi od 2016. godine.

    Sredinom 2024. godine godišnja kvota radnih dozvola udvostručena je na 50.000. Međutim, potražnja znatno premašuje raspoloživi broj dozvola. U decembru 2025. godine Agencija je morala odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je kvota bila premašena.

  • Banke u BiH prošle godine ostvarile ukupnu dobit od 880 miliona KM

    Banke u BiH prošle godine ostvarile ukupnu dobit od 880 miliona KM

    Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo.

    Poslovanje u brojkama

    • Ukupna dobit bankarskog sektora 880 miliona KM
    • Banke u FBiH ostvarile 613 miliona KM dobiti
    • Dobit banaka u RS porasla za osam odsto
    • Depoziti dostigli 9,3 milijarde, krediti 7,3 milijarde KM

    Ova apstraktna cifra postaje mnogo jasnija kada se rasporedi na kalendar: to znači da su banke u BiH svakog dana u godini, uključujući vikende i praznike, u prosjeku postajale bogatije za nevjerovatnih 2,4 miliona maraka.

    Podaci za Federaciju BiH

    Kako se navodi u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, banke u Federaciji BiH ostvarile neto dobit od 613 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na godinu ranije kada je dobit banaka iznosila oko 600 miliona KM.

    Tako su neto prihodi od kamata i slični prihodi iznosilio 906 miliona KM, dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 464,38 miliona KM.

    Rezultati u Republici Srpskoj

    Sa druge strane, prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora iznosi 267 miliona KM i za osam odsto ili 20 miliona KM je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,6 milijardi KM, od čega se 1,8 milijartdi (51%) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,7 milijardi KM, od čega se 2,9 milijardi KM (50%) odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u izvještaju.

    Ukupni depoziti u Srpskoj 9,3 milijarde KM

    Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosii 12,4 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 1,2 milijarde KM ili 1,2 %.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 9,3 milijarde KM i veći su za 995 miliona KM ili 12% u odnosu na kraj 2024. godine”, piše u izvještaju, prenose Nezavisne.

    Bruto krediti u RS povećani za 630 miliona KM

    Ukupni bruto krediti iznose 7,3 milijarde KM i povećani su za 630 miliona KM ili 9,4 % u odnosu na kraj 2024. godine. “Krediti pravnih lica iznose 3,6 milijarde KM, od čega se 2,5 milijardi (69%) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,7 milijardi KM od čega se 2,4 milijarde (64%) odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima) iznosi 3% i smanjena je u odnosu na 31. decembar 2024. godine. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita iznosi 79% i poboljšana je u odnosu na kraj 2024. godine”, ističe se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.