VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Zaduženje građana kod mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj povećano je u prva tri mjeseca uprkos tome što su prosječne efektivne kamatne stope oko 20 odsto.

    Po podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti građanima su na kraju prvog kvartala veći za oko 2,85 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine i iznose ukupno oko 35,7 miliona maraka.

    Uslovi za kredit kod MKO u odnosu na banke su mnogo jednostavniji i uglavnom nije potrebna potvrda o radnom statusu.

    U ukupnim kreditima MKO i dalje su najviše zastupljeni krediti plasirani za ostale namjene (krediti za penzionere, finansiranje opšte potrošnje fizičkih lica, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i slično) sa učešćem u ukupnim kreditima od 52 odsto s rastom po stopi od četiri odsto.

    Krediti za finansiranje poljoprivrede učestvuju sa 26 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto, dok krediti za finansiranje uslužnih djelatnosti učestvuju sa 13 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto. Takođe, evidentno je smanjenje finansiranja stambenih potreba građana za jedan odsto (četiri odsto ukupnih kredita) i trgovine (tri odsto ukupnih kredita), dok je finansiranje proizvodnje (dva odsto ukupnih kredita) na približno istom nivou kao i krajem 2020. godine.

    Prema ročnoj strukturi kredita, dominantno je učešće dugoročnih kredita, koji čine 89,9 odsto ukupnih kredita i iznose 321,3 miliona КM, te su veći za tri odsto ili za 8,7 miliona КM u odnosu na stanje krajem 2020. godine.

    Osnovna djelatnost MКO je plasiranje mikrokredita, uglavnom građanima i samostalnim preduzetnicima, kao ciljanoj grupi korisnika mikrokredita (98 odsto kreditnog portfolija MКO).

  • Dijaspora šalje više deviza u BiH

    Dijaspora šalje više deviza u BiH

    Priliv novca iz inostranstva u BiH u prva tri mjeseca ove godine je za oko pet odsto veći u odnosu na isti period lani, ali je i dalje znatno manji u odnosu na stanje prije pandemije virusa korona.

    Jasno je da su se navike bh. dijaspore u vrijeme pandemije znatno promijenile u odnosu na raniji period, kada je slala veće sume novca u svoju domovinu.

    U Centralnoj banci BiH “Nezavisnim” je rečeno da se platni bilans BiH kompilira i objavljuje na kvartalnom nivou, pri čemu su podaci za referentni kvartal dostupni krajem narednog kvartala.

    “Podaci za drugi kvartal 2021. godine biće raspoloživi do kraja septembra 2021. godine”, naveli su u Centralnoj banci (CB) BiH.

    Prema dostupnim podacima CB BiH, doznake za prvi kvartal 2021. godine iznose 666,9 miliona KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 636,7 miliona KM.

    Dodali su da su 2019. godine, na godišnjem nivou, iz inostranstva u BiH stigle 2,952 milijarde KM.

    “Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjem nivou bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,517 milijardi KM”, naveli su u Centralnoj banci u BiH.

    Dodali su da se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istom nivou kao i u prvom kvartalu 2020. godine.

    Nadalje se, prema podacima Centralne banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inostranstva iznosile 3,56 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 3,58 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 3,88 milijardi maraka, a 2018. godine 3,98 milijardi maraka.

    Prema navedenim podacima, primjetno je da je pojava virusa korona uticala na naše građane u dijaspori da šalju sve manje novca u rodnu grudu.

    Kako su kazali u Centralnoj banci BiH za “Nezavisne”, oni ne raspolažu zvaničnim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. dijaspora najbrojnija.

    “To su zemlje zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike”, kazali su u CB BiH.

    Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad direktnih doznaka iz inostranstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.

    “To je direktna posljedica kovida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”. Dodao je da bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformisati.

    “Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzuje ulogu iste”, naveo je Čavalić.

    Istakao je da bi bilo bolje da se pokuša izvršiti transformacija dijaspore da bude investiciona te da bi to moglo privući dodatne investicije iz inostranstva.

    “Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem naredne, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inostranim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku”, kazao je Čavalić. Naveo je da evidentirani prilivi iz inostranstva kojima raspolaže Centralna banka BiH ne daju potpunu sliku.

    “Vjerovatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada”, zaključio je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Doznake po godinama

    1. 3,56 milijardi
    2. 3,58 milijardi
    3. 3,88 milijardi
    4. 3,98 milijardi
    5. 2,95 milijardi
    6. 2,51 milijarda
  • Na Igmanu planirana gradnja sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra…

    Na Igmanu planirana gradnja sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra…

    Novi regulacioni plan je u fazi usvajanja i on obuhvata značajno proširenje ljetnog sadržaja na Velikom polju na Igmanu. Novi regulacioni plan uključuje izgradnju novih sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra, javnih toaleta…

    Odgovorili su to iz preduzeća ZOI'84 u na pitanje Vildane Bešlije (NS), zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, koja je inicirala poboljšanje sadržaja na olimpijskoj planini nadomak Sarajeva.

    Takmičenje šumara proglašeno javnim interesom

    Objasnili su da preduzeće ZOI'84 za području Velikog i Malog polja na Igmanu posjeduje dozvole za upravljanje i raspolaganje postojećom imovinom, ali da je zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa sa “Sarajevo šumama” i Općinom Hadžići usporen razvoj novih, kao i obnova postojećih sadržaja.

    Ipak, naveli su određene pozitvne pomake. Osim novog regulacionog plana, kažu da je drugi važan korak organizacija EFNS-a, Evropskog takmičenja šumara, za koje imaju osigurana sredstva u iznosu od 1,6 miliona KM.


    “Vlada je ovo takmičenje proglasila javnim interesom te bi investicija od 1,6 miliona znatno doprinijela razvoju zimskog sadržaja na Velikom polju”, naveo je u odgovoru Jasmin Mehić, v. d. direktora ZOI-ja.

    Kako dodaje, za uspješnu implementaciju projekata ključno je prebacivanje prava vlasništva zemljišta s preduzeća “Sarajevo šume” na ZOI, što je u nadležnosti Skupštine.

    “Ovo je problem koji nije riješen od 1984. godine i koji znatno usporava razvoj lokaliteta Veliko i Malo polje, navodi Mehić.

    Upitani za angažovanje redara za održavanje reda, naplatu parkinga i naplatu korištenja staza za nordiisko skijanje, iz ZOI-ja su potcrtali neriješene imovinskopravne odnose te da ne ostvaruju prihode na ovom lokalitetu iz kojih bi mogao finansirati angažman potrebne radne snage.


    Kada je riječ o inicijativi za izgradnju javnog WC-a s prostorijom za presvlačenje, Bešliji su odgovorili da to u potpunosti podržavaju i smatraju da je neophodna.

    “Za izgradnju su neophodna sredstva u iznosu od minimalno 100.000 KM za izgradnju objekta i rješavanje odvodnje otpadnih voda, kao i pitanje tekućeg održavanja”, objasnio je Mehić.

    Ne planiramo širiti ugostiteljsku ponudu

    Upitani za izgradnju dodatnih kapaciteta, koji bi građanima omogućili ugodniji i duži boravak, kao što su čajna kuhinja, restoran…, iz ZOI-ja navode da su dugoročno opredijeljeni za razvoju sportsko-rekreativnih sadržaja te nemaju u planovima širenje ugostiteljske ponude. Smatraju da je bolje da ovu ulogu preuzmu privatni investitori.

    Nisu ni za uređivanje prostora za prodaju polioprivrednih proizvoda i proizvoda iz domaće radinosti.

    “Smatramo da je ovo pitanje više za lokalnu zajednicu”, navod se u Mehićevom odgovoru.

  • Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

    Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

    Drugu godišnjicu gašenja mostarskog Aluminija bivši radnici su danas obilježili polaganjem cvijeća i paljenjem svijeće ispred nekadašnjeg giganta, jer im je ulaz zabranjen u krug fabrike u kojoj su nekada radili.

    Bivši predsjednik Skupštine Aluminija Pero Bebek sa desetak radnika koji su među njih 900 prije dvije godine ostali bez posla došao je obilježiti dvije godine agonije u kojoj žive od kad je ugašen hercegovački div, a novi šok su doživjeli i danas jer iako su svoj dolazak najavili zabranjeno im je da uđu u krug te fabrike.

    “Ja sam ovdje radio 29 godina i 10 mjeseci. Mi smo jučer nazvali i direktora firme, starog Aluminija Danijela Buhovaca, Miro Zelenika, koji je rekao da će obavijestiti nekog Aljošu, ali su nam sad zabranili”, kaže Bebek pun gorčine zbog onoga što je doživio sa svojim bivšim kolegama.

    Podsjetio je kako su do sada bezbroj puta iznevjereni i prepušteni sami sebi i da im je bilo rečeno da će se pokretanjem novog Auminija na posao vratiti 330 ljudi, a za godinu dana da će doći svi.

    “Ljudi iz nadzornog odbora su to ponavljali na desetine puta, a sada je još uvijek 70 posto ljudi bez posla, a više od 50 bivših radnika ne može ostvariti penziju zbog neizmirenih obaveza”, ističe Bebek.

    Frano Šarac je uslove za penziju stekao u 12 mjesecu prošle godine i još to pravo ne može ostvariti, a danas je doživio novi poraz.

    “Ja sam tu od 1981. godine kad je prva ćelija startala, palio je i danas kad sam namirio dovoljno staža za penziju ne mogu je ostvariti, jer mi nije uplaćeno sve, iako imam kući saglasnost koju su dali Federalni premijer i ministrica Jelka Milićević. Ali ništa od toga, oni se ne pitaju kako ljudi žive i ne znam ni kome se više mogu žaliti”, kaže vidno razočaran Šarac.

    Njegov kolega Milan Badalić koji je u Aluminiju radio od 1982. godine, stekao je pravo na penziju u aprilu prošle godine, ali kad je predao zahtjev za ostvarivanje svojih prava dobio je odbijenicu uz obrazloženje da mu fale 22 mjeseca.

    “Od tada ganjamo to, bili smo i kod predsjednika Dragana Čovića i on nam je obećao da će biti do 1.juna sto posto uplaćeno sve, ali evo još nema ništa. Nemamo čak ni povratne informacije šta više da radimo”, kazao je te podsjetio da se Vlada Federacije BiH obavezala da će im taj staž uvezati, ali da sve stoji na obećanjima i niko ne misli kako ti ljudi žive.

    “Oba sina su mi u Njemačkoj i živim tako što mi oni šalju pomoć” , kazao je jedan u nizu obespravljenih radnika Aluminija.

    Milionska dugovanja

    Aluminij je ugašen prije dvije godine zbog milionskih dugovanja od kojih su se najveća odnosila na električnu energiju, a 2017. godine je bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH.

    Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura). Oko 900 radnika je bilo zaposleno u Aluminiju.

    Procjenjuje se da više desetina hiljada ljudi direktno ili indirektno zavisi od Aluminija, uključujući i firme koje su sarađivale sa tom nekada uspješnom kompanijom.

    Vlada Federacije BiH i mali dioničari vlasnici su po 44 posto udjela, dok 12 posto udjela u vlasništvu ima Hrvatska.

  • Brojke koje zabrinjavaju: Kriptovalute ponovo u crvenom, bilježi se pad na tržištu

    Brojke koje zabrinjavaju: Kriptovalute ponovo u crvenom, bilježi se pad na tržištu

    Cijena Bitkoina ovog jutra iznosi 33,462 dolara, što je pad za 0.62 odsto u posljednjih 24 sata.

    I druga poznata kriptovaluta Ethereum je u minusu. Ovog jutra crvene se brojke i za jednu i za drugu kriptovalutu.

    Ethereum je u posljednjih 24 sata izgubio na vrijednosti za 0.99 odsto i njime se trenutno trguje po cijeni od 2,093, pokazuju podaci sajta koindeks.

    Tržište kriptovalutama juče je bilježilo blagi oporavak i većina kriptovaluta je bila u plusu.

  • Turistička promocija Trebinja u Banjaluci

    Turistička promocija Trebinja u Banjaluci

    Predstavnici Turističke organizacije Republike Srpske organizuju danas u Banjaluci promociju turističke ponude i aktivnosti grada Trebinja.

    Građani će tom prilikom moći i da se upoznaju sa promotivnom kampanjom “I ovog ljeta Trebinje te čeka” u okviru koje se pozivaju svi zainteresovani da posjete grad na Trebišnjici, najavljeno je iz ove organizacije.

    Promo-štand Trebinja biće danas na Trgu Krajine od 10.00 do 21.00 čas.

    Trebinje je jedna od atraktivnijih turističkih destinacija u Srpskoj i šire.

  • Er Srbija povećava broj letova tokom ljeta

    Er Srbija povećava broj letova tokom ljeta

    bog pojačane tražnje, srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija će u periodu od 13. jula do 29. septembra povećati broj letova do više evropskih destinacija – Amsterdama, Stokholma, Osla i Beča.

    Dodavanjem jednog nedjeljnog leta utorkom, broj letova do Osla će se u periodu od 13. jula do 17. avgusta kretati i do četiri nedjeljno, saopšteno je iz kompanije.

    Uz najavljene izmjene, putnicima će na raspolaganju biti 1.728 dodatnih sjedišta na letovima do norveške prijestonice.

    Uvođenjem 12 povratnih letova do Amsterdama u periodu od 14. jula do 29. septembra, Er Srbija će putnicima ponuditi 3.456 dodatnih sjedišta na toj ruti, na šest nedjeljnih letova do glavnog grada Holandije.

    Na relaciji između Beograda i Stokholma uvedeno je šest dodatnih povratnih letova u periodu od 15. jula do 19. avgusta, čime je obezbijeđeno dodatnih 1.728 sjedišta. U navedenom periodu Er Srbija će ka glavnom i najvećem gradu Švedske saobraćati i do četiri puta nedjeljno.

    U periodu od 17. jula do 25. septembra, uvođenjem 11 dodatnih letova, odnosno 3.168 dodatnih sjedišta, Er Srbija će do Beča saobraćati i do sedam puta nedjeljno.

  • G20: Novi sojevi virusa ugrožavaju globalni oporavak

    G20: Novi sojevi virusa ugrožavaju globalni oporavak

    Globalni ekonomski oporavak je ugrožen zbog rasta broja novih sojeva virusa korona i slabog pristupa vakcinama u zemljama u razvoju, upozorili su danas ministri finansija Grupe G20.

    Sastanak ministara finansija G20 održava se u Veneciji to je prvi njihov direktni susret od početka pandemije.

    Ministri su postigli saglasnost o načinima na koje treba spriječiti multinacionalne kompanije da profit prebacuju u poreska utočišta.

    U komunikeu se navodi da su se globalni ekonomski izgledi poboljšali od posljednjih razgovora G20 u aprilu zahvaljujući programima vakcinacije i paketima ekonomske podrške, ali da je oporavak ugrožen zbog novih sojeva virusa poput delte.

    U komunikeu se ukazuje potreba za podršku “jednakoj globalnoj raspodjeli” vakcina, ali nisu navedeni konrektne mjere.

    “Svi moramo da poboljšamo program vakcinacija širom svijeta. Imamo dobru ekonomsku prognozu za privrede G20 i jedina preprjeka brzom i čvrstom oporavku je rizik od novog talasa”, naglasio je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

  • Elektroprivrede ulažu u obnovljive izvore: Solarna elektrana u Trebinju biće najveća na Balkanu

    Elektroprivrede ulažu u obnovljive izvore: Solarna elektrana u Trebinju biće najveća na Balkanu

    U Bosni i Hercegovini ima 499 solarnih elektrana, i to 383 u Federaciji BiH i 116 malih elektrana za koje je ostvareno pravo na poticaj u Republici Srpskoj. Sve solarne elektrane u Federaciji BiH u privatnom su vlasništvu, kao i većina njih u RS-u.

    Naime, kako su nam kazali iz Regulatorne komisije za energetiku RS-a (RERS), dvije male solarne elektrane u ovom entitetu izgradila su privredna društva koja u svojoj strukturi imaju većinski državni kapital.

    “Broj postrojenja koja imaju dozvolu FERK-a je 362, dok su ostale elektrane izgrađene za vlastite potrebe. Od 2015. godine, elektrane koje imaju našu dozvolu za rad povećavale su proizvodnju energije te je ona 2015. bila 5.221 megavat, do 2020. je ona porasla na 33.194 megavata. U prva četiri mjeseca ove godine ove elektrane proizvele su 12.577 megavata električne energije. Godišnja proizvodnja elektrana koje se koriste za vlastite potrebe je 4,4 megavata”, kazali su za Klix.ba iz Regulatorne agencije za energiju u Federaciji BiH (FERK).

    Prema podacima RERS-a, u 2020. godini u ovom entitetu male solarne elektrane proizvele su 11.657 gigavata električne energije.

    U prošloj godini, kako su nam kazali iz Elektroprivrede Republike Srpske, 98 malih solarnih elektrana je imalo ugovor o obaveznom otkupu električne energije po garantovanoj cijeni. Njihova proizvodnja iznosila je 9,87 gigavata, a pravo na premiju imalo je sedam elektrana s proizvedenom energijom 1,68 gigavat sati.

    “U narednom periodu Elektroprivreda RS-a planira na području Trebinja graditi tri solarne elektrane i to Trebinje 1, snage 73 megavata, te Trebinje 2 i 3 po 53 megavata. Solarna elektrana Trebinje 1 će biti najveća solarna elektrana na Balkanu i već smo osnovali firmu SE Trebinje 1, koja će graditi pomenutu elektranu. Proces dobijanja potrebne dokumentacije, kako bismo počeli gradnju, dugo traje, a mora se imati u vidu i da smo prvi u BiH koji pokreću ovako značajan projekt”, kazali su za Klix.ba iz Elektroprivrede RS-a.

    Završen je i revidiran, dodaju, idejni projekt za elektranu Trebinje 1, studija ekonomske opravdanosti, potpisan je ugovor o dodjeli koncesije, a riješeni su i imovinskopravni odnosi. Dobijeni su i lokacijski uslovi i ekološka dozvola. U narednom mjesecu očekuju da će dobiti građevinsku dozvolu za pripremne radove.

    “ERS je od Elektroprenosa BiH dobio načelnu saglasnost za priključenje solarne elektrane, a u procesu je dobijanja uslova za priključenje i potpisivanje ugovora o priključenju za solarnu elektranu. Slijedi izrada glavnog projekta SE Trebinje 1 i u pregovorima smo s potencijalnim investitorima o finansiranju i izgradnji spomenute elektrane. Realno je očekivati da radovi na izgradnji počnu krajem ove godine, a elektrana će se etapno puštati u rad. Što se tiče solarnih elektrana Trebinje 2 i 3, trenutno smo u fazi dobijanja koncesije za njih”, istakli su iz ERS-a.

    Elekroprivreda BiH, kako su nam kazali, trenutno u svom proizvodnom portfoliju nema solarnih elektrana. Međutim, strateški cilj kapitalnih ulaganja EPBiH je, kažu, kontinuirano povećanje proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora.

    “Trenutno su aktivna četiri projekta izgradnje solarnih elektrana, od čega tri na rudničkim kopovima i odlagalištima pepela i šljake, jedna je na lokalitetu rudnika Gračanica, dvije na lokalitetu RU Kreka, a četvrta je na platou Podveležja. Ukupna planirana instalirana snaga ovih solarnih elektrana je oko 180 megavata”, kazali su nam iz EPBiH.

    Trenutno je, dodali su, na distributivnoj mreži JP Elektroprivreda BiH priključena 141 solarna elektrana licenciranih proizvođača električne energije. Godišnja proizvodnja električne energije putem ovih elektrana je više od šest gigavata.

  • Poskupljenjima goriva u Srpskoj ne nazire se kraj

    Poskupljenjima goriva u Srpskoj ne nazire se kraj

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u proteklih nekoliko dana više su za još šest feninga po litru, kazao je za “Nezavisne” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 2,09 KM, a sadašnja cijena mu je 2,15 KM po litru.

    “Došlo je i do povećanja cijena dizela, koji sada košta 2,13 KM”, kažu na jednoj od banjalučkih pumpi.

    Vozači su ogorčeni što cijene goriva stalno skaču ove godine i kažu da se tim poskupljenjima ne nazire kraj.

    “Period od maja ove godine je poprilično nestabilan i berzanske kotacije se konstantno kreću prema gore, što su najviši zabilježeni indeksi unazad dvije godine. Trenutno se nafta brent kreće oko 600 dolara po toni ili 77 dolara po barelu”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, trenutne cijene benzina i dizela se kreću od 2,04 do 2,13 KM, a premijalnih goriva i do 2,27 KM po litru.

    “Cijene u zemljama regiona takođe su u porastu, tako se u Crnoj Gori litar goriva kreće od 1,20 do 1,37 evra, što je rekordna vrijednost iz 2012. i 2018. godine. Napominjem da smo i dalje najjeftiniji, tako da mnogi vozači prelaze granicu radi kupovine goriva na svim benzinskim pumpama u Republici Srpskoj. To je indikator da kupci traže povoljniju robu, ali i kvalitet”, kazao je Trišić.

    Što se tiče prognoza za naredni period, Trišić ističe da se može očekivati stagnacija ili eventualno blagi porast cijena do tri feninga.

    “Ljetna sezona je u toku, potražnja je povećana, tako da ćemo vidjeti na koji način će globalne naftne kompanije koristiti ovu situaciju. Moja procjena je da maksimalni indeks berze ne bi trebalo da pređe 80 $ do septembra ove godine, kad očekujem nagli pad”, zaključio je Trišić.

    Kako je istakao, od početka ove godine gorivo je skuplje za 30 feninga te kaže da su prosječne cijene i dizela i benzina bile od 1,79 do 1,83 KM.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS, ističe da više cijene goriva na pumpama predstavljaju ogroman problem, kako za građane, tako i za prevoznike.

    “Svake sedmice imamo poskupljenje na našim benzinskim pumpama, a ako uzmemo u obzir da se zadnjih 10 godina nije povećala cijena prevoza, onda je suvišno govoriti šta prestavlja svako poskupljenje prevoznicima”, kazao je Grbić.

    On smatra da sadašnje cijene na pumpama nisu opravdane.

    “Nama je svako poskupljenje goriva omča oko vrata i još više stežemo kaiš”, kazao je Grbić.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” Prijedor, ranije je rekla za “Nezavisne ” da su potrošači ti koji će osjetiti svako povećanje cijena na tržištu.

    “Iako je automobil postao prijeka potreba, zbog ovakvog rasta cijena imamo ljude kojima je on postao luksuz”, kazala je Marićeva.

    Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u aprilu donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

    Ovom uredbom se trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok se trgovcima na malo propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.