VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Rast BDP-a u Srpskoj 4,5 odsto, rebalans budžeta u septembru

    Vidović: Rast BDP-a u Srpskoj 4,5 odsto, rebalans budžeta u septembru

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je Srni da očekuje da će na kraju ove godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj biti od četiri do 4,5 odsto i da bi u septembru trebalo da bude usvojen rebalans budžeta.

    Vidovićeva je rekla da se isti takav rast BDP-a očekuje i u sljedećoj godini, što će, kako je istakla, Srpsku dovesti u dosta povoljniji položaj.

    “Sve to nam govori da smo dobro radili u prošloj godini kada smo pomagali privredi, jer je pad BDP-a u 2020. godini u Republici Srpskoj bio minus 2,8 odsto, i to je najmanji pad poslije Srbije u čitavom regionu, dok je Srbija imala pad od jedan odsto”, podsjetila je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, sve to ukazuje da je rast prihoda u ovoj godini, koji su veći od plana, posljedica i takvih ulaganja u prethodnoj godini.

    “Rebalans budžeta će sigurno biti i procjenjujemo da će biti u septembru”, rekla je Vidovićeva.

    Razlog za rebalans budžeta je da se Kompenzacionom fondu usmjeri još sredstava, a do rebalansa će doći i zbog povećanja prihoda koji su veći od planiranih, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je tokom ove godine došlo i do povećanja plata i da je bilo i određenih isplata za penzionere i borce, te da sve to podrazumijeva rebalans budžeta Republike Srpske.

    “Prvi razlog za rebalans budžeta je što ćemo potrošiti sredstva iz Kompenzacionog fonda koja su namijenjena za zdravstvo i privredu, tako da ćemo morati raditi rebalans da bi tom fondu usmjerili još sredstava”, ukazala je Vidovićeva.

    Ona je ponovila da će do rebalansa doći i zbog povećanja prihoda koji su mnogo veći od plana u ovom periodu, što jako raduje.

    Ministar finansija je rekla da očekuje da će se takvo povećanje prihoda zadržati do kraja godine, tako da će i deficit i zaduženje biti manji od plana, mada je, kako je rekla, javni dug Republike Srpske 42,9 odsto, što je među najmanjim zaduženjima u regionu.

  • Inflacija u SAD-u uzrokovala najveći rast cijena od 2008. godine

    Inflacija u SAD-u uzrokovala najveći rast cijena od 2008. godine

    Vrijednost američkih dionica se smanjila nakon što je inflacija uzrokovala znatno veći porast cijena roba i usluga, nego što se to očekivalo tokom prošlog mjeseca. Riječ je o najvećem povećanju cijena u posljednjih 13 godina.

    Indeks potrošačkih cijena je prošli mjesec porastao za 0,9 posto, što je znatno više od procjene ekonomista koji su očekivali da će porast iznositi 0,5 posto. Ovo je najveći jednomjesečni rast cijena još od 2008. godine.

    Od početka godine cijene su porasle za 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su analitičari očekivali da će taj rast biti 4,9 posto.

    Mike Lowengart iz finansijske kompanije E Trade Financial smatra da je ključno pitanje koliko dugo će trajati inflacija. Upozorio je da će posebno biti nezgodno ako potraje više godina, piše poslovni list Business Insider.

  • Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Hrvatska i dalje nema sluha za proizvođače i izvoznike iz BiH, koji apeluju da radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na granici bude produženo, zbog čega više od 30 kamiona sa svježim kornišonima i šljivama stoji na prelazu u Gradišci i pitanje je da li će roba u ispravnom stanju stići do kupaca.

    Problem je, kao i lani, nastao jer je Hrvatska u jeku poljoprivredne sezone skratila radno vrijeme svojih sanitarnih inspektora, koji rade samo od sedam do 15 časova, zbog čega roba predugo čeka na granici.

    Da su već sada u ozbiljnim problemima i proizvođači i izvoznici, juče su upozorili iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, naglasivši da kamioni i po dva dana ostaju na granici.

    “Zbog toga dolazi do kaliranja proizvoda, naši izvoznici ne mogu da ispoštuju termine isporuke, što ih dovodi u opasnost od otkazivanja ugovora”, rekao je sekretar tog udruženja Suad Selimović, dodavši da su pojedinim firmama kupci rekli da će im odbiti 20 odsto od fakture zbog toga što nisu ispoštovali rok isporuke.

    Podsjetio je da je Hrvatska najavila da će produžiti radno vrijeme i uvesti rad subotom kada bude više od 20 kamiona na granici, ali to još nisu učinili.

    “Ljudi ne znaju šta da rade, neki kreću preko Mađarske, što je za oko 300 kilometara dalja ruta”, kazao je Selimović i poručio da je moguća i blokada graničnog prelaza ako problem uskoro ne bude riješen.

    Da su proizvođači u ozbiljnim problemima, saglasan je i predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović, koji je za “Glas Srpske” rekao da proizvođači već sada trpe štetu jer berba šljive uveliko traje.

    “Bolje će nam biti da se okrenemo i vratimo sa granice, pa da se snalazimo kako da prodamo voće i povrće dok je još dobrog kvaliteta. Budemo li čekali na granici satima, samo ćemo gomilati gubitke”, kazao je Dojčinović i naglasio da će proizvođači tražiti sastanak sa nadležnima kako bi našli razumno rješenje za ovaj problem.

    Rješavanje ovog problema prije sedam dana zatražio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. On je od Mješovite komisije za praćenje Ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske zatražio da uvaži stavove izvozno orijentisanih poljoprivrednika iz Srpske i FBiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz.

    Prelazi
    Odlukom hrvatske strane za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman na tržište EU. Domaći poljoprivrednici traže da se za te namjene otvore svi granični prelazi u skladu sa postojećim ugovorom između BiH i Hrvatske.

  • “Lidl” cilja lokaciju u Banjaluci

    “Lidl” cilja lokaciju u Banjaluci

    Poznati njemački trgovački lanac “Lidl” još traži lokaciju na kojoj će biti njihov prodajni objekat u Banjaluci, potvrdili su izvori “Nezavisnih novina”.

    Naši sagovornici ističu da su u potrazi za oko 10.000 metara kvadratnih zemljišta, na kojem bi, po svemu sudeći, gradili objekat.

    “Zainteresovani su za neku od lokacija na izlazu iz Banjaluke, odnosno na ulazu u ovaj grad, a treba im, dakle, veća površina, kako bi uz objekat imali i prostor za parking”, ističe sagovornik “Nezavisnih”.

    Prema riječima našeg izvora, ako predstavnici “Lidla” uskoro pronađu zemljište koje bi im odgovaralo, gradnja objekta bi mogla početi na proljeće iduće godine.

    “Koliko će sama gradnja trajati, teško je reći, sve zavisi od više faktora, mada nije isključeno da bi objekat mogao biti završen do kraja te godine”, rekao je izvor “Nezavisnih novina”.

    Inače, prema pisanju portala Akta, “Lidl” je već registrovao poslovnice u Banjaluci, u Ulici Sime Šolaje 1a, te Brčkom, na Bulevaru mira 22.

    Prema podacima istog izvora, potencijalne lokacije ovog njemačkog giganta u Sarajevu su Hadžići, Nedžarići, gdje se trenutno nalazi ruševni objekat Doma penzionera, te lokacija na potezu Bojnik – Butila.

    Kako se dodaje, ono što je sada zvanično jeste da je “Lidl BiH” d.o.o. registrovan na adresi Maglajska 1 u sarajevskoj opštini Centar.

    Osnivač je njemački “W E-International Zweite GmbH”, a kapital “Lidla BiH” nešto je manji od milion KM.

    Na direktorskoj poziciji je, dodaje se, Allen Halamić, koji je bio i u Upravi “Lidla Hrvatska”. Kao izvršni direktor društva naveden je Roland Schreiber.

    Među članovima Uprave spominje se još jedno ime – Dean Sunek, takođe kao izvršni direktor. Sunek je bio i izvršni direktor “Lidla Srbija”.

    Podsjetimo, “Nezavisne novine” su u novembru prošle godine objavile da su agenti “Lidla” počeli istraživanje tržišta BiH, odnosno ispitivanje kupovne moći bh. građana, što dokazuje da je ovaj njemački gigant zainteresovan da posluje i u našim gradovima.

    “Oni su u fazi istraživanja tržišta, koliko je profitabilno tržište za njih u BiH, s obzirom na to da u BiH ima mnogo stranih tržnih lanaca”, rečeno je tada za “Nezavisne novine” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Prije toga iz “Lidla” su, podsjetimo, potvrdili da neprestano istražuju potencijalne ciljeve za širenje.

    “Lidl” je prve prodavnice u Srbiji otvorio prije nekoliko godina i radnje koje se tamo nalaze sada su među najuspješnijima. U Hrvatskoj lanac supermarketa “Lidl” ima koristi od brojnih turista koji u ovu zemlju dolaze. “Lidl” trenutno ima 11.200 poslovnica u 32 zemlje širom svijeta.

  • Koliko radnika u FBiH prima minimalnu platu i da li je ona najniža u Evropi

    Koliko radnika u FBiH prima minimalnu platu i da li je ona najniža u Evropi

    Posljednjih mjeseci ozbiljnija ekonomska diskusija između socijalnih partnera vodi se o iznosu minimalne plate u Federacije BiH, a o njenom idealnom njenom iznosu licitira se u rasponu od 70 posto prosječne plate do okruglih hiljadu KM.

    Minimalna plata u Federaciji BiH zvanično iznosi 407 KM, ali analitika kojom raspolaže Porezna uprava taj segment prikazuje kao 420 KM, što je najbliže visini najniže plate.
    Vlast u ovom entitetu zna se pohvaliti podatkom da je broj radnika koji primaju najnižu platu pao s oko 110.000 iz 2014. godine na oko 23.000 u 2020. godini. Često kažu da je ovo rezultat jačanja ekonomskih trendova, ali i konkurencije na tržištu rada, koja je, između ostalog, pojačana zbog odlaska niže plaćene radne snage u treće zemlje. Rast niskih plata potvrđuje i generalni trend rasta prosječne plate, koja je rasla po stopama mnogo većim nego u periodu prije 2014. godine.

    Zvanični podaci Porezne uprave FBiH
    Zvanični podaci Porezne uprave FBiH
    Ipak, zbunjuje nagli izlazak iz područja minimalne plaće većeg broja radnika u 2020. godini, dakle godini pandemije. S obzirom na to da zvanična statistika bilježi gubitak radnih mjesta u granama koje plaćaju niske plate, kao što su ugostiteljstvo, građevinarstvo…, da se zaključiti da je, za razliku od ranijih godina, povećan broj “izlaska” iz područja minimalne plate u 2020. godini više rezultat otpuštanja ove kategorije radnika nego rasta plata.

    Početkom godine, u medijima su se pojavile informacije prema kojima je najniža neto plata koja se trenutno propisuje u FBiH (208 eura) zapravo najniža u čitavoj Evropi. Do tog zaključka pojedini analitičari su došli upoređujući najnižu platu u Federaciji BiH s najnižim platama u regiji koje objavljuje Eurostat, a koje u ovom trenutku iznose 242 € u Albaniji, 282 € u Sjevernoj Makedoniji, 331 € u Crnoj Gori i 366 € u Srbiji.

    Pri tome su, međutim, zanemarili dvije značajne stvari, regionalni iznosi su izraženi u brutu, tj. uključuju poreze i doprinose, dok je federalni iznos zapravo u netu, zbog čega su ove dvije stvari jednostavno neuporedive.

    Kao drugo, u Federaciji BiH se pored najniže plate isplaćuju i neoporezive naknade poput toplog obroka i prijevoza, što nije slučaj u ostalim zemljama, i zbog čega radnici u Federaciji BiH u konačnici primaju veći iznos “na ruke” od propisane minimalne plate. U ovom trenutku, ove naknade u prosjeku iznose oko 125 KM mjesečno.

    Dakle, ukoliko se minimalna plata u Federaciji BiH, radi uporedivosti sa zemljama regiona, preračuna u bruto, ona trenutno iznosi oko 301 euro, što znači da je veća nego u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kada se na ovo dodaju još prosječne neoporezive naknade (oko 64€), ona je veća nego i u Crnoj Gori, Bugarskoj i skoro jednaka onoj koja se trenutno isplaćuje u Srbiji.


    Drugi način upoređivanja minimalne plate je da se ona promatra u odnosu na prosječnu platu koja se isplaćuje u državama, odnosno s produktivnošću ekonomije. Primjera radi, minimalna plata u Luksemburgu je prošle godine iznosila 2.202 eura, ali je njen udio u prosječnoj mjesečnoj plati koja je iznosila 4.916 eura stoga bio 45 posto. Generalno gledajući, prema zvaničnim podacima Eurostata iz 2019. godine (posljednji podaci koji omogućavaju uporedivost) udio minimalne plata u prosječnoj plati se u Evropi kretao od 38,5 posto u Estoniji i 55,5 posto u Albaniji.

    U FBiH je ovaj udio u 2019. godini, s uključenim neoporezivim naknadama, iznosio 46,1 posto, što otprilike odgovara evropskom prosjeku.

    Vlast smatra da ovi podaci ukazuju na to da iznos najniže plate u Federaciji BiH već sada u skladu s državama sličnog nivoa ekonomske razvijenosti i produktvinosti, pa radi očuvanja konkurentnosti, rasta izvoza, radnih mjesta, a samim tim stabilnosti penzionog i zdravstvenih fondova, treba biti vrlo oprezan u vezi s utvrđivanjem nove visine minimalne plate, koje najavlju sindikai, poslodavci, ali i Vlada FBiH.

  • Poljoprivrednici poručili: Nema osnova za najavljeno poskupljenje hljeba

    Poljoprivrednici poručili: Nema osnova za najavljeno poskupljenje hljeba

    Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH poziva odgovorne u entitetima i državi Bosni i Hercegovini da hitno reaguju i zaustave lihvarenje te zaštite domaću proizvodnju i aktiviraju robne rezerve da mogu intervenisati u ovakvim situacijama.

    Iz Udruženja navode kako su se pojavile informacije o tome da bi hljeb trebao poskupjeti za 40 posto u odnosu na dosadašnju cijenu te su pozvali odgovorne u Bosni i Hercegovini da počnu raditi posao za koji su i postavljeni da rade.

    “Na osnovu tih informacija prisiljeni smo da reagujemo po ko zna koji put. Pšenica jeste nešto malo poskupjela u otkupu roda 2021, ali to ne bi trebao biti razlog za ovoliko poskupljenje pekarskih proizvoda. Pogotovo ako znamo da je žetva tek počela, tako da pekari i mlinari rade s prošlogodišnjom pšenicom, koja je otkupljena po niskim cijenama”, stoji u saopćenju Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

  • Domaće privrednike pritisnuli novi problemi: Sirovine ni za lijeka, cijene otišle u nebo

    Domaće privrednike pritisnuli novi problemi: Sirovine ni za lijeka, cijene otišle u nebo

    Poskupljenje i nestašica pojedinih materijala pritisnuli su domaće privrednike, koji su prinuđeni da dižu cijene svojih proizvoda kako bi opstali na tržištu.

    Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene industrijskih proizvoda u RS u maju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 2,4 odsto. Iako se privreda počela postepeno oporavljati nakon svih nevolja koje je donijela pandemija virusa korona, privrednici se suočavaju sa novim problemima.

    • Osim što su poskupjeli, evidentna je i nestašica nekih materijala, prvenstveno čelika, obojenih metala, električnih provodnika, plastičnih masa. Sve je poskupjelo i neminovno dovelo do rasta cijene gotovih proizvoda – rekao je predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić. Dodao je da niko precizno ne može reći do kada će svi ti problemi trajati i da li će doći do normalizacije u skorije vrijeme.
    • Veći problem su trenutno rokovi i nabavka materijala nego same cijene. Porasli su i troškovi u vezi sa radnom snagom, tako da su to dva osnovna faktora koji su doveli do rasta cijena industrijskih proizvoda – kazao je Ćorić. Naglasio je da su u najvećem problemu privrednici iz metalske i elektroindustrije jer oni sav materijal uvoze iz Evropske unije.
    • EU pod broj jedan želi da iz svega ovoga oni izađu netaknuti ili manje opterećeni – podvukao je Ćorić.

    Među preduzećima koja još donekle odolijevaju da ne podignu cijene svojih proizvoda je prehrambena industrija iz Bijeljine “Sava Semberija”.

    • Još nismo dizali cijene gotovih proizvoda, ali se nalazimo između dvije vatre. Poskupjelo je sve, od mazuta, ulja, šećera, limenki, tegli i poklopaca, bukvalno sve što nam je potrebno za proizvodnju. S obzirom na to da je lani devet mjeseci tržište bilo potpuno zatvoreno, nismo mogli ništa izvoziti i kada je to krenulo, smatrali smo da nije korektno prema našim distributerima širom svijeta da odmah podižemo cijene – rekao je direktor preduzeća Stevo Filipović.

    Naglasio je da je teško ocijeniti koliko će “Sava Semberija” još izdržati da na taj način posluje, jer poskupljenja su neminovna.

    • Kalkulisaćemo pažljivo, ali do poskupljenja će doći sigurno – dodao je Filipović. Građevinski materijal

    Na stovarištima širom Srpske i FBiH cijene građevinskog materijala nisu bile nikada skuplje, a do svega toga, kako kažu građevinari, došlo je i zbog nestašice pojedinih materijala.

    • Armatura je skuplja i za više od 70 odsto, cement do 12 odsto, a stiropor, bez kojeg je izolacija nezamisliva i do 50 odsto – kažu u građevinskim preduzećima.
  • Do standarda EU tek za 100 godina

    Do standarda EU tek za 100 godina

    BiH ne izdvaja dovoljno sredstava za finansiranje kapitalnih investicija koje su joj potrebne, a nedovoljna povezanost unutar zemlje, sa susjednim državama, kao i sa Evropskom unijom otežava njenu konkurentnost.

    Navedeno je to u najnovijem izvještaju “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”, koju je uradila Svjetska banka u BiH. Eksperti Svjetske banke naglašavaju da ekonomija BiH raste, ali nedovoljno brzo da bi se ostvario životni standard kojem ljudi teže.

    • Iako posljednjih godina ekonomija BiH ostvaruje rast, prema sadašnjoj stopi rasta trebalo bi joj više od 100 godina da dostigne prosječni nivo prihoda Evropske unije. Ako bi se taj rast ubrzao i održavao na oko pet odsto, koliko je bilježio prije svjetske finansijske krize, približavanje nivou prihoda EU BiH bi ostvarila tek za tri decenije – istaknuto je u izvještaju Svjetske banke.

    U ovom dokumentu je naglašeno da su BiH potrebne mnogo veće investicije, produktivnost i učestvovanje radne snage.

    • BiH ima jedan od najvećih svjetskih nivoa vladinih prihoda kao udjela u BDP-u. Nedavne procjene ukazuju da su javni prihodi veći od ekonomskog potencijala zemlje, drugim riječima, veliki porezi vjerovatno smanjuju rast. Slično tome, oporezivanje rada je visoko, guši preduzetništvo, smanjuje zaposlenost i mnoge tjera u neformalni sektor – navedeno je u izvještaju.

    Svijetla tačka za BiH, kako je objašnjeno u ovom dokumentu Svjetske banke, jeste bolje iskorištavanje prirodnih resursa.

    • BiH posjeduje vrijedne prirodne resurse, počev od najočuvanijih šuma u Evropi, pa do plodne zemlje. Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji. Međutim, izvoz je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti, od sirovog drveta i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu – navedeno je u izvještaju.

    Istaknuto je i da BiH ima povoljan geografski položaj da bi djelovala kao čvorište između Zapadne Evrope i ostalih balkanskih zemalja, ali je njen sektor transportne infrastrukture nedovoljno iskorišten.

    • Aerodromi u BiH se trebaju modernizovati i proširiti da bi postali efikasniji, poboljšali regionalnu povezanost BiH, podržali turizam i ekonomski rast i omogućili pristup dijaspori. BiH nedovoljno koristi turistički potencijal zbog mnogo faktora, uključujući i ograničenu transportnu povezanost – zaključili su eksperti Svjetske banke.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Glas Srpske” da je pomoć koja je BiH bila neophodna u poslijeratnom periodu otišla u aktivnosti koje nisu urodile plodom.

    • Konkurentnost je manja ukoliko su komunikacione sposobnosti slabe i na tom polju potrebno je više djelovati – naveo je Ljuboja.

    Najveći gubitaši

    Eksperti Svjetske banke ukazuju da je u BiH najveće prisustvo javnih preduzeća, i to među svim zemljama zapadnog Balkana, većini država Evrope i centralne Azije. Kako su naveli, u BiH ih postoji najmanje 550 i to najviše u energetici, rudarstvu, telekomunikacijama, transportu i komunalnim djelatnostima.

    • Većina javnih preduzeća u BiH posluju kao gubitaši. Njihov dug trenutno je oko četiri milijarde evra, a gotovo polovina je nelikvidna – upozoravaju iz Svjetske banke.
  • Cijene stanova idu u nebesa

    Cijene stanova idu u nebesa

    Zbog povećane potražnje za stambenim jedinicama, ali i viših cijena građevinskog materijala u BiH te samog procesa gradnje, došlo je do povećanja prodajne cijena stanova za 10 do 12 odsto, potvrdili su stručnjaci iz ove oblasti.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da su cijene repromaterijala za gradnju značajno porasle, što je uticalo na to da dođe do viših cijena stambenih objekta.

    “Takođe, evidentno je da rastu i cijene rada, tu je prisutan i nedostatka radne snage, te kada se to sabere, sve te otežavajuće okolnosti za rezultat su imale povećanje cijena građevinskih objekata”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, ne može se predvidjeti do kada će to da traje i koliko će još cijene rasti.

    Iz Agencije za trgovinu nekretninama “Remax” iz Banjaluke ističu da je primjetno da su ove godine cijene stanova više za 10 odsto.

    “Budući da je došlo do podizanja cijena građevinskog materijala u proteklom periodu, ali i veće potražnje, automatski dolazi od viših cijena samih nekretnina”, istakao je Dragan Milovanović iz “Remaxa” i dodao da je osnovni generator viših cijena upravo potražnja.

    Kako kaže, u toku gradnje rijetko kada dođe do podizanja cijena, jer investitor uglavnom formira cijenu kada počne graditi.

    “Da je Banjaluka jedan od gradova u kojima se najviše prodaju stanovi, govori i podatak da je, čim počne gradnju novih stanova, investitor već rasprodao sve stambene jedinice u jednoj lameli”, kaže Milovanović za “Nezavisne”.

    Dodaje da se cijene stanova kreću od 2.050 KM po kvadratu pa sve do 4.000 KM, zavisno od lokacije.

    Jedna Banjalučanka koja planira da kupi manji stan i tek je krenula u potragu kaže da se iznenadila time da su cijene kvadrata u širem centru toliko visoke.

    “Gledala sam stanove u Novoj varoši i širem centru i cijene kvadrata su oko 3.500 maraka. Čini mi se da te cijene kvadrata idu u nebesa i da ne prate naš realni standard. Čula sam da mnogo ljudi iz dijaspore ovdje kupuje nekretnine kao vid štednje i ulaganja”, kazala je ova Banjalučanka, koje će uzeti stambeni kredit.

    Da su stanovi u Banjaluci u ovoj godini skuplji, potvrdio je i Manojlo Popović, vlasnik Agencije “Senzor nekretnine” u Banjaluci.

    “Cijene stanova u Banjaluci u ovoj godini više su za 10 do 12 odsto nego prošle godine, te ako se u narednom periodu nastavi trend rasta potražnje, ali i ako cijene građevinskog materijala budu rasle, realno je očekivati da će cijene nekretnina ići ka gore”, kaže Popović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, kaže da je u Prijedoru takođe ove godine došlo do do skoka cijena stanova, a, kako ističe, razlog tome je upravo veća potražnja i skuplji građevinski materijal.

    “Prošle godine cijena stanova u novoj gradnji iznosila je je 1.800 KM, dok je ove godine već 2.000 KM po kvadratu, što je veliki bum što se tiče Prijedora”, kaže Gruban.

    Enisa Kadić, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH, ističe da se cijene nekretnina u FBiH još nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu, ali da je realno očekivati da do toga dođe.

    “Cijene nekretnina u FBiH trenutno ne bilježe rast s obzirom na to da je zbog pandemije pala tražnja, ali sigurno je da u narednom periodu očekujemo rast za nekih 10 odsto”, kazala je Kadićeva.

    Iz Agencije za nekretnine “Smart” iz Mostar ističu da je potražnja ista kao i prošle godina te da se uglavnom traže zemljište i parcele oko Mostara te stanovi u centru.

    “Cijene stanova u centru iznose od 2.300 do 2.500 KM za novu gradnju, dok cijena starogradnje iznosi oko 1.900 KM”, kazali su iz ove mostarske agencije.

  • Cijena nafte u padu

    Cijena nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu usljed zabrinutosti zbog mogućeg usporenja globalnog oporavka privrede.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 45 centi i sada je 75,10 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 49 centi i iznosi 74,07 dolara po barelu.

    Cijene obje vrste nafte su prošle sedmice pale za oko jedan odsto, ali su i dalje blizu najvišeg iznosa od oktobra 2018. godine.

    Ministri finansija G20 su na samitu u Veneciji tokom vikenda saopštili da su se širenje sojeva virusa korona i nejednak pristup vakcinama prijete globalnom ekonomskom oporavku i njihovi komentari odrazili i na potražnju za naftom.