Kategorija: Ekonomija

  • Za poljoprivredu u BiH dobro došle padavine: Kiša spasava usjeve i plodove

    Za poljoprivredu u BiH dobro došle padavine: Kiša spasava usjeve i plodove

    Dugo iščekivana kiša, koja je padala proteklih dana, i niže temperature nakon suše i izrazito toplog vremena pogodno djeluju na usjeve i plodove, koji su za vrijeme vrućina znatno stradali, rekli su poljoprivrednici u BiH, ali i dalje gledaju u nebo i nadaju se novim padavinama koje bi dobro došle.

    Poljoprivredni proizvođači ipak ističu da je kiša kasno stigla te da bi bilo poželjno da se ovakve temperature i padavine zadrže još neko vrijeme, kako bi se usjevi oporavili od visokih temperatura.

    Da su visoke temperature prouzrokovale probleme i načinile veliku štetu zasadima i plodovima za “Nezavisne” je potvrdio Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, dodajući da su zbog toga plodovi ostali dosta sitni, ali da računaju da će padavine popraviti situaciju.

    “Mislimo da će situacija biti nešto bolja, mada će štete ipak biti”, rekao je Dojčinović.

    Dodao je da, kada je riječ o prekomjernim padavinama i mogućim poplavama, voćari ne strahuju jer se voćnjaci najčešće nalaze na višim prostorima.

    “Nemamo problema s tim, a ovo nisu ni prevelike količine padavima. Za oko sedam dana je palo oko 70 litara kiše, što je sasvim dovoljno. Čak bi bilo dobro da padne još desetak litara kiše”, kazao je Dojčinović.

    Istakao je da se šteta od suša ne može popraviti niti nadomjestiti, ali da će padavine ipak pomoći sadnicama.

    “Ko ima sisteme za navodnjavanje sada će imati i vode, što je još jedna pogodnost i mislimo da nećemo više imati problema sa vodom”, rekao je Dojčinović.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, navodi da nakon što više od mjesec dana nije bilo značajnijih padavina, a biljke su bile na ivici opstanka, kiša će u nekim predjelima biti spas za biljke.

    “U pojedinim regionima i tipovima zemljišta ni ova kiša neće biti od velike pomoći. U predjelu gdje je pala zadovoljavajuća količina kiše, kao što je Posavina gdje sam ja, palo je za tri dana oko 30 litara kiše, što je malo, ali će dobro doći prije svega usjevima kukuruza i soje”, rekao je Marinković.

    Dodao je da pomoći nema za parcele koje su sa šljunkovitim zemljištem ili plitkim oraničnim slojem, gdje su usjevi potpuno, bespovratno uništeni dugotrajnim sušnim periodom.

    “Pad temperature je dodatno doprinio da se biljke prijatnije osjećaju te da vlaga ne ispari prije vremena, a i da ne dođe do efekta ‘uskuvavanja’, kada nakon padavina naglo skoči temperatura”, pojasnio je Marinković.

    Istakao je da je, nažalost, bilo predjela u kojima je posljednjih dana grad načinio štetu, ali da se takve situacije često dešavaju.

    Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, smatra da je kiša kasno došla te da bi bilo bolje da je kišni period nastupio desetak dana ranije.

    “Kiša neće mnogo uticati, ali dobro je došla jer je malo rashladila usjeve i biljke te će makar kukuruz koji je kasnije posijan dobiti dovoljno vlage da može dobiti kvalitetnije zrno”, rekao je Hasanović za “Nezavisne”.

    Dodao je da je suša ipak prouzrokovala velika oštećenja, posebno na kukuruzu, koji, prema njegovim riječima, nije ni za silažu.

    “Nažalost, iako je pala – ova kiša nije dovoljna. Bilo bi poželjno da je ima više. Meni je bunar presušio pa sam morao da tražim od vatrogasaca da dovuku cisternu vode”, istakao je Hasanović.

    Žetva pšenice pri kraju
    Žetva pšenice u Republici Srpskoj završena je na više od 95 odsto površina, a prinosi su od šest do preko devet tona po hektaru, rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    On je dodao da je u pojedinim agroklimatskim predjelima žetva bila izuzetno uspješna i da su prinosi bili dobrih kvalitativnih osobina.

    Marinković je istakao da se cijena pšenice kretala od 35 do 40 feninga, što uz subvenciju od 300 KM po hektaru od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS može zadovoljiti interese poljoprivrednih proizvođača.

    On je napomenuo i da su vremenske prilike ove godine pogodovale vršidbi, koja je takoreći završena u jednom “cugu”

  • U Parlamentu BiH izdaci za plate lani porasli za 740.000 KM

    U Parlamentu BiH izdaci za plate lani porasli za 740.000 KM

    U Parlamentarnoj skupštini BiH tokom 2020. godine nije se štedjelo pa su cifre na mnogim stavkama znatno rasle. Tako je za plate i doprinose dato 740.932 KM više nego u godini prije.

    Parlamentarci i ostali zaposleni i u pandemijskoj godini su pokazali rastrošnost koristeći brojne blagodati državne kase.
    Samo na bruto plaće i naknade iz plaća za više od 220 zaposlenih u ovoj instituciji potrošeno je 10.064.911 KM. U odnosu na 2019. to je za 740.932 KM više, što je posljedica većeg broja zaposlenih.

    Neki su i ministri i parlamentarci

    U izvještaju za prošlu godinu državni revizori precizirali su da se radi o 171 državnom službeniku i zaposleniku, tri člana kolegija Sekretarijata, jednom parlamentarnom vojnom povjereniku te 53 zastupnika i delegata. Dva zastupnika ostvaruju pravo na razliku plaće i nisu uključeni u navedeni broj. Dvoje zastupnika se još nije izjasnilo o radnom statusu, budući da su oboje ministri u Vladi FBiH (Edita Đapo i Šemsudin Dedić).

    Prema nalazu revizora, ukupno ostvarene naknade iznose 1.742.657 KM. Provedenom revizijom su testirane naknade za prijevoz (182.300 KM), troškove smještaja (148.956 KM), odvojeni život (101.301 KM), topli obrok (365.538 KM), regres (68.683 KM), otpremnine zbog odlaska u penziju (37.803 KM) i naknade skupštinskim zastupnicima – paušal (487.131 KM).


    Utvrđeno je da su ukupni izdaci za upotrebu službenih vozila u 2020. godini iznosili 123.813 KM. Parlamentarna skupština na raspolaganju je lani imala 13 službenih vozila.

    “Radi obavljanja poslova i zadataka iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, članovi kolegija oba doma imaju pravo na stalno (24h) korištenje službenog vozila s vozačem ili mogu, u iznimnim slučajevima, i osobno upravljati službenim vozilom. Članovi kolegija oba doma imaju pravo na stalnu upotrebu vozila s vozačem, bez obaveze parkiranja vozila u podzemnoj garaži Parlamentarne skupštine, nakon završetka radnog vremena”, nalaz je revizora.

    Upisuju velike relacije koje nisu realne

    Oni su konstatirali da sistem unutrašnjih kontrola u dijelu upotrebe službenih vozila nije u potpunosti uspostavljen. Naime, evidencije o korištenju automobila u određenim slučajevima nisu uredne i cjelovite, putni nalozi se ne popunjavaju za sva vozila na način definiran internim pravilnikom.

    “Za određena vozila upisuje se samo početna i krajnja kilometraža bez upisivanja prijeđenih relacija, ne potpisuju se osobe koje koriste vozila, kao i evidencije polaska i povratka sa službenog puta te se na određenim putnim nalozima u zemlji evidentiraju prilično velike relacije, koje prema dostupnim pokazateljima nisu objektivne. Neuredne evidencije onemogućavaju utvrđivanje opravdanosti rashoda/troškova u vezi s namjenskim korištenjem službenih automobila. Nadalje, uvidom u pojedine fakture za održavanje vozila, uočili smo da su priglikom podnošenja zahtjeva za servis vozila iznosi predračunskih naloga manji od ispostavljenih faktura dobavljača”, ukazuje se u revizorskom izvještaju.


    Zaključno s 31. decembrom 2020. godine realizacija putnih troškova u Parlamentarnoj skupštini iznosi 246.643 KM, što je za 26 posto manji iznos realiziranih sredstava u odnosu na prethodnu godinu.

    “Uvidom u dokumentaciju putnih naloga u zemlji i inozemstvu konstatirano je da u pojedinim slučajevima nisu priložene agende uz pozivna pisma kao informacije koje predstavljaju temelj prilikom pravilnog i tačnog obračuna dnevnica te da korisnici službenih putovanja ne popunjavanju putne naloge, već se samo potpišu na obračunati nalog koji popuni referent za obračun plaća i naknada”, navode, između ostalog, revizori.

    Značajniji iznosi neposredne potrošnje se odnose na izdatke za obavljanje funkcije zastupnika i delegata (120.577 KM), usluge reprezentacije (61.445 KM), izdatke za hardverske i softverske usluge (68.176 KM) i ostale usluge (52.516 KM). Značajniji iznos programa posebne namjene se odnosi na izdatke za rad u upravnim, nadzornim i drugim odborima i radnim tijelima (182.841 KM).

    Hrana i piće o državnom trošku

    Ukupno realizirani iznos usluga reprezentacije sa 31.12.2020. godine iz sredstava neposredne potrošnje iznosi 61.445 KM i za 13 posto je veći u odnosu na prethodnu godinu.

    “Uvidom u određene račune sredstava interne i eksterne reprezentacije ponovo se nismo uvjerili da su pojedini korisnici u okviru dozvoljenih limita koristili usluge hrane i pića s jasnim povodom i obrazloženjima nastanka troška, što u pitanje dovodi samu svrhu reprezentacije i načelo transparentnosti u pogledu upravljanja javnim sredstvima”, konstatirali su revizori.

    Kada je riječ o izdacima za rad u upravnim, nadzornim odborima i drugim radnim tijelima, isplaćeno je 182.841 KM.

    “Uvidom u dokumentaciju isplaćenih naknada članovima Neovisnog odbora, Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH i Vijeća nacionalnih manjina BiH, ponovo smo konstatirali da su naknade članovima spomenutih odbora isplaćivane bez pravnog uporišta, imajući u vidu da su im mandati istekli prije nekoliko godina, a odluke o njihovom produženju još uvijek nisu usvojene. Prema informacijama koje smo dobili u završnoj fazi revizije, mandat članovima Neovisnog odbora i Odbora za žalbe građana obnovljen je u 2021. godini”, zaključili su revizori.

  • Ideja o “malom Šengenu” dobrodošla svuda osim kod nas

    Bosni i Hercegovini stižu sa svih strana poruke da je “mali Šengen”, koji bi povezao države Balkana na principu Evropske unije, jedna od najboljih ideja koju treba snažno zagovarati.

    Mnogi ovaj put vide kao najbolju šansu za ekonomski napredak BiH, koja zaostaje za zemljama članicama Šengena, ali i ostalim susednim zemljama Balkana.

    Novi visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, naglasio je da je Evropskoj uniji ključno pitanje treba li zadržati šest država Zapadnog Balkana na okupu, te među njima provesti djelimične integracijske procese koji bi mogli dovesti i do “velikog Šengena”.

    Šta to znači? Ekonomista Draško Aćimović objašnjava za Srpskainfo šta označava tzv. veliki, a šta mali Šengen ili uskoro Balkan Šengen za BiH.

    – Šengen uključuje zapadne zemlje EU i od nove godine bi trebala Hrvatska da uđe u taj prostor i postane takozvana zadnja linija zaštite Evropske unije. To označava za Hrvatsku niz povlastica, ali za BIH to, iz razloga da su političari zablokirali potpuno evropske integracije, označava još gore stanje. U vrijeme pandemije, kada je Hrvatska zatvorila ulaz u EU za građane BiH, a s druge strane Srbija zatvorila granicu, BiH je postala stvarni geto u koji su samo dolazili avioni sa humanitarnom pomoći, kao što stižu u najsiromašnije zemlje Afrike. Bosna i Hercegovina je zvanično najsiromašnija država u Evropi – napominje Aćimović.

    Finansije
    Dodaje da “mali Šengen” ili Balkan Šengen obuhvata Srbiju, Albaniju i Severnu Makedoniju.

    – Ponuđeno je i BiH, ali je samo ona, poput Kosova, jedina to odbila. Crna Gora za sada razgovara sa EU da li će ući u EU, jer su jedina zemlja regiona koja je otvorila sva poglavlja pregovora sa Evropskom unijom i s novom vlašću želi da, nakon što je ušla u NATO, ubrza proces i uđe u EU jako brzo. Ako ne dođe do toga, što je vrlo vjerovatno, Crna Gora će pristupiti “malom” ili Balkan Šengenu, koji omogućava brzi protok roba, ljudi, usluga, zajedničku pomoć kod prirodnih nesreća, rad bez viza, priznavanje diploma… Sa ogromnim sredstvima od skoro 43 milijarde evra, koje od EU dobija, ta inicijativa za gradnju cesta, elektrovozova, novih tehnologija i drugo, otvara prostor velikog ekonomskog napretka i zapošljavanja ljudi, a ne njihovog odlaska – rekao je Aćimović.


    Draško Aćimović
    Po istom principi su, dodaje, radile Baltičke zemlje, Višegradska grupa, skandinavske zemlje.

    – Zašto svoje građane vlast želi ostaviti u crnoj rupi, u kojoj je sada, bez bilo kakve nade za bolji život? Ako je i samo zbog njihovog ostanka na vlasti, previše je, jer će ih istorija pamtiti kao najkorumpiranije političare u Evropi (zvanično), koji su uništili sopstvene građane. Bez obzira što istorija onima na vlasti nije važna i što misli da će i istoriju kupiti kao i izbore ili popis stanovništva, jako se varaju, jer su i mnogi diktatori, misleći isto kao i oni, uništili ne samo građane, već i živote svojih nasljednika – upozorava Aćimović.

    Ekonomska saradnja
    To je ekonomska ideja koja će Balkan povezati kroz Šengen, odnosno cijeli prostor Balkana na način da se uspostavi ekonomska saradnja između država, i odličan način da popravimo katastrofalno finansijsko stanje u BiH ili da se otvori jedno veliko tržište koje će moći da bude korektno svim ostalima. Kaže ovo za Srpskainfo potpredsjednik SBB BiH, Admir Čavka.

    – Ovo nije politička priča, već ekonomska, koja nažalost ima malo pažnje u medijima. Ovdje se ne radi ni o kakvoj velikoj Srbiji, velikoj Albaniji, ovdje se radi o ekonomskom prosperitetu svih država Balkana i šansa koju mi ne smijemo propustiti. Nadam se da će biti dovoljno pameti da se ova šansa iskoristi – poručio je Čavka.


    Ova ideja, kaže on, je dobrodošla u Albaniji, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Jedino BiH nije dobro razumjela ovu ideju.

    – A mi imamo problem, kad to kažem, mislim na sve narode u BiH, na način da sve odmah dočekamo na nož. Političari koji vladaju decenijama na ovim prostorima ne žele nikakve promjene. Ako uzmemo ekonomsko stanje, da smo mi država koja je najviše korumpirana, koja ima najlošiji standard, ovu šansu ne smijemo propustiti radi budućih generacija koje dolaze. Ako je propustimo, vrijeme će nas kazniti – upozorava Čavka.

    Podsjetio je da se radi o direktnim investicijama iza kojih stoji Njemačka, indirektno Amerika. Radi se o investicijama koje će direktno povezati tržište, popraviti infrastrukturu, održavati puteve, pruge, radi se o razvojnim investicijama koje će uspostaviti tržište koje će biti konkurentno.

    – Znamo da je kod nas u BiH više nego katastrofalno. Ovo je ekonomska priča i nema mjesta za politikanstvo i skupljanje jeftinih političkih poena, čiji smo svjedoci prethodnih 30 godina – poručio je Čavka.

    Sami protiv sebe
    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, navodi koliko BiH radi sama protiv sebe, jer se opire “malom Šengenu”, koji bi bio spas za nju.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    – Jeziva je nebriga prema građanima. Zbog ovakve vlasti kakvu imamo postajemo geto u ekonomskom smislu. Jedino što ova vlast izvozi su ljudi, koji nepovratno odlaze. Mi smo prošle godine imali 300 miliona evra stranih investicija, a Srbija 3,7 milijardi evra. Кada ih pitate šta za BiH ne valja u “malom Šengenu”, ne znaju odgovoriti, ali eto, oni ne bi. Zato je BiH najsiromašnija u Evropi i zato je postala geto iz kojeg ljudi beže – zaključuje Nešić.

    Podsjećamo, 10. oktobra 2019. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “malog Šengena” između ove tri zemlje. Tom prilikom je rečeno da bi ova deklaracija trebalo da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi.

    Godinu dana kasnije, na inicijativu Milorada Dodika, Predsjedništvo BiH je pozdravilo tu inicijativu i zadužilo Savjet ministara BiH da napravi analizu svih sporazuma koje BiH ima sa EU i u regionu, da se napravi analiza šta to znači za BiH, koje su štete, koristi i eventualne opasnosti. U međuvremenu, u Sofiji je u novembru 2020. BiH potpisala Sporazum o zajedničkom regionalnom tržištu unutar Berlinskog procesa, nakog čega je ministarka spoljnih poslova, Bisera Turković, izjavila da je sada “mini Šengen” idejno izgubio na značaju.

  • Višković: Realan rast BDP-a gotovo pet odsto

    Višković: Realan rast BDP-a gotovo pet odsto

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je u odnosu na prošlu godinu Srpska ostvarila realan rast BDP-a od gotovo pet odsto, kao i da u odnosu na regiju ima najviši neoporezivi dio i najveći iznos najniže plate.

    On je za RTRS pojasnio da je rast BDP-a Republike Srpske u prvom kvartalu realnih 2,5 odsto, a Srpska je prethodnu godinu završila sa minusom od 2,8 odsto, što je praktično rast od pet odsto BDP-a u odnosu na prošlu godinu, a to se odrazilo i na likvidnost i priliv sredstava.

    Direktni porezi i ostali javni prihodi su bili veći u ovom periodu za 15 odsto, indirektni za 18 odsto, iz čega se, kaže Višković, išlo na povećanja plata i ostale aktivnosti.

    On je ocijenio da su to dale mjere aktivnosti koje su osmislili Vlada i institucije Republike Srpske radi ublažavanja posljedica virusa korona.

    Višković je podsjetio da je u prethodnom periodu povećan neoporezivi dio plata sa 500 na 700 KM kako bi podstakli poslodavce u Srpskoj da povećavaju plate, kako bi što više ljudi ovdje ostalo, opstalo i od svoje plate moglo da živi.

    On ističe da je najniža plata u Republici Srpskoj najveća u regiji i okruženju i od 1. juna iznosi 276 evra, u Federaciji BiH (FBiH) je 208, u Srbiji 272, Crnoj Gori 222 i Sjevernoj Makedoniji 247 evra.

    – Neoporezivi dio, odnosno odbitak, u Srpskoj je 358 evra, u FBiH 153, u Srbiji 158, u Sjevernoj Makedoniji 130, a u Crnoj Gori toga nema nikako – rekao je Višković.

    On je ukazao da je izvoz znatno povećan i to za 26 odsto, a uvoz je bio 18 odsto, što pokazuje da znatno više raste izvoz nego uvoz, a pokrivenost uvoza izvozom je bila preko 80 odsto.

    – Imamo i rast broja zaposlenih, bez obzira na godinu virusa korona. U septembru 2020. smo imali više zaposlenih radnika nego 2019. godine, a imamo i sada rast – za 6.089 veći broj zaposlenih nego onih koji su izgubili poslove zbog virusa korona – rekao je Višković.

    On je istakao da se zbog rasta direktnih i indirektnih poreza u Ministarstvu finansija radi rebalans budžeta, koji slijedi u septembru, te najavljuje da će možda biti čak i dva rebalansa.

    – Moraće biti povećan i iznos u Kompenzacionom fondu, gdje je od projektovanih 90 miliona KM za ovu godinu, u prvoj polovini već odobrena isplata gotovo 80 miliona KM – rekao je Višković i izrazio zadovoljstvo zbog tog podatka.

    Višković izjavio je da je zadovoljan radom Garantnog fonda Srpske, ističući da su institucije Srpske dobro radile tokom pandemije virusa korona, što dokazuju ekonomski pokazatelji.

    Govoreći o novim infrastrukturnim projektima, Višković je naveo da je riječ o velikim projektima koji ne mogu da se realizuju u jednoj godini, da će za to biti potrebno nekoliko godina, ali je naglasio da Srpska želi da do kraja ove ili početkom naredne godine započne što više takvih projekata.

    On je najavio da će u predstojećem rebalansu budžeta Srpske za 2021. godinu stavka javne investicije biti povećana.

    – U budžetu je taj iznos bio 45 miliona KM i to je u prvih šest mjeseci ove godine već raspoređeno, tako da ćemo u rebalansu sigurno i tu stavku znatno povećati – rekao je on.

    Višković je podsjetio da su, u dogovoru sa ministrom finansija, lokalne zajednice obaviještene da do kraja avgusta treba da dostave svoje projekte i da će Vlada Srpske učestvovati u njihovoj realizaciji u iznosu od 20 miliona KM u ovoj godini.

    On je naveo da će se projekti kretati u vrijednosti od 100.000 KM do maksimalno milion KM, kao sufinansiranje, novi projekat ili učešće donatora.

    – U prošloj godini smo 30 miliona KM iz budžeta Srpske doznačili lokalnim zajednicama kao pomoć njihovim budžetima i sa ovih 20 miliona KM to je 50 miliona KM za dvije godine – rekao je Višković i dodao da će to biti nastavljeno.

  • Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Laktašima da postoji potpuna saglasnost svih u BiH da sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) razgovaraju o aranžmanu, ali sa jasnim ciljevima i politikama za njihovo ostvarenje.

    -Entiteti i zajedničke institucije su spremni da razgovaraju sa predstavnicima MMF-a. Potrebno je da imamo aranažman sa ovom institucijom, ali za njegovo uspostavljanje potrebno je više spremnosti za razgovore nego što ih je bilo u prethodnom periodu, a sigurno je da se na starim osnovama ne može postići dogovor – rekao je Tegeltija novinarima u Laktašima.

    On je naveo da Misija MMF-a u BiH ima novog šefa sa kojim je razgovarao, te da očekuje dolazak Misije u BiH kada budu dozvoljena putovanja iz SAD.

    -Sve je pitanje politika i nadam se da će Misija MMF-a biti sprema da razgovara o ciljevima aranžmana. Nemamo probema da kažemo koji su ciljevi, ali se moramo dogovoriti koje su mjere potrebne da bi ciljevi bili realizovani, jer do sada o tome nije bilo saglasnosti – pojasnio je Tegeltija.

  • Prosječna neto plata u BiH u maju iznosila 981 KM, godišnji rast 4,4 posto

    Prosječna neto plata u BiH u maju iznosila 981 KM, godišnji rast 4,4 posto

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u maju ove godine iznosila je 981 KM i nominalno je niža za 0,7 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 4,4 posto u poređenju sa majem lani.

    Najniža prosječna neto plata od 584 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 680 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 675 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Najveću zaradu imali su zaposleni u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.564 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosječna neto plata iznosila je 1.480 KM, a u sektoru informacija i komunikacija 1.439 KM.

    Prosječna mjesečna bruto plata u BiH za maj ove godine iznosila je 1.519 KM i nominalno je niža 0,5 posto u odnosu na decembar lani, te viša za 4,7 posto u poređenju sa majem prošle godine.

  • Hrvatska obećala da će biti fleksibilna po pitanju prelaska kamiona preko granice

    Hrvatska obećala da će biti fleksibilna po pitanju prelaska kamiona preko granice

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je danas u Bosanskoj Gradišci da je u prvoj polovini jula na ovom graničnom prijelazu pregledano i u Hrvatsku pušteno 106 pošiljki voća i povrća iz BiH.

    “U prvih 16-17 dana jula bilo je ukupno 106 pošiljki, što je na nivou prošle godine. Informisan sam da su dosadašnja praksa i analiza stanja utvrdili da hrvatska strana može dnevno pregledati između 14 i 18 pošiljki”, rekao je Košarac.

    O problemima prilikom izvoza voća i povrća iz BiH preko graničnih prijelaza s Hrvatskom Košarac je razgovarao s glavnim državnim inspektorom Hrvatske Andrijom Mikulićem.

    “S Mikulićem sam razgovarao na prijelazu Stara Gradiška, cijeneći da je veoma značajno da dođem na prijelaz, a ne da sjedim u Sarajevu i tamo dobijam informacije”, kazao je Košarac.

    On je naveo da hrvatski organi cijene da će biti fleksibilni u smislu da sve ono što je prošlo princip najave taj dan i bude pregledano.

    “Vjerujem da ćemo u tom kontekstu uspjeti osigurati adekvatan vanjskotrgovinski promet naših proizvoda, tranzitno kroz Hrvatsku, a najvećim dijelom upućenih na tržište Slovenije”, pojašnjava Košarac.

    S duge strane, ističe on, apelovao je i zamolio Mikulića da se, ukoliko se obim prijavljenih kamiona poveća, razmotri mogućnost produženja radnog vremena na graničnim prijelazima, za šta postoji fleksibilna spremnost hrvatskih organa.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je problem što u BiH ne postoji zakon o carinskim prekršajima, a u vezi s digitalnim prijavama pošiljki, Košarac je rekao da bi jedan od adekvatnih odgovora na trenutno stanje mogao biti “mali Šengen”.

    “Primjena ovog modela ubrzala bi protok robe, ljudi i usluga i u tom kontekstu treba vršiti napore. Ovdje nije riječ o nepostojanju zakona, nego se radi o načinu implementacije ugovora koji je potpisan između BiH i Hrvatske, ali i o autonomnosti odlučivanja hrvatske strane koja uređuje svoju oblast fitosanitarne zaštite na graničnim prijelazima i provodi direktive EU”, naveo je Košarac.

    Košarac je ponovio da je BiH i dalje zarobljena nekim stavovima EU i da bi za privredu najbolje bilo da postoji zajedničko regionalno tržište poput “malog Šengena”, na kojem bi se moglo ostvariti ubrzanje vanjskotrgovinskog prometa u regionu.

    Prije toga, kaže Košarac, treba profilisati i definisati domaće kapacitete i rezultate.

    Košarac je podsjetio da je prije nekoliko dana telefonom razgovarao s Mikulićem i da je tada definisana određena vrsta kretanja, kako ne bi bilo zastoja na graničnim prelazima, ali i kako ne bi došlo do usložnjavanja poslovanja primarnih prozvođača iz BiH.

    “Cijenim da smo tada dogovorili vrlo jasnu aktivnost da je veoma važno i značajno zbog propisa i standarda elektronskog načina komuniciranja, da naši primarni proizvođači najave dolazak na granični prijelaz. Veoma važno je i to da se bez te najave u zakazanom danu neće moći vršiti kontrola i zato još jednom apelujem na domaće proizvođače da adekvatno najave termin svog dolaska na granični prijelaz kako bi se pravovremeno mogla izvršiti fitosanitarna kontrola”, naglasio je Košarac.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima u snažnom padu i drugu sedmicu

    Cijene nafte na svjetskim tržištima u snažnom padu i drugu sedmicu

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, što je druga zaredom, jer je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) postigla dogovor o povećanju proizvodnje i jer se trgovci plaše usporavanja oporavka ekonomija od korona-krize.

    Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala za 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 3,7 posto, na 71,81 dolar.

    Ovaj pad analitičari dovode u vezu ponajviše s dogovorom OPEC-a i njegovih saveznika, na čelu s Rusijom, o povećanju proizvodnje. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postigli su kompromis koji bi trebao otvoriti put za dogovor o isporuci više nafte, što bi trebalo ublažiti rast cijena.
    Razgovori između članica OPEC-a i saveznika prekinuti su prije desetak dana, nakon što se UAE usprotivio prijedlogu Rijada i Moskve o produženju sporazuma o ograničenju snabdijevanja za osam mjeseci, do kraja 2022. Ipak, prošle sedmice pronađeno je kompromisno rješenje koje uključuje povećanje proizvodnje UAE nakon aprila.

    “Sve upućuje na zaključak da OPEC+ ide prema potencijalnom kompromisnom sporazumu koji će UAE-u omogućiti prilagodbu osnovice. Ostali će proizvođači nesumnjivo tražiti sličan tretman i potencijalno produžiti razgovore do ministarskog sastanka u augustu”, ocjenjuju analitičari RBC Capitala u bilješci, prenosi CNBC.

    OPEC je u četvrtak objavio da očekuje da će se svjetska potražnja za naftom iduće godine približiti pretpandemijskom nivou od oko 100 miliona barela dnevno, predvođena rastom potražnje u SAD-u, Kini i Indiji.

  • U planu jedinstveni transportni sistem: Vozom ekspresno kroz region

    U planu jedinstveni transportni sistem: Vozom ekspresno kroz region

    EU želi da do 2023. godine, u okviru planova o zajedničkom regionalnom tržištu, uspostavi jedinstveni ekspresni željeznički saobraćaj na području cijelog zapadnog Balkana, a u sličnom periodu i da omogući povezani sistem za naplatu putarina na auto-putevima u cijelom regionu.

    Kako je navedeno u Strategiji za održiv saobraćaj Transportne zajednice EU, koju je EU formirala sa sjedištem u Beogradu, do 2025. godine, dvije godine nakon uspostavljanja jedinstvenog ekspresnog željezničkog saobraćaja, EU želi da vidi i jedinstveno željezničko tržište u cijelom regionu.

    Od 2022. do 2024. godine EU želi da kroz Transportnu zajednicu obezbijedi jedinstveni elektronski sistem u cijelom regionu za naplatu putarina i ostalih transportnih dadžbina.

    “Trenutno sve zemlje imaju sisteme za naplate putarine, koji su, iako različiti, svi bazirani na pređenoj udaljenosti u kilometrima i potencijalno interoperabilni.

    Uvođenje evropske elektronske putarine neće zamijeniti nacionalne sisteme za naplatu cestarine, ali je plan da svi sistemi budu tehnički povezani kada su u pitanju uređaji za naplatu, sistemi za geografsko pozicioniranje i komunikacione tehnologije”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Napomene radi, iz teksta se indirektno može zaključiti da se ovi sistemi ne odnose samo na drumski saobraćaj, nego i na ostale vidove naplate saobraćaja, poput upotrebe željezničkih pruga.

    Najveći dio planova odnosi se na ekološki održiva rješenja, a EU će potpomagati projekte koji će smanjiti i na kraju potpuno isključiti korištenje fosilnih goriva u drumskom, željezničkom i vodenom transportu, dok je plan da aerodromi u istom periodu postanu karbon-neutralni.

    “Do 2035. godine sva putovanja do 500 km udaljenosti treba da budu karbon-neutralna”, naglašeno je u strategiji. Pojašnjenja radi, termin karbon-neutralnost znači da sistemi za transport ne smiju da emituju više ugljen-dioksida nego što priroda može apsorbovati i neutralisati.

    U tom cilju EU, odnosno Transportna zajednica, želi da se vlade u regionu obavežu na programe koji će pomoći građanima da nabavljaju vozila na električni ili hibridni pogon. Osim subvencija za nabavku ovakvih vozila, EU želi da se zemlje u regionu obavežu na plaćanje emisija ugljen-dioksida, što bi dodatno trebalo da ohrabri korištenje alternativnih vidova transporta.

    EU planira da na evropskim putevima do 2030. godine najmanje deset odsto ličnih automobila i pet odsto kamiona ne emituju nikakve štetne emisije, odnosno treba da budu ili električni ili na vodonični pogon.

    Jako važna novina je ta da EU od naredne godine više neće finansirati niti potpomagati izgradnju željezničkih koridora koji nisu u potpunosti elektrificirani. Što se tiče vozila na električni pogon, u strategiji je napomenuto da nijedna od zemalja u regionu ne nudi podsticaje, niti ima razvijenu infrastrukturu za električne punjače i drugu potrebnu infrastrukturu.

    “U svim zemljama regiona naftni proizvodi su dominantan tip goriva i glavni zagađivač u sektoru transporta, posebno kad je drumski saobraćaj u pitanju. Postoji potreba za jedinstveni pristup u postavljanju standarda za emitovanje ovih čestica, koji su trenutno od EURO 3 do EURO 6. Ovaj problem bi trebalo da zajednički rješavaju nadležna ministarstva u sektorima saobraćaja, ekonomije, životne sredine i drugih relevantnih institucija. Zapadni Balkan bi trebalo da teži istim standardima kao i EU, tako što će postaviti strože standarde za suzbijanje zagađenja”, naglašeno je.

  • Ministar vanjske trgovine ne zna šta se iz BiH najviše izvozi!?

    Koliko apsurdnim i bespotrebnim procedurama se znaju zamajavati bh. političari pokazali su Zukan Helez i Staša Košarac.

    Naime, nakon što je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta u zvaničnu proceduru uputio pitanje “Koja privredna grana u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH učestvuje sa najvećim procentom”, ministar je odgovorio da nema podatak!?

    Osim nevjerovatne činjenice da ministar vanjske trgovine ne barata tom informacijom, činjenica je da i jedan i drugi tu informaciju mogli su saznati u nekoliko sekundi, s nekoliko klikova na internetskoj stranici Vanjskotrgovinske komore BiH.


    “Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima o privrednim granama, niti koliko je njihovo udešće u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. Naime, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH preuzima statističke podatke od Agencije za statistiku BiH, koji se odnose na podatke o robama, na najvećem nivou disagregacije, po važećoj carinskoj tarifi. Carinska tarifa obuhvata nomenklaturu roba koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija”, osgovorio je Košarac.

    Za Helezovu i Košarčevu informaciju, namještaj, posteljina, madraci, nosaci madraca i slični proizvodi u količini od 164.398.684 kg i vrijednosti 1.024.104.563 KM najviše su izvoženi iz BiH u prošloj godini.


    S druge strane, mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi najviše se uvoze. Lani je to bilo 3.049.610.496 kg vrijednosti 1.643.615.915 KM.


    Isti proizvodi dominiraju i u izvozu i uvozu i u 2021. godini. Ovi podaci, koji se redovno ažuriraju, javno su dostupni na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH.