VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kolika je prosječna plata u Srpskoj?

    Kolika je prosječna plata u Srpskoj?

    Najviša prosječna neto plata u januaru u Republici Srpskoj isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.844 KM, dok je najniža prosječna plata 1.135 KM isplaćena u građevinarstvu.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u januaru iznosila je 1.434 KM i u odnosu na decembar prošle godine nominalno je manja za 0,3 odsto, dok je u odnosu na prvi mjesec lani nominalno veća za 9,3 odsto.

    Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.194 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U januaru ove godine, u odnosu na januar prošle, sva područja zabilježila su nominalni rast neto plate, i to najviše administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 21,3 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 18 odsto i trgovina na veliko i malo, te popravka motornih vozila i motocikala 16,5 odsto, prenosi Srna.

  • Šef ruskog fonda otkrio da su američke kompanije odlaskom iz Rusije izgubile 300 milijardi dolara

    Šef ruskog fonda otkrio da su američke kompanije odlaskom iz Rusije izgubile 300 milijardi dolara

    Američke kompanije izgubile su 300 milijardi dolara odlaskom iz Rusije, rekao je za CNN šef Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kirill Dmitriev.
    “Mislim da ono što želimo je dobar dijalog. Zapravo, američke kompanije su izgubile 300 milijardi dolara odlaskom iz Rusije. Stoga mislim da je važno da zbog nedostatka saradnje u američkoj ekonomiji postoji ogromna brojka od 300 milijardi dolara gubitaka za američke kompanije”, rekao je Dmitriev.

    Dmitriev je također primijetio da bi ekonomije SAD-a i Rusije moglo imati koristi od zajedničke saradnje.

    Prema riječima šefa RDIF-a, izgledi za pregovore leže u dijalogu i traženju najboljeg rješenja za SAD, Rusiju, druge zemlje i međunarodnu zajednicu. Naglasio je da su Amerikanci i američki predsjednik Donald Trump “izvrsni rješavatelji problema”.

    Istovremeno, Dmitriev je ukazao na potrebu izgradnje mostova i važnost uspostavljanja odnosa između Moskve i Washingtona za cijeli svijet.

    Osim toga, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja rekao je za TV kanal da se već sastao s nekim predstavnicima američkog tima u Rijadu.

    Dan ranije u Rijad su stigli ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov koji će danas razgovarati s američkom delegacijom. Ushakov je izvijestio da bi se Dmitriev mogao pridružiti ruskim predstavnicima kako bi razgovarali o ekonomskim pitanjima.

    U američkom izaslanstvu bit će državni sekretar Marko Rubio, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff .

    Na sastanku će se razgovarati o odnosima Moskve i Washingtona, pripremama za pregovore o situaciji u Ukrajini te organizaciji summita šefova dviju država.

    Vladimir Putin i Donald Trump telefonski su razgovarali prošle srijede, a trajao je gotovo sat i pol. Čelnici su razgovarali o pitanjima vezanim uz razmjenu ruskih i američkih državljana, kao i o rješavanju situacije u Ukrajini.

  • Banke u Srpskoj obaraju rekorde

    Banke u Srpskoj obaraju rekorde

    Ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora tokom prošle godine iznosila je 247 miliona KM i za 31 odsto je veća u odnosnu na uporedni period u 2023. godini, objavili su iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

    Kako su naveli, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,2 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2023. godine veća je za 835 miliona KM ili osam odsto.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,4 milijarde KM i povećani su za 614 miliona KM ili osam odsto u odnosu na kraj 2023. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,7 milijardi KM (52 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,1 milijardi KM, od čega se 2,7 milijardi (53 odsto) odnosi na štednju fizičkih lica”, piše u saopštenju Agencije za bankarstvo RS.

    Ukupni bruto krediti iznose 6,7 milijardi KM i povećani su za 639 miliona KM ili 11 odsto u odnosu na kraj 2023. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde (68 odsto) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,3 milijarde KM od čega se 2,2 milijarde (67 odsto) odnosi na potrošačke kredite”, stoji u objavi Agencije za bankarstvo Srpske.

  • Srpska se u ovoj godini na berzi zadužuje 383 miliona KM

    Srpska se u ovoj godini na berzi zadužuje 383 miliona KM

    Republika Srpska planira u ovoj godini da se putem obveznica i trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi zaduži 383 miliona KM.

    Prema kalendaru aukcija hartija od vrijednosti na domaćem tržištu za 2025. godinu vidljivo je da Vlada planira znatno više da ide u dugoročna, a manje u kratkoročna zaduženja.

    Naime, kalendarom aukcija koji je pripremilo Ministarstvo finansija RS predviđeno je 10 emisija dugoročnih obveznica i tri aukcije trezorskih zapisa.

    Tako se Vlada emisijama obveznica na pet godina planira zadužiti 328 miliona, a šestomjesečnim trezorskim zapisima 55 miliona KM.

    Zanimljivo je da je Ministarstvo finansija već na samom startu odstupilo od ovog plana te je samo dan pred zakazanu aukciju trezorskih zapisa odlučilo je otkaže uz obrazloženje da u budžetu ima para.

    Prethodno se Vlada 3. februara obveznicama zadužila 35 miliona KM, a nova emisija planirana je između 3. i 7. marta u istom iznosu.

  • Cijene u Srpskoj skočile čak i duplo

    Cijene u Srpskoj skočile čak i duplo

    Za tri godine cijene usluga i proizvoda široke potrošnje u Srpskoj su porasle i do gotovo duplo.

    Tako je u decembru 2021. školska sveska koštala 0,72 KM, a u istom mjesecu 2024. cijena joj je bila 1,41 KM, što predstavlja rast od 96 odsto.

    Informacije o ovom i nizu drugih poskupljenja objavljene su na društvenim mrežama i tačne su, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Nije poskupljivala samo roba, nego i usluge, pa je tako muško šišanje, naravno u prosjeku, sa 5,86 poskupjelo na 10,98, odnosno za 87 odsto. Na spisku proizvoda kojima su najviše rasle cijene našao se i negašeni kreč, čije je cijena od decembra 2021. do istog mjeseca 2024. otišla sa 0,20 na 0,36 KM po kg, odnosno za 80 odsto.

    Još jedna usluga kojoj je vrtoglavo skočila cijena je i vanjsko pranje auta – sa 5,59 na 9,98, odnosno za 79 odsto. Toaletni sapun je po kilogramu sa 10,83 “otišao” na 19,14, ili, kada to pretvorimo u procente, cijena mu je porasla za 77 odsto.

    Kilogram paradajza je sa 2,47 poskupio na 4,22 KM, što predstavlja poskupljenje od 71 procenat, a kilogram kupusa, umjesto 1,18, koštao je 1,90, odnosno poskupio je za 61 odsto.

    Pakovanje toalet papira je sa 3,18 “otišlo” na 5,09, pa je za taj proizvod riječ o rastu od 60 odsto. Junetina sa kostima koštala je 9,73 i poskupjela je na 15,29 KM, što predstavlja skok od 57 odsto.

    So je sa 0,84 poskupjela na 1,31, odnosno za 56 procenata, mlijeko sa 1,51 na 2,30, tj. za 52 odsto, a kafa sa 14,88 na 22,64, odnosno za 52 odsto. Ali, ni to nije sve, jer u konkretnom slučaju riječ je o desetinama vrsta robe i usluga koje su u Srpskoj vrtoglavo poskupjele unazad tri godine.

    Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kaže da se životni standard u tom periodu jako pogoršao.

    “Samo za zadnjih mjesec dana opet je sve poskupjelo. I juče sam nešto gledala, ma svaki dan je ista situacija. Potrošačka korpa sve je skuplja i sve veća su zaduženja građana. Platama je nemoguće sebi priuštiti osnovne životne namirnice. A gdje je, recimo, ono što treba djeci za školu, kao što su patike, iz kojih oni brzo izrastaju i slično”, rekla je Ilijićeva za “Nezavisne novine”.

    Božana Radomir, saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, ističe da je sindikalna potrošačka korpa u decembru 2021. iznosila 2.032 marke, a u istom mjesecu 2024. bila je 2.666 maraka.

    “U pitanju su proizvodi i usluge koji su neophodni jednoj četvoročlanoj porodici na mjesečnom nivou da zadovolji onaj osnovni nivo potreba, gdje spadaju prehrana, stanovanje, režijski troškovi, prevoz, odijevanje i tako dalje. Evidentno je da je sindikalna potrošačka korpa u decembru 2024. godine bila na nivou koji je najveći do sada”, istakla je Radomirova za “Nezavisne novine”.

    Kada je u pitanju segment prehrane, prema riječima naše sagovornice, na kraju 2021. godine izdvajalo se oko 800 maraka, a u decembru 2024. troškovi su iznosili 1.214 KM.

    Milorad Dodik, predsjednik Srpske, potvrdio je u četvrtak da postoje određena ponašanja na tržištu koja nisu u skladu sa tržišnim kretanjima.

    “Upoznati smo da Vlada preduzima mjere i da će nadležno ministarstvo sprovesti mjere kontrole cijena”, rekao je Dodik. Podsjetimo, građani su se i početkom ove godine našli na udaru brojnih poskupljenja. Zbog toga su organizovani i bojkoti trgovina, kako u BiH, tako i u regionu. Facebook grupa BOJkot.ba najavila je da će 14. februara biti održan treći bojkot trgovina u BiH.

    “Racionalizujte potrošnju ostalim danima. Izbjegavajte kupovinu lako kvarljivih proizvoda. Izbjegavajte kupovinu artikala koji su najviše poskupjeli, potražite alternative. Kupujte samo nužne namirnice. U petak ne kupuj ništa. Budi dio promjene”, poručili su iz ove grupe.

  • Ograničenje cijena u Srpskoj svedeno na gorivo i jedan tip hljeba, trgovci podižu cijene bez ograničenja

    Ograničenje cijena u Srpskoj svedeno na gorivo i jedan tip hljeba, trgovci podižu cijene bez ograničenja

    U Republici Srpskoj trenutno su ograničene marže samo na gorivo i cijena jedne vrste hljeba, dok je formiranje cijena ostalih proizvoda prepušteno tržištu. Građani su suočeni s poskupljenjima, budući da trgovci mogu slobodno određivati cijene bez straha od sankcija.

    Uredba koja je dodatno ograničavala marže na osnovne životne namirnice, lijekove, dječju i dojenačku hranu, kao i pelene, ukinuta je 30. juna prošle godine. Od tada, marketi imaju potpunu slobodu u određivanju cijena, što je dovelo do osjetnog rasta troškova života.

    Kako piše Srpskainfo, jedini proizvod čija je cijena i dalje fiksna, pored goriva, jeste bijeli hljeb od 600 grama, proizveden od brašna TIP 500, koji ne smije koštati više od 1,90 KM.

    Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove poručuju da će zbog evidentnog rasta cijena intenzivirati kontrole u sektoru trgovine i usluga.

    – Fokusiraćemo se na osnovne životne namirnice kako bismo pratili kretanje cijena i zaštitili potrošače – saopštili su iz Inspektorata.

    Podsjećaju da su tokom 2022. godine, kada su zbog inflacije bile pojačane inspekcijske kontrole, izrečene kazne zbog prekoračenja marži iznosile oko 2,3 miliona KM. Već 2023. taj iznos je opao na 636.000 KM, dok je prošle godine smanjen na 370.000 KM.

    Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na isticanje cijena, deklaracije, rokove trajanja i vođenje evidencije, ali je ukidanje uredbe značajno ograničilo mogućnosti sankcionisanja trgovaca zbog marži.

    S obzirom na to da je uredba ukinuta sredinom 2024. godine, inspektori su pola prošle godine praktično bili bez zakonskog osnova za kontrolu i kažnjavanje trgovaca koji su povećavali cijene proizvoda.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Srpske ističu da je trenutno u toku pojačan inspekcijski nadzor s ciljem analize stanja na tržištu.

    – Kontrola marži se vrši u svim maloprodajnim objektima kako bi se utvrdilo da li neki trgovci ostvaruju ekstraprofit. Na osnovu tih podataka procijenićemo da li je potrebno ponovo uvesti ograničenja marži – rekli su za Srpskainfo iz ovog ministarstva.

    Dodali su da će se, ukoliko budu otkrivena značajna odstupanja, razmotriti mogućnost uvođenja dodatnih mjera kako bi se zaštitili potrošači od prekomjernih poskupljenja.

  • Novi cjenovnik “Šuma”

    Novi cjenovnik “Šuma”

    Novim cjenovnikom šumskih drvnih sortimenata na koji je Vlada Republike Srpke dala saglasnost najviše su podignute cijene najkvalitetnijeg hrasta i bukve, saznaje Capital.

    Prema novom cjenovniku, najviše je poskupio tzv. „L“ trupac bukve koji je po kvalitet odmah iza najkvalitetnijih furnirskih „F“ trupaca i umjesto dosadašnjih 204 KM sada košta 265 KM po kubiku, dok „F“ trupci umjesto 300 KM sada koštaju 370 KM po kubiku.

    Bukovi trupci prve klase umjesto 138 sada koštaju 160 KM, druga klasa je poskupjela sa 115 na 138 KM, a treća sa 98 na 120 KM po kubiku.

    Kada je riječ o hrastu, cijena najkvalitetnijih furnirskih trupaca prve klase skočila je sa 530 na 570 KM po kubiku, a druge klase sa 450 na 480 KM po kubiku, dok je najviše poskupio trupac prve klase koji je poskupio za 20 odsto i sada umjesto 300 košta 360 KM. Hrastovi trupci druge klase poskupjeli su sa 250 na 280, a treće klase sa 210 na 240 KM po kubiku, prenosi Capital.

    Crnogorične vrste drveća kao što su jela, smrča i bijeli bor poskupjeli su za najviše desetak odsto. Prva klasa jele više ne košta 177, već 190 KM po kubiku, cijena druge klase skočila je sa 154 na 170 KM, a treće klase sa 136 na 150 KM po kubiku.

    Kubik smrče prve klase poskupio je za deset maraka po kubiku i sada košta tačno 200 KM, druga klasa umjesto dosadašnjih 160 sada košta 180 KM, a cijena treće klase je sa 140 skočila na 160 KM.

    Kada je u pitanju bijeli bor, prva klasa ovog sortimenta skočila je sa 177 na 190 KM po kubiku, druga klasa umjesto 154 sada košta 170 KM, dok je cijena treće klase povećana sa 136 na 150 KM po kubiku.

    Iz Vlade Srpske su naveli da je iz analize cijena šumskih drvnih sortimenata u Federaciji BiH, Srbiji i Hrvatskoj vidljivo da su cijene ŠDS u Republici Srpskoj niže i da postoji prostor za povećanje cijena trupaca.

    „Domaći drvoprerađivači značajne količine trupaca hrasta uvoze iz Hrvatske gdje su cijene značajno veće. U 2024. godini je registrovan rekordan izvoz trupaca hrasta iz privatnih šuma za koje su se postizale značajno veće cijene u odnosu na cjenovnik javnog preduzeća“, navedeno je u saopštenju Vlade RS.

    Pored toga, Vlada povećanje cijene pravda tvrdnjama da je Udruženje drvoprerađivača predlagalo Privrednoj komori Srbije da se razmotri mogućnost zabrane uvoza u Srbiju proizvoda od drveta iz Republike Srpske zbog značajno nižih cijena trupaca četinara.

    „Povećanje cijena ublažiće negativan finansijski efekat javnog preduzeća, a kroz zaključivanje ugovora o sukcesivnoj isporuci ŠDS, drvoprerađivačima će dati dodatnu sigurnost u poslovanju“, ocijenili su iz Vlade.

  • Nezaustavljivo rastu cijene stanova

    Nezaustavljivo rastu cijene stanova

    Rješavanje krova nad glavom kupovinom stana pusti san je za mnoge građane u Srpskoj, s obzirom na to da su njihove cijene već odavno otišle nebu pod oblake.

    Takođe, samo unazad par godina, kvadrat novih stanova poskupio je za skoro duplo.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u četvrtom tromjesečju lani kvadrat prodatih novih stanova u prosjeku je koštao 3.074 KM. Cijena kvadrata građevinskog zemljišta u prosjeku je bila 494, a trošak građenja i dobit izvođača 1.628 KM.

    Kvadratni metar novih stanova u ovom periodu u Banjaluci prosječno je koštao 3.716 KM. Prosječna cijena kvadrata građevinskog zemljišta u ovom gradu je 541, a troškovi građena i dobit izvođača iznosili su 2.103.

    Poređenja radi, u četvrtom tromjesečju 2020, kvadrat novih prodatih stanova u Srpskoj koštao je u prosjeku 1.645 KM, što znači da je, u međuvremenu, poskupio za nevjerovatnih 87 odsto. Građevinsko zemljište je otišlo za preko 300 KM po kvadratu, dok su troškovi gradnje i dobit izvođača porasli za više od 500 KM.

    Kako je Srpskainfo ranije pisala, u najvećem gradu Srpske najjeftiniji kvadrat je oko 3.000 KM u naseljima Lazarevo i Ada. U centru Banjaluke se penje i do 6.500 KM. Kupci se najčešće odlučuju za kupovinu stanova od 40 do 60 kvadrata, odnosno sa dvije do tri spavaće sobe.

    Primjera radi, u Trebinju se u novogradnji cijena kvadrata kreće oko 3.500 do čak 5.000 KM, dok je u staroj gradnji starogradnji je od 2.400 KM, pa naviše.

  • Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD

    Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma u SAD, i ova odluka odnosi se bez izuzetka na sve zemlje, objavila je Bijela kuća.

    Ovo je velika stvar. Početak ponovnog stvaranja Amerike bogatom – rekao je Tramp prilikom potpisivanja odluke u Ovalnoj kabineta.

    Tom odlukom, koja stupa na snagu 4. marta, Tramp povećava postojeće carine iz 2018. godine sa 10 na 25 odsto.

    Američki predsjednik naveo je da je cilj mjera zaštita domaće proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita.

    – Našoj zemlji su potrebni čelik i aluminijum koji se prave u Americi, a ne u stranim zemljama – rekao je on.

    Na pitanje da li će nove carine povećati cijene za potrošače, Tramp je rekao da će one “na kraju biti jeftinije”.

    Trampov trgovinski savjetnik Piter Navaro, rekao je da će nove carine eliminisati prodaju po cijenama ispod tržišne vrijednosti, povećati domaću proizvodnju i obezbijediti stabilnost američke industrije čelika i aluminijuma.

    Iako Trampova administracija smatra da će nove mjere koristiti američkoj privredi, dio poslovne zajednice i analitičara upozorio je na moguće negativne posljedice.

    Sindikat radnika u industriji čelika upozorio je da bi tako široka primjena tarifa mogla da nanese štetu američkim industrijama.

    Kanada je trenutno najveći snabdjevač čelikom za SAD, a slijede Brazil, Meksiko, Јužna Koreja i Vijetnam.

    Tramp je takođe nagovijestio mogućnost uvođenja recipročnih tarifa u budućnosti, a analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao da izazove rast inflacije i dodatne tenzije u međunarodnoj trgovini.

    Vlada Australije će nastojati da nagovori SAD da izuzmu Australiju iz grupe zemalja kojima će biti uvedene carine na izvoz aluminijuma i čelika, rekao je juče u australijskom parlamentu premijer te zemlje Entoni Albanez.

    Tramp je nakon telefonskog razgovora sa australijskim premijerom rekao da će razmotriti taj prijedlog.

    Nakon Trampove najave o uvođenju tarifa reagovala je i Evropska komisija.

    – EU ne vidi opravdanje za uvođenje tarifa na svoj aluminijum i čelik. Reagovaćemo kako bismo zaštitili interese evropskih preduzeća, radnika i potrošača od neopravdanih američkih mjera – navodi se u saopštenju Evropske komisije.

  • Najavljen novi bojkot trgovina

    Najavljen novi bojkot trgovina

    Fejsbuk grupa BOJkot.ba najavila je da će na Dan zaljubljenih, 14. februara biti održan treći bojkot trgovina u Bosni i Hercegovini.

    Građanima su naveli određene upute:

    “Racionalizujte potrošnju ostalim danima!

    Izbjegavajte kupovinu lako kvarljivih proizvoda!

    Izbjegavajte kupovinu artikala koji su najviše poskupili / potražite alternative!

    Kupujte samo nužne namirnice!

    U petak / ne kupuj ništa!

    Budi dio promjene!”, naveli su.

    Kritike na zaključavanje cijena u FBiH
    Nakon što je Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević juče održao sastanak sa predstavnicima Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine, domaćih proizvođača i predstavnika prerađivačke industrije, te predstavnika udruženja potrošača i Sindikata trgovačkih radnika na kojem je dogovoren nastavak projekta sniženih i zaključanih cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, a s ciljem ublažavanja pritiska na životni standard potrošača, iz grupe BOJkot.ba. uputili su kritike na radnu verziju spiska “50+20 artikala” koji će biti sniženi odnosno njihove cijene biti “zaključane”.

    Iz BOJkot.ba navode da je ovo urađeno bez dijaloga sa građanima.

    – Ova odluka dolazi bez prethodnog uvažavanja naših zahtjeva i bez iskrenog dijaloga s građanima. Zar nije uvreda da sada, kada smo digli glas protiv nepravde, vlast i trgovci jednostrano odlučuju kako će “pomoći” potrošačima? Da smo vjerovali istoj toj vladi, ne bismo tražili odgovornost niti ukazivali na probleme koje svi osjećamo. Privremeno zamrzavanje cijena ne rješava suštinske probleme – enormne marže i nedostatak kontrole nad tržištem .Ne smijemo dopustiti da nas ovakvi potezi zavaraju i skrenu pažnju sa pravih zahtjeva. Zajedno možemo pokazati da nismo pasivni posmatrači, već glas koji se mora čuti! – navode oni.

    Podaci Poreske uprave FBiH
    Prema službenim podacima Poreske uprave Federacije BiH, 6. februara ove godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.

    U petak, 7. februara na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.

    U subotu, 8. februara na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM.

    Upravo su u petak i subotu bili dani kada su građani bojkotovali kupovinu, prenosi N1.