Kategorija: Ekonomija

Izvoz metalskog sektora BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 2,7 milijardi KM i veći je za 829,8 miliona KM ili 45 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

U izvozu vrijednosno najviše učestvuje elektroindustrija, odnosno električne mašine, te željezo, čelik i njihovi proizvodi.

Električnih mašina BiH je najviše izvozila u Austriju, Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, navode iz Komore i dodaju da je izvoz, kada se analiziraju najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, porastao prema svim navedenim tržištima, vrijednosno najviše na tržište Slovenije (48 miliona KM) i Hrvatske (26 miliona KM).

U prvom polugodištu, željeza i čelika izvezeno je u vrijednosti od 424,7 miliona KM, što je povećanje od 217,9 miliona KM ili 105 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Izvoz željeza i čelika povećan je na sva najznačajnija tržišta, vrijednosno najviše u Srbiju i to za 49,3 miliona KM, a u Tursku za 48,5 miliona KM.

U BiH je u prvom polugodištu uvezeno metalskog sektora u vrijednosti od 3,5 milijardi KM, što je više za 838,8 miliona KM ili 32 posto.

Vrijednosno je najviše uvezeno elektro i autoindustrije, a najznačajnija uvozna tržišta elektroindustrije su zemlje EU i Srbija.

Prema svim najznačajnijim uvoznim tržištima povećan je uvoz, a vrijednosno najviše iz Slovenije i to za 38 miliona KM.

Uvoz automobila i dijelova automobila je povećan za 44,9 miliona KM ili 21 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

Najznačajnije uvozno tržište automobila je Nizozemska, pa je u analiziranom periodu iz ove zemlje uvezeno automobila i dijelova u vrijednosti od 139,3 miliona KM, što je više za 54,6 miliona KM ili 64 posto u odnosu na prvo polugodište lani.

“Uvoz iz Njemačke se oporavlja, a povećanje uvoza bilježimo i iz Slovenije i Srbije”, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Građani Srpske konstantno su na udaru poskupljenja hrane i ostalih roba koje moraju da kupuju svakodnevno, a od prošle jeseni do danas cijene osnovnih životnih namirnica u prosjeku su skočile između 15 i 20 odsto.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da nema naznake da bi cijene hrane mogle da se stabilizuju. Farmeri upozoravaju da će suša imati katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, te da bi prinosi mogli da budu prepolovljeni i lošijeg kvaliteta. To će, kako objašnjavaju, dovesti do poskupljenja, najprije stočne hrane, a onda i pekarskih proizvoda i mesa.

– Na jesen treba da očekujemo rast cijena, te povećanje uvoza, jer će ponuda biti daleko manja nego inače – rekao je za Srpskainfo predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo.

Zbog poskupljenja brašna, ulja, šećera, goriva, cijene određenih pekarskih proizvoda su od početka godine već otišle i do 20 feninga.

Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da nema naznake da bi cijene hrane mogle da se stabilizuju. Farmeri upozoravaju da će suša imati katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, te da bi prinosi mogli da budu prepolovljeni i lošijeg kvaliteta. To će, kako objašnjavaju, dovesti do poskupljenja, najprije stočne hrane, a onda i pekarskih proizvoda i mesa.

– Na jesen treba da očekujemo rast cijena, te povećanje uvoza, jer će ponuda biti daleko manja nego inače – rekao je za Srpskainfo predsjednik Udruženja povrtara RS, Brane Mastalo.

Zbog poskupljenja brašna, ulja, šećera, goriva, cijene određenih pekarskih proizvoda su od početka godine već otišle i do 20 feninga.

U proteklom periodu, najviše je, svakako, poskupilo ulje, čija je cijena od početka godine rasla svaki mjesec mjesec, što je slučaj i sa gorivom.

Zvanična statistika pokazuje da je od juna lane do juna ove godine litar goriva u RS poskupio za oko 24 odsto, a litar ulja za čak 40 odsto.

Kako su za Srpskainfo potvrdili u Asocijaciji samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije, osnovne životne namirnice su za nepunih godinu dana u prosjeku poskupile za 15 do 20 odsto.

– Najviše je poskupilo ulje, ali rastu cijene i ostalih prehrambenih namirnica. Jedan od razloga je poskupljenje goriva, što dovodi do rasta troškova transporta i proizvodnje. Činjenica je da poskupljuju robe koje građani kupuju svakodnevno, dok penzije i plate uglavnom miruju – ističe za Srpskainfo predsjednik ove asocijacije Bogdan Marjanović.

Velka S, penzionerka iz Banjaluke, kaže da se, u ovakvoj situaciji, običnom čovjeku otelo živjeti.

– Sporadično se desi povećanje penzija i plata za par procenata, dok se poskupljenja samo nižu. Za isto para iz dana u dan možemo da kupimo sve manje. Vlasti je bitno da oni dobro žive, da obnove svoje vozne parkove i da putuju, a niko ne haje za narod koji jedva preživljava – kaže naša sagovornica.

Ekonomisti objašnjavaju da najprije cijene podižu proizvođači baznih roba od kojih se prave finalni proizvodi.

– Onda, lančano, cijene dižu i ostali. Jedan od razloga je to što su lane mnoga preduzeća imala gubitke u poslovanju, koje žele da nadomjeste često nerealnim poskupljenjima. A sve to na kraju plaćaju građani – naglašava za Srpskainfo ekonomista Predrag Duduković.

Dodaje da niko od onih koji su u lancu snabdijevanja ne želi da se odrekne svoje zarade.

– Tako će biti sve dok ne dođe do pada prodaje. Jer, dok ljudi kupuju, trgovci neće ići sa smanjenjem cijena, čak će ih i povećavati. Međutim, i prije ovih poskupljenja životni standard građana nije bio visok. Ako nastavi ovako, ljudi će prestati kupovati proizvode koji nisu esencijalni za život, pazariće samo ono osnovno, što će dovesti do pada prometa – ističe Duduković.

Trgovci ističu da se još ne suočavaju sa značajnijim padom prometa, ali da je sve više onih koji voće i povrće kupuju na komad, dok meso, suhomesnate i kvalitetnije mliječne proizvode pazare jako rijetko.

Od ukupnog broja zaposlenih, za minimalac i ispod tog iznosa radi svaki osmi zaposleni, dok bezmalo polovina radničke klase svojim primanjima ne može da zadovolji ni trošak prehrane iz potrošačke korpe.

Prema podacima Saveza sindikata RS, prosječna plata je u junu iznosila 994 marke, dok je pomenuta korpa koštala 1.930, a trošak hrane 742 KM. Kad se u obzir uzmu prosječne zarade po djelatnostima, za podmirenje troškova iz sindikalne potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu potrebne su najmanje dvije i po prosječne plate iz realnog sektora.

Sve je manje pilećeg bijelog mesa u frižiderima tržnih centara.

Kupci u nedoumici, pitaju šta je razlog?

Uzrok nestašice pilećeg bijelog mesa, zabrana uvoza iz Turske zbog neispravnosti.

Јoš jedan razlog za nestašicu je i velika potražnja dolaskom naših ljudi iz dijaspore.

Domaći proizvođači peradi godinama muku muče kako da proizvod plasiraju na tržište. Domaća piletina bila je ispod cijene, jer su tržište preplavili proizvodi iz uvoza. Mnogi su odustali od proizvodnje jer se piletina po niskoj cijeni, najviše uvozila iz Turske i Brazila.

Kada je zbog neispravnosti piletine obustavljen uvoz iz Turske – nestašica na policama, prenosi RTRS.

Tada su domaći proizvođači morali nadomjestiti količine i za preradu i za prodaju svježeg mesa. Zbog čega je nedovoljno mesa u marketima – trgovci su nas uputili da odgovor potražimo od distributera.

– Potrošači ne trebaju da budu u panici. Neće faliti pilećeg bijelog mesa. Iskreno, nismo očekivali baš ovakvu potražnju. Pileći ciklus od jaja do pileta je 60 dana. Ne možemo tu djelovati baš brzo. Јa garantujem da ćemo kroz 10-ak dana, dok se ljudi iz dijaspore vrate i dok prirodno padne potražnja, imati dovoljno robe na policama – objasnio je Velibor Popović, direktor Perutnine Ptuj, Srbac.

Međutim, to nije i jedini problem. Građani se žale da cijena filea, posljednjih mjeseci, vrtoglavo raste.

Zbog dostizanja ciljeva za spasavanje klime, avionsko gorivo, pa samim tim i cijene avionskih karata, će u EU u narednom periodu značajno poskupjeti.

To onda znači i da će letovi ka BiH, koje sada obavlja nekoliko evropskih avio-kompanija, takođe poskupjeti, što će uticati i na pristupačnost evropskih aerodroma za građane BiH.

U nedavno usvojenom paketu za zaštitu klime značajno mjesto zauzima avijacija, a paket predviđa ne samo trgovinu emisijama, već i postepeno poskupljivanje karata kako bi se na tržište mogla izbaciti sintetička goriva, koja su sada znatno skuplja od klasičnog kerozina.

U Evropskoj komisiji za “Nezavisne novine” kažu da će do 2030. godine najmanje pet odsto avionskog goriva morati imati ekološki prihvatljive karakteristike. Kako bi ostvarila ovaj cilj, Evropska komisija će podržati inovacije i razvoj, ali i konkurentnost ovih alternativnih goriva u budućnosti.

“Sintetička goriva imaju potencijal da smanje emisije za čak 85 odsto u poređenju s klasičnim avionskim gorivom. Ako ovo gorivo bude proizvedeno pomoću obnovljivih izvora energije i karbona koji bi se isisavao direktno iz vazduha, moguće je smanjiti emisije za sto odsto”, pojasnili su nam oni. To, primjera radi, znači da bi sav karbon koji bi bio ispušten u atmosferu bio kompenziran karbonom koji je korišten za proizvodnju.

Međutim, kako kažu u Evropskoj komisiji, i dalje nije realno očekivati da bi do 2030. godine, do kada je potrebno doseći cilj od pet odsto učešća ekološki prihvatljivih goriva, ova sintetička goriva mogla u većim količinama biti plasirana na tržište.

Čak i kada bi ova goriva bila spremna za tržište, očekuje se, kako kažu u EU, da njihova cijena bude tri do pet evra po litri, što je značajno više od trenutne komercijalne cijene.

Osim toga, kako pišu njemački mediji, problem predstavlja vanevropska konkurencija, a predstavnici avio-kompanija poput “Lufthanse” i “Air Francea” su upozorili Komisiju da bi preveliki teret na evropske kompanije mogao pospješiti nelojalnu konkurenciju vanevropskih kompanija koje lete ka Evropi. Osim toga, kako ističu, već je počelo prebacivanje velikih aerodromskih čvorišta u Tursku i u zemlje Zaliva, koje nude jeftinije karte i povoljnije uslove.

Evropska komisija planira ovaj problem riješiti obavezivanjem neevropskih kompanija da nakon slijetanja na evropske aerodrome moraju kupiti određenu količinu održivih goriva, kako bi se omogućila ravnomjerna raspodjela tereta sprečavanja klimatskih promjena.

Osim toga, evropski lobi avio-kompanija zahtijeva da se stane na kraj cijenama od 9,99 evra za povratnu kartu na egzotične evropske destinacije. Za postizanje ovog cilja, kako smatraju oni, nije potrebno uvoditi nove ekološke poreze, nego usvojiti antidamping zakone, odnosno utvrditi da avio-kompanije ne smiju prodavati karte po cijenama nižim od osnovnih izdataka kojima se te karte opterećuju.

Sušni period i nedostatak padavina tokom ovog ljeta uzrokovali su veliku štetu na poljoprivrednim usjevima, a poljoprivrednici u Unsko-sanskom kantonu su zabrinuti da li će moći prehraniti stoku.

“U ovom trenutku kukuruz je najugroženija kultura i radi se o baznoj ishrani za stočni fond, posebno proizvođače mlijeka, s obzirom na to da je ta proizvodnja najrasprostranjenija grana poljoprivrede na ovim prostorima. Suša je zaustavila razvitak klipa, kukuruz se nije ozrnio i sada je već kasno ma koliko kiše padalo”, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača u Sanskom Mostu.

Dodaje kako su vremenske prilike umanjile i prinose ostale stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda. Govoreći o livadama, objasnio je da se u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

“Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali veliki broj slučajeva uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla”, kaže Selimović.

Dodaje kako je povećan broj pobačaja kod krava i uginuća teladi, najprije od posljedica temperaturnog šoka.

“Koliko će krava iz ovog izaći oštećeno i koliko nastaviti reprodukciju dalje to je stvar vremena i veterinara šta uraditi da ih vratimo u normalno stanje”, kaže Selimović.

Prema njegovim riječima, kao da sama suša nije dovoljan problem, pa se ove godine bilježi ogromna šteta koju poljoprivrednim usjevima čine divlje svinje.

Dodaje kako se ove životinje u krdima spuštaju iz šumskih predjela u blizinu naseljenih mjesta i da se na njihovoj meti nalaze kukuruz, krompir i ostali poljoprivredni usjevi.

Turističke agencije u BiH, nakon teškog perioda izazvanog pandemijom kovida-19, ove sezone imaju napokon uspješnije poslovanje, jer se veći broj građana odlučio da na ljetovanje ide posredstvom agencija.

Takođe, neke agencije već imaju ponude ili planiraju jesenja putovanja, ali se s velikom pažnjom prati i kakvi će biti epidemiološka situacija i uslovi prelaska granica.

Kako su za “Nezavisne” rekli u više bh. turističkih agencija, napredak je osjetan, jer su sve ture rasprodaju čim ih objave, ali su mišljenja i iskustva kada se uporede 2021. i 2019. godina razlikuju od agencije do agencije, te jedni kažu da je pretprošla godina bila ipak najjača i po broju klijenata i po zaradi, dok neki tvrde da je ova godina donijela neočekivan uspjeh, približan ili čak veći i od 2019. godine.

Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH (UTA BiH), kazao je da je turizam ponovo zaživio, jer su bh. građani ove godine krenuli na ljetovanja u mnogo većem broju nego lani.

Dodao je da se obistinilo ono što je u proljeće ove godine predvidio izvršni direktor “Lufthanze”, da će avio-kompanije letjeti u špici sezone s popunjenošću kapaciteta od 40 do 60 odsto.

“Najavljeno je i da poslovna putovanja više nikada neće dostići nivo iz 2019. godine”, kazao je Bibanović.

Naglasio je da turističke agencije neće vratiti poslovanje na stanje kakvo je bilo u 2019. godini vjerovatno ni sljedeće godine, a moguće je da će se na to čekati još nekoliko godina.

“Turizam će nakon pandemije doživjeti izvjesne promjene, posebno kada je riječ o većoj zdravstvenoj sigurnosti, to jest povećanju standarda zdravstvene sigurnosti putnika”, naveo je Bibanović.

Da je popuštanje epidemioloških mjera kako u BiH, tako i u drugim zemljama, povećalo broj klijenata u turističkim agencijama, za “Nezavisne” je potvrdio i Adin Ćišić, ispred Turističke agencije “Sol Azur” iz Sarajeva, koji navodi da je takvo stanje ne samo u ovoj agenciji već i u većini drugih.

“Stanje u skoro svim agencijama je takvo da čim objavite neku ponudu odmah se rasproda. Veliki je odziv putnika za sva putovanja, za sve što je dostupno”, kazao je Ćišić.

Dodao je da je velika pomama kako za daljim destinacijama, kao što su Turska i Egipat, tako i za destinacijama u okruženju, kao što su Crna Gora, Hrvatska i Albanija.

“Kada je u pitanju broj putnika, drastično je velika razlika u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Ćišić i dodao da će ponude imati i na jesen.

“To su Istanbul, Kapadokija, Dubai, a planiramo raditi i neke evropske destinacije”, naveo je Ćišić.

Dodao je da će te jesenje ponude najčešće biti kraća putovanja od nekoliko dana.

“Planiramo i neke kraće ekskurzije u evropske destinacije za naše klijente, ali to sve zavisi od epidemioloških mjera i kriterijuma za ulazak u zemlje Evropske unije”, zaključio je Ćišić.

Bojana Vuković, rukovoditeljka poslovnice Turističke agencije “Vuković” u Prijedoru, za “Nezavisne” je kazala da je sezona ove godine premašila onu iz 2019. godine, koja je do tada bila najbolja.

“Duplo je veće interesovanje građana, najviše se instresuju za ljetovanja u Turskoj”, rekla je Vukovićeva.

Kako je kazala, aktuelni su aranžmani i za Hrvatsko primorje, Neum i Crnu Goru.

“Neočekivano je dobra sezona, a kada je riječ o jesenjim aranžmanima već imamo u ponudi evropske destinacije, s obzirom na to da je prelazak granica moguć uz potvrdu o vakcinaciji ili s brzim antigenskim testom”, navela je Vukovićeva.

S druge strane, u jednoj sarajevskoj turističkoj agenciji su rekli da se situacija jeste popravila, ali ne onoliko koliko bi oni željeli, te da je sigurno da se neće još dugo vratiti na stanje kakvo je bilo prije pandemije virusa korona.

S.M. iz Banjaluke kaže da je na ljetovanje preko turističke agencije išla u jedan hotel u Igalu i da je bila zadovoljna, a da planira i neko jesenje putovanje, ali još čeka da vidi hoće li se šta mijenjati kada je u pitanje ulazak u zemlje u EU.

“Rado bih s prijateljicama otišla do Beča ili Praga, vidjeću kakva će biti situacija. Volim putovati, nadam se da će putovanja opet biti kao ranije. Takođe, vakcinisala sam se, pa se nadam da neće biti komplikacija za ulazak u neku zemlju”, rekla je ona.

Znatno je povećana cijena novih prodatih završenih stanova u četiri grada u Srpskoj, a najviši skok zabilježen je u Zvorniku, gdje je kvadrat za godinu dana poskupio za 301 marku.

Naime, u tom gradu je u drugom kvartalu 2020. stan po kvadratnom metru plaćan 1.142 marke, a u drugom tromjesečju ove godine koštao je 1.443 KM.

Istovremeno, u Republičkom zavodu za statistiku za “Nezavisne novine” je potvrđeno da je u Banjaluci kvadrat otišao sa 1.956 na 2.112, a u Doboju sa 1.310 na 1.565 maraka.

Kada je riječ o Istočnom Sarajevu, zabilježena je prodaja u Istočnom Novom Sarajevu, Palama i Istočnoj Ilidži, te je kvadratni metar u drugom kvartalu prošle godine koštao 1.281, a ove 1.475 KM.

U Gradišci je u prvom tromjesečju prošle godine po kvadratu trebalo izdvojiti 1.177 KM, dok u istom periodu ove godine nije prodat nijedan završeni novi stan, baš kao ni u Prijedoru, gdje je 2020. za kvadrat trebalo iskeširati, u prosjeku, 1.590 maraka.

Dva grada u kojima je, prema računici statističara, smanjena cijena kvadrata jesu Bijeljina i Trebinje. U srcu Semberije zabilježen je pad sa 1.616 na 1.585, a u gradu na Trebišnjici sa 1.930 na 1.856 KM.

Dragovan Petrović iz Pokreta potrošača Republike Srpske naglašava da je potražnja veća u odnosu na ranije godine, a najviše su, prema njegovim riječima, na to uticali naši radnici zaposleni u inostranstvu, koji kupuju stanove u većim gradovima u Srpskoj, poput Banjaluke i Doboja.

“Kamatne stope na oročenu štednju su niske i u takvoj situaciji najsigurnije je ulagati u nekretnine. Naši radnici zaposleni u inostranstvu nakon godinu dana došli su jer to ranije nisu mogli učiniti zbog korone pa traže stanove. Osim toga, i mladi kupuju tako što podignu kredite”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, onima koji ovdje žive, a nisu stambeno zbrinuti, a pogotovo porodicama gdje dvoje rade, sigurno se više isplati kupiti stan nego plaćati kiriju, odnosno stanovati privatno.

“Rata je u takvim situacijama skoro jednaka dažbinama za stanarinu. Sigurno je da postoji opravdanje i računica da se ide u kredit i kupi svoj stan, nego da se bude podstanar”, rekao je Petrović.

Prema iskustvima statističara, kada je riječ o cijeni stanova, na nju dominantno utiče nekoliko faktora.

“Lokacija zgrade i kvalitet gradnje su dva osnovna faktora koja utiču na prosječnu cijenu u svim gradovima, što naročito treba imati u vidu kada je riječ o višoj ili nižoj prosječnoj cijeni u pojedinim tromjesečjima”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

I zaista, došlo je i do povećane potražnje. Naime, broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2021. godine veći je u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine za 11,2 odsto.

“Prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju 2021. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2020. godine viša je za 8,1 odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2020. godini viša je za sedam procenata”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.