Kategorija: Ekonomija

  • U Srpskoj rast industrijske proizvodnje 15,8 odsto

    U Srpskoj rast industrijske proizvodnje 15,8 odsto

    Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine imala je rast od 15,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Srpskoj u julu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine veća je za 9,7 odsto.

    Desezonirana industrijska proizvodnja u Srpskoj u julu u odnosu na jun manja je za 5,2 odsto.

    Broj zaposlenih radnika u industriji Srpske u julu u odnosu na jun manji je za 0,1 odsto.

    Za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine broj zaposlenih u industriji manji je za 2,1 odsto.

  • Ministarstvo finansija Srpske: Novac od MMF-a za nabavku vakcina, pomoć privredi i otplatu duga

    Ministarstvo finansija Srpske: Novac od MMF-a za nabavku vakcina, pomoć privredi i otplatu duga

    Ministarstvo finansija Republike Srpske koristiće sredstva, koja se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod MMF-a kada budu raspoređena nakon sjednice Fiskalnog savjeta BiH, kao vanredne budžetske prihode u svrhe zaštite zdravlja stanovništva u vidu nabavke vakcina i druge medicinske opreme neophodne za borbu protiv kovida 19, te za pomoć privredi i otplatu dugova iz prethodnog perioda.

    Iz Ministarstva finansija pozdravljaju činjenicu da je ovaj put Međunarodni monetarni fond odlučio da podrži oporavak svih svojih članica suočenih sa pandemijom, te očekuju da će ta sredstva biti što prije operativna kako bi se omogućila zaštita što većeg broja stanovnika Republike Srpske i stvorila dodatna sredstva za realizaciju svih proaktivnih mjera Vlade Republike Srpske.

    Iz Ministarstva podsjećaju da je Republika Srpska i bez sklopljenog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom u proteklom periodu obezbijedila sredstva na inostranom tržištu, uspjela održati finansijsku stabilnost i redovnost isplata, te da je prosječna plata premašila 1.000 KM, a uspješno su realizovane i mnogobrojne mjere podrške privredi i stanovništvu.

    Za sanaciju posljedica pandemije isplaćeno je 305 miliona KM. U zdravstveni sektor je od pomenutog iznosa isplaćeno 153,8 miliona KM, a 111,5 miliona KM za privredu, uključujući i poljoprivredu, dodaju iz Ministarstva finansija Srpske.

    Iz Ministarstva navode da je Savjet ministara informisao ministarstva finansija Republike Srpske i Federacije BiH da je MMF odobrio Specijalna prava vučenja za sve svoje članice, u ukupnom iznosu 650 milijardi dolara, koja se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod ovog fonda.

    Dodaje se da bi, s obzirom na to da je BiH od bivše Јugoslavije nasljedila članstvo u MMF-u, kvota Specijalnih prava vučenja iznosila 305 miliona evra, u skladu sa rezervama kojima raspolaže.

  • Novalić: Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH već dvije godine bilježi suficit

    Novalić: Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH već dvije godine bilježi suficit

    Dok drugi kritikuju, mi radimo, poručio je federalni premijer Fadil Novalić, osvrnuvši se na kritike na njegov i račun Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

    Prema njegovim riječima, za razliku od entiteta Republika Srpska, Federacija BiH već dvije godine bilježi suficit.

    Ekonomske mjere koje je Vlada FBiH uvela na početku pandemije, tvrdi premijer, rezultirale su suficitom budžeta. S druge strane, mjere koje je uveo entitet RS, navodi Novalić, ostvarile su deficit.

    “Ne mogu da se ne prisjetim hvalospjeva određenih medija o vladi entiteta RS i kritika na moj račun i račun Vlade FBiH. Ali brojevi ne lažu. S&P je sačinio izvještaj Centralne banke o budžetskom deficitu manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, prema kojem taj deficit iznosi 600.000.000KM”, naveo je Novalić na Facebooku.

  • Korona utiče na sve: Najoštriji pad cijena nafte u zadnjih devet mjeseci

    Korona utiče na sve: Najoštriji pad cijena nafte u zadnjih devet mjeseci

    Cijene nafte na globalnom tržištu prošle sedmice pale su najviše u zadnjih devet mjeseci jer trgovci zbog novog talasa širenja covida-19 prodaju terminske ugovore u očekivanju slabljenja potražnje širom svijeta.

    Cijena barela Brenta na londonskoj berzi potonula je protekle sedmice 8 odsto, na 65,18 dolara, najnižu razinu od marta. Na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je 9 odsto, na 62,32 dolara, najniži nivo od septembra lani.

    Cijene nafte u petak su zabilježile neprekidni pad sedmi trgovinski dan zaredom budući da se sve više država u svijetu suočava s rastućim brojkama zaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

    Kina je uvela strože metode dezinfekcije u svojim lukama, uzrokujući zagušenje protoka roba, te je, kao i i SAD, uvela ograničenja broja putnika na avionskim letovima. Brojne druge zemlje, među kojima i Australija, ograničile su putovanja građana. Zbog toga je potražnja za aviom gorivom oslabila, nakon što je cijelog ljeta rasla.

    “S takvom vrstom neizvjesnosti, teško je naći uporište cijenama nafte. Vlasti oštro djeluju kako bi minimalizirale izbijanje zaraze, a to izravno prijeti potražnji za naftom”, ističe Džon Kilduf, partner au Again Capital LLP.

    Nadalje, tečaj dolara porastao je proteke sedmice prema korpi šest najvažnijih svjetskih valuta na najvišu razinu u devet mjeseci, jer Fed razmatra smanjenje monetarnih podsticaja. Cijene nafte, pak, u obrnutoj su korelaciji s tečajem dolara, pa kad američka valuta poskupljuje, inostranim kupcima je nafta skuplja.

    I dok delta varijanta korona virusa pritišće potražnju, ponuda nafte i dalje raste. Američka proizvodnja porasla je prošli vikend na 11,4 milijuna barela dnevno, a raste i broj novih bušotinskih postrojenja već treći tjedan zaredom, podaci su kompanije Baker Hughes. I OPEC povećava svoju ponudu. Stoga padaju cijene terminskih ugovora, odnosno ugovora o isporuci nafte u idućim mjesecima, što sugeriše da trgovci očekuju dobru ponudu na naftnim tržištima u idućim mjesecima.

  • Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena Bitcoina skočila je iznad granice od 50.000 dolara, kako se ova virtuelna valuta i dalje uspinje iz višemjesečne krize. Ovo je prvi put da je bitcoin dosegao tu prekretnicu od 15. maja.

    Osim Bitcoina napredovale su i druge virtuelne valute, te je Ethereum porastao za više od 3 posto, dok je dogecoin porastao gotovo 2 posto.

    Bitcoin se približavao toj oznaci cijeli vikend prije nego što je konačno prešao tokom večernjih sati u nedjelju, po istočnom vremenu, prema podacima iz CoinDeska.

    Ova kriptovaluta je također u porastu nakon što je PayPal (PYPL) objavio da će omogućiti ljudima da kupuju, drže i prodaju četiri vrste kriptovaluta – bitcoin, ethereum, litecoin i bitcoin cash u Velikoj Britaniji.

    Ova najava označava prvo međunarodno širenje ponude kriptovaluta kompanije izvan Sjedinjenih Američkih Država, gdje je uslugu pokrenula u oktobru prošle godine.

    Ovim potezom “pristup, znanje i istraživanje kriptovaluta imaju potencijal da postanu mainstream u Velikoj Britaniji”, navodi se u saopćenju kompanije.

    Bilo je ovo burnih nekoliko mjeseci za kriptovalute. Bitcoin, koji je u aprilu dostigao historijski maksimum od skoro 65.000 dolara, pao je na 28.800 dolara u junu nakon što je Kina eskalirala u suzbijanju digitalnih valuta, piše CNN.

    Bitcoin, koji se već sedmicama kretao između 30.000 i 40.000 dolara, počeo je rasti nakon pada prošlog mjeseca, kada su veliki tehnološki divovi signalizirali, ili se činilo da signaliziraju, svoju podršku digitalnim valutama.

    U julu je Amazon (AMZN) objavio posao za vodeću osobu u digitalnoj valuti i blockchain proizvodima, čime su kriptovalute naglo skočile.

    Bitcoin i njemu slični su prošlog mjeseca dobili pojačanje zahvaljujući komentarima direktora Tesle (TSLA) i Twittera (TWTR) Elona Muska i Jacka Dorseyja, koji su podijelili kako su ugradili ili planiraju ugraditi digitalne valute u svoje poslovanje.

  • Prosječna plata u Republici Srpskoj prvi put iznosi iznad 1.000 KM

    Prosječna plata u Republici Srpskoj prvi put iznosi iznad 1.000 KM

    Prosječna mjesečna julska plata nakon oporezivanja u Republici Srpskoj iznosila je 1.019 KM i to je prvi put da je premašila 1.000 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u julu u odnosu na jun nominalno veća za 2,5 posto, a realno veća za 2,6 posto.

    Najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja u visini od 1.526 KM, a najniža u području djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo od 729 KM.

    Prosječna mjesečna julska bruto plata iznosila je 1.559 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu u odnosu na jun u prosjeku su niže za 0,1 posto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 1,7 posto.

    Najveći godišnji rast cijena u julu od 9,9 posto zabilježen je kod prevoza, zbog povećanja cijena goriva i maziva, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou zabilježen u odjeljku odjeća i obuća od 9,5 posto, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

  • Vrijednost bh. izvoza u sedam mjeseci porasla na 7,6 milijardi KM

    Vrijednost bh. izvoza u sedam mjeseci porasla na 7,6 milijardi KM

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine u sedam mjeseci (januar-juli) ove godine iznosio je sedam milijardi i 634 miliona KM, što je za 31,1 posto više nego u istom periodu prošle godine.

    Istovremeno je uvoz iznosio 11 milijardi i 475 miliona KM, što je više za 20,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 841 milion KM.

    Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio milijardu i 202 miliona KM, što je za 30,9 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, što je više za 22,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 82,9 posto.

    Izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio pet milijardi i 683 miliona KM, što je više za 33 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio šest milijardi i 919 miliona KM, što je više za 19,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 82,1 posto.

  • Bitkoin jutros prelazi vrijednost od 48.000 dolara

    Bitkoin jutros prelazi vrijednost od 48.000 dolara

    Tržište kriptovaluta jutros bilježi rast, sve kriptovalute su u zelenom, jedino je od manje poznatih Cardano u padu.
    Vrijednost najpoznatije kriptovalute bitkoin za dvadeset četiri sata je porasla za 3,40 odsto i njime se trenutno trguje po cijeni od 48.811 dolara.

    Sa druge strane, Eter je skočio za 1,63 odsto i njegova jutrošnja cijena iznosi 3.281 dolara, piše na sajtu coindesk.

    Manje poznate kriptovalute se šarene. Ripl je porastao za 2,37 odsto i njime se trguje po cijeni od 1.26 dolara, a Cardano bilježi pad vrijednosti od 0,68 odsto i njegova cijena je 2,49 dolara.

    Investitori zadovoljno trljaju ruke bilo da su kupovali poznatije ili manje poznate kriptovalute, piše Blic.

  • Inspektorima ruke vezane dok radnici gore na suncu

    Inspektorima ruke vezane dok radnici gore na suncu

    Republici Srpskoj se ni ne naziru izmjene Zakona o zaštiti na radu, što u praksi znači da će i ubuduće radnici poput, recimo, građevinaca biti prepušteni milosti i nemilosti poslodavaca u slučajevima kada se usija živa u termometrima.

    Iz resornog ministarstva kažu da bi Republička uprava za inspekcijske poslove trebalo češće da bude na terenu i obilazi poslodavce koji se bave djelatnošću gdje se rad odvija na otvorenom, kontrolišući da li se poslodavci pridržavaju preporuka Ministarstva i da li organizuju rad na način da zaštite zdravlje radnika.

    Preporuke, međutim, ne znače ništa inspekciji, o čemu svjedoči i to da iz Inspektorata Srpske poručuju da inspektori mogu preduzimati samo one mjere koje su propisane zakonom i izricati samo one kazne koje su zakonom definisane.

    “Važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojim temperaturama bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima, te samim tim nisu propisane ni kazne”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Srpske.

    S druge strane, prema odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, može se zaključiti da zasad nema ništa od definisanja temperatura na kojim se treba obustaviti rad.

    “Ovo ministarstvo ne radi izmjene Zakona o zaštiti na radu, a nisu u planu ni u naredne dvije godine”, rekla je za “Nezavisne” Mira Vasić, pomoćnica ministra.

    Priznaju i u resornom ministarstvu da u zakonodavstvu Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebalo da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika). Priznaju i apeluju.

    “Ministarstvo poziva sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika”, rekli su za “Nezavisne” iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.

    Upravo u to ministarstvo prst upiru sindikalci, koji poručuju da je krajnje vrijeme da se ovaj problem riješi.

    “Jedino što mi je preostalo jeste da tražim od Ministarstva rada da se propišu najviše, ali i najniže temperature na kojim ljudi moraju prestati raditi. Ne mora to biti izmjena zakona, može biti određeni akt, odluka, kako god hoće neka to nazovu”, rekla je za “Nezavisne novine” Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.

    U poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su na otvorenom otežani uslovi za rad u ljetnim mjesecima, ali i dodaju da privrednici generalno poštuju apele i preporuke.

    “Naravno, postoje i izuzeci. Naš poziv prema svim privrednicima je da zaštite svoje radnike. Svakako, nije dobro ni to što se zbog pojedinih slučajeva stvara slika u javnosti da su svi privrednici takvi”, rekao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Dakle, jedino u čemu su svi složni jeste da vrućine nepovoljno utiču na zdravlje radnika. Tokom većeg dijela ovog ljeta, podsjetimo, vrućine su bile nepodnošljive, a u pojedinim lokalnim zajednicama zabilježeni su i rekordi.

    Osim toga, 15. avgusta u Banjaluci je izmjereno 40 stepeni, što je samo dva stepena niže nego u Madridu, koji je tog dana bio najtopliji grad u Evropi.

    Najtoplije godišnje doba je na izmaku i radnici će uskoro moći da odahnu, ali tek do dolaska zime, koja zna donijeti nepodnošljive minuse, a u Srpskoj nije propisano ni koja je najniža temperatura na kojoj je rad dozvoljen.

  • UIO o kupovini zgrade: Ponuđeni objekat od 97 miliona KM ispunjava sve što tražimo

    UIO o kupovini zgrade: Ponuđeni objekat od 97 miliona KM ispunjava sve što tražimo

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH saopštila je danas kako njihovi zaposleni u Centralnoj kancelariji i Regionalnom centru u Banjoj Luci “rade u neadekvatnim uslovima”, navodeći potrebnu kvadraturu, te da je ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni objekat od 97,430 miliona KM ispunjava sve tražene uslove.

    Opisujući genezu pokušaja da riješe pitanja smještaja zaposlenih u Banjoj Luci od 2004. godine od kada, kako ističu, nemaju riješeno to pitanje, iz UIO navode da im “sadašnji prostori ne pružaju ni minimalne uslove za organizacione potrebe i odvijanje poslovnih procesa Uprave”.
    U saopštenju je navedeno da je za potrebe Centralne kancelarije potrebno 8.500 metara kvadratnih kancelarijskog prostora, a za potrebe Regionalnog centra Banja Luka 3.500 metara kvadratnih kancelarijskog prostora, te 3.000 metara kvadratnih površine tehničkog prostora, s tim da te površine predstavljaju okvirne površine.


    Kako je istaknuto, moguća su odstupanja plus-minus 10 posto te je zahtijevano da kvalitet gradnje i funkcionalnost objekta budu prvoklasni.

    Uslovi su propisani raspisivanjem javnog oglasa za prikupljanje ponuda za nabavku poslovnog objekta 3. decembra 2020, a do roka određenog za prijem ponuda, kako su naveli, dostavljena je jedna prihvatljiva ponuda.

    Kako su napomenuli, ekspertski tim vještaka Centra za vještačenje i procjenjivanje “ZENIT” iz Banje Luke je procijenio da ponuđeni poslovni objekat za smještaj u Banjoj Luci ispunjava uslove propisane tenderskom dokumentacijom.

    Ocijenjeno je i da je “ponuđena cijena ponuđača od 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno za iznos od 98.571 KM sa PDV-om manja od tržišne vrijednosti navedenog objekta koja je utvrđena od ekspertskog tima vještaka na dan vještačenja”.

    “Navedeni tim je procijenio tržišnu vrijednost ovog poslovnog objekta na iznos od 97.430.000 KM bez PDV-a, kao realnu tržišnu vrijednost, s obzirom na kretanja cijena na tržištu nekretnina u Banjaluci na dan procjene. Kako je ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni poslovni objekat ispunjava sve tražene uslove, a njegova procijenjena vrijednost je veća od ponuđene cijene ponuđača, Komisija za provođenje procedure je shodno tome preporučila da se donese odluka u skladu sa utvrđenim stanjem”, ističe se u saopštenju.

    O utvrđenom stanju ova Uprava je informisala Upravni odbor i od njega je, kako su naveli, dobila saglasnost za preduzimanje daljih aktivnosti na rješavanju ovog pitanja, a potom su se, kažu, pismenim putem obratili Vijeću ministara i zatražili obezbjeđenje nedostajućih sredstava.


    Prethodno su naveli da im je Vijeće ministara krajem 2013. godine odobrio 36 miliona KM za nabavku poslovnog objekta u Banjoj Luci i 1,9 miliona za njegovo opremanje.

    Iz Uprave su naveli da će nastojati da se u budućnosti riješi pitanje smještaja za zaposlene u Centralnj kancelariji i Regionalnom centru Banjaluka na zakonit način i uz propisane procedure.

    Kako su naglasili, značaj i rezultati koje ova Uprava ostvaruje opredjeljuju menadžment UIO na rješavanje ovog važnog pitanja, što bi trebalo, kako smatraju, da bude interes svih u BiH.

    U saopštenju su napomenuli da su ukazivali na nedostatak ponuda adekvatnog poslovnog objekta u Banjoj Luci i u izvještajima o realizaciji i preporuka Kancelarije za reviziju institucija BiH za 2015. 2016. 2017. i 2018. godinu.